Disomre Arhõ Hećena Gidrạ koaḱ Ham Ruạ

Goṭa disomre gidrạ koaḱ Ham ruạ do pasnao akana. Baṅgladisom reaḱ 64 jilạ modre eyae goṭen jilạre Ham ruạ do ḍher pasnao akana mente baḍae ńamakana. Din dinte Ham ruạ do arhõ ḍher idiḱ kana. Ạḍi utạr gidrạ Ham ruạte jạbun kateko gujuḱ kana mentehõ tolas ńamoḱ kana. Niạko din ńeloḱkan adom adom Hospital re gidrạko bako sahaboḱ kana. Adom hoṛ do Hospitalre beḍ bako ńamakat́ rehõ Hospital reaḱ bahre pinḍạ se ot kore asrae hatao kate akoren gidrạko ran ocoyet́ koa. Ạḍi muskil dosare gidrạko menaḱkoa. Disom reak’  maraṅ khobor sakam “Prothom Alo reaḱ khobor re badaeyoḱ kana je nit 21 goṭen hopon gidrạ ko gur akana. Niạ do nonka leka Rajshahi Medical College Hospital re 12 goṭen, Maymensingh Medical College Hospital re 3 goṭen, Rajdhạni reak rog pachnao Hospital re 3 goṭen ar Chapainababganj jilạ hospital re 3 gidra ko goc’akana.”

Ham Ruạ Hoyoḱ Cinhạ:-

  1. Manda, nạnḍri haso ar khoḱte ehoboḱa.
  2. Ruạ ruạ ạikạuḱa, Jut baṅ ạikạuḱa.
  3. Mẽt́ aragoḱa ar marsalko ńel lere do mẽt́ hasoa.
  4. Moca bhitrire kạṭić kạṭić pusri leka ponḍge rakaboḱa, noa do usạra cabaḱa.
  5. Bar pe din tayom mẽt́ãhã ar hoṛmore pusri dana leka rakaboḱa. Noako do thoṛa din bhitritege goṭa hoṛmore pasnaoḱa.
  6. Nijor gidrạko do A Viṭamin okulạnte ạḍi usạra mẽt́ reaḱ muskil ńam daṛeakoa, metaḱme mẽt́ do rohoṛoḱa ar ponḍge dag mẽt́re ńel ńamoḱa.
  7. Nijor gidrạ kodo mocare muskil geko ghao daṛeaḱa.
  8. Pusri lekanaḱ oḍok cabalen khange gidrạ do besoḱe ehoboḱa, adom pusri do mõṛẽ din gan tahẽna.

Ham Ruạ hoy lenkhan Cet́ ko Cekae Hoyoḱa:-

  • Ṭikạ hatao hoyoḱa.
  • Sapha sạphi tahẽn jạruṛa.
  • Joton jạruṛa, jirạu jạruṛa, ar daḱte hoṛmo jot́aḱ hoyoḱa. Ḍher kaete viṭamin A ar viṭamin C reaḱ jomaḱko jom ocoye hoyoḱa.
  • Mẽt́kin rohoṛ len khan, ạḍi usạra ḍaktar ṭhen idiye hoyoḱa.
  • Ruạ ḍherlen khan ar khoḱ tuluć koṛam haso se lutur haso hoelen khan ḍaktar ṭhen idiye hoyoḱa.

Noa okte sanamko sontor tahẽn jạruṛabona. Bạṛtikaete aboren gidrạkobo jotonkoa, jemon Ham ruạre aloko jạbunoḱ tabon ma.  




HSC Ar Ona Man Reaḱ Biḍạu 7 Jun Khon Ehoṕ Daṛeaḱa

Nes bochor reaḱ HSC ar ona man reaḱ biḍạu do 7 Jun khon ehoṕ daṛeaḱa mente sikhnạt Montri Dr.A N M Ehsanul Hoque Milan doe lại sodorkeda. Pạhilte sikhnạt board do noa tạrik ko nenḍa akada. Menkhan nit dhạbić hõ ona reaḱ din tạrik do baṅ sạbit akana.

