Dhạcri Kul Ar Horo

Mit́ṭen birre Dhạcri Kule tahẽkana. Okoe do jom lạgit́ din hiloḱ 2-3 goṭen jib-janware goćet́ ko tahẽkan. Mit́din joto janwar ko mit́te uni ṭhen sen katećko metadea, Din hiloḱ mit́ṭen kateć amaḱ jomaḱ lekatele hijuḱa. Onkoaḱ kathate Dhạcri kul do bogete khusiyena are rạjiyena.

Nonkage din ke din calao idiyena. Ado Horo aḱ pạli heć paṛaoena. Calaḱkan jokhen Horo do mit́ṭen Kũi-e ńel ńamkeda. Ona ńelte bańcaoḱ reaḱ hore sendra baṛakana. Khan Kul ṭhen senente metadea, am lekan ar mit́ṭen Kul menaea, one okoe do am khon hõ bạṛti dil ar daṛeane lekha kan. Inạkate Horo do uni Kul ona kũi ṭhene ạgukedea. Ado kũi-e uduḱadete metae kana, nui do nonḍege tahẽna. Khange Kul do ona kũi seće beṅget́ket́ torage aćren gate daḱre ńel ńamkedea. Are hudiskeda sạrige tho menaegea. Ado uni Kul ńelte edrete kũi re don khadleyente goć hapeyena.

 

 

 




Guchogram ko Bạgiat́ Kana Santal Hoṛ ko

Gaibandha reaḱ Gobindogonj re aema hoṛge Guchogram bạgi katećko senena. Kạmi-kạsni reaḱ jãhãn hor ar ạt bạnuḱte oṛaḱko bạgiaḱ kana menteko dạbiet́ kana. Mõṛẽ bochor lahare upạjilạ reaḱ Katabari union reaḱ Betara atore eyae (70) goṭen oṛaḱ benao rakaṕlena. Ona ko oṛaḱre do upạjilạ reaḱ adom adom ṭoṭha ren santal ko ṭhạ̃iat́ko tahẽkana. Menkhan onkoaḱ khoj, khoti akan gharońjren ko kạmi ńamako reaḱ katha tahẽkana sthanio prosason aḱ. Ona jaegare sen kateć ńelena, oṛak ko pantete gente geteć sạr akana. Adom adom oṛaḱ reaḱ ṭin do morcha akana. Ḍher oṛaḱge siń kuluṕ menaḱa. Adomaḱ bhiṭạ hasa do dhasaoḱ kana. Lahatenaḱ oṛaḱ ṭhạ̃ire do khet-baṛgere kạmi kateć jion jingi ko khemaoet́ tahẽkana. Menkhan okareko ṭhạ̃iat́ ko tahẽkan, onḍe do gitil macha ilạkạ kana. Noa karonaḱte aḍepase jãhãn cas-abad kạmi reaḱ onkan ạt́ bạnuḱa. Jion jingi khemao lạgit́ oṛaḱ ko bạgiat́ kana mente baḍae ńam akana.

Guchogram atoren Khumi Mardi ńutuman 70 bochor umeran mit́ maejiu. Uni doe nirbõs gea. Amdaj gelbar (12) bochor lahare jãwãetet́ do dhạrti bạgiakada. Uni doe menet́ kana, laha do khet-baṛgere mońjriń  kamikan tahẽna. Nit do umer sećteń lahayente bạń kạmi daṛeaḱ kana. Jomte begor jomte din khemao hoyoḱ kantińa. Sarkari sećte jãhãn goṛo hõ bạń ńameda. Onka leka ar mit́ hoṛ Jamli Pahari (65). Amdaj are (9) serma lahare jãwãetet́ doe gur akana. Uni hõ khet́ baṛgere hoṛo selet́ eman lekan phosol ko halaṅ samṭaokate jion jingi khemaoet́ kana. Aema okte jomaḱ baṅ tahẽlenre kuṛikoaḱ goṛote calaḱ kana. Menedae, ale ma bale koe daṛeaḱ. Sarkari lekate goṛo-gopoṛo ńamlen khan thoṛa mońjle tahẽ daṛeaḱkea. Komlesh Soren, Mondom Tudu, Hebol Soren ar Koyen Soren noko ko hõ ona Guchogram atoreko tahẽkana. Nit onḍe do bạnuḱkoa. Onkoaḱ khoj, kam-kaj reaḱ katha tahẽkana. Menkhan nit hõ bako ńam akat́te eṭaḱ ṭoṭhateko calaoena.

