Meskoć

Meskoć

(1)

Iskulte bilom calaḱ reaḱ karontet́-

Mahasoe: E Gạblu, cedaḱ kelas hijuḱem bilomena?

Gạblu: Mahasoe, eṅgạń ạpuń kin jhogṛaḱ kan tahẽkana.

Mahasoe: Cedaḱ am dom thiret́kina ado? Juri-pạri aḱ jhogṛa do ać aćtege cabaḱa.

Gạblu: Ona doń baḍaegea Mahasoe.

Mahasoe: Enḍekhan cet́ tobe?

Gạblu: Ente ińaḱ senḍel mit́ṭen eṅgạń ar mit́ṭen do ạpuń aḱ tire tahẽkana.

(2)

Mit́ṭen ḍurukiạ pocra hoṛ gaḍate paeraḱ-e sen akana-

Pocra hoṛ: E kẽoṭa boeha, gaḍare biń ko bạnuḱkoa tho?

Kẽoṭa: Baṅa boeha, bạnuḱkoa biń.

Pocra hoṛ: enḍekhan ma nirbhabnań paera daṛeaḱa.

Kẽoṭa: Hẽ paera daṛeaḱgeam, Menkhan thoṛa sontorte paera hoyoḱa.

Pocra hoṛ: Cedak?

Kẽoṭa: Mit́ṭen tayan menaea. Unige sanam biń-e jom marao akat́koa.

 

 




Mit́ṭen Phạkir Hoṛaḱ Golpo

Gaḍa ḍhipre mit́ṭen phạkir se kokoe hoṛe duṛuṕ akan tahẽkana. Ona aṛete mit́ hoṛe parom calaḱkan okte phạkire kulikededa, “cedaḱ nonḍem duṛuṕ akana? Ado uni roṛ ruạṛadea, “ tinre noa gaḍa ańjedoḱa, jemon noa gaḍań parom daṛeaḱ. “ khange uni hoṛe mengot́keda, noa do cet katham meneda, goṭa gaḍa ańjedoḱem tạṅgi horet́ khan, tisre hõ ohoge noa gaḍam parom daṛeaḱa? Unre uni phạkir se kokoe hoṛe menkeda, Sanam hoṛ noageń bujhạu ocoyet́koa je, Ape modre okoe do jao ghuṛige memen kan je, noa jion jingi reaḱ joto lekan dạyik kạmi koń purạu lekhange kusi rạskạ heseć sekreć reń tahẽna, joto hoṛ sãoiń ńapama, hoṛkoń seba joton koa, ạcur ariń manḍrao baṛaea, nonkan katha roṛ do baṅ ṭhika. Cedaḱje onko do beṭhik katha ko roṛoṛ kana.

Sikhạuna: Mit́din sanamko noa dhạrtibon bạgiaḱa menkhan noa dhạrti jion jingi reaḱ aboaḱ dạyik tis hõ baṅ cabaḱa. Onate aboaḱ jion reaḱ joto lekan dạyik ko aboaḱ jion reaḱ calaḱ horre soṅge soṅgete kạmi hoyoḱa. One oka do abo mimit́ko kusi rạskạ ar suke emabon. Aboaḱ dạyik reaḱ bojha unạḱ do babon hamala, oka do aboaḱ jionre suk bodolte eken duk dạndite perećkoḱ.




Ạkilan Hoṛ

Mit́ṭen ạkilan bhạgan hoṛe tahẽkana. Jao hiloḱ ạyuṕ bela uni ṭhen hoṛko hijuḱkan tahẽkana. Ar uni hoṛ do onkoaḱ suk-duk muskil reaḱ katha ańjomkate aema lekan solhae emakoa ar ona muskil cabae reaḱ hore uduḱako kan tahena. Adom hoṛ do inạ mit́ muskil karonaḱte ghane ghane hijuḱ ko ehoṕena. Ado hećkate ko raḱet tahena.

Mit́din uni ạkilan hoṛ do heć akan hoṛko  mit́ṭen meskoće lạiat́koa. Ona meskoć ańjomte selet́ akan joto hoṛ landa landateko laṅga cabayena. Inạ mit́ ghạṛi tayom arhõ inạ mit́ meskoć ge lạiat́koa, niạ dhao do ańjomkate thoṛa hoṛko landakeda.  Tinre tesar dhao ona meskoće lạikeda, unre onko hoṛ modre okoege bako landaleda. Adoe menkeda, “Ghane ghane mit́ṭen meskoć ańjomte landa baṅ sanayet́pea, menkhan inạ mit́ muskil iạte cedaḱ ghane ghane pe raraḱ kana?

Sikhạuna: Duk-dạndi, muskil do eken daṛe ar okto-e nosṭoya. Noa do tis hõ muskil do bae mimaṅsa daṛeaḱa.




Lumpy Skin (LSD) Rog

Baṅgladisom reaḱ adom adom ṭoṭhare Ḍaṅgra koaḱ mit́ lekan rog se ruạ do heć paṛao akana. One oka do Ḍaṅgra aḱ goṭa hoṛmo metaḱme hartare ḍambaḱ ḍomboḱ rakaboḱ kana. Ona rog do Lumpy skin (LSD) rog ko metaḱkana. Niạko dinre Ḍaṅgra merom ạsulet́ko hoṛko ạḍi botor ar cintare menaḱkoa. Bạṛtikaete Lumpy skin rog do virus kana. Noa virus rogte jạbun kate aema Mĩhũ Ḍaṅgra koko gujuḱ kana. Ḍaktar ko menet́ kana, noa rog do virus kana. Nit dhạbićte rog reaḱ jahan ran rehet́ge baṅ benao akana.

Noa rogte jạbunoḱkan Ḍaṅgra do pạhilte ruạ ńamkoa, jojom baṅ sanakoa. Bại bạite ruạ ḍher idilen khan mũ ar moca khon ulidaḱ onḍoṅoḱtakoa, jaṅga ar hoṭoḱ phulạuḱtakoa, jạbun akan Ḍaṅgra aḱ koṛam latar bar jaṅga reaḱ tala barabạrire daḱ jarwaḱa. Inạkate Ḍaṅgra aḱ goṭae hoṛmore ḍambaḱ ḍomboḱ rakaboḱa ar ona do seaḱa. Inạ chaḍa hõ hoṛmo reaḱ uṕ hõ ńuroḱtakoa, harta hõ poṭagoḱtakoa. Noa rog biseskaete lạṭu Ḍaṅgra do baṅ ńamet́koa, ente onkoaḱ do sahao daṛe ḍhergea. Huḍiń se kạṭić mĩhũ Ḍaṅgra ko ḍher ńamet́koa. Ạḍi algate noko doko jạbunoḱ kana. Cedaḱ je hoṛmore rog birud teṅgo daram reaḱ daṛe do komgetakoa. Mit́ Ḍaṅgra khon eṭaḱ Ḍaṅgra aḱ hoṛmore noa rog do sikrĩć-rõ hotete ucạṛoḱa. Onate noa rogte Ḍaṅgra ko bańcao ko lạgit́te mosari beohar ạḍi jạruṛ kana. Inạ chaḍa katet́ rehõ Ḍaṅgra ko sapha sạphi dohoko hoyoḱa. Jãhãe Ḍaṅgra aḱ hoṛmore noa rog reaḱ cinhạ ńeloḱre pạhilte jib janwar ren raranko são katha roṛ hoyoḱa se hapatal hõ idiko hoyoḱa. Enḍekhan okte nạpitre jạbun akan Ḍaṅgra cikit́sa ko ńamlekhan algategeko napae daṛeaḱte niropon hoṛmo ko ńam ruạṛ daṛeaḱa.




