HSC Biḍạu Eho̠bo̠ḱa 17 August

Calaḱ kan serma 2023 ren HSC pạṭhuạ koaḱ biḍạu do̠ darakan 17 August khon eho̠bo̠ḱa. Lukhibar (08 June) Dhaka sikhnạt board do̠ noa khobore baḍae ocokeda ar ona sãote biḍạu reaḱ suci hõe so̠do̠rkeda.

Anto:sikha board ren bidạu ńel jujut́ se dekbhalić komiṭi ren convener Professor Md:Abul Basar aḱ suhiat́ suci re menakana, biḍạu eho̠ṕ ko̠m se ko̠m adha ghonṭa lahare biḍạu emoḱ kodo̠ center te seṭeroḱ hoyoḱtakoa. Arhõ onare lại lahayena je, biḍạu emoḱ okte pạṭhuạko scientific calculator ko beohar daṛeaḱa. Menkhan onkan programming calculator do bako beohar daṛeaḱa. Inạ chaḍa hõ mobile phone ạgu hõ managea. Biḍạu center ren bharapon kạmiạko chaḍa eṭaḱ jahãe mobile phone baṅko beohar daṛeaḱa.




Goṭa Dhạrti Poribes Mãhã Manaokeda NAGR

Sombar (5 June-2023) din do tahẽkana goṭa dhạrti poribes mãha. Jao bochorge eṭaḱ eṭaḱ disom ko leka Baṅgladisom hõ goṭa dhạrti poribes mãhã manao ạguieda. Onka leka Chapainawabgonj jilạ reaḱ Amnura Mission re NAGR hõ goṭa dhạrti poribes mãhã manaokeda. Nes bochor reaḱ poribes mãhã ńutumte mul jos katha do tahẽkana “Pelastic reaḱ beoharte bạṛijoḱ kan bondko lạgit́ oṅsoṅbo jotoko” (Solutions to Plastic Pollution) ar  Slogan do “Joto hoṛbo ekraṛoḱma bond abon pelastic beohar” (Beat Plastic Pollution).

Goṭa dhạrti poribes mãhã re hoṛko cehao se aodhanko lạgit́ NAGR (National Agency for Green Revolution) ren kạmiạko, mahasoe ko ar pạṭhuạko mit́te ạyuṕ bela 4:00 baja jokhen Amnura Mission rel gate khon NAGR office dhạbićko rally keda. Inạkate galmarao akhṛa hoyena. NAGR ren ạyurić Mn.Stephen Soren aḱ ạyurte akhṛare seṭere tahẽkana 3 no Jhilim union porisod ren 1,2, ar 3 no ward ren maejiu member Most:Johra Begum, NAGR ren Program Officer Prodip Hembrom. Manotan ko  roṛ sodorkeda, niạko dinre ạḍi kajak lolo setoṅ calaḱ kana. Noa do eken abohaoa bonodoloḱ kan khạtirte nonka hoyoḱ kana. Bạṛtikate manotan ko do akoaḱ daman kathate galmarao akhṛare selet́ akanko phaka jaegakore dare rohoe lạgit́ ko udgạuket́koa.

NAGR ren maraṅ mukhiạ se ạyurić doe menkeda; NAGR songstha do Baṅgladisom reaḱ adom adom jilạ se ṭoṭhare sikhnạt, social awareness, niropon hoṛmo tahẽn babot, gidrạ umer re baṅ bapla, ńu bubulaḱ birud teṅgo daram babotre  kạmi kana. Arhõe lại sodorkeda, NAGR reaḱ tabere menaḱ joto sikhnạt ṭhãonaren pạṭhuạ gidrạ ar mahasoe ko dare emogoḱa. Jemon do sikhnạt ṭhãonakore ar gidrạko akoaḱ oṛaḱ beṛhaete dare ko rohoe arko jogao joton. Ente nonkate dare nạṛĩ ko hara buruḱte dhạrti hạriạrge sajaoḱte mońjge ńeloḱa. Dare do abon ạḍi lekate upkạrbona. Jemon dare khon abon aema lekan jo jinisbon ńama, dare do abon hisit́ hisit́ reaṛ hoe-e emabona nonkan eman lekate upkạrbona.  Onate Mucạtre arhõ selet́ akanko jotoko Poribes bạṛijoḱ khon rukhiại lạgit́ dare rohoe ar jogao joton lạgit́ko nehõr ocoyena.