Guchogram komiṭi ren sabha mukhiạ Jesael Hembrom hõ nonkae menkeda, Kạmi ńamale reaḱ katha tahẽkana. Menkhan nit́ hõ ona reaḱ jãhãn kathage bạnuḱa. Onate jingi khemao lạgit́ okoe do Dhaka garments reko kạmi kana. Nebetar nonḍe bargel (25) goṭen gharońj menaḱa. Sarkari sećte jãhãn goṛo gopoṛo bạnuḱte, ạḍi haron talate jingi ko khemaoet́ kana. Katabari upạjilạ porisod Chairman Zobair Hasan Safiq Mahmud Golap doe meneda, Betara Guchogram atoren thamgạḍi akan santal koaḱ kạmi babotre baḍae bạnuḱtaea. Noa babotre upajilạ monthly meeting re galmaraoa mente lại sodorkeda. Upạjilạ Somobay kormokorta A H M Tariqul Sarif doe menet́ kana, Guchogram atore basoḱkan santal ko kạmi ńamako khạtir loan emako reaḱ katha tahẽkana. Pạhilte 10 hajar ṭaka emoḱ katha tahẽkana. Menkhan oṛaḱ ko bạgiat́ ar emanteaḱ muskilaḱ karonaḱte loan emoḱ baṅ hoe akana.  Upạjilạ Nirbahi Officer Arif Hossen hõe menet́ kana, Polli unoyon (BRDB) board selet́  aema lekate kạmi ńamako khạtirte course reaḱ bebostha akana. Inạ chaḍa hõ tinạḱ ko sen akan onko lekha hoyoḱ kana. Ar onḍe do eṭaḱ hoṛko ṭhạ̃iakoa.




Sãota re Gidrạ Umer re Bapla Ar Ńũ Bubulaḱ babotre cehaona Kạmi kana NAGR

NAGR (National Agency for Green Revolution) do Chapainawabganj ar Rajshahi ṭoṭhare sãota lahanti, siknạt emhạtiń ar gidrạ umen re baṅ bapla, ńũ bubulaḱ ko beohar reaḱ bạṛić jo se kuṛai, niropon hoṛmo tahen pạhil cikitsa kạmihora koe kạmiyeda ato ḍihạ̃ṭ ṭolakore. NAGR do Santal, Kolhe, Malhe,Muslim se baṅgali ko talare sãota lahanti kạmi horako ạyureda. Niạ kạmi hora ạyur lạgit́ goṛoko emoḱ kana Bangladesh Santal Friends ar Wycliffe Foundation, Australia.

Sokolbar (03rd February 2023) setaḱber 11 baja Rajshahi Godagari upojilạ re Mohonpur Union Porisad reaḱ Babudang kolhe atore kolhe to talare Gidrạ umerre baṅ bapla ar ńũ bubulaḱ reaḱ bạṛić jo̠ pạṭhuạ gidrạ ko akoaḱ jion jiṅgi haraburu re jạṛuṛtet́ do cet́ ona cetan ko galmarao keda. Niạ kạmi hora doe ayurkeda  NAGR (National Agency for Green Revolution) ren Program Officer Prodip Hembrom. Ar nia program ko ńel tojbij acka hiri kin calaolena NAGR (National Agency for Green Revolution) Executive Director Stephen Soren ar niạ kạmi calao lạgit́ kạudi ko emoḱ kan Wycliffe Foundation ren CEO Greg Conwell.

