Meskoć

Meskoć

Sahil ńutuman mit́ṭen huḍiń gidrạe tahẽkana. Ạḍitet́ ạḍi badmas ar chaṭpaṭ machae tahẽkana. Ado mit́din eṅgat́tet́e kuliyede kana, E go cekate amaḱ bohoḱ reaḱ adom adom uṕ do pạnḍugea? Khange eṅgat́tet́ doe bhạbitena, nitge nahaḱiń jobdo mea. Ado nonkae roṛ ruạṛdea, noa do eken am karonaḱtege pạnḍu akantińa. Tinạḱem chaṭpaṭaoḱ unạḱge ińaḱ uṕ hõ pạnḍuḱa.

Ado niạ dhao Sahil-e menkeda, noa karontege enḍekhan iń lạṭu gogo aḱ uṕ hõ pạnḍu akana?Ente iń khonaḱ amge ḍherem badmas arem chaṭpaṭgea. Khange eṅgat́tet́ doe thir got́ena. Cedaḱ je, aćaḱ phãndre aćtet́ge jhạliyena.Gidrạ jobdo jaegare nit aćtet́ge jobdo akana.   




Bir Sukri Ar Tạruṕ

Lo̠lo̠ setoṅ din. Aḍepase ekal nisunge muć hõ muć bako ńeloḱ kana. Lo̠lo̠ setoṅ din setoṅ reaḱ ãć se elaṅ hoṛmore bạṛtige aṭkaroḱa. Ado setoṅte mit́ṭen Tạruṕ do̠ daḱ tetaṅte kạluṅ dạbuṅe daṛa baṛaekan tahẽkana. Nunạḱ maraṅ bir gajaṛ okare daḱge banuḱa, jo̠to̠ pukhri ar nala ko ro̠ho̠ṛ caba akana. Khange disạ got́keda noa bir gajaṛre mit́ṭen pukhri menaḱa mente. Nonkan lo̠lo̠ setoṅ jokhen ona pukhri senlenre paseć daḱe ńama honaṅ.

Ado pukhri ṭhene senenre maraṅ utạr bir Sukri daḱ ńũi lạgit́ pukhri pheḍoḱe ńel ńamkedea. Tạruṕ do̠ pukhri seće koyoḱket́re cehel cepel ạḍigan daḱe ńel ńamkeda. Khange Tạruṕ ạḍi gaṛte aḍraoena. Uniạḱ aḍrao ańjomte bir Sukri do̠e hape got́ena, menkhan bae bo̠to̠rlena. Tạruṕ do̠ riạuḱ riạuḱ pukhri ṭhene dạr idiket́te memenkana, noa birren Raj kạnạṅ. Enḍekhan noa daḱ do̠ pạhilte ińgeń ńam lek kana. Bir Sukri hõe mengot́keda, am khonaḱ lahageń pheḍ akana. Nonkate rapṭha rạpṭhikin ḍhurạuena. Thoṛa ghạṛitege lạṛhại kin sạrdiyena. Lạṛhại lạṛhạite mit́ okte Sukri aḱ sunḍạ ḍaṭa do̠ Tạruṕ aḱ hoṛmore bo̠lo̠yena. Ar Tạruṕ aḱ gerte bir sukri hõ sahẽt́ bondentaea. Khan thoṛa ghạṛi tayom bana hoṛaḱ hoṛmo khon mãyãm jo̠ro̠ḱ ehoṕena arkin goć hapeyena. Noa ghoṭna mit́ ghạṛi badre daḱ sendra sendrate mit́ṭen Toyo nonḍe heć seṭerena. Inạkate Tạruṕ ar bir Sukri goć akane ńel ńamket́kina. Unkin ńelte bogete kusiyena ente nonkan maraṅ maraṅ jib janwar aḱ jel tisre hõ bae jom akada. Ado uni Toyo do̠ heseć sekreć lać pereć jomkate daḱe ńũkeda are mohnḍayena.

Sikhạuna: Ạuṛiaḱ kạphạriạu baṅkate apnarte muskilaḱ ko mimaṅsae hoyoḱa. Ente Tạruṕ ar Sukri mit́ sãote daḱkin ńũ lekhan nonka gujuḱ dosare o̠ho̠kin paṛaokoḱa ar Toyo hõ o̠ho̠ge jom daṛeakinkea. Onate huḍiń hapṛaḱ muskilaḱ ko apnarte mimaṅsa se phanḍ̣ao jạruṛ kana.




Paska Po̠ro̠b

Isại dho̠ro̠m ren hoṛkoaḱ maraṅ po̠ro̠b Easter Sunday se Paska po̠ro̠b. Aṭhawar hiloḱ (09 April) goṭa disomren hoṛko noa po̠ro̠b ko manaokeda. Paska po̠ro̠b do noa karonaḱte isại dho̠ro̠m ren sanam boeha misera ko manoteda, ente noa din se Easter Sunday do Jisu Mạsi aḱ jiwet́ beredoḱ din kana.Cedaḱ je, Jisu Mạsi do kại hoṛ lạgit́ge noa dhạrtiye hećlena. Ar kại manwa iạte ạḍi haron kosṭoe sahaokeda. Pe̠ siń pe̠ ńindạ upạs metaḱme reṅgeć tetaṅe tahẽyena, eken dhạrtiren hoṛko lạgit́te.

Inạkate Good Friday metaḱme sokol hiloḱ thoṛa bạṛić hoṛko metaḱme Jihuda sostor badaeko Jisu Mạsi krus kaṭreko khil jalat́kedeteko goć kedea. Gujuḱ tayom pe din badre goćko khone jiwet́ beret́ente isại hoṛko nawa janame emat́koa. Jisu Mạsi goć khone jiwet́ beret́en noa dinge Easter Sunday se Paska po̠ro̠b mente manatoḱ kana.

Onka leka noa maraṅ Rạskạ po̠ro̠b ńutumte Chapainawabgonj jilạ reaḱ Amnura Mission reaḱ iskul maṭhre BNELC reaḱ simraḱ (Sunrise) girjạ hoe purạuena. Noa Simraḱ se Sunrise girjạe ạḱyurkeda BNELC ren GS Rev. Soban Kisku Ar Rajshahi circle pasṭor Rev.Noresh Hasdak. Simraḱ girjạ do 5:00 baja khonaḱ ehoṕlena. Rạskạ Paska Po̠ro̠b girjạre Amnura manḍer ren ar aḍepase ṭotha (Mirjapur, Jolahar, Sakoṭola, Phạgupaṛa) khon heć seṭerakan amdaj 200 cetan isại boeha miserako selet́lena. Ona saõte noa girjạre selet́ akan sanamko johar em talate Jisu Mạsi aḱ jiwet́ beredoḱ babotre mit́bar kathae roṛkeda, BNELC Rajshahi circle Chairman Robindronath Hembrom, BNELC-Trust Board secretary Mn. Hingu Murmu,  TF/NAGR ren Director Mn. Stephen Soren, Amnura Mission ren manḍer member Mn.Horidas Hembrom, Mn.Dhavid Dhonae Hembrom. Ạḍi napaete simraḱ (Sunrise)  girjạ do hoe purạuena. Selet́ akan sanam hoṛko mit́ jomkaote Jisu Mạsi aḱ jitạu din ko manot́keda.

 




Jatiya Biswabidaloy Re Bhurtiḱ Reaḱ Ardas Ehoṕena

Jatiyo Biswabidaloy kore 2022-2023 sikhnạt sermare graduate pạhil bo̠rso̠ re bhurtiḱ reaḱ ardas Budhbar (05 April) khon ehoṕena. Ạyuṕ bela khon ehoṕkate darakan cando 8 may dhạbić calao idiḱa. Jatiya Biswabidaloy reaḱ mit́ ḍhạrwạḱ hotete baḍae oco akana je, jãhãe pạṭhuạ bhurtiḱe menle khan Jatiya Biswabidaloy reaḱ bhurtiḱ website khon ardas form purun hoyoḱtaea ar pạhilte ardas fee bar sae mõṛẽ gel (250) ṭaka College reaḱ niṭ akan Mobile banking talate se College re joma oṭokaḱ hoyoḱa. Ente bhurtiḱ kan pạṭhuạ koaḱ kelas do̠ June reaḱ 1 tạriḱ khonge kelas eho̠bo̠ḱa.

Online re form purun ar print/PDF kopi do̠ 5 April khon 8 May bhitrite tulạu hoyoḱa. College khon ardaset́ kan ko do̠ Fee lekate mit́ sae mõṛẽ gel (150) ṭaka jãhã Sonali bank sakha re 11 May khon 17 May bhitrite jomae hoyoḱa. Ona lạgit́te College do̠ Login talate Application Payment Info (Honours) option re click kateć Pay Slip download hoyoḱa ar noa reaḱ print kopi ante aḍepase sonali bank sakha re niṭ akan fee joma katé rosid jogaṛ se tulạu hoyoḱa.

 




Ponea Bibhagre Hoe-Daḱ Heć Daṛeaḱa

Disom re ponea bibhag reaḱ mit́-bar jaegare hoe daḱ heć daṛeaḱa mente Bangladisom abohaoa adhidaptare baḍae ocoakada. Ona sãote ńindạ reaḱ tapmatra hõ ḍher daṛeaḱa mente noa songstha do̠e lại so̠do̠r akada.

Moṅgolbar (04 April) setaḱ 9 baja khon 24 ghonṭa reaḱ abohaoa babotre Md.Toriqul Newaj Kabir do̠e menkeda, Mymensingh, Barisal, Chottogram ar Sylhet bibhag reaḱ mit́-bar jaegakore hoe-daḱ heć daṛeaḱa. Arhõe baḍae ocokeda je, darakan pe din talate tapmatra metaḱme setoṅ reaḱ ãć se lolo do̠ ḍher daṛeaḱa. 




Gapa Do̠ Pạhil Dhao Padda Gaḍa Noasa – Hanasa Re̠l Gạḍi Calaḱa

Maraṅ montri Sheikh Hasini aḱ kukmu reaḱ sako noasa-hanasate Gapa pạhil dhao re̠l gạḍi paromoḱ kana. Biḍau legae lạgit́ ona gạḍi do Bhanga khon padda sako sećte Mawa aṛe hijuḱa. Note, 42 kilomeṭer re̠l hor reaḱ 91% kạmi sạt akana. Ar padda sako re re̠l line se hor benao kạmihora hõ 75% mucạt́ akana. Padda gaḍare 6.5 kilomeṭer sako benao do̠ maraṅ ekraṛ tahẽkana. Menkhan ona ekṛaṛre jit́ente padda gaḍare gạḍi ko calao hijuḱ kana. Inạ mit́ dintege re̠l gạḍi ar eṭaḱ gạḍiko calaḱ reaḱ hudis bhabna tahẽkan rehõ kạrigol ko khạtirte ona do̠ baṅ purạu akana. Sakore calaoen serma gạḍi calaoen tora khonge re̠l line benao kạmi ehoṕ akana.Padda sakore dhiri begor 6.15 kilomeṭer reaḱ re̠l line benao kạmi do̠ mucạt́ akana.

Gapa Moṅgolbar (04 April) pạhil dhao sako latarte re̠l gạḍi calaḱa. Bhanga khon mawa dhạbić 42 kilomeṭer paromoḱa re̠l gạḍi. Ona mul sakore re̠l line benao do ạḍi haron se koṭhinge tahẽkana mente Project Manager-e lại sodor akada. Padda sako re̠l sonjog ren project manager Afjal Hossen doe menet́ kana, Padda sako cetanre re̠l line benao do maraṅ ekṛaṛ tahẽkana. Dhaka khon Mawa, noa aṛe reaḱ toṛ do amdaj 75%. Ar Mawa khon Bhanga aṛe reaḱ toṛ do 91%. Ar Bhanga khon Jossore do 68%. Joto mit́te metaḱme amdaj 75%.     

Onka leka Re̠l montri Nurul Islam Sujon hõe menet́ kana, Trial oka do alele muruk akat́ ona do̠ 4 tạrik paromoḱa. As menaḱa, September cando bhitritege Dhaka khon Bhanga dhạbić re̠l gạḍi calao hijuḱa. Faridpur seć khon hijuḱ mare re̠l line menaḱa, ona joṛaolen khan jao hiloḱ nonḍe khonaḱ re̠l gạḍi calao heć daṛeaka.




30 May Khon HSC Pạṭhuạkoaḱ Test Biḍạu Do̠ Eho̠bo̠ḱ Kana

Niạ 2023 sermaren HSC ar ona man ren pạṭhuạkoaḱ test biḍạu do̠ darakan cando reaḱ 30 May khon eho̠bo̠ḱ kana. Anto:sikha board ren biḍạu ńel jujut́kan komiṭi koaḱ mit́ ḍharwạḱre noa khobor lại lahayena.  

Anto:sikha board ren biḍạu ńel jujutić komiṭi ren convener ar Dhaka sikhnạt board ren biḍạu ńel se dekbhalić Professor Md;Abul Basar aḱ suhiat́ ḍhạrwạḱ re menena, 2023 serma ren pạṭhuạ koaḱ test biḍạu 30 May khon eho̠bo̠ḱa. Ar noa biḍạu do̠ 21 June bhitrite mucạdoḱ reaḱ katha hõ men akana.




Naph Gaḍa Parom Kate Teknaf Re Hećlen Hạti Ruạṛena Myanmar te

Niạ dhao Myanmar khon Naph gaḍa paera paromkate Cox’s Bazar, Teknaf reaḱ Hnilar Jadimora ṭoṭhate hećena mit́ṭen bir Hạti. Nui Hạti aḱ umer do̠ 30-40 serma hoe daṛeaḱa. Bonbibhag ko hudiset́ kana, dikbhul se jomaḱ ko ṭonṭaote nui Hạti do̠ Naph gaḍae paera parom akada. Inạkate adha ghonṭa tahẽ tayom arhõ Myanmar te ruạṛ calaoena. Sokol hiloḱ (31 March) setaḱ ber 10:00 baja seć Hạti do̠ Naph gaḍa paera parom kate Teknaf reaḱ Jadimora ṭoṭhate hećena.

Noa khobor babotre Cox’s Bazar dạkhin Bonbibhag ren Teknaf ren Range ạpiser Mizanur Rahman doe menkeda, Setaḱre Naph gaḍa parom kate Parabon seć hijuḱkan mit́ṭen Hạti aḍepase hoṛko ar BGB ren sodosso ko ńelkedea. Inạkate bonbibhag re khobor emenre ińaḱ ạyurte Bonbibhag ren Hạti udhạr dol ko Hạti sabea mente adha ghoṭa ko kuṛumuṭu keda. Menkhan uni Hạti do̠ Parabon khon paera paerate Lal Diya seće mohnḍayena.

Hnilar union reaḱ 9 no.ward ren UP sodosso Muhammad Ali doe menkeda, Myanmar khon Parabon seć paera hećlen Hạti do̠ adha ghonṭa tahẽkate arhõ Myanmar tege ruaṛ calaoena. Setaḱre aḍepase hoṛko mit́ṭen maraṅ hoṛmoan Hạti Naph gaḍare paera paerate Teknaf seć hijuḱko ńelkedea. Ado Parabon ṭhen tahẽkan uni Hạti ńel lạgit́ duṅgut́ duṅgut́ hoṛ ko jarwayena. Unạḱ duṅgut́ hoṛ ńelte Hạti do̠ hante nahte dạṛ baṛaeye dhurạuena. Khan Bonbibhag ren kạmiạko ar aḍepase hoṛkoaḱ kurumuṭute ona mit́ hortege Myanmar ko ruạṛkadea. Nonkage okte okte Myanmar khon paera paerate noa Teknaf te Hạti ko heć baṛaḱa.




Aema ḍahar (dho̠ro̠m) ko panjaeda Santalko:

Santalko talare tinạk̕gan ḍahar se̠ dho̠ro̠m menak̕a, noa niạte ạḍi aema kho̠ndro̠nd do̠ baṅ hoyok̕kana. Jaruṛ lek kho̠ndro̠nd baṅ hoyok̕kan khạtir ḍahar(dho̠ro̠m) reak̕ nana-hunạrko baṅ baḍaeok̕kana. Ado̠m dho̠ro̠m do̠ okte reak̕ sõ̠t̕re̠ ạtu ado̠k̕kana.
Teheń santalko talare co̠l menak̕ nana-hunạr dho̠ro̠mko modhre thoṛa dho̠ro̠m babo̠t galmaraoiń kurumuṭueda-
(1) Bindin :
Santalko talare mit̕ okte ạḍi bhage ho̠ṛgo̠ro̠j(popularity ) tahẽ̠kana Bindin dho̠ro̠m. Baṅgladisạm, Bharo̠t, Nepal reak̕ ato dihạtkore ńetar hõ̠ noa Bindin dho̠ro̠m ńelo̠k̕kan gea . Nokoak̕ pạtiạure sisirjạuic̕ do̠e Cando kana. Nit Bharotre Bhogle maraṇḍi ar Ạbhiram maraṇḍi ńutuman bhage namḍak dho̠ro̠mguru menak̕kinạ . Bhato̠tiyạ Bindin Dho̠ro̠m Susạr Bạisi(BBDSB) banadhao hotete bindin dho̠ro̠m so̠do̠r ar pasnao reak̕ kạmi calak̕kana.
(2) Hindu:
Bindin dho̠ro̠m tayo̠mge mit̕ okte Hindu dho̠ro̠m ho̠ṛgo̠ro̠je (popularity) ńamleda. Hindu dho̠ro̠mren Boṅgakoak̕ pujạ po̠ro̠b santalko talare ḍherlena. wikipedia hotete baḍaeok̕kana, sãire 54 bhag santalko hindu dho̠ro̠mko pańjaeda. 2021 serma Bharo̠tiyạ Po̠ddo̠shri kuṛạie ńamleda hindu dho̠ro̠mren jugi buḍhi Ko̠mo̠li soren . Asamre Hindu Santal Lek-Acar Rukhiạ Bạisi (HSLRB) ńutuman mit̕ banadhao menak̕a. Hindu dho̠ro̠m pak̕ńjako do̠ Hindu mohashobha, Baṅgladesh puja udjapon porishod emanak̕ banadhao saoteko jo̠po̠ṛaoakana. Baṅgladisạm reak̕ aema santal atore durgạ, kạli, mo̠no̠sa, lukkhi, ar so̠ro̠so̠ti dibiak̕ mundir menak̕a.
(3) SAPHA HO̠R:
1868 serma Bhạgirạthi hembromak̕ ạyurte SAPHA HO̠R upellena. Bhạgirạthi mạńjhi , Somrai mạńjhi, Dubại gõ̠sãi tako do̠ sapha ho̠r ren namḍak dho̠ro̠m guruko tahẽ̠kana. Sarna ar Sạri dho̠ro̠m reak̕ uthnạu tayo̠m bại bạite noa do̠ ạ̃ṛic̕ idiena. Baṅgladesh ar Bharo̠tre aema Sapha ho̠r pańjaic̕ko menak̕koa ńetar hõ̠. Jao sermage januari cando reak̕ 14/15 tạikh hilạk̕ Pạkuṛ jilạ reak̕ pạkuṛiạ thana Shitpur atore LO̠LO̠ DAK̕ mela hoy baṛak̕a. Sapha ho̠rren guruko ar gadel pańjaic̕ko jarwak̕a.
(4) Isại se̠ nawa ḍahar:
1869 serma sec̕ santalko talare isại dho̠ro̠m ataṅ aṅgo̠c̕ eto̠ho̠p̕lena. Sirạm Soren, Jo̠go̠t ar Rạghu noko pe̠ne̠ ho̠ṛ juwạn pạhil isại dho̠ro̠mreko bạptismalena. Nowa reak̕ pasnao do̠ ạḍi bại bạite eho̠p̕lenre hõ̠ mit̕ okte ạḍi maraṅ ho̠ṛgo̠ro̠je (popularity ) ńamkeda. Dr. Datta-majumdar hotete baḍaeok̕kana, 1901 serma dhạbic̕ goṭa bharo̠tre 8931 ho̠ṛ isại dho̠ro̠mreko tahẽ̠kana. Ńit do̠ Baṅgladisạm santalko talare isại se nawa ḍaharren ho̠ṛ jo̠to̠ kho̠nko saṅgea.
(5) SARNA:
Sapha ho̠r reak̕ laṛanao ram jham tahẽ̠kan okte arhõ̠ mit̕ṭen dho̠ro̠m ho̠ṛgo̠ro̠je ńamleda. Nit do̠ Sarna dho̠ro̠m rajghạriạ sec̕ lekate bhage po̠rho̠ko arjaoakada. P. Rạghunath murmu do̠ Sarna dho̠ro̠m pańjaic̕ ho̠ṛe tahẽ̠kana. Ac̕ak̕ olak̕ dho̠ro̠m puthi do̠ Hitạl . Urạu, Muṇḍạ, Santal, Ho, Kol, Malhe, khaṛia, emanko ạdibạsi gusṭhiko talare Sarna dho̠ro̠m reak̕ co̠l menak̕a.
(6) SẠRI:
Pạchimbaṅgla re nit rajghạriạ sec̕ lekate kajak menak̕koa SẠRI dho̠ro̠m re̠n ho̠ṛko. Somai kisku do̠ nit Sạri dho̠ro̠m ren namḍak mit̕ dho̠ro̠mguru kanae. Maraṅ dho̠ro̠m puthi do̠ – Jo̠msim Binti. Baṅgladisạmre din ke din Sạri dho̠ro̠m reak̕ ho̠ṛgo̠ro̠j saṅge idik̕kana.
(7) RAM dho̠ro̠m:
Asam arj reak̕ kokṛajhaṛ jilạ ar ciraṅ jilạctalare menak̕ Campa gaḍa aṛe re Ram dho̠ro̠m pak̕ńjakan ho̠ṛko ńelok̕a. Tobe asam bego̠r arhõ̠ eṭak̕ nakhare hõ̠ noa dho̠ro̠mren ho̠ṛko menak̕ko gea. 1970 serma sec̕ Shibu guru do̠ namḍak dho̠ro̠m gurue tahẽ̠kana. Jao serma magh cando reak̕ kunạmi hilạk̕ campa gaḍare um ḍạbrạ katet̕ pujại reak̕ kạmiko paroma .
So̠tto̠ṅ seboṅ / Setoṅ Shibori:
Mit̕ okte Baṅgladisạm reak̕ dinạjpur jilạre so̠tto̠ṅ sebo̠ṅ se̠ Setoṅ shibori dho̠ro̠m reak̕ ńutum ańjo̠mo̠k̕kan tahẽ̠na. Nebetar do̠ baṅ ńe̠lo̠k̕kana. Noa dho̠ro̠m ren ho̠ṛ do̠ pạṭiạre duṛup̕ katet̕ko baplak̕a. Aema ho̠ṛ noa do̠ Hindu dho̠ro̠m reak̕ mit̕ hạṭiń hõ̠ ko hudiseda.
Cetanre emakan dho̠ro̠mko bego̠r arhõ̠ aema dho̠ro̠m santalko pańjaeda. Shikh , Join, Bowddho, Bahai, islam, emanak̕ko. Menkhan noako dho̠ro̠m ren pańjaic̕koak̕ ḍokumenṭ reak̕ ṭoṇṭa menaka̕.



NAGR aḱ Gidrạ Umer re baṅ bapla ko ar Ńu bubulak cehaõna cepeć sabha

28 march 2023 Mongol bar hiloḱ  tikin ber 2 baja tala Amnura Mission Bible Seminary Hall room re Gidrạ Umer re baṅ bapla ko ar Ńu bubulak cehaõna cepeć sabha hoe purạuena. Noa cehaona cepeć sabha do ạ̣yur ar saṕrạoleda NAGR (National Agency for Green Revolution)  ar Word Vision Bangladesh reak unicef SBC project. Noa cehaona cepeć sabha re selet́ ko tahekana NAGR (National Agency for Green Revolution) ren maraṅ mukhiạ ar ạyurić Manotan Stephen Soren, Program Officer Prodip Hembrom, Saota susaṛaṛiạ  Mn. Subas Baskey,  BNELC-KOP program ren kạmiạ  Manotan Basonti Mardi, Mn. Rumali Hasda, world vision SBC-project field facilitator Mn.Samuel Hembrom.

Noa cehaona cepeć sabha re 7 goṭen atoren 42 goṭen juạn kuṛi koṛa ko selet́ lena, Noa cehaona cepeć sabha re NAGR ren Mn Mukhiạ se Director do Kuri gidrạ se koṛa gidrạko gidrạ umer ban baplaḱ lạgit́ e  uskurket́ koa. Enạ chaḍa hõ gidrạ umer khon ge ńu bubulaḱ khon ho sahaṛ ar sontor tahen reaṅ e lạiat́koa.  Niạ babot ar hõ galmarao keda Mn. Subas Baskey ar Mn. Samuel Hasda.

Gidrạ Umenrre bapla reak Bangladesh reaḱ ạn reaṅ sasti cet kana ar baplaḱ reaḱ khạti umer niạ disom re do Koṛa gidrạ ko lạgit́ 21 serma ar Kuṛi gidrạ do 18 serma. Menkhan niạ latarre bapla hoelen khan niạ disom reaḱ ạn ari te onkin gidrạren Baba Gogo aḱ moṛegel hajar taka ḍanḍom ar ona saõte 3 cando̠ reaḱ jehel ho hoy daṛeaḱa mente NAGR ren Program officer Prodip Hembrom e baḍae ocoket́koa sanamko.  ona chaḍa hõ gidra umer re bapla do kuṛi gidrạ koaḱ hoṛmoe bạṛićja. aema lekan ẽṭke ṭoṛe hoyoḱa.  Onate jarwa akan sanamko teheń nonḍe khon ekraṛena je apnar ho gidra umer re bako baplaḱ a ar ato ṭola kore ho noa gidra umer re  alo baplaḱ lạgit́ hoṛko uskur koa ar ńu bubulaḱ hõ kõ ńuea mente. Ar nonka cehaona em emte mit́ okte do abo sãota ar disom khon niạ gidrạ umer bapla do caba utạroḱa.