Meskoć

Meskoć

Mit́ṭen ca dokanre thoṛa kuṛhiạ hoṛ duṛuṕ pante katećko golpo kana. Mit́ hoṛ do ar mit́ hoṛ eṛe kathae lạiae kana. Ar eṭaḱ hoṛ doko ańjomet́ kana. Menkhan onko hoṛaḱ nonkan ropoṛ se golpote dokandar aḱ do cet́ muskil hõ bạnuḱtaea, nonkate boroṅ upkạrge hoyoḱkantea. Cedaḱ je, mit́ bar gilạs ca ạkhrińoḱtaea khạṭige. Pạhilić do nonkae meneda: iń haṛam ba ren mit́ṭen setae tahẽkana. Uni seta do hoṛ lekae roṛet́ tahẽna ar ḍaṅgra leka ghãse jomet́ tahẽkana.

Inạkate Dosarić doe menkeda: dhur, am haṛam ba ren seta khonaḱ iń mamaba ren pusi ạḍi maraṅe tahẽkana. Okoe seta hõ nit́ dhạbić uni são baṅko daṛeakana. Onate ạḍiko botoraea. Onkoaḱ onka eṛe eṛe galmarao ańjomte, Tesarić hoṛe mengot́keda: Ma nit do tobe ińaḱ katha pạri ańjomlepe. Hạṭia re calaokateń ańjomkeda, baṅma mit́ṭen maraṅ utạr biman bus gạḍi são tạkićente otre ńurhoyena. Noate okoe  hoṛ hõ bako gur akana, menkhan ona aṛe re mit́ṭen seta ar mit́ṭen Pusi gur akanko ńam akat́kina.




Lolo Setoṅ khạtir Primary School Bondena 5-8 June dhạbić

Teheň tikin ber tǎyom Baṅgaldiso̠m Sarkari Pạhil siknạt  official ̃website re mit́ sodoroḱ  chapa sodorena baṅma Lolo Setoṅ Karonte Primary School Bondena 5-8 June Lolo setoṅ karonte disom reaḱ joto Primary School 5-8 June bond reaḱe jạhirkeda Prathomik ar Gonosikha montronaloy. Gidrạ koaḱ niropon hoṛmo reaḱ katha hudis ganḍon kateć Prathomik ar Gonosikha Montronaloy do noa goṭakeda. Ona goṭa lekate darakan 5 June (Sombar) khon 8 June (Lukhibar) hạbić School bond tahẽna.




Pusi Ar Toyo

Mit́ṭen Pusi ar Toyo kin galmaraoḱ kana, cet́lekate seta ko khon rukhiạ ńamoḱa.   “Ado Pusi mengot́keda seta do thoṛa hõ bạń botorakoa. Cedaḱje bańcaoḱ reaḱ mit́ṭen bhańj se dhara do baḍae menaḱtińa. Khange Toyo hõe menkeda, eken inạ mit́ṭen bhańjte cekate setako khonem rukhiạ daṛeaḱa? Iń ma nonkanaḱ eyae gel (70) goṭen dhara baḍae menaḱtiń.

Tinre nonkakin ropoṛkan tahẽkana inạ oktege ona horte mit́ dol sikạri akoren setako soṅge kate bir sendrako senoḱ kan tahẽkana. Unre botorte Pusi do eken inạ mit́ bhańj se dharage beoharkeda. Uni do mit́ṭen dare re dećena ar seta bako tioḱ daṛeadea. Menkhan note Toyo do aćaḱ baḍae aḱ eyae gel goṭen upạige kạmire lagaoe kurumuṭukeda menkhan okaṭaḱge aćaḱ kạmire baṅ lagaolena. Nonka baṛaetege seta ko heć sorena ar Toyo ko saṕkedea




30 Lakh Korona Ṭikại Ńamkeda Baṅgladisom

Baṅgladisom 30 lakh korona ṭikạ emadea Pfizer. Sastho ar Poribar kollan montri Zahid Malek-e baḍae ocokeda noa ṭikạ do buster doge hisạbte hoṛko talare emogoḱa. Niạ haptage buster doge emoḱ do ehoboḱa.

