Santali Pạrsite cecet́aḱ emoḱre dạyik ńutumte sarhao siropa.

Rajshahi jilạ reaḱgodagaṛi upojila kakon haṭ Laldighipaṛa Santal atore 20 cecet́ ko Santali pạrsite cecet́aḱ emoḱre dạyik ńutumte sarhao siropa ko ńam keda.

Bud bar 25 February’2026 setaḱ amdaj 11 baja oktere National Agency for Green Revulation (NAGR) ńutuman besorkari gãota hotete laldighi paṛa re aema pạrsite cecet́ kạmi hora bạisi do noa  Santali pạrsite cecet́aḱ emoḱre dạyik ńutumte onaren mahasoe ar didimoniko sarhao siropa doe emat́koa..

Noa gapalmarao ar siropa capat́ akhṛare seṭer ko tahẽkana National Agency for Green Revulation (NAGR) ren Ạḱyurić Mn. Stephen Soren, Sonar desh khobor sakam ren Sasapṛaoić Akbor Hasan Millat, Rajshahi Khudro nrigusṭi kalcaral ekaḍemiren são ạḱyuric Mn. Benjamin Ṭuḍu, National Agency for Green Revulation (NAGR) Reporting Officer Mn. Subas Marḍi, Amnura Lutheran Mission Hospital ren Manager Mn. Markus Murmu, National Agency for Green Revulation (NAGR) aema pạrsite siknạt bạsiren super visor Mn. Nelson Hasda ar Onaren Mahasoe didimoniko.

Noa oktere Sonar desh khobor sakamren sasapṛaoić Akbor Hasan Millat Rajshahi Khudro nrigusṭi kalcaral ekaḍemiren são ạḱyurić Mn. Benjamin Ṭuḍu National Agency for Green Revulation (NAGR) hotete calaḱ kan noa aema pạrsite siknạt kạmihora reaḱ kạmiko ńutumte ạḍi sarhao kin em keda, menkedakin noa talate ato oṛaḱren nacar santal hoṛko akoaḱ nij pạrsite oloḱ paṛhaoḱ ko cet́ seko seṛã daṛeaḱkana ar nonkate disom benao rakaṕ re miṭ́ṭen maraṅ dạyik enem sećte  sarkar ko goṛowae kana, National Agency for Green Revulation (NAGR) ạḱyurić Mn. Stephen Sorene lại sodor keda noa kạmihora do daraekan 4 serma hạbić calaḱa, noa do Rajshahi reaḱ Tanor upojilạre-8 goṭen, Godagaṛi upojilạre-10 goṭen, Chapai nababgonj jila Sodor upojilare-1 goṭen, Nachol upojilạre-1 goṭen Ṭoṭal=20 goṭen noa santali pạrsite siknạt kạmihora talate santal gidrạkore siknạt emoḱ do calaḱ kana.




PẠŃCI-PÃṚHÃNḌ

Hoṛ hoponaḱ horoḱ bande khondrondkan koaḱ katha khon baḍaeoḱ kana baṅma, etohoṕre, baba hoṛko do akoaḱ abhran lạgit́ do gamcha lekanaḱ jeleń ńoḱ kicrićte or taṕ teko bhagwaḱkan tahẽkana. Ḍanḍa redo ḍora tahẽkantakoa ar ona rege bhagwa kicrić doko rebet́et́ tahẽkana. Tayomte tinre kicrić teńoḱko cet́keda, unre baba hoṛ do kacha teko ḍeṅgaḱkan tahẽkana. Ona kacha kicrić do ponḍ roṅ reaḱ tahenkan tahẽkana. Tobe kacha beoharko ehoṕen rehõ bhagwaḱ do un hạbić hõ bako hiṛiń hataṛakat́ tahẽkana.

Onkage maejiuko lạgit́ do khạnḍi kicrićko teńet́ tahẽkana. Ona khạnḍi kicrić do ponḍ roṅ reaḱ moṭa kicrić kana ar pạṛtet́ do araḱ pạṛ se hạriạṛ pạṛ tahenkan tahẽkana. Ḍher din hạbić maejiu kodo begor saya ar begor jạkiṭ tege, eken khạnḍi bande kategeko tahenkan tahẽkana. Baba hoṛ kohõ eken kacha ḍeṅga kate geko tahẽnkan tahẽkana.