Gạ̃ṛĩ Aḱ Go̠lpo̠

Mit́ atore ạḍi utạr gạ̃ṛĩ ko tahẽkana. Mit́ dhao mit́ṭen ho̠ṛe lại jạhirkeda je, uni do̠ Gạ̃rĩ kiriń koa ar mimit́ goṭen Gạ̃ṛĩ aḱ dam gel (10) ṭaka kateće emo̠ḱa. Ado̠ atoren ho̠ṛ hõko tạńkhikeda aḍepasere ạḍi utạr Gạ̃ṛĩ menaḱkoa, enḍekhan noa katha hõ ạḍi bạṛićaḱ do̠ baṅ kana. Khange atoren ho̠ṛko bir-gajaṛ ko senente Gạ̃ṛĩ sasaṕ kạmiko dhurạuena. Ado̠ ro̠ṛ saḍe akat́ katha lekage atoren ho̠ṛko ṭhen khonaḱ gel ṭaka kateć mit́ hajar (1,000) goṭen Gạ̃ṛĩ kirińket́koa. Inạkate arhõe jạhirkeda, nit khon do̠ mimit́ goṭen Gạ̃ṛĩ aḱ dam bargel (20) ṭaka kateć.

Atoren ho̠ṛko noa katha ańjomte arhõ ạḍi kurumuṭu salaḱ Gạ̃ṛĩ sasaṕko onḍoṅena. Onate ạḍi usạra aḍepasere Gạ̃ṛĩ koaḱ soṅkha hõ kom cabayena. Hoṛko hõ apan ạpin oṛaḱ ruạṛoḱ ko ehoṕena. Khange uni ho̠ṛ do̠ niạ dhao Gạ̃ṛĩ aḱ dam bargel mõṛẽ (25) ṭaka kateće goṭakeda. Note Gạ̃ṛĩ ko hõ nunạḱ ko komena je, Gạ̃ṛĩ sendra ńańamge ạḍi muskil.

Inạkate onkage arhõ mõṛẽgel (50) ṭakae ḍherkeda. Uni ho̠ṛ do̠ noa nawa dam jạhir katet́ aćaḱ bạnij bepar kạmi khạtirte so̠ho̠r bajarte senena. Ado̠ aćaḱ kạmi reaḱ dạyik do̠ aćren soṅge ho̠ṛe emadea. Niạ dhao uni ho̠ṛren são go̠ṛo̠ić do̠ khańca pereć Gạ̃ṛĩ oḍoḱket́kote ato ho̠ṛkoe ńel ocoket́koa. Are metat́koa, nit noko mimit́ goṭen Gạ̃ṛĩ iń ṭhen khon pegel mõṛẽ (35) ṭaka katećpe kiriń daṛeakoa. Ente nit́ ma ar bir-gajaṛre cele Gạ̃ṛĩge bạnuḱko. Enḍekhan mahasoe-e ruạṛ hećlen khan mõṛẽgel (50) ṭaka kateć uni ṭhenpe ạkhriń daṛeakkoa. Khange onko bebuj lelha ho̠ṛ do̠ ạḍi usạra uniaḱ kathateko mạluṅena ar jo̠to̠ Gạ̃ṛĩko kirińket́koa. Inạkate dosar hiloḱ khon uni ho̠ṛ hõe aṅgenena, inạ tayom nit dhạbićte unkin ho̠ṛ ona atore bạkin ńel ńam akana.

 




Setoṅ Reaḱ Rãtte Goṭa Bạihạṛ Rohoṛ Cabaḱ Kana

Ńel ńelte goṭa bạrsạ din parom calaoena. Enrehõ goṭa disomre serma dak reaḱ ạḍige ṭonṭa paṛao akana. Jao sermage bạrsạ din do ekal goṭa khet-baṛge ar hor-bir ko daḱte cehel cepel ar reaṛge hisit́ hisit́e hoe-et́ kan tahẽkana. Menkhan nes bochor do goṭa bạihạṛ khet-baṛge ko setaoṅte rohoṛ cabaḱ kana. Khan nes bochor aghãṛ hoṛo rohoe re cas-abadko ạḍi muskilreko paṛao akana. Onate niạ dhao do aghãṛ hoṛo rohoe lạgit́ casa se cas abadko kiriń daḱte hoṛo ko rohoe kana, ar kiriń daḱ areć bakhrate ạḍi aṭ ṭaka paesa hõ khoroć lagaoako kana, one okoe do daḱ ṭonṭate nit hõ hoṛo bako abad daṛeaḱ kan. Daḱ bạnuḱte hoṛo rohoe ar khet baṛge losot́ reaḱ jãhãn bhiṛge bạnuḱa. Bạihạṛ kore jãhãn nahel reaḱ saḍe hõ baṅ ańjomoḱ kana. Goṭa bạihạṛ ḍaṅgra merom ko ạtiń baṛaeda.