Sombar (29 May) sastho montronaloy reaḱ mit́ dupuṛuṕ re uni do noa khobore lại saḍekeda. Arhõe baḍae ocokeda je, turui  gel (60) cetan umer ren hoṛko ponaḱ doge ar gel irạl (18) khon cetan umer ren ko do tesar doge korona ṭikạ ko ńama mente lại sodor keda.




Munḍumala Mission re Mit́ Ạdibạsi Koṛae Pạsi Goćena

Rajshahi jilạ, Tanor upạjilạ reaḱ Munḍumala Mission re Sokolbar (26 May) Lajarus Moti Mardi (20) ńutuman mit́ ạdibạsi koṛae pạsi goćena. Aḍepase hoṛko ṭhen baḍae ńamena je, thoṛa din laha khonge uni koṛa doe at́ akan tahẽkana.

Sendra katet́ rehõ bako ńamledea. Menkhan ackage Sokolbar setaḱ 7:00 baja jokhen oṛaḱ aṛe mit́ṭen mat́ gajaṛ re pạsi akan dosare aḍepase hoṛko ńel ńamkedea. Ado uni ńam torage Munḍumala poils phạṛi ko baḍae ocoket́kote polis hećkate uniaḱ goć mạ̃ṛĩ ko udhạrkeda.




7 Lakh Ṭaka Reaḱ Eṛe Mambla Niyei Ńir Baṛae Kana Roton Hembrom

Rajshahi reaḱ Tanor re mit́ ạḍibạsi santal hoṛ birud re phaka check niye 52 hajar ṭaka sahar dam bạki menaḱa mente adalotre 6 lakh 92 hajar ṭaka reaḱ eṛe mambla em akada sahar bạnij-beparić. Uni Santal hoṛ do Rajshahi reaḱ Tanor upạjilạ reaḱ Talondo union Mohon ạḍibạsi santal atoren Sushil Hembrom ren hopon kanae. Ar noa mambla akat́ić doe hoyoḱ kana Tanor upạjilạ reaḱ Chanduria UP ren Chanduria atoren Ashraf Ali Khan ren hopon Milon Khan. Uniaḱ do Chanduria bajar re sahar dokan menaḱtaea. Calaoen bar serma khonaḱ noa mabla lạgit́te Roton Hembrom do jaoge adalot re hạjiroḱ hoyoḱkantea.

Din mạńjri reṇgeć hoṛ bạhu ar barea kuṛi, barea koṛa gidrạ salaḱ ạḍi haron talate jiṅgi ko khemaoet́ kana. Roton Hembrom doe baḍae ocokeda je, 2017-18 serma seć Chanduria bajar ren sahar bạnij beparić Milon ṭhen khon phaka check niye ạlu cas lạgit́te 92 hajar ṭaka sahar bis bạkiteń hataoleda. Menkhan inạ serma eṭaḱ hoṛko lekage ạḍigeń loksanlena. Enrehõ ạlu rakaṕ kate 40 hajar ṭakań emleda. Menkhan sahar bạnij beparić Milon ona phaka check niye 2018 serma iń ńutumte 6 lakh 90 hajar ṭaka reaḱ adalot re mambla keda. Arhõe baḍae ocokeda je, maraṅ koṛa Sobuj Hembrom do College re paṛhaoḱ kana, kuṛi Beauty Hembrom hõ College re paṛhaoḱ kana, ar mit́ koṛa Sojib Hembrom do darakan serma SSC biḍạu-e ema, ar huḍiń utạr kuṛi do dosar kelas re paṛhaoḱ kana. 52 hajar ṭaka bodolte 6 lakh 90 hajar ṭaka reaḱ mambla bohoḱre dipilkaḱ do ạḍige kosṭo bujhạuḱ kana. Note tahẽn lạgit́ jãhãn bhiṭạ hõ bạnuḱte khas hasare rạput́ rạput́ jhạnṭi oṛaḱre ạḍi haron talate menaḱlea. Gidrạ ko hõ Iskulte bạń kol daṛeako kana. Nunạḱgan ṭaka cekateń ema onate ạḍi cintạ bhabnare menaḱlea.

Noa babotre mobile hotete sahar bạnij beparić ko kulikedere uni doe menkeda, jãhãn bạkige bạnuḱa. Noa ṭaka do Roton iń ṭhen khon dhar se pańca lekate hataoleda, Unạḱ unạḱ din paromena, menkhan nit hõ bae em ruạrạń kanteń mambla akada. Phaka check kagojre ṭaka reaḱ poriman begor bisạute check hataoḱa se baṅ onae baḍae hataoket́re, baḍae ńamena check re ṭaka reaḱ poriman bạisạu kate suhi hatao akana.

 




Meskoć

Meskoć

Mit́ṭen hoṛe tahẽkana ar uni do merom-e ạsulet́ko tahẽkana. Mit́din uni hoṛ do kombolte uyu kateće gitić jirạujoṅ kana. Ado enege dudṛumkedete jạpit́ got́keda, khan ackage uni hoṛ ren bạhu hećkate menkeda, okayenam, aṅjomet́ kanam se baṅ maraṅ utạrić merom khạsi sendrate bae ńamoḱ kana. Noa katha ańjomte uni hoṛ do beret́ente dạdạṛe ehoṕena. Ackgae pinḍạre hećkateće tạṅkhiyet́ kan bandenaḱ ma bạnuḱtae.

Samaṅre ạkinge juri-pạṛi aḱ chobi tol tahẽkana, ado one tol akat́ chubi frame tege thoṛae bandeyena  arhõ dạdạṛe dhurạuena. Dạṛ dạṛte hor birre okoe sãoe ńapam kan onkoge kuliyet́koa ińrem merom pe ńel akadea? Nonka kuli tutluće dạdạṛ kana. Ackage one bande akan frame khon chubi ńurhoyen. Khan eken frame tahẽyena. Ado uni ńelte ato-ṭolaren sanam maejiu ar kuṛi ko lajaote oṛaḱ ko boloḱkana arko bakheṛeda, cekaenae nui hoṛ do. Nui hoṛaḱ nonkan dosa ńelte hor bir do phaka cabayena, metaḱme kuli ko lạgit́ ar cele hoṛge bae ńamlet́koa, ar merom hõ bae sendra ńamledea.




Sadom Kombṛo

Mit́ dhao mit́ṭen hoṛ sadom kombṛo sen kateće saṕ ńamena. Ado Sadom ren mạlik do uni kombṛoe metadea, kombṛom heć akante maraṅ sạjại iń em daṛeama, menkhan eken mit́ sortote iń khonem bańcao daṛeaḱa.

Kombṛoe menkeda: Ma enḍekhan cet́ sorto emoḱ hoyoḱ tińa thoṛa lại saḍe me, asoḱ kạnạń onań manao daṛeaḱa. Ado uni Sadom mạlik doe menkeda, cet́ lekate Sadom ko kombṛo koa ona cet́ạń me khaniń aṛaḱkama. Noa katha ańjomte uni kombṛo do ạḍi algate hẽḱ got́keda ar ona bhańj uduḱe ehoṕena. Pạhilte uni daṛean Sadom ṭhen senente goṭa hoṛmo thoṛae iskir baṛakedea are menkeda, pạhil dhap kạmi do mucạt́ena. Ente amren Sadomaḱ biswạs doń hameṭkeda. Nit enḍekhan lebet́ se don reaḱ jãhãn sombhabge bạnuḱanaṅ. Ado ma ńelme nit do Sadomaḱ hoṭoḱ baberiń laṛaetaea-inạkate gạkhuṛ tite jhin baber se lagam harephare horoḱae hoyoḱa. Noḱoe noa hõ algateń purạukeda. Niạ dhao ekal thoṛa sontorate Sadomre dejoḱ hoyoḱa. Dećkate nit do banar jaṅgate Sadomaḱ lać lebet́ hoyoḱa jemone raṅgaoḱ are dạṛ. Khange uni Sadom do riạḱ riạḱ dadạṛe ehoṕena.

Kombṛo doe menkeda, Noḱoe nonkate Sadom ko kombṛo koa. Menkhan Sadom mạlik samaṅte Sadom kombṛo do sạrige hahaṛa. Kombṛo lạgit́ nunạḱ mońj ạt́em emadiń ńutumte aema johariń emamkana. Khange uni kombṛo nonka memen tulućge usạrae danaṅ got́ena. Ado uni Mạlik hõ eṭaḱ Sadom re dećkate kombṛoe sabea mente lagakede rehõ ohoge tioḱ daṛeadea.