Menkhan Santal Hul tayom Hoṛ hoponaḱ horoḱ bandere thoṛa pherao do ńelena. Kicrić teńoḱ do un hạbić onko talare tahẽkangea. Ado jãhãe ạkilan hapṛamaḱ salha lekate kacha teńoḱ hạriạṛ sutạm beoharko ehoṕkeda ar ḍeṅganaḱ kicrić do bar moka osar ar turui moka jeleńko teń keda. Eken ona moto do baṅ bickom ona benaoen kicrić reaḱ banar mucạt́re dạsi hõko dohokeda. Inạkate ona kicrićte baba hoṛ do ḍeṅgaḱko ehoṕena. Ńelkedako ạḍi jut ńeńel kana. Noa nawa muṭhạn kicrić reaḱ ńutum doko dohokeda Pạńci.

Onkaleka maejiu kohõ khạnḍi bodolte Pạńcite gogoḱko ehoṕena. Tobe pạńci motoge gogoḱ ar bandeḱ do khạnḍite leka do baṅ jutlen takoa. Onate eṭaḱ mit́ṭen kicrić beohar reaḱ jạruṛ paṛaoen takoa. Inạko okte santalko do jolhako ṭhen khon luṅgi beohar hõko cet́an tahẽkana. Ḍhertet́ Santal hoṛaḱ oṛaḱ redo luṅgi hõ tahenkan tahẽkana. Maejiu kodo onate ona luṅgi ge bandeḱ lạgit́ko bachaoana. Ona do Pãṛhãnḍ ko ńutumeda. Ene ado Pạńci ar Pãṛhãnḍ do Hoṛ hopon beoharko ehoṕkeda. Noa do Santal Hul tayomge ehoṕ akana, ḍher laha khon do baṅ. Nitoḱ Pạńci-Pãṛhãnḍ do Santalkoaḱ apnaraḱ horoḱ bande mente bikạuena ar tahẽ idiḱa.

Tumạl: Santal Leg-Ạri Reaḱ Bhed




Cẽṛẽ Ar Gạ̃ṛĩ

Mit́ṭen dare tahẽkana. Ona darere mit́ṭen cẽṛẽ aḱ tukạ tahẽkana ar tukạre cẽṛẽ hoponko tahẽkana. Mit́din ona dare latarte mit́ṭen gạ̃ṛĩ parom calaḱkan tahẽkana. Khange dare seće koyoḱket́ khan cẽṛẽ tukại ńelkeda. Ado tukại ńelket́ khan cẽṛẽ hopon tioḱ reaḱe goṭakeda.

Ado onkae hudisket́ lekage gạ̃ṛĩ do dare dejoḱe kurumuṭukeda. Dare sorre mit́ṭen ãṛgom tahẽkana. Ona ãṛgomtege gạ̃ṛĩ do dare dećena ar cẽṛẽ hopone halo ket́koa.




Luṛu Kạhũ

Mit́ṭe̠n bir re mit́ṭe̠n kạhũi tahẽkana. Uni do̠ jo̠maḱ sendrae lạgit́ niạ bir kho̠n hana bir, niạ ato kho̠n hana ato, niạ haṭ kho̠n hana haṭe̠ daṛan kan tahẽna. Mit́din mit́ṭe̠ć haṭre̠ ạḍi maraṅ ḍaṅgrako jabeledea ar jelko ge̠ge̠t́ jo̠khe̠ć uni do̠ mit́ṭe̠ć jel kuṭrạ kombṛo kate̠ birte̠ye̠ ruạṛ he̠ćena. Uni kạhũ do̠ ḍạrre̠ duṛuṕkate̠ rạskạte̠ jel jo̠jo̠me eho̠bo̠ḱa, un jo̠khe̠ć ona dare latarre̠ mit́ṭe̠n toyoe paro̠moḱkan tahẽkana. Kạhũ ṭhe̠n ona jel ńe̠lte̠ toyo do̠ ạḍiye laloce̠na ar kạhũ ṭhe̠n kho̠n ona jel cekate̠ye̠ hataoa onae mo̠tlo̠bkeda. Ar kạhũi metadea, “E̠ kạhũ am do̠ ạḍim cerhagea, amaḱ sereń rạṛ hõ ạḍi so̠ṛo̠mgetama. Ma se̠ mit́ṭe̠n sereńme̠, ạḍi ãṭ ańjo̠m sanaedińạ.”