Lukhibar (02 February 2023) Chapainawabgonj reaḱ Amnura Mission re Gidra umerre bapla ar ńũ bubulaḱ babotre cehaona gapalamarao sabha hoe purạuena. NAGR (National Agency for Green Revolution) aḱ bondoboste ạyuṕ bela 3:00 baja khonaḱ gapalmarao sabha do ehoṕlena. Sabha re manotan peṛa lekate selet́e tahẽkana NAGR ren ạyurić Mn.Stephen Soren, Sạńgiń disom khon heć seṭerakan Wycliffe Foundation, Australia ren CEO Greg Conwell, Uttar Bango Adivasi Forum ren Chairman Mn. Hingu Murmu ar ona sãote slet́ko tahẽkana amdaj 60 gel cetan pạṭhuạ gidrạ ar maejiuko. Ar noa sabha ạyur re tahẽkana NAGR ren Program Coordinator Shamson Soren. Pạhilte manotan peṛa do aḍi mońj eneć sereń talateko daramkedea. Noa galmarao sabhare gidrạ umer re bapla ar ńũ bubulaḱ babotre cehaona kathae roṛkeda, pạṭhuạ gidrạ Ms. Santa Khatun. Uni do selet́ akanko samaṅre gidrạ umer re baplaḱ reaḱ bạṛić karonkoe roṛ rakaṕket́te gidrạ umerre baṅ baplaḱ reaḱe batlaoket́koa. Arhõ noa babotre kathae roṛkeda, NAGR office secretary Promila Hasda, uni hõ pạṭhuạ gidrạ ko selet́ bạṛtikaete akoren gogokoe cehao are sontorket́koa jemon akoren gidrạ ko gidrạ umer re aloko bapla ko. Ente un okte do gidrạwaḱ hara buruḱ okto kana. Hoṛmo sećte mon sećte akel bidiạ ar joto sećteko haraḱa. Khan gidrạ umer re bapla do hoṛmore aema lekan muskile or ạguia. Onate sontorket́koa jemon gidrạ umer re akoren gidrạko aloko bapla ko. Nonkate jemon mońj hoṛmo jiwian metaḱme niropon hoṛmo ko ạidạrijoṅa.

Onkage NAGR ren ạyurić Mn.Stephen Soren hõ gidrạ umer re bapla ar Ńũ bubulaḱ babotre selet́ akankoe sontor se teṅgo daram lạgit́e aodhanket́koa. Biseskate ńũ bubulaḱ khon jemon sahaṛko tahẽn. Cedaḱ je, noa kin banarge bạṛić karon kana. Noa karonaḱte gidrạko oloḱ paṛhao khon ko eḱṛe ocoḱ kana. Onate oloḱ paṛhaoḱ sećte hara buruḱ lạgit́e udgạuket́koa. Ạḍi mońjte noa cehaona cepeć sabha ko jaoge  hoyoḱ kana ar niạko hotete ạdivạso hoṛko jaoge cehao kate nonkan kạmiko khon aodhanoḱko metako kana. Niạ kạmi reaḱ jo do ńeloḱkan gea. NAGR (National Agency for Green Revolution) gãota do nonkan sãota sạsuṛ kạmihorako arhõe kạmi idiyeda.




Cancer Mãhã

Teheń Sạnicar (04 February) goṭa dhạrti cancer mãhã. Eṭaḱ eṭaḱ disomko lekage Baṅgladisomre hõ jao sermage noa cancer mãhã manaoḱ kana. Cancer do jiwi tonṭa botoranaḱ rog kana. Hoṛmo haṭiń reaḱ jãhã jaegarege noa rog do hoe daṛeaḱa. Goṭa dhạrtire cancer rog te jao serma ạḍi utạr hoṛko gujuḱ kana. Cet́ko karonaḱte noa rog hoyoḱ onako modre, biṛi/sigareṭ, pan, thamakur jom, sạbji metaḱme aṛaḱ sakam, pholmul ar cokaḱ anaḱ jomaḱ ko kom jom, hoṛmo bań bhańjao, hoṛmo reaḱ  bạṛti ojon, X-ray re radiation, chemicals se rasainik podartho, virus se eman lekan virus ko.  

Cancer birudre teṅgo daram lạgit́ jạruṛoḱ ko:

Khodrond kateć ńel akana, jao sermage goṭa disomre mit́ karoṛ khon hõ ḍher hoṛ Cancer rogte jạbun katećko gujuḱ kana. Ńeloḱ kana amdaj mõṛẽ hoṛ modre pe hoṛge noa rog reaḱ cinhạ baṅko moneaḱ kana, one oka do bogeaḱ reaḱ sambhab hõ tahẽkan. Jãhãtinạḱge ran rehet́ seba tahẽn, enrehõ noa rog hoelen khan ạḍi duk menaḱa. Onate rog birud teṅgo daramge bogea.  Jom ńu se tạlikạ re bonodol ạgui hoyoḱa. Sunum ar heṛem jomaḱ kom ńoḱ jom hoyoḱa. Pholmul ar aṛaḱ sakam bạṛti jom hoyoḱa. Ńu bubulaḱ khon pharak re tahẽn. Pan-thamakur jom bạgi hoyoḱa. Enḍekhan thoṛgan rehõ noa rog khon rukhiạbon ńam daṛeaḱa.