Sikhnạt Montronaloe te noa nenḍa akan din tạrik kol hoyoḱa. Inạ tayom Montronaloe noae aṅgoć lekhan enḍekhan 7 Jun khonge biḍạu do ehoboḱa. Baṅgladisomre jao bochorge amdaj 12-13 lakh pạṭhuạ gidrạ HSC biḍạureko seledoḱ kana.




Lelha Raja

-Ol Toṅgeaḱ

Inạ tayom uni koṛa do raj dorbare calaoena. Raj dorbar calaokate uni koṛa do raj mit́ṭen thạri koekedea. Ṭin reaḱ thạri. Ar ṭin reaḱ thạrire mit́ṭen baber biń cet́leka pẽckoḱ onkae dohokeda. Ona doho tayom onare seṅgele jolkeda. Baber re seṅgel jol cabaena. Inạkate ona do toroć reaḱ baber hoyena. Ado rajae metadea, ‘Ne raja toroć reaḱ baber.’ Raja ona ńelte khube kusiyena.

Inạ tayom dosar kukli reaḱ roṛ ruạṛ. Ado uni koṛa do rajae metadea, amaḱ jãhãn pukhri menaḱkhan onḍe idiyińme. Uniaḱ katha leka raja do aćaḱ pukhri idikedea.Pukhri calaokate uni koṛa do ona mat́ pukhri daḱre caḍokeda. Oka seć agal kana onte do campelena ar oka seć gonḍa kana onte do unumena. Ado rajae metadea, nõḱõe raj oka seć unumena ona do gonḍa ar oka seć campelena onte do agal kana.

Khange raja do uni koṛawaḱ bud akel ńelte ạḍiye kusiyena ar uni aćaḱ kuṛại emae lạgit́ raj dorbarre sanamkoe hoho jarwaket́koa kuṛại emaye ghosonakeda. Ado uni koṛa raje metadea, E raj ińaḱ mit́ṭen katha menaḱa.’Metadeae cet́ katha? Niạ kuṛại ńam lek iń doń baṅ kana. Enḍekhan okoe kanae?’ Raja uni koṛae kulikedea, okoe kanae?

Ado uni koṛae menkeda, ‘Noa kuṛại do iń baba ńam lek kana. Am baba? Am do nit hõ am baba bam goć akadea? Baṅ raj! Iń baba ạḍi ãṭiń dulạṛea. Noa karonte iń baba ot la kate baṅkar benaokateń dohoakadea. Do am baba ạguiem, Rajae hukumkeda. Khange uni koṛa calaokate ać babae ạgukedea.

Ado rajae menkeda, iń nonkan bạṛićiń kạmikeda je joto buḍhi haṛam goćko reaḱiń hukumkeda. Amren mit́ṭen babawaḱ judi nunạḱ bud enḍekhan arhõ unạḱ haṛam buḍhiaḱ unạḱ unạḱ bud tahẽkana. Teheń khoniń ghosonakeda, ar mit́ṭen haṛam buḍhi hõ bạń goć ocokoa. Onko lạgit́ nawa bebostha hoyoḱa noa raj bakhol khon jomaḱ idikate buḍhi haṛam hoṛ jom ocokope.Tayom daram mit́ṭen haṛam buḍhi hõ begor jomte bako tahẽna. Ar onko ṭhen bud akel hameṭ hoyoḱa enḍekhan disomre lahanti hoyoḱa.

Ado aćaḱ katha lekage aćren hoponera são uni koṛa baplakedea ar aćaḱ sompot reaḱ mit́ hạṭińe emadea. Noa ńelte raj dorbarre jarwa akan sanamko ạḍi ãṭko rạskạyena.   




Meskoć

Meskoć

Mit́din mit́ṭen hoṛ kuḍite ghạḍluḱe layeda. Ona atoren mit́ hoṛ do ona aṛetege parom calaḱkan tahẽkana. Adoe kulikedea-

Pạhil hoṛ: Cet́ ho, cedaḱ ghạḍluḱem layeda?

Dosar hoṛ: Chobi rakaṕ lagaoạńa, onate ghạḍluḱiń layeda.

Pạhil hoṛ: Ado chobi rakaṕ lạgit́ ghạḍluḱ lae lagaoḱa se cet́ ?

