Bagda farm Cas Khetre Daḱ Em lạgit́ Bijli Emoḱ Dạbite Michil

Gaibandha reaḱ Gobindogonj upạjilạre Bagda farm cas khetre daḱ em lạgit́ bijli emoḱ dạbite Santal ar Baṅgali hoṛko mechilkeda . Sạnicar (15/04/23) Sahebgonj Bagda farm bhumi songram komiti , Adibasi-Bangali Songhoti porisod ar Samajik songram porisod reaḱ bondoboste noa micil hoyena. Bannar, Poster, festoon saṕkate goṭae Kaṭamor ṭoṭhako hoho ạcurkeda. Gaibandha Gobindogonj upạjilạ reaḱ Kaṭamor-Rajabirat ṭoṭha reaḱ ḍahar reko michilkeda.

Inạkate khet pinḍhạre pante katećko hohokeda. Ar bilom baṅkate, phosol rukhiại lạgit́ bijli ńam reaḱko khojkeda. Adibasi-Bangali Songhoti porisod ren convener Sirajul Islam babu doe menkeda, Bagda farm reaḱ mit́ hajar 842.30 akor jumire hoṛo, jonḍra, ạlu selet́ nanan parkan phosol ko cas abadoḱ kana. Menkhan nonḍe noa khetre daḱ emoḱ lạgit́ bijli jạruṛ kana. Onḍe bijli emoḱre aema lekan as ko emako santal hoṛko, menkahn nit dhạbić jãhãn bijlige bako emakat́koa. Onate aema khetge phaka tahẽn kana, hoṛo hõ khotiḱ kana. Noa karonaḱte cacasko talare ạṛis do heć akana.

Sahebgonj Bagda farm bumi uddhar komiti ren sabha mukhiạ Philimon Baskey aḱ ạyurte michil akhṛare kathae roṛkeda, Adibasi-Bangali Songhoti porisod ren convener  Sirajul Islam babu, Manobadhikar kormi Golam Rabbani Musa, Md.Monir Hossen Sweet, Samajik Songram Porisod ren jila sodosso socib Hasan Morshed Dipon, Sahebgonj Bagda farm bhumi uddhar songram komiṭi ren sadharon sompadok Rezaul Korim Master, Adibasi koren ayurić Priscilla Murmu, Olivia Mardi, Sufal Hembrom ar Trisha Murmu.




Me̠sko̠ć

Me̠sko̠ć

Kelas re Mahasoe mit́ṭen gidrạ kukli kedea –

Mahasoe: Grammar do̠ cet́ko metaḱa?

Gidrạ: Okoe hoṛ gramre tahẽna unige grammar ko metaea. Uni hoṛ judi bangali hoelenre unre bangli grammar ko metaea. Ar Eṅrạje hoelenre enḍekhan unre uni do̠ Eṅrạji grammar ko metaea.




Sui Dare

Mit́ṭen bir gajaṛ aṛere bar boeha koṛakin basoḱkan tahẽkana. Ado̠ maraṅić koṛa do̠ aćren huḍiń boeha ạḍi ãṭe nisrạuede tahẽkana ar uniaḱ jo̠to̠ jomaḱe jomet́ tahẽkana ar uniaḱ jo̠to̠ mońj ho̠ro̠ḱ bandenaḱe hataojoṅoḱ kan tahẽkana. Mit́din uni maraṅ koṛa do̠ hạṭiạre ạkhriń bakhra birte kaṭ mamaḱe senlena. Uni do̠ aema lekan dare dạrko mat́mat́te dãṛã dãṛãte, mit́ṭen gunidar dare ṭhene hećena. Khange ona dare ro̠ṛ go̠t́keda E boeha, dayakate alom mageńa. Aṛaḱkạń khanem, sona reaḱ apple jo̠ń emama.

Ado̠ uni koṛae rạjiyen torage darere apple jo̠ go̠t́ena. Menkhan uni koṛa do̠ monre lob-laloć hećadea. Ado̠ ona dare metaḱkana arhõ thoṛa apple den baṅkhan re̠he̠t́ sudhạń maḱ bhindạra. Uniaḱ onkan beohar ńelte jo̠ bo̠do̠lte uni koṛa cetanre sae ke sae sui-e ńurhoket́a. Tinre cando hạsuroḱ ehoṕena, uni koṛa do̠ haso jalate bhindạrena. Oṛaḱ bae ruạroḱkante huḍiń boeha do̠ bhabnate dadat́tet́ sendra senena.