Entebon aṭkar daṛeaḱ kana, niako din re tinaḱ kajaḱ lolo setoṅ din calaḱ kana. Setaḱ tora cando rakaṕ khon ehoṕkate goṭa din bhor ạḍi kajake setoṅeda. Sanam casa hoṛko ghane ghane serma sećko beṅget́ rakaṕet́ kana. Noa as ar bhorsa katećge je, Tinre sisirjạuić serma daḱe jạṛia mente. Ar rohoe akat́ hoṛo khet́ko serma daḱe ńamte napaete hara buruḱ. Sanamko inạ mit́ as ar bhorsa ko dohoyet́ kana.  Cedaḱje niạko dinre daḱ reaḱ ạḍi jạṛuṛ menaḱa.  




 Darakan 28 July SSC Biḍạu Reaḱ Jo Sodoroḱa

2023 sermaren SSC pạṭhuạ koaḱ biḍạu jo do darakan 28 July sodoroḱa. Ente noa babotre Dhaka sikhnạt board ren Chairman professor Topon Kumar Sarkar-e baḍae ocokeda. Enhiloḱ setaḱ 9:00 baja jokhen biḍạu reaḱ jo do Maraṅ Montri aḱ tireko calaea. Inạkate uni hotete pạhilte jo sodor kạmihora do ehoboḱa. Ado goṭa disomre mit́ sãote biḍạu reaḱ jo do sodoroḱa.




Sakhae ma pheḍoḱme

Mit́din Jisu do Jerikho naṅgraha talateye parom calaḱkan tahẽkana. Ona naṅgrahare mit́ kisạ̃ṛ hoṛ Sakhae ńutuman mạsul uṭhạuiće tahẽkana. Sakhae do Jisu ńeńel sanayede kan tahẽkana. Uni do geḍrageye tahẽkante Jisu bae ńel ńam daṛeae kana.

Onate uni do dạṛ laha kateć mit́ṭen loa darereye dećena. Jisu do onḍe seṭerente coṭ seć koyoḱkate metadea, ‘ E Sakhae , ma pheḍoḱme. Teheń do amaḱ oṛaḱreń tahena.

Sakhae do ạḍi usạra loa dare khone pheḍena.  Ar rạskạte aćaḱ oṛaḱte Jisue idi kedea. Noa ńelte adom hoṛ kodo ạṛiskateko menkeda, ‘ Jisu do mit́ṭen bạṛić hoṛ ṭhen tahen lạgit́e calaoena.’

Unre joto hoṛ samaṅre teṅgo kateć Sakhae  Jisui metadea, “ Ńelme Probhu, ińaḱ dhon reaḱ adha do reṅgeć orećkoń emakoa. Judi jahãeaḱ ṭhok katiń hatao akat́ khan pon doboṛ iń emakoa.”

Khan Jisu do Sakhae seć beṅget́ ạcur kateye menkeda, “ Teheń do noa oṛaḱre bańcaoge hoe akana. Ente Iń do kại hor ńańam ar kại khon bańcaoko lạgit́ Iń heć akana.




Chapainawabganj re Hul Mãhã Manotena

Chapainawabganj jilạ reaḱ Amnura Mission re 30 june sokolbar din bhor Hul Mãhã manot akhaṛa hoe purạoena.  Goṭ̣a din daḱket́ re hõ hoṛko̠ sanam dea giḍikate Sidu-kạnu-Cad-Bhairo, Phulmoni-Jhono ar ona Hulre ko goć akat́ko sanam hoṛ koaḱ atma sulukre tahen at onkoaḱ ona birbanta kạmi diḱsạ ruạṛ lạgit́ ạḍi jhukate HUL mãhã manotena.

