HSC Biḍau Reaḱ Form Purun Eho̠bo̠ḱ Kana 9 July Khon

Nes bo̠cho̠r 2023 ren HSC pạṭhuạ koaḱ Form purun do̠ ar thoṛa din tayom khange eho̠bo̠ḱa mente Dhaka Madhomik ar Ucho Madhomik sikhnạt board noa khobore baḍae ocokeda. Ar ona goṭawaḱ lekate  darakan 9 July do̠ nenḍa akana. Menkhan Online hotete Form purun do̠ 16 July dhạbić calao idiḱa. Inạkate 16 July tayom do̠ mit́ sae (100) ṭaka bạṛti emoḱ hoyoḱtakoa pạṭhuạ gidrạko. Ar onate 18-23 July bhitrite Form purun hoyoḱa. Ar Online hotete do̠ 24 July dhạbić fee ko em daṛeaḱa.

Jao serma lekage niạ dhao hõ HSC pạṭhiuạ ko do̠ Form purun lạgit́te tinạḱ gan ṭaka emoḱ hoyoḱtakoa ona do̠ ulek akana. Bạṛtikaete Science bibhag ren do̠ bar hajar mõrẽ sae (2500) cetan emoḱ hoyoḱtakoa ar Humanities ar Business bibhag ren pạṭhuạ ko do̠ bar Hajar (2000) khon thoṛa bạṛti emoḱ hoyoḱtakoa.




Mit́ṭen Huḍiń Koṛa Gidrạ Ar Raj aḱ Go̠lpo̠

Mit́ disạmre mit́ṭen Raje tahẽkana. Uni do̠ ạḍi raṇgaoḱ hoṛe tahẽkana. Uniaḱ santhaote sanam hoṛko ạris cabalena. Ona nagrahare jahan sulukge baṅ tahẽkana. Uni Raj aḱ nagrahare mit́ṭen reṅgeć koṛa gidrạe tahẽkana. Reṅgećge rehõ bud-ạkil te do ạḍi sẽṛa ar sorosge tahẽkana. Mit́din uni gidrạ do̠ simraḱ re beret́ kate daṛane calaoena. Daṛan daṛante mit́ jokhen uni do̠ Raj aḱ bagwane heć sorena. Ado bae badaea, noa bagwan do̠ Rajaḱ kana mente. Bagwan ńelte uni gidrạ do boloḱ sanakedea. Nonkan sajao akan mońj bagwanre boloḱ ar daṛa baṛae okoe do baṅ monaea? Khange uni gidrạ do bagwane boloyena are ạcur baṛae kana.

Ackage Raj aḱ nońjor do̠ uni gidrạ cetanre paṛaoentaea. Raj do̠e tạṅkhikeda, okoe co aćaḱ bagwanre ̣ạcuṛ baṛae kana. Ado̠e hudiskeda, nunạ̣̣ḱ aṅga simraḱ re uni gidrạ do̠ cedaḱ  nonkae ạcur baṛae kana. Enḍekhan tobe kombṛo kanae se cet́? Se okoe kanae nui gidrạ do̠? Raj aḱ monre nonkan aema lekan hudis cintạ hećadea. Enḍekhan khạṭige noa reaḱ karontet́ baḍae hoyoḱa.

Inạ menkate Raj do̠ eṭaḱ chin se ruṕte oṛaḱ khone oḍokente uni koṛa gidrạ ṭhene calaoena. Calaokate uni gidrạe kukliede kana, noa disạmre baṅ ma mit́ṭen Raj menaea? Mase tobe lạime, Uni Raj do̠e cet́ lekana? Khange uni gidrạ do̠ ro̠ro̠ṛe dhurạuena, noa disạmren Raj do̠ ạḍitet́e bạṛićgea, ente disạmren hoṛko bogete santhaoet́koa, je̠lkhana kore bhoraoet́koa. Uni gidrạ do̠ arhõ cet́ko coṅ memen sanaedekana, un jokhen Raj do̠ uni gidrạ dhumkaokedete thirkedea. Ado̠ raṅgaote Raj do̠e menkeda, baḍaeam okoe kạnạń in do̠? Ińge noa disạmren Raj do̠. Okoe ńutumte am do̠ noako katham roṛeda. Dela teheń amaḱ do pạsi hoyoḱtama. Onako katha ańjomte uni gidrạ do̠ nase hõ bae tharbasaolena. Un jokhen uni gidrạwaḱ bo̠ho̠ḱre mit́ṭen bud hećadea. Are menkeda-iń okoe kana amem badaea? Iń do̠ amaḱ nagraharen uni koṛa gidrạ kạnạń, okoe do̠ haptare pon dinge paglae tahẽn. Ar teheń do̠ pon din reaḱ dosaraḱ din kana. Ona katha ańjomte Dhur! Pagla! menkate uni Raj do̠ onḍe khone calaoena. Ado̠ uni koṛa gidrạ hõ pagla lekage sereń enećate bagwan khone oḍok calaoena.