Tabitha Kinder Garten School Re Nawa Gidrạ Ko Ataṅ Daramket́koa

Moṅgolbar (31 January) setaḱ 10:00 baja jokhen Tabitha Kinder Garten School re nawa gidrạ ko ataṅ daram ket́koa. Niạ dhao do aregel (90) goṭen gidrạko ataṅ daramket́koa. Ataṅ daram okte manotan peṛa lekate seṭere tahẽkana NAGR (National Agency for Green Revolution) ren ạyurić/Executive Director Mn.Stephen Soren, Amnura Mission Primary School ren maraṅ mahasoe Sontosh Tudu, 3 no.Jhilim Union Porisod ren 1,2,3 no ward ren maejiu member Johra Begum, 2no. ward ren member Md.Masud Parvez ar ona sãote seṭere tahẽkana Tabitha Kinder Garten School ren Maraṅ Mahasoe ar NAGR ren Program Officer Prodip Hembrom selet́ Mahasoe ar pạṭhuạ gidrạren gogo-baba ko.

Manotan ko do Ataṅ daram ńutumte mimit́ gidrạko sikhnạt reaḱ jạruṛ jinis, file, kolom, scale, School ḍairi ar rul pencil sandes lekateko em hạṭińat́koa. Ataṅ daram re Manotan lekate kathae roṛkeda maejiu member Johra Begum, uni doe menkeda, noa Tabitha kinder Garten School do Amnura Sodor, Jhilim union re mit́ṭen namḍak School kana. Cedaḱ je, Gidrạko nonḍe hećkate mońj poribes re mońj sikhnạt ko hameṭ daṛeaḱ kana. Ase dohokeda arhõ noa Sikhnạt ṭhaõna do bại bạite hara buruḱte aḍepase re noa reaḱ ńutum ḍamḍaheḱa. Onka leka member Md.Masud Parvez hõ aćaḱ kathate nonkae roṛ sodorkeda, noa School do mońj mit́ṭen School kana. Gidrạko noa School re joto lekan goṛoko ńameda. Onate noa School arhõ maraṅ ruṕte benao rakaṕ lạgit́ joto lekan goṛo-gopoṛoe emoḱa mente ekraṛkeda.

Nawa gidrạ ataṅ daramre johar selet́ kathae roṛkeda NAGR ren ạyurić/Executive Director Mn.Stephen Soren. Pạhilte gidrạko dulạṛ johar ar onkoren gogo-babako manot johar-e emat́koa. Uni doe menkeda, 2012 serma re noa School pạhil ehoṕlena. Ar un khonge noa sikhnạt ṭhãona do huḍiń huḍiń khon nit dhạbićte nonka hara buruyena. As doho kateće menkeda, arhõ darakan dinre noa ṭhãona do aḍepase se noa jhilim union re mońj ńutume hạrjonȧ mente. Ona lạgit́ aema lekan kạmihora ko calaḱ kana mente lại sodorkeda. Mucat́re sanam gidrạko mońjte oloḱ paṛhaoḱ lạgit́ hõe udgạuket́koa. Jemon do din hiloḱ School ko hijuḱte sikhnạt ko hameṭjoṅ daṛeaḱ. Gidrạ ko sãote bạṛtikaete akoren gogo-babakoe cehao are udgạuket́koa akoren gidrạko jogao jotonkote School ko kol ko. Ar nonkate oloḱ paṛhao seć jhũk mon lagaote mońj ko hara buruḱ. Inạ sãote ataṅ daram chaḍa hõ gidrạkoaḱ School batch ko uchạnkeda. Napaete gidrạ ko ataṅ daram hoe purạuena.




Mit́ṭen Casa, Sado̠m Ar Mero̠m

Mit́ṭen casa hoṛe tahẽkana. Uniaḱ sana tahẽkana aema lekan jạtren Sado̠m jogaṛko. Onka leka aema jạtren Sadome jogaṛket́koa, nit do̠ eken mit́ lekan Sado̠m jạruṛaea, oka do̠ ać aḍepaseren hoṛ ren menae. Menkhan aḍepaseren hoṛ do̠ uni aćren Sado̠m ạkhrińkae reaḱ jãhãn monsubạge bạnuḱtaea. Enrehõ uni Sado̠m ạkhrińkae lạgit́ din hiloḱe batlaodea. Mucạt́ dhạbićte jãhã lekate reben ocokedea. Menkhan ona rạskạ ạḍidin baṅ thamgạḍilentaea. Ente kiriń mit́ cando tayomge Sado̠m do̠e ruạ kạhilena.