Toyoaḱ mo̠tlo̠b bae bujhạule̠t́te̠ kạhũ do̠ kã-kã-kã sereńe̠ eho̠ṕ go̠t́ena ar aćaḱ moca kho̠n ona jel kuṭrạ do̠ o̠tre̠ ńure̠na. Jel ńur tora Toyo do̠ onae lako̠ṕkeda ar birte̠ye̠ dạṛkeda. Kạhũ do̠e bujhạukeda Toyo ṭhe̠ne̠ e̠ṛe̠ ocoakana. Uni do̠ dayage arhõ jo̠maḱ sendrae uḍạu calaoena.

Tumạl:Ańjo̠m jo̠ṅ jạṛ-pạhil kilạs




Joseph Hajotreye Bhoraoena

Onko bepari hoṛ do Joseph Misor disom raj Pharaoren palṭon sordar Potiphar ṭhenko ạkrińkedea. Isor Joseph tuluće tahẽkante, Joseph do aćaḱ joto kạmire bhạgane tahẽkana, ar Potiphar do aćaḱ goṭa oṛaḱ cetanre sordare dohokedea. Potiphar rinić reaḱ mẽt́ do Josephre lagaoentaete Josephe ạnḍić legakedea; menkhan Joseph do bae rebenlena, metadeae, Cekate onkan dusṭạmi kạmite Isor reaḱ iń kạia? Ona edrete Potiphar rinić do aćren herel ṭhen Josephe daraoadea, menket́ae, Nui Ibri golam doe ạnḍić legaledińa. Potiphar do ać rinić reaḱ kathae pạtiạuat́taete Joseph kạd oṛaḱreye bhoraokedea.

Menkhan Isor do Joseph tuluće tahẽkante jehel doroga ṭhen dayae ńamket́te, uni do sanam kạidiko cetanreye sordarkadea. (Gen.39.)




Gogo Pạrsi Mãhã-2026

Teheń (21 February) gogo pạrsi mãhã din kana. Goṭa Baṅgladisomren hoṛ teheńaḱ noa bises dinko manoteda. Sanam hoṛ ge bon khojoḱa nijeraḱ mit́ṭen sạdhintet́ do. Noa sạdhin lạgit́ge 1952 sermare aboaḱ noa gogo pạrsi lạgit́ ạḍi utạr boeha misera, pạṭhuạko akoaḱ jiwi ko alaekeda. Pạrsi lạgit́ akoaḱ hoṛmo reaḱ daman mãyãmko jorokeda. Ona iạte teheń abo sanam hoṛ ge aboaḱ nij nij gogo pạrsite kathabo roṛ daṛeaḱ kana. Noa do ạḍi gorob reaḱ bisoe kana.

Jao serma 21 February goṭa Baṅgladisomren hoṛko Gogo Pạrsi mãhãko manoteda. Pạrsi lạgit́ okoe do jiwi ko alaeket́ onko disạ salaḱ teheńaḱ dinre onko ńutumte benaoakan pinḍre bahako emeda.  Apnar Gogo pạrsi dulạṛ ar ona lạgit́ jiwi alae khạtir Jatisongho (United Nation) reaḱ UNESCO do 1999 sermare 21 February do goṭa dhạrti reaḱ gogo pạrsi mãhã mente ko ghosona keda. Ar 1999 serma khon nit hạbić jao bochor 21 February do International Mother Language Day hisạbteko manoteda ạḍi rạskạ manot salaḱge.

Onka leka NAGR (National Agency for Green Revolution) hotete ạyuroḱ kan joto sikhnạt ṭhaõna re gogo pạrsi mãhãko manot keda. Gogo pạrsi ńutumte Lukhibar (19 February) Chapainawabgonj jilạ, Amnura Mission reaḱ Tabitha Kindergarten School re chobi ãkao, onol (rochona) oloḱ, onoṛhẽ haparao hoe purạuena.Tabitha Kindergarten School, Amnura Mission Primary School ar St.Andrew’s Jonior High School ren pạṭhuạ gidrạko Noa haparaoreko selet́lena.

Gogo pạrsi mãhã manot akhṛare selet́e tahẽkana, NAGR ren Monitoring & Reporting Officer Mn. Subas Mardi, Amnura Lutheren Mission Hospital ren Manager Mn.Markus Murmu, SIL International Bangladesh ren Rajshahi Area Manager Mn.Nikolas Murmu,ona sãote selet́ko tahẽkana Amnura School ren Mahasoe selet́ eṭaḱ ko. Ona chaḍa hõ selet́ko tahẽkana Amnura CDSP ren staff ar pạṭhuạko. Ạḍi napaete gogo pạrsi mãhã manotena.

Gogo pạrsi manot akhṛa ńutumte rạskạjoṅ akhṛa (Eneć sereń) hõ hoyena. Akhṛa mucạt́re manotanko do haparaore jit akan pạṭhuạ gidrạko talare kuṛai (Prize) ko em hạṭińkeda.




MẠNDẠṚIẠ

Baṅ do sohrae baṅ do lãgṛe doṅ

Tumdaḱ saḍe tiń daṅ chop coṅ,

Eneć kuṛiwaḱ bidlại kaso kolsa

Sogoe koṛawaḱ juri kortal talsa.

 

Jemon tumdaḱ saḍe rãwaḱ

Temon naconiạ ko jarwaḱ,

Akhṛa do unrege jomkaoḱ

Tinre ru ar eneć milạuḱ.

 

Jãhãń ańjom jomok ru ar saḍe

Maḍwa latar bolokạń liḍa laḍe,

Ti thayo thayo pajheṛ ho ho

Thoṛa khange bujoḱ ạdi lo lo.

 

Nãhãḱ mandạṛiạ ḍije pańja

Sedae mandạṛiạ ru ge mońja,

Oka do juriḱ tako oka do baṅ

Enhõn rạskạ tako komao do baṅ.

 

Sedae mandạṛiạ tumdaḱ ceṭaḱ

Hoṛmoe rugum bạgiam eṭaḱ,

Judim tahen sor akhṛa asrại

Tin recom hilạuḱ baṅem disại.




Doṅ Sereń

Abo dobon mena ạḍibạsi ạdibạsi

Ạdibạsi mane do cet́ kana,

Ḍoboḱ johar menaḱtabon

Pạńci bande menaḱtabon,

Dhuti deṅga menaḱtabon

Riti rewaj menaḱtabon

Ạdibạsi mane do noakange.




TOROĆ BUDBAR

Teheń do Toroć budbar noa toroć budbar do goṭa dhạrtiren sanam khristan dhoromren hoṛko lạgit́ mit́ṭen bises din kangea, teheń khonge khristan dhoromre patiạ́u akan sanam boeha miserako do  upạs ko saṕ se lekhayeda, babańcaoić jisu mạsi do aćaḱ kạmi etohoṕ lahare atma jion sećte noa upạs talategeye sapṛaolena, uni do dhạrti re tahen oktere harkhet saset sahao hoelen taea ar onkatedhạrti ren sanam khristan ko lạgit́ apnar baṅoḱ, apnar hoṛmo reaḱ sanam rij roṅ, baṛić hãs rạskạ goj ar harkhet saset sahao talate ISOR soṅge mońj sombond doho kate sanam ko apnar leka dulạṛko  te jion kemao reaḱ sikhnạte cet́ abon kana, Jisu do aćaḱ joto lekan duk kosṭo ar gujuḱ hoelen taea. Ar noako sanamaḱ bhagaoket́te Paska se senparom porobre gujuḱ suṅgạ rạput́ket́te jitane jiwet́ beret́ena, ado delabon sanamko noa upạs sandore aboaḱ dhạrti duk bon bhagaoa ar atma jion rebon diṛho aroḱa.




Ḍomboḱ

Ḍambaḱ ḍomboḱ ḍomboḱ piṭhạ

Ce̠re̠ pe̠ṭe̠ khạjạṛi ata

Go̠ḍ go̠ḍ go̠ḍ sunum piṭhạ

Rạskạ te̠ń jo̠mket́ sibilgeń ạikạuke̠t́.