Dosar hoṛ: Baḍaeam ińaḱ koṛamte chobi rakaṕ hoyoḱtińa. Onate noa ghạḍluḱre bolokate chobiń rakaba, jemon koṛam dhạbićge chobi rakaboḱ.

Pạhil hoṛ: Ado tinạḱgan chobi jạruṛam kana?

Dosar hoṛ: Pea chobi.

Pạhil hoṛ: Haere lelha hoṛ! Pea chobi jạruṛam khan mit́ṭen ghạḍluḱte do cet́ hoyoḱtama, arhõ barea ghạḍluḱ lae me.




Lelha Raja

Mit́ disomre mit́ṭen lelha rajae tahẽkana. Uni raja do acaḱ disomren hoṛko ạḍi ãṭe dulạṛet́ko tahẽkana. Unre uniren mit́ṭen montri do raja bude emadea je, aboaḱ disom calaote ạḍi muskil hoyoḱkana.Nit aboaḱ disomre oka phosol hoyoḱkana, abad hoyoḱkana niạkote aboren hoṛkoaḱ lać baṅ biḱtakoa, obhab onṭon hõ baṅ cabaḱa. Enḍekhan noa disomre tinạḱ buḍhi haṛam hoṛ menaḱko onko do goćko hoyoḱa, ente onko do jãhãn kạmire bako lagaoḱa. Ado rajae hudiskeda, sạrige tho ińren montri doe meneda, onate uni do sanam buḍhi haṛam goćko reaḱe ghosonakeda. Khange aema hoṛko menkeda, raja aleren gogo baba alom goćkoa. Menkhan raja do jãhãn kathage bae ańjomleda. Ado rajawaḱ hukum lekage disomren joto haṛam buḍhiko goćket́koa.

Menkhan mit́ṭen koṛa do ać baba ạḍige dulạṛedekan tahẽkana ar uniaḱ hukum bataoe tahẽkana. Uni koṛa do ać baba upạr tis hõ katha bae roṛa ar bae calaḱa, onate ać baba hõ aćren koṛa ạḍi ãṭe dulạṛea. Unre uni koṛae menkeda, ińaḱ moloṅre oka menaḱ ona do hoyoḱa, enhõ iń baba do bạń gojea. Ot la kate baṅkar benaokate onḍe ać baba dohokedea. Inạkate uni do raj dorbar khone hećena. Onḍe khon jage sareć bareć jomaḱe ạguia onage ać babae jom ocoea. Nonka nonkate aema din calao idiyena enhõ disomre obhab onṭon baṅ cabalena. Haṛam buḍhi hoṛ khon jãhãn solha bako ńamet́ tahẽkana. Disom bại bạite arhõ dhaṅdhaserena.Ar lahanti baṅ hoyoḱa, obhab hõ baṅ cabaḱa.

Mit́ okte rajae ghosonakeda ińaḱ barea kukli reaḱe roṛ ruạṛ daṛeaḱa ińren hoponera sãoteń baplakaea ar mit́ hạṭiń sompotiń emaea. Noa katha goṭa disom ḍamḍaheyena. Menkhan rajawaḱ kukli reaḱ roṛ ruạṛ bako em daṛeada. Ado rajae menkeda, nun maraṅ rajosṭire ińaḱ kukli reaḱ roṛ ruạṛ emoḱ lekan mit́ hoṛ hõ bako janam akana? Ona katha ańjomte uni koṛa do oṛaḱe hećena ar ạḍi cintạre paṛaoena.Ado ać babae metadea.” Noa kukli do cet́ kana beṭa? Cedaḱ unạḱem ganḍoḱkana? Unre uni koṛae menkeda, rajae menkeda barea kukli. Pạhilaḱ do kana toroćte baber uń lagaḱa. Ar dosaraḱ do kana, mit́ṭen mat́ husit́ saphagea, menkhan baṅ bujhạuḱ kana oka seć gonḍa ar oka seć agal do.

Ona katha ańjomte ać baba doe menkeda, noa do jãhãn bepar kana se cet́? Am do teheń napaete jạpit́me. Iń gapa noa reaḱiń lạiama, ar onkage raj dorbarrem lạia. Khange ona katha lekage kạmi keda. Dosar hiloḱ ać baba do koṛatