Ańjom Pe

 Ańjom pe e gidrạkoge

Kạṭić khonge school tege

Calaḱ hoyoḱ okte nạpitrege

Akel bidiạ hameṭ lạgittege.

Gogo, baba, ạyurkoaḱ uskurtege

Laha ape aema aema akeltege

Cecet́ ko ar akelan koaḱ kathakoge

Atenpe lutur ar mon ontortege.

Hoyoḱgea pe maraṅ akelankoge

Man ar chair pe ńama apnatege

Bạḍại hiskạ mon baṅ tahẽlenre

Lekman hoṛko pe hoyoḱa unre.

Sabasi sarhao ńama pe tinre

Isoraḱ aema bhor ńama pe unre

Boge jionpe khemaoa tinre

Aṭkarape khạṭige suluk monre.




Primary School Re Mahasoe Hataoko Reaḱ Jo Sodorena

Baḍaeabon je, calaoen 2020 sermare Sarkari Primary School re Mahasoe hatao ko reaḱ ḍhạrwạḱ sodorlena. Ar onka leka mahasoe hatao reaḱ joto lekan biḍạu ar kạmihora do hoe purạu akan tahẽkana.Menkhan unạḱ din tayom Teheń Budhbar (14 Ḍecember) Disom reaḱ Sarkari Primary School re Mahasoe hataoko reaḱ jo sodorena. Niạ dhao do pe gel eae (37) hajar mõṛẽ sae eae gel pon (574) goṭen hoṛko mahasoe hudạko ńamkeda.Mahasoe hudạre bachao oco akan ko do mobile re sms talatege akoaḱ biḍạu reaḱ jo ko ńam daṛeaḱa. Inạ chaḍa hõ Prathomik ar Gonosikha Montronaloy reaḱ website (www.mopme.gov.bd) ar Prathomik Sikha Odhidaptor reaḱ website (www.dpe.gov.bd) re jo do sodorakana.

Bachao oco akan ko do 31 Ḍecember bhitrite akoaḱ joto sikhnạt certificate reaḱ asolaḱ kopi , NID card reaḱ phoṭo kopi pe goṭen,  police verification form, sivil surgeon aḱ medical fitness certificate ko soṅge kateć jila Prathomik Sikha Office te senoḱ hoyoḱtakoa.




Jisuaḱ Janam

Sirjau reaḱ etohoṕ khon Isor do mit́ṭene niṭ se goṭaleda, ar noa goṭawaḱ do hoyoḱ kana, manwa ko jemon suluk ko aṭkar daṛeaḱ. Adam ar Hawa talare suluk tahẽkana. Isor ar manwa ko soṅge maraṅ mil tahẽkana. Ar goṭa dhạrtire tahẽkana suluk. Joto janwar talare hõ suluk tahẽkana. Nonkate ńeloḱ kana dhạrti redo hinsạ, lạṛhại tapam do baṅ tahẽkana.

Adam ar Hawa bebatao iạte Isor birud rekin kại keda. Ar nonkate maraṅ mil ar suluk do chinchạturena. Unkin ar Isor talare okaṭak suluk tahẽkan ona do at́ena. Botor caṛhaowat́kin adam ar Hawa Isor ṭhen khon okoḱkin kurumuṭukeda. Isor ar manwa ko talare mit́ṭen dewal ar bhaṅgon do sirjauena ar manwa ko talare begar ehoṕena. Ar kại karonte boloyena hinsạ, edre ar mẽt’ joloḱ raṅgao.

Isor do dhạrtire suluk bandhao lagit́e goṭakeda. Okataḱ bhaṅgon manwa ko tuluć begare hoe akan ona joṛao lạgit́, manwa koaḱ mon re suluk bandhao lạgit́ maraṅ goṭawaḱ do Isore hatao akada. “Uni do oka lekae khojlet́ ar Mạsi hotete oka leka laha khongeye ṭhik doho akat́ tahẽkana. Uni doe niṭ akat́ tahẽkana je, okte purạulen khan ona mon subạ purạu lạgit́ serma ar dhạrti reaḱ jotowaḱ mit́ kateć Mạsiaḱ ḍanṭao gobolreye ạguya.” Ephesiko 1: 9,10. Dhạrtire suluk bandhao lạgit́ Jesaea  nạbi hotetey roṛlet́ mit́ṭen babańcaoić kol lạgit́ Isor do kathae em akada.




Teheń Do Budan Ko Dipisạ Mãha

Teheń Budhbar (14 Ḍecember) Baṅgladisomren Budan ko dipisạ mãhã kana. Maraṅ lạṛhại re harjit dhorage menaḱa baḍaekate Pạkistani bahini do baṅgali jạtiko modre bujhantar hoṛko maraoko lạgit́te ạḍi bạṛić ko hudis ganḍonena. Onko do noa disomren gateko soṅge kateć, mahasoe, biggani, onoliạ, khoboriạ, kạrigol, ḍaktar, ukil ar sarkari kạmiạ/ạpiser selet́ ạḍi aema hoṛko goćket́koa.Bạṛtikaete teheńaḱ din metaḱme 14 Ḍecember do arhõ jạstige hoṛko santao arko  goćlet́koa.

Disom phurgạl tayom Rajdhạni reaḱ Rayerbazar Iṭkhola ar Mirpur reaḱ hasare ona sãote adom adom jaegare budan koaḱ mẽt́, ti-jạṅga tol bedhao akan goć mạ̃rị chirchạtur akan ko ńamakada. Teheń aḱ din disạ ruạṛ ar manot ńutumte jatiyạ lekate aema lekan kạmihora hatao akana. Ar onka leka noa dinko manoteda. Manotan Rasṭropạti Md:Abdul Hamid ar Maraṅ montri Sheikh Hasina do onko manot salaḱ setaḱ 7:05 baja re budan koaḱ pinḍre baha kin emkeda. Ona sãote onkoaḱ atma sulukre tahẽn lạgit́ hõkin koe keda. Ar ạkinaḱ kathatekin roṛ sodorkeda, tinre noa disom suluk nirại sona reaḱ disom benao rakaboḱa, unrege onkoaḱ jiwi alae do jitkạroḱa. Onate sanamko apan ạpin jaega khonaḱge Baṅgladisomren kạrigol jạtikoren babawaḱ sona reaḱ disom benao rakaṕ lạgit́kin nehõrat́koa.




Primary Reaḱ Briti Biḍạu Reaḱ Tạrik Bodolena

Primary Sikhnạt ṭhaõnaren mõṛẽ kelas ren gidrạkoaḱ Briti biḍạu reaḱ tạrik bodolena. Nawate niṭ akan khobor lekate, Darakan 30 Ḍecember noa biḍạu do hoyogoḱa. Cedaḱ je, Prathomik Sikha Odhidapter ren  são goṛoić (General Administration) Mohammad Nazrul Islam Sombar (12 Ḍecember) noa khobor babotre sapha sạphi lại sodor akada. Arhõe baḍae ocokeda je, Darakan 29 Ḍecember noa briti biḍạu hoyoḱ reaḱ katha tahẽkana. Menkhan enhiloḱ adom adom jilạre do sthanio sarkar bachao reaḱ bhoṭ menaḱa. Ona iạtege biḍạu reaḱ tạriḱ do bodol hoyena.

Lahatenaḱ khobor lekate mimit́ sikhnạt ṭhãonaren 10% pạṭhuạ gidrạ noa biḍạureko selet́ dareaḱa. Menkhan nawanaḱ goṭawaḱ lekate mimit́ sikhnạt ṭhãona khonaḱ 20% pạṭhuạ gidrạ noa biḍạu emoḱ reko selet́ daṛeaḱa. Biḍạure seledoḱ lạgit́te fee hisạbte mõṛẽ gel (50) kateć kạuḍi emoḱ hoyoḱa. Enhiloḱ setaḱ 10:00 baja jokhen biḍạu ehoboḱa ar 12:00 baja do mucạdoḱa.Eken bar ghonṭa bhitrite biḍạu do hoe purạuḱa.




SSC Biḍạu Reaḱ Form Purun Ehoboḱ Kana 18 Ḍecember

Darakan bochor 2023 reaḱ Secondary School Certificate (SSC) biḍạu reaḱ form purun do ehoboḱ kana. Ar ona do niạ mạhnạ reaḱ 18 Ḍecember khonaḱ ehoṕkate 04 January dhạbić calao idiḱa. Onka leka Online hotete fee emoḱ reaḱ okto do 5 January hạbić. Menkhan thoṛa bilom ńõḱlen rehõ bilom reaḱ são Online hotete 10 January hạbić SSC biḍạu emoḱ pạṭhuạ ko do form ko purun daṛeaḱa. Aṭhwar hiloḱ (11 Ḍecember) Dhaka sikhnạt board ren biḍạu tạṅkhi ar ńel jujut́ić Professor Abul Basar aḱ suhiat́ ḍhạrwạḱ talate lại lahayena.

Registration Fee-                 

Biggan bibhạg ren pạṭhuạ kodo form purun lạgit́te bar hajar mit́ sae pongel (2140) ṭaka emoḱ hoyoḱtakoa. Onka leka Manobik ar Business/Commerce bibhạgre paṛhaoḱ kan pạṭhuạko hõ (2020) bar hajar bargel ṭaka kateć emoḱ hoyoḱtakoa.  




Gidrạ Umerre Bapla Ar Ńu Bubulaḱ Babotre Teṅgo Daram Cehaona Cepeć Sabha

Kolhe jạtigosṭhi pạṭhuạ gidrạkoante gidrạ umer re bapla ar ńu bubulaḱ babotre teṅgo daram cehaona cepeć sabha hoyena. National Agency For Green Revolution (NAGR) aḱ bondoboste Athwar hiloḱ (11 Ḍecember) tikin ber12:00 baja jokhen Rajshahi reaḱ Godagari upạjilạ reaḱ Babudang Alor Pathsala Iskulre noa cehaona sabha do hoe purạuena. Noa cehaona cepeć sabhare Kolhe jạtigosthiko são são baṅgali pạṭhuạ gidrạ hõ selet́ko tahẽkana.

Sabhare manotan peṛa lekate seṭerko tahẽkana atoren mạńjhi haṛam Chanu Hasda, Chapainawabgonj ren Prothom Alo ren khoboriạ Anwar Hossen, khoboriạ Abdur Rob, Kolhe jạtikoren mit́ mukhiạ Rumali Hasda, Alor Pathsala ren maraṅ mahasoe Ali Uzzaman Nur, são goṛoić mahasoe Luis Murmu, Nirmol Kol, Pạṭhuạ kuṛ̣i Parbotti Hasda ar Monjuri Tudu. Sabha ạḱyurre tahẽkana Program Officer Prodip Hembrom. Manotan peṛa ko Noa gidrạ umer re bapla ar ńu bubulaḱ/nesa  reaḱ bạṛićaḱ babot ko roṛ rakaṕkeda. Noa banar bisoe kakhante gharońj ar sãotare aema lekan ghoṭna do ghoṭaoḱ kana. Oloḱ paṛhaoḱ khonaḱ gidrạko begaroḱ kana. Onate noa khon ruạṛ hijuḱ lạgit́ teṅgo daramoḱ hoyoḱa ar onkan keṭeć bebostha hatao hoyoḱa.

 




Kajak Kurumuṭu Reaḱ Jo Hisạbte Joyita Siropae Ńamkeda Ạḍibạsi Maejiu Merina Hasda

Merina Hasda ,mit́ṭen lạṛihạian se birbanṭa maejiu aḱ ńutum kana. Uni do pạhilte ghirni khonaḱ bại bạite teheń do ekal sãota reaḱ mimit́ kạmihoraren goṛoić lekate ńum oḍokena. Uniaḱ janam ṭhạĩ do Rajshahi jilạ reaḱ Poba upạjila, Modhupur atore. Pon boeha kuṛi-koṛa modre uni do huḍińić kanae. Uniren eṅgat-apataḱ ńutum do Andreas Hasda ar Shantina Mardi. Tinre uniaḱ umer eken gel eyae (17) serma, unre eṅgat apat́ do unikin baplakadea. Ona iạte bapla tayom SSC pas reaḱ ạt hõ bae ńamleda. Bapla pe serma badre babar goṭene gidrạjoṅana. Enḍekhan bapla mõṛẽ serma tayom SSC pas keda mente uni doe lại sodorkeda. Un khonaḱge jạtiạri aema lekan songothon ko sãoe jopoṛaoente eman lekan lahantian songstha kore course-e hataokeda. Uni do Rajshahi reaḱ Poba upạjilạ reaḱ Damkura hạṭiạ aḍepase ṭoṭhare jawaetet́ sãoe girobasoḱkan tahẽkana. Inạkate ać jawaeaḱ bạisạuaḱ Masaus EGO sećte jawae tuluć sabha,seminar kore seledoḱ kan tahẽkana. Onḍe khonaḱge sãota reaḱ mimit́ kạmire joṛaoena. Un jokhen ackage jawaetet́e goćen khan uni do gidạr-pidạrante ạḍi haleḍalere paṛaoena. Enkage thoṛa serma calaoen khan jawaetet́ aḱ songstha Masaus ren ạḱyurićaḱ dạyik-e hataokeda. Ona são sãote oloḱ paṛhaoḱ seć hõ jhũk mone lagaokeda.

Mit́ jokhen uni do Data Songstha Action Aid aḱ goṛote juạnko lạgit́te thoṛadin lạgit́te mit́ṭen prokolpo doe bandhaokeda. Mennonite Central Committee (MCC) khon borad bodolte mit́ṭen prokolpo reaḱe khojkeda ar arhõ mit́ṭen prokolpo bandhao reaḱe goṭakeda. Uni do ona prokolpo talate Gogo pạrsi cecet́ kạmihora (matribhasa sikha karjokrom) ar eṭagaḱ do Antorjatik jati sottamulok santi birniman” kạmihora bandhao se bạisạukeda. Uniaḱ ona project/prokolpo re mõṛẽ goṭen kạmiạko ona sãote gel goṭen Iskul mahasoe ko sãota lahantire kurumuṭuteko kạmi kana mente baḍae ocokeda.

Arhõe menkeda je, sãotare nonkan kạmiko ńelte Poba upạjilạ ren mit́ maejiu ạpiser uni doe ḍakaokedea ar joyita siropa ataṅ lạgit́te ardase metadea. Onate ạḍi lekate goṛowadea. Ona ardas lekate Rajshahi mohila Bisoyok Odhidaptor uni doe bachaokedea. Noa siropa ńama mente ohogey aslena. Menkhan sạrige Joyita siropa do aćaḱ tirege paṛaoena. Ạḍi rạskạ salaḱ noa siropae ataṅkeda. Are roṛ sodorkeda, noa siropạ hotete Mahle jạtigosthi ar reṅgeć-oreć hoṛko talate kạmi idi reaḱ jhũḱ se rạskạ monre hećadińa. As menaḱa sanamkoaḱ goṛo-gopoṛo ar dayate napaeteń kạmi daṛeaḱa.




Jisuaḱ Hahaṛa Janam

Jisu Mạsi aḱ janam do aboaḱ janam leka do baṅ hoyakana. Uniaḱ janam reaḱ sae sae bochor lahare aema nạbiko hotete roṛ uḍoṅlena. Cet́ lekan ghoṭonawante niạ dhạrtireye janamena onań lạiapege.

Agosto kạisạr do un okte Rome sasonhet́ tahẽkana ar Herod Raj do Jihuda disom. Ṭhik ona okte mit́din Isor Gạlil naṅgraha ren Mạriạm ńutuman dhorom ar kũạri kuṛi ṭhen Gabriel dute kol kedea. Raja Dạvid bõs ren mit́ hoṛ okoe do Joseph ko metae uni tuluć uni Mạriạmaḱ bapla reaṅ horoḱ cikhnạ do hoyakan tahẽkana. Onako dinrege Mạriạm ṭhene sodorena ar nonka menkateye joharadea “Johar -e daya akawat́meić” Probhuge am tuluć”. Ar niạ katha ańjomkate Mạriạm do ạḍigeye botorena are hudisena, niạ do cet́ lekan johar kana? Unre uni dut doe metadea Mạriạm am dom bhạrti hoṛmoḱa ar mit́ṭen koṛa gidrạm janamea. Ar uniaḱ ńutum do Jisu dohoetaya. Uni do maraṅ-e hoyoḱa ar uni do Isor ren hoponko metaea. Isor do aćren ạgil hapṛam Dạvid rajaḱ sinhạsone emaea. Uni do Jakob ren bõs ko cetane rajoḱa, ar uniaḱ raj do jaejug tahẽna.

Mạriạmaḱ bapla do baṅ hoeakan tahẽkana, onte uni dute kulikedea “niạ do cekate hoe daṛeaḱa?” Ińaḱ ma baplage baṅ hoeakan.Dute metadea, ‘Sonot Jiu am cetanreye aṛgona ar Isoraḱ umul am cetan re paṛaoḱ ar onate okoe sonot gidrạe janamoḱ kan, uni do Immanuel ko metaea’. ‘Ado Mạriạme roṛ ruạṛkeda iń do Probhu ren kạmṛi uniaḱ katha lekage baṛe hoyoḱtae ma.’ Inạ tayom Gabriel dut do uni ṭhen khone calaoena. Inạ tayom dutaḱ katha leka Mạriạm doe bhạrti hoṛmoyena. Ar Mạriạmaḱ niạ obostha baḍaekate Joseph do uni hape hapete bạgiye goṭakeda. Joseph do mit́ṭen mońj hoṛe tahẽkana onate joto hoṛ samaṅre Mạriạm lajaore baṅe paṛao oco lạgit́ nonkanaḱe goṭakeda. Menkhan Isor ren dut Joseph ṭhen kukmũteye ńel ocoyena ar Mạriạm ataṅe metadea. Uni doe baḍae ocokedea je, uni hoṛmore menae gidrạ do Sonot jiu hoteteye hoeakana. Karon uni do Isor ren hopon kanae. Ar Joseph do dutaḱ katha leka Mạriạm-e ataṅkedea.

Tayomte Agosto kạisạr okte disomre ńutum ol reaḱ hukum hoyena ar ńutum ol lạgit́ joto hoṛ do ako aḱ nij nij atote calaḱko ehoṕena. Joseph do Jihuda bõs ren hoṛe tahẽkana. Raja Dạvid do Jihuda disom reaḱ Bethlehem atoren. Onate Joseph hõ ńutum ol lạgit́ gạlil reaḱ Nasarat naṅgraha khon Bethlehemteye calaoena ar soṅgete Mạriạm hõe iditorakedea. Menkhan onḍe do aema hoṛko jarwalente, Bethlehem reaḱ oka oṛaḱ re hõ ṭhạ̃i bakin ńamleda. Aema sendra sendra tayom mit́ṭen gại goṛa nandware ṭhạ̃ikin ńamkeda. Ar ona gại goṛa nandwa rege Jisui janamena. Ona ńindạge Bethlehem ato reaḱ sur ṭạnḍire gupiko do akoren bheḍiko horho kan tahẽkana. Un okte Isorren mit́ṭen dut do onko ṭhen sodor kate Jisui janamen rạskạ sombate-e jạhirkeda. Unkoe metaḱkoa teheń do Dạvidaḱ naṅgraha re mit́ṭen babańcaoiće janamakana ar unige Mạsi kana, unige Probhu.’ Dut do onko mit́ṭen cinhạe emawaḱkoa ar ona do hoyoḱ kana, ‘Uni gidrạ do gendrećte bedhaoakan ar nandware gitić akan pe ńel ńamea.’ Ona sombat ańjomkate gupiko do Jisu gidrạ ńeńelko calaoena.

Gupiko do usạrage Joseph Mạriạm ar nandware gitić akan gendrećte bedhao akan Jisu gidrạko sendra ńamkedea. Ar apnar mẽt́te gidrạ Jisu ńelkate Isor ko sarhaokedea. Ar hõ purub sermare rakaṕ akan ipil ńelńelte pạchim disomren ponḍit́ ko do Jisu ko sendra ńamkedea. Ar uni gidrạ akoaḱ sandes Sona, Kundoru, Gondoros ko samaṅ adea ar ekṛumate sewawadea. Jisu janamen tayom irạl din tayom Jihuda koaḱ ạri-cạli leka uni gidrạwaḱ ńutum do Jisu ko dohoket́taea.




RAKAS

Sedaere mit́ṭen birre mit́ RAKAS-e tahẽkana. Uniaḱ do Ulḍhạ leka mẽt́, rukạ leka ḍaṭa ar diṛmi leka laćtae. Mocatae hõ duạr leka. Uni RAKAS do din hiloḱ atoren gidrạ mimit́ goṭeć ạtkir kateye jomet́ko tahẽna. Onate atoren hoṛ do gidrạ barhete bako oḍok ocoako kan tahẽna. Silpiń kocareko oko kako kan tahẽna. Mit́ din uni RAKAS do gidrạ sendrate ạḍiye laṅgaena. Ar ruạṛ kate mit́ṭen hopon buru latarre galasaṅ jạpit́ kateye udurjoṅ kan tahẽna. Un oktere buru coṭ kạṅkhire horo doe daṛabaṛaekan tahẽkana.

RAKAS do cahaṕ kate ạḍi garteye ạchim got́ket́a. Uni horo do saḍe ańjomte buru kạṅkhi khon RAKAS aḱ mocare ńurena, ar uni RAKAS do horo ńur são sãotei ut́got́kedea. Horo do RAKAS aḱ laćre akbakaoena. Oḍokoḱ lạgit́ lać bhitri reye kapṭaokeda. Ar lać-e raboṛ cirạket́taea. RAKAS do haso jalatey aḍraokeda. Mit́ ghạṛi tayom RAKAS doe goć hapeyena. Enhiloḱ khonge atoren sanam gidrạ koaḱ botor do cabayena.