Bharo̠t Disạmren President Ar Maraṅ Montri Lạgit́ Ul-e KolKeda Sheikh Hasina

Maraṅ Montri Sheikh Hasina do sandes lekate Bharo̠t disạmren President Draupadi Murmu ar Maraṅ Montri Narendro Modi lạgit́ noa disạm reaḱ ul-e kolkeda. Inạ chaḍa hõ ona disạmren Rajạri (Rajniitk) dol bharotio jatio congress ren sạbik sabha mukhiạ Sonia Gandhi ar eṭaḱ namḍak hoṛko lạgit́ hõ noa sebel-so̠ṛo̠m ul bele kol akada.

Bangladesh High commission aḱ mit́ ḍharwạḱ re menakana, Johar emako selet́ Baṅgladisạm ren Maraṅ Montri do̠ noa laha hõ Bharo̠t disạm ren oporom namḍak hoṛko lạgit́ ul-e kol akada. Noa bochor do̠ sandes lekate Rajshahi ṭoṭha khon tumạl akat́ Himsagar ar Leńgṛa jạt reaḱ ul-e kolkeda. Nowa Delhi (New Delhi) re Bangladesh High Commission kutnitik channel talate onko daman hoṛaḱ office re noa sandes do̠ kol seṭerena.

 




Taṛam Ho̠r Re Tạkić aḱ

Sedae re kathae, mit́ṭen Raje tahẽkana. Uni Raj do̠ mit́din ḍahar re maraṅ utạr dhiri do̠holeda ar ać do̠ ona dhiri danaṅre oko akan tahẽkana. Ado̠ ona danaṅ khonge ńeńele dhurạuena jahae ona dhiri ḍahar khon ko ocoga se baṅ. Raj ren mit́ bar bạnij bepar ar karbạriạko ona ho̠rteko taṛam idikeda. Ḍahar re noa dhiri menaḱte adom hoṛ do̠ Rajako dusi kedea. Ente ḍahar do̠ eset́ akana.

Menkhan enrehõ onko modre mit́ hoṛ hõ noa dhiri ocog reaḱ bako cintạlena. Unre mit́ṭen casa sạbji bojha dipil kateće hijuḱkan tahẽna. Ona dhiri ńelte onḍe heć sorena ar dipil akat́ bojha gidiket́te dhiri ocog lạgit́ ạḍitet́e kurumuṭukeda.

Ạḍi ghạṛić kurumuṭu kurumuṭute mit́ okte onḍe khon ona dhiri ṭhelao ocoḱkeda. Khan casa do̠ ona sạbji ạgui senenre tạṅkhikeda , okare dhiri tahẽkan onḍe mit́ṭen ṭaka do̠ho aḱ (purse) do̠ ńurho akana. Uni casa hoṛ do̠ ona purse-e jhićket́re ạḍi utạr sona reaḱ jinise ńamkeda ar ona sãote mit́ kuṭrạ kagoj hõ tahẽkana. Ona kagojre nonka ol tahẽkana, noa sona reaḱ jinis do̠ uni lạgit́ge, okoe do̠ noa dhiri ḍahar khone ocoḱ akat́.

Sikhạuna: Dhạrti ṭunḍạṅre noa jionre abo hõ nonkanaḱ aema lekan tạkićaḱ rebon paṛaoḱa. Unre lahanti reaḱ ạtbon ńam daṛeaḱa, ar asketiạ se kuṛhiạ hoṛ do̠ hana nawa ko ạnḍuṅ baṛaea, menkhan eṭaḱ ko do̠ ạḍi gakhuṛ ar kurumuṭu salaḱ akoaḱ kukmu purạu talate lahanti lạgit́ horko tearjoṅa.