Jib-janwar ren raranić Sado̠me ńelkedete menkeda, nuire do̠ maraṅ mit́ṭen virus ruạ heć paṛaoakana. Ado̠ thoṛa rane oladete metadea, pe din bhor noa ran jom ocoye hoyoḱa. Noa rante jãhãn porho baṅ ńamlen khan goć giḍikae hoyoḱa. Baṅkhan noa rog arhõ eṭaḱ Sado̠mkore ucạṛoḱa. Mit́ṭen Mero̠m do̠ Uni raranić (daktar) ar casawaḱ katha mon lagaokateće atenkeda. Thoṛaghaṛi tayom Casa do̠ Sado̠m rane jom ocokedete aćaḱ kạmi senjoṅna. Unre Mero̠m do̠ Sado̠m ṭhene hećente metaekana, Mon kaṭejtam, bogeḱ hoyoḱtama, baṅkhan ko goć giḍimea honaṅ.

Inạ dosar din hõ Casa do̠ Sado̠m rane jom ocokedea ar kạmi senena. Enhiloḱ hõ Mero̠m do̠ harephare Sado̠m ṭhene senente metadea, Ma gate beret́talaṅ me, kosṭo sahao katet́ rehõ taṛam hoyoḱtama. Delaṅ goṛawama.  Tesar hiloḱ Casa são uni raraniće arhõe hećena. Rane jom ocokedea are menkeda, ar bae bańcaoḱa nui do̠. Gapa khange goje hoyoḱa. Baṅkhan eṭaḱ Sadomkore ucạṛoḱa. Khan Casa do aḍige torasente hẽḱada. Unkin calao tayom Mero̠m do̠ Sado̠m ṭhene hećena are menkeda, teheńge mucạt́ ạt tam, ma beret́me. Daṛeḱtege lagaoama, dạṛ lagaoama, noḱõe daṛeaḱ kangeam, ar thoṛa kurumuṭuime, khanem daṛeaḱgea. Nonkate mit́ okte Sado̠m do̠ ekal riạḱ riạḱe dạṛkeda. Ackage uni Casa hoṛe tạṅkhikeda Sado̠me dạdạṛ kana. Ado̠ bogete kusiyena are memen kana, ạḍi hahaṛa, Sado̠me phạriạyentiń do̠. Okayena pe, usạra nui Mero̠m jabe kateć jom-ńũ reaḱ bo̠ndo̠bos pe. 




SSC Biḍạu Eho̠bo̠ḱ Kana 30 April Kho̠naḱ

Calaḱkan serma metaḱme 2023 ren SSC ar ona man reaḱ biḍạu emoḱ koaḱ tạrik niṭ akana. Niṭ akan tạrik do̠ 30 April. Aṭhwar hiloḱ (29 January) Anto:sikha board ren somonoy komiṭiren convener ar Dhaka sikhnạt board ren Chairman Topon Kumar Sarkar-e baḍae ocokeda, darakan 30 April khonaḱ SSC biḍạu eho̠bo̠ḱa mente. Baḍae akana, disom reaḱ Iskul kore 2023 serma ren SSC biḍạu emoḱ koaḱ form purun do̠ calaoen serma Ḍecember 18 khon ehoṕ kate 5 January dhạbić calao idiyena.

Menkhan baḍae abon jao serma reaḱ February cando SSC biḍạu hoe baṛaḱa. Ar HSC biḍạu do̠ April cando hoe baṛaḱa. Menkhan Korona mahamari khonaḱ jo̠to̠ lekan biḍạu ge o̠kte nạpitre baṅ hoyoḱ kana. Onka leka nes reaḱ SSC biḍạu hõ o̠kte nạpitre baṅkate 30 April khon  ehoṕ lạgit́ niṭ se goṭa akana.  




HSC Biḍạu Reaḱ Jo Sodoroḱa 8 February

Darakan 8 February HSC biḍạu reaḱ jo sodoroḱa. Athwar hiloḱ (29 January) setaḱ re Anto:sikha board ren somonoy komiṭiren convener ar Dhaka sikhnạt board ren Chairman Topon Kumar noa khobor babotre lại lahakeda. Uni doe menkeda, darakan mahna 8 February HSC ar ona man reaḱ biḍạu jo do sodoroḱa.

Noa biḍạu jo sodor lạgit́te 7-9 Fubruary talate okto nit kateć Sikhnạt montronaloy te khobor kol hoylena. Menkhan maraṅ montri do onako din bhitrire 8 February nenḍa se goṭakeda. Maraṅ montri aḱ goṭa lekate 8 February tikin ber 12 baja talate biḍạu reaḱ jo do sodoroḱa.  Baḍae abon je, calaoen 6 November goṭa disomre HSC ar ona man reaḱ biḍạu do ehoṕlena. Are (9) goṭen sadharon sikhnạt board, madrasa ar Karigori board jotokote mitkate gelmit́ (11) goṭen sikhnạt board reaḱ tabere moṭre 12 lakh khon ḍher pạṭhuạ noa biḍạureko selet́lena.




Hoṛmore Adhe Reaḱ Bhạlạitet́

Adhe do ạḍi upkạr jinis kana. Goṭa dhạrtiren hoṛ noa adhe aema lekateko beoharet́ kana. Berelte ar utuḱ katet́ aema lekate jomogoḱa. Adhe do ran-rehet́ lekate hõ beoharoḱa. Noa reaḱ gun karonaḱte Ayurved ar Homeopathy rehõ ṭhạ̃i akawanae.  Ente adhe redo Antioxidant ar Anti-inflammtory aḱ gun menaḱa, oka do hoṛmo lạgit́ bhạlạianaḱkan. Din hiloḱ mit́ gilạs daḱ adhe são heḍeć katet́ ńũ lekhan aema lekan rog hoṛmo khon sahaṛoḱa. Ar nonkate hoṛmo niropon tahena.

Enḍekhan bon baḍaelege adhe khon cet́ cet́ko upkạr ńamoḱa:

Rog birudre kạmia:

Adhe re Antibacterial reaḱ gun menaḱa. Onate din hiloḱ adhe heḍeć daḱ ńũ do hoṛmore rog birude kạmia. Khoḱ-manda, nạnḍri haso emanteaḱ ruạre napaeye kạmia.

Ojon komoḱa:

Adhe daḱ ńu lekhan hoṛmo reaḱ ojon komoḱa. Ạḍi alga ar usạrate hoṛmo reaḱ itil komoḱa. Jomaḱ sana se reṅgeć hõe ḍanṭaoa. Khonrond katet́ ńel akana, adhe do ạḍi ghạṛić lać pereć se bi doho daṛeaḱa.

Uṕ ar Hoṛmo reaḱ harta mońje dohoea:

Harta reaḱ nanan muskilaḱ ko noa adhe rukhiạ daṛeaḱa. Cedaḱ je, adhe re menaḱ Anti-oxidant, Antibacterial ar Anti-inflammetory reaḱ gun do joto lekan rog khon hoṛmo rukhiạea. Nonkate harta hõ sapha sạphi tahena. Adhe redo viṭamin A , C menaḱa, oka do uṕ reaḱ goṛhon mońje dohoe kurumuṭuiea. Ona sãote hoṛmore mãyãm hõ sarsao ar sapha sạphi dohoea.

Hajam daṛe ḍheroḱa:

Dinre mit́ dhao katet́ noa adhe daḱ ńulere hajam daṛe ḍheroḱa. Nonkate gas acid hoyoḱ reaḱ sombhab kom tahena.

Adhe daḱ benao reaḱ bhańjtet́:

Pe cup daḱre adhe koṭeć katet́ em hoyoḱa. Daḱ mońjte heḍeć tayom gilạs re chakao hoyoḱa. Noare mit́ camoć dumur rasa mesao katet́ ńui hoyoḱa.

 




Cini Reaḱ Dam Kegi Re Mõṛẽ Ṭaka Ḍherena

Niạko dinre hạṭiạre joto lekan jinis reaḱ dam ạḍige ḍher akana. Oka do joto hoṛkoaḱ gharońj jionre mit́ maraṅ muskil kan. Bạṛtikate reṅgeć-oreć hoṛkoaḱ gharońjre. Onka leka Cini reaḱ dam arhõ bạṛti lạgit́e lại jạhirkdeda Bangladesh Sugar Refiners Association (BSRA). Sarkar do cini reaḱ dam kegi re mõṛẽ ṭakae ḍherkeda.

Nit khon khola ạkhrińoḱ kan cini reaḱ dam mit́ sae eyae (107) ṭaka ar pekeṭ cini do mit́ sae gelbar (112) ṭaka nenḍa akana. Noa nawa dam do darakan cando February pạhil khon ehoboḱa. Lukhibar (26 January) mit́ ḍhạrwạḱ talate BSRA noa khobore lại lahakeda. Cini reaḱ dam ḍher iạte Bangladesh Trade And Tafiff Commision ar Bạnijo montronaloy são hõ gapalmarao hoe akana mente ḍhạrwạḱ re sodor akana.