HUL Mãhã manoe akhṛa do saṕṛaoledako Uttarbango Adivạsi Forum chapainawabganj jilạ komiti.  Niạ akhṛare mạnjhi haṛam hisạbte seṭ̣eren tahekan Uttarbango Adivasi Forum chapainawabganj jilạ komiti mukhiạ Mn. Luis Tuḍu. Maraṅ peṛa hisạbte seteṛe tahẽkana 03no. Jhilim UnionParisad ren chairman Golam Lutful Hassan (Lutfor) , Manotan peṛa hisạbte selet́ko tahẽkana Ạdibasi onolia Mn. Mithusilak Murmu, NAGR (National Ageny for Green Revolution) ren maraṅ mukhiạ Stephen Soren, Uttarbango Adivạsi Forum kendrio  komiti chairman Mn Hingu Murmu.  03no. Jhilim Union Parisad ren Panel chairman ar 02 word member Md. Masud Parvej, Uttarbango Adivạsi Forum chapainawabganj jilạ komitiren secretary Kornelius Murmu, Treasure Modon Hasda, Amnura Mission Manḍer ren hapṛam Mn. Devid Dhonai Hembrom, Amnura Mission Primary  School ren mare mahasoe Mn. Horidas Hembrom, Niạ akhṛa calaoré tahẽkana Uttarbango Adivạsi Forum Kendro komitiren Totho ar Porcar secretary Prodip Hembrom.

Hul mahã manot lạgit́ pạhil re rally hoena ar rally mucạt́re Sidu-kạnu-cadbhairo-phulo-jahno diḱsạ lạgit́ tearakan pinḍ re Manot Baha ḍạlić ko emkeda Manotan peṛa ar sanam jarwa akanko. Niạ ko tayom sanam jarwa akanko Sidu-kanu tahkoaḱ kạmi diḱsạ ruạṛ lạgit́ gapalmarao hoena. Ona galamarao re Sedae Sidu-kanu-cad-bhairo-phulmoni-Jhano ar sanamko ko Hul let́ ona reaṅko nagam ko lại sodo̠rkeda. Galmarao rea nãwa piṛhi kho̠n Kusṭia Islamic University ren pạṭhuạ Nilmoni Kisku ar Babudang Alor Pathsala ren mahasoe Mn. Bimol Hasda kathakin roṛkeda. Niạ piṛhi renko sanam mońjte oloḱ paṛhaoḱ cet́ kate nãwate ar hõ Hul reaṅ ko hoho keda nitok hoyogot́kana nahacar ko cetan. Tobe ge unokte jorolen sidu -kanu aḱ joroyen mayam do̠ sạriaḱ got́a.




Capṛawaḱ Kạhni

Mit́ṭen oṛaḱre barea Capṛa kin tahẽkana. Unkin do ona oṛaḱ reaḱ isin basaṅ metaḱme daka-utui oṛakregekin tahẽkana. Ado unkin do ona daka-utu oṛaḱ khonge jomaḱ jom katećkin tahẽnkan tahẽna. Mit́din unkin dokin tạṅkhikeda, oṛaḱ reaḱ fridge re ạḍigan mońj mońj jomaḱ doho menaḱa. Nonkate unkinaḱ monre laloc se lob hećena.

Khange unkin Capṛa kin guni bhạbiyena, ceckate onko hoṛaḱ mẽthã danȧnkate fridge re bolokate jomaḱkin kombṛoea mente. Nonka kurumuṭu kurumuṭute mit́din ạt́ ńamkate fridge rekin boloyena. Bolo tayom ona bhitrirekin eset́ tahẽyena. Ado Fridge bhitrire reaṛte ekalkin ruạ utạrena. Menkhan ńelme inạko dinrege oṛaḱren hoṛko thoṛa din lạgit́ peṛaḱko sen akan tahẽkana. Onate fridge hõ bondge tahẽyena. Okoe hõ bạnuḱko khạtir fridge bako jhićlet́te bhitrire Oxygen reaḱ ṭonṭa paṛaoena. Ar baḍaeabon cele jib janwar hõ Oxygen begor bańcao bako tahẽ daṛeaḱa. Inạkate ona Oxygen ṭonṭatege unkin Capṛa do bhitriregekin goć hapeyena.

Cecet́aḱ: Jãhãnaḱ jinis cetanre Lob se laloc lekhan kại hoyoḱa Ar kạilere gujuḱ lekan dosare paṛaoḱ hoyoḱa.