Disom Reaḱ Bargel (20) Goṭen Ṭoṭhare Hoe-Daḱ Heć Daṛeaḱa

Teheń Moṅgolbar (13) June disom reaḱ bargel (20) goṭen ṭoṭhare 60 kilomeṭer toṛte hoe daḱ heć daṛeaḱa mente Abohawa Office-e baḍae ocokeda.

Abohawabid Md. Monowar Hossian aḱ suhiat́ khobor-re menakana, Rangpur, Dinajpur, Pabna, Bogura, Tangail,Mymensingh, Dhaka, Faridpur, Madaripur, Jessore, Kushtia, Khulna, Borisal, Putuakhali, Noakhali, Comilla, Chotogram, Cox’s Bazar, ar Syhlet ṭoṭha cetante pạchim utạr-pạchim nakha khon ghonṭare 45-60 kilomeṭer toṛ se jorte hoe daḱ heć daṛeaḱa.




Soabin Sunum Reaḱ Dam Komena

Kurbạni Eid samaṅre menaḱte sarkar do utui sunum (soabin) reaḱ dam thoṛae kom keda. Liṭer re gel (10) ṭaka komente botol sunum reaḱ dam 189 ṭaka ar khola sunum do 167 ṭaka kateće goṭa keda Banijo montronaloy.

Robibar (11 June) Banijo montronaloy ren senior socib Topon Kanti Ghosh noa khobore baḍae ocokeda. Onka leka nạṛkoṛ sunum reaḱ dam hõ bar ṭaka komente 133 ṭaka kateć niṭena. Inạ chaḍa katet́ rehõ cini, peaj, adhe reaḱ dam do baṅ ḍher hataṛoḱa mente lại sodorkeda.

 




Lo̠lo̠ Setoṅ Karo̠nte Bondlen Sikhnạt Ṭhãonako Jhićena

Baḍae abon je, Lo̠lo̠ setoṅ karo̠nte calaoen 5-8 June diso̠m reaḱ jo̠to̠ Primary sikhnạt ṭhãonako bond tahẽkana. Inạ tayom Lukhibar (08 June) khon madrasa selet́ High School ko hõ bondlena. Menkhan sarkare ghosona akat́ leka ar hapta reaḱ chuṭi mucạt́re teheń Robibar (11 June) khonaḱ jo̠to̠ Primary ar High School ko arhõ jhićena ar kelas ko hõ ehoṕena.




HSC Biḍạu Eho̠bo̠ḱa 17 August

Calaḱ kan serma 2023 ren HSC pạṭhuạ koaḱ biḍạu do̠ darakan 17 August khon eho̠bo̠ḱa. Lukhibar (08 June) Dhaka sikhnạt board do̠ noa khobore baḍae ocokeda ar ona sãote biḍạu reaḱ suci hõe so̠do̠rkeda.

Anto:sikha board ren bidạu ńel jujut́ se dekbhalić komiṭi ren convener Professor Md:Abul Basar aḱ suhiat́ suci re menakana, biḍạu eho̠ṕ ko̠m se ko̠m adha ghonṭa lahare biḍạu emoḱ kodo̠ center te seṭeroḱ hoyoḱtakoa. Arhõ onare lại lahayena je, biḍạu emoḱ okte pạṭhuạko scientific calculator ko beohar daṛeaḱa. Menkhan onkan programming calculator do bako beohar daṛeaḱa. Inạ chaḍa hõ mobile phone ạgu hõ managea. Biḍạu center ren bharapon kạmiạko chaḍa eṭaḱ jahãe mobile phone baṅko beohar daṛeaḱa.




Goṭa Dhạrti Poribes Mãhã Manaokeda NAGR

Sombar (5 June-2023) din do tahẽkana goṭa dhạrti poribes mãha. Jao bochorge eṭaḱ eṭaḱ disom ko leka Baṅgladisom hõ goṭa dhạrti poribes mãhã manao ạguieda. Onka leka Chapainawabgonj jilạ reaḱ Amnura Mission re NAGR hõ goṭa dhạrti poribes mãhã manaokeda. Nes bochor reaḱ poribes mãhã ńutumte mul jos katha do tahẽkana “Pelastic reaḱ beoharte bạṛijoḱ kan bondko lạgit́ oṅsoṅbo jotoko” (Solutions to Plastic Pollution) ar  Slogan do “Joto hoṛbo ekraṛoḱma bond abon pelastic beohar” (Beat Plastic Pollution).

Goṭa dhạrti poribes mãhã re hoṛko cehao se aodhanko lạgit́ NAGR (National Agency for Green Revolution) ren kạmiạko, mahasoe ko ar pạṭhuạko mit́te ạyuṕ bela 4:00 baja jokhen Amnura Mission rel gate khon NAGR office dhạbićko rally keda. Inạkate galmarao akhṛa hoyena. NAGR ren ạyurić Mn.Stephen Soren aḱ ạyurte akhṛare seṭere tahẽkana 3 no Jhilim union porisod ren 1,2, ar 3 no ward ren maejiu member Most:Johra Begum, NAGR ren Program Officer Prodip Hembrom. Manotan ko  roṛ sodorkeda, niạko dinre ạḍi kajak lolo setoṅ calaḱ kana. Noa do eken abohaoa bonodoloḱ kan khạtirte nonka hoyoḱ kana. Bạṛtikate manotan ko do akoaḱ daman kathate galmarao akhṛare selet́ akanko phaka jaegakore dare rohoe lạgit́ ko udgạuket́koa.

NAGR ren maraṅ mukhiạ se ạyurić doe menkeda; NAGR songstha do Baṅgladisom reaḱ adom adom jilạ se ṭoṭhare sikhnạt, social awareness, niropon hoṛmo tahẽn babot, gidrạ umer re baṅ bapla, ńu bubulaḱ birud teṅgo daram babotre  kạmi kana. Arhõe lại sodorkeda, NAGR reaḱ tabere menaḱ joto sikhnạt ṭhãonaren pạṭhuạ gidrạ ar mahasoe ko dare emogoḱa. Jemon do sikhnạt ṭhãonakore ar gidrạko akoaḱ oṛaḱ beṛhaete dare ko rohoe arko jogao joton. Ente nonkate dare nạṛĩ ko hara buruḱte dhạrti hạriạrge sajaoḱte mońjge ńeloḱa. Dare do abon ạḍi lekate upkạrbona. Jemon dare khon abon aema lekan jo jinisbon ńama, dare do abon hisit́ hisit́ reaṛ hoe-e emabona nonkan eman lekate upkạrbona.  Onate Mucạtre arhõ selet́ akanko jotoko Poribes bạṛijoḱ khon rukhiại lạgit́ dare rohoe ar jogao joton lạgit́ko nehõr ocoyena.




Meskoć

Meskoć

Mit́ṭen ca dokanre thoṛa kuṛhiạ hoṛ duṛuṕ pante katećko golpo kana. Mit́ hoṛ do ar mit́ hoṛ eṛe kathae lạiae kana. Ar eṭaḱ hoṛ doko ańjomet́ kana. Menkhan onko hoṛaḱ nonkan ropoṛ se golpote dokandar aḱ do cet́ muskil hõ bạnuḱtaea, nonkate boroṅ upkạrge hoyoḱkantea. Cedaḱ je, mit́ bar gilạs ca ạkhrińoḱtaea khạṭige. Pạhilić do nonkae meneda: iń haṛam ba ren mit́ṭen setae tahẽkana. Uni seta do hoṛ lekae roṛet́ tahẽna ar ḍaṅgra leka ghãse jomet́ tahẽkana.

Inạkate Dosarić doe menkeda: dhur, am haṛam ba ren seta khonaḱ iń mamaba ren pusi ạḍi maraṅe tahẽkana. Okoe seta hõ nit́ dhạbić uni são baṅko daṛeakana. Onate ạḍiko botoraea. Onkoaḱ onka eṛe eṛe galmarao ańjomte, Tesarić hoṛe mengot́keda: Ma nit do tobe ińaḱ katha pạri ańjomlepe. Hạṭia re calaokateń ańjomkeda, baṅma mit́ṭen maraṅ utạr biman bus gạḍi são tạkićente otre ńurhoyena. Noate okoe  hoṛ hõ bako gur akana, menkhan ona aṛe re mit́ṭen seta ar mit́ṭen Pusi gur akanko ńam akat́kina.