Ackage tạńkhikeda dadat́tet́ aḱ hoṛmo do̠ suite pereć akana, ar duk-jala sahaokatet́ rehõ uniaḱ hoṛmo khonaḱ mit́ mit́te sanam sui-e chaḍao cabakeda. Uniaḱ ona daya mãyã ńelte maraṅ koṛa aćaḱ dos gunạḱte huḍiń boeha ṭhen ikại khojkeda. Are bo̠do̠lo̠ḱa mente ekṛaṛkeda. Ona dare do̠ maraṅ koṛawaḱ bo̠do̠lo̠ḱ ńelte kusiyena ar jạruṛ bhor sona reaḱ apple jo-e emat́kina.

Sikhạuna:

Daya Mãyãwan hoyoḱ do̠ jạruṛgea ente noa lạgit́te jaoge kuṛaiyem ńama.

 




Setoṅ Reaḱ Rãt Arhõ Ḍher Daṛeaḱa

Niạko dinre disom reaḱ amdaj jo̠to̠ jilạrege ạḍi lo̠lo̠-setoṅ calaḱkana. Setaḱre cando rakaṕ são sãote setoṅ rãt do̠ seṅgel aṅgra leka ḍigḍigạuḱ kana. Khange bại bạite tinạḱ ber rakaṕ calaḱ kana setoṅ hõ unạḱge sạrdi idiḱ kana. Ado tikin tarasiń reaḱ rãt do̠ artet́ge lo̠lo̠. Nunạḱge elaṅ se lo̠lo̠ kana je, barhete hoṛko oṅdokoḱre ạḍi muskilreko paṛaoḱ kana. Un jokhen Kulhi ḍaharkore hoṛ komko ńeloḱ kana. Menkhan enrehõ reṅgeć nacar pạṭ khaṭaoḱ hoṛko lo̠lo̠ setoṅ sahao katet́ hoṛmo khon udgạr daḱ joroḱkan tuluć rehõ bogeteko kạmijoṅ kana.

Nonkage arhõ thoṛa din calao idiḱa. Setoṅ reaḱ lo̠lo̠te noa okte ḍairia selet́ nanan parkan rogte hoṛko jạbunoḱ kana. Bạṛtikaete kạṭić gidrạ ar umerte laha akan haṛam-buḍhiko bạṛtiko jạbunoḱ kana. Abohaoa office khon emakan ḍhạrwạḱ hotete lại laha akana je, adom adom ṭoṭhakore do̠ tapmatra se setoṅ rãt do̠ 42 degree Celsius rakaṕ daṛeaḱa.




Tayomena HSC Biḍạu

Nes bo̠cho̠r reaḱ HSC ar ona man reaḱ biḍạu do̠ July cando hoyoḱ reaḱ goṭalena. Menkhan College kore silạbas bako purạu akat́te HSC biḍạu arhõ mit́ cando tayomena. Darakan August cando noa biḍạu hoyoḱa mente Ant:sikha board ren somonoyok ar Dhaka sikhnạt board ren Chairman Professor Topon Kumar Sarkare baḍae ocokeda.

Ar note 2023 sermaren HSC pạṭhuạ koaḱ test biḍạu do̠ darakan 30 May khon ehoṕ lạgidoḱ kana. 2010 serma khonaḱ February cando ehoṕ seć SSC biḍạu ar April cando reaḱ ehoṕ sećge HSC biḍạu-e hatao ạ̣guyet́ kana Sikhnạt Montronaloy. Menkhan ko̠ro̠na virus karonaḱte 2020 serma khonaḱ biḍạu ko okte nạpitre baṅ hoyoḱ kana.Ente ko̠ro̠na karonte amdaj mit́ serma tala leka sikhnạt ṭhãonako bond tahẽkana. Onate biḍạu do̠ oktere baṅkate thoṛa bilomte hoyoḱ kana.




Concrete Block Tear Ehoṕena Amnura re

Chapainawabgonj reaḱ Amnura Mission re Rotary Club of Dhaka Kawran Bazar ar RCC-Amnura, NAGR (National Agency for Green Revolution) aḱ bondoboste Concrete block tear ehoṕena. Moṅgol hiloḱ (11/04/23) setaḱ 11:00 baja jokhen Amnura Mission compound re noa concrete block tear kạmihora uḍhạuena. Noa okte seṭere tahẽkana Dhaka Rotary Club of Kawran Bazar ren past President Ahmed Faruq, Bangladesh Northern Evangelical Lutheren Church ren GS Rev.Soban Kisku, Trust Board Hingu Murmu, RCC-Amnura upodesta ar NAGR ren ạyurić Mn.Stephen Soren, ar RCC-Amnura sompadok Promila Hasdak.

Iṭạ bodolte noa concrete block beohar lạgit́ hoṛko bạṛti cehao ar udgạuko lạgit́te tear ehoṕena. Sarkar do poribesh rukhiạ lạgit́te iṭạ bhaṭa bond lạgit́e goṭa akada, inạ chaḍa hõ nit iṭạ reaḱ dam dinke din arhõ ḍher idiḱ kana. Onate iṭạ bodolte concrete block te oṛaḱ tearge maraṅ hạtiạr do. Bisesoggo se jarnaha ko menet́ kana Concrete block beohar re 30% khoroć komoḱ kana. Noa aḍepase ṭoṭhakore Concrete iṭạ bodolte Concrete block beohar re hoṛko udgạu ko lạgit́te noa kạmihora do ehoṕena.




Dr.Zafrullah Chowdhury Do̠e Hana Puriyena

Gonosastho kendro ren kạrigo̠l se benaoić ar birbanṭa Dr. Zafrullah Chowdhury do̠ noa dhạrti bạgiada. Moṅgolbar (11/04/23) April ńindạ Rajdhạni reaḱ Dhanmondi gonosastho haspatal re raran oktege jiwi do̠ calaoentaea. 81 serma umeran Dr.Zafrullah Chowdhury do̠ ạḍi din khonaḱ kidney reaḱ muskilre jạbun akan tahẽkana. Thoṛa din khon arhõ bạṛti muskilre paṛaoena. Onate calaoen Budhbar haspatal reko bhurti kedea. Gonosastho Nogor haspatal ren Maraṅ raranić metaḱme kidney ren raranić Proffesor Mamun Mostafi teheń nindạ 11:35 baja jokhen Zafrullah aḱ gujuḱ khobore lại jạhirkeda.

Zafrullah Chowdhury do̠ mit́ṭen Vascular surgeon kanae. Bạṛtikaete hoṛ koaḱ hoṛmo babotre ḍhere guni bhạbiḱkan tahẽkana. 1982 sermare ehoṕ akan Osud niti ạn ren maraṅ kạrigo̠l do̠ kanae Zafrullah Chowdhury. Uni do̠ jao ghuṛige disom ar disomren hoṛko lạgit́e hudis ganḍonoḱkan tahẽkana. Onate kurumuṭure tahẽkana disomre bhageaḱ kạmi lạgit́. Menkhan sạrige aćaḱ kurumuṭu do̠ purạu akantaea.

Zafrullah Chowdhury do̠ 1941 serma reaḱ 27 December Chottogram jilạ reaḱ  Raujan upạjilạ reaḱ Koypara atore janamlena. Ać baba aḱ ńutum do̠ Morshed Chowdhury ar gogo Hachina Begum. Ać baba do̠ polis officer-e tahẽkana . Gogo-baba ren Gel goṭen gidrạko modre Zafrullah Chowdhury do̠ pạhil gidrạ metaḱme jo̠to̠ boeha khon maraṅ utạriće tahẽkana.




Godagarire Ãoṛa Gãoṛẽte Santal Maejiu Gurena

Rajshahi jilạ reaḱ Godagari upạjilạre ãoṛa gãoṛẽte (Accident) Bibiron Hembrom (47) ńutuman santal maejiu gurena. Noa ghoṭnate arhõ bar hoṛkin akham akana. Sombar (10/04/23) amdaj cando hạsur 6:00 baja jokhen Lolitnogor-Kakonhat ḍahar reaḱ Sundorpur Juktipara atore noa ghoṭna ghoṭao akana.

Bibiron Hembrom (47) do Sundorpur atoren Jotin Soren ren oṛaḱ hoṛ kanae. Baḍae ńam akana, Bibiron Hembrom do ḍahare paromoḱ kan tahẽkana. Un jokhen ona ḍaharte Kakonhat calaḱkan mit́ṭen honḍar gạḍite tạkićena. Khange uni maejiu do tạkićen soṅge soṅgete onḍege gurena.




Ar Hõ Rajshahi re Khe̠tre Daḱ Baṅ Ńam Khạtir Santal Casa Bise Ńu keda

Rajshahi reaḱ Godagari upạjilạ re ro̠ho̠e akat́ horo khe̠tre dak baṅ ńam khạtirte Santal Casa bise jomkeda. Ado ona dosare Rajshahi Medical College haspatal idikedeteko bhurti kedea. Uni do̠ Ona haspatal reaḱ 14 no. ward re bhurti menaea. Uni santal casawaḱ ńutum do̠ Mukul Soren (35). Godagari upạjila Deopara union reaḱ Borshapara atoren Gopal Soren ren hopon kanae.

Baḍaeabon je, calaoen serma reaḱ March cando ona sor ṭola Nimghutu atore nonkan ghoṭna ghoṭaolena. Horo khe̠tre dak baṅ ńam khạtirte Avinath Mardi ar uniren kaka khuṛa boeha Robi Mardi ńutuman boeha koṛa bis jomtekin gur akana. Unkin oka Borendro Unnoyon gạhir no̠l se ḍip rekin cas abadet́ tahẽkan, ona mit́ ḍip ren casa kanae Mukul Soren hõ. Menkhan Mukul Soren aḱ lać khon bis ko oḍoḱket́ tayom nit́ thoṛa mońj menaete kathae roṛ daṛeaḱ kana.  Uni doe lại sodorkeda je, horo khe̠t́re daḱ baṅ ńam khạtirtege bise ńu akada mente. Arhõe menkeda, dak khạtirte mit́ hapta khone ạcuroḱ kana, menkhan enrehõ ḍip ren operator Hasem Ali (Babu) do̠ daḱge bae emaekana.

Calaoen Aṭhwar hiloḱ (09 April) tikin ber daḱ hataoa mente arhõ mit́ dhao ḍip-e calaoena. Ado babu do̠ Mukul bise emadete aćaḱ metaḱme babu aḱ khe̠tre chiṭạue batlaokedea. Unre Mukule roṛ ruạṛkeda, dak bae ńamlere noa bise ńuia mente. Enhõ dakge bae ńamleda. Khange sạrige raṅgaote Mukul do̠ ona bise ńukeda. Serma daḱ tayom mit́ hoṛge bar-pe dhao daḱe emat́koa. Menkhan Hasem Ali do̠ nit́ dhạbić daḱge bae ńam akada. Mukul Soren ren apat́tet́ hõ daḱ hatao lạgit́ Hasem ṭhene senlena. Uni hõ daḱ bae emakadea. Inạkate Aṭhwar hiloḱ (09 April) tikin jokhen-e ańjomkeda koṛatae do̠ bis jomkate ḍahar aṛere ńurho akana. Ado ene unre harephare Haspatal ko idikedea. 




8 Goṭen Dạbi Niye Manwa Tonol ar Sarok Sakam DC Ṭhen Ko Jimạkeda UAF

Sombar (10 April) jila prosasok aḱ kạmi ṭhaõna then 8 goṭen dạbi niye manwa tonol ar sarok sakam DC ṭhen ko jimạkeda Uttar Bongo Adivasi Forum. Ạdivasi ko lahantire khudro-nrigosṭhi Unnoyon nitimala -2012 reaḱ ạn ko jạri selet́ ạdivasi koaḱ jumi-jaega, topa ṭhạ̃i ńam ruạṛ, rastrio odhigrohon ar projasotto ạn 1950 reaḱ 97 dhara jạri selet́ dạbi ar manwa tonol kedako Uttar Bongo Adivasi Forum ren kendrio komiṭi ar Chapainawabgonj jilạ-upạjilạren ạdivasi gãotako. Noa olakan 8 goṭen dạbi doe roṛ sodorkeda jogajog ar procar sompadok Prodip Hembrom.

Noa Manwa tonol akhṛae ạyurkeda Uttar Bongo Adivasi Forum ren sabha mukhiạ Hingu Murmu. Akhṛare ona okte selet́ akan eṭaḱko modre kathae roṛkeda Adivasi ạyurić Monika Soren, Daniel Hasda, Sontosh Tudu, Advocate Probhat Tudu, Rumali Hasda ar Ronjona Bormon. Ạyurko do inạ chaḍa hõ akoaḱ kathate pusṭạuteko roṛ rakaṕkeda jemon, ạdivasi gidrạko oloḱ paṛhaoḱ lạgit́ joto lekan sikhnạt goṛoko ńamte paṛhaoḱ seć jhũk monko lagao daṛeaḱ. Ente reṅgeć nacar ḍher gidrạge kạuḍi begorte oloḱ paṛhaoḱ khon ko begaroḱ kana. Ona iạte jemon goṛo lekate paṛhaoḱ lạgit́ bin sudte loan se rinko ńam. Nonkan khojoḱaḱ ko roṛ rakaṕkeda. Inạ tayom jila prosasok AKM Galiv Khan ṭhen ạdivasi mukhiạ se ạyurko olakan sarok sakam ko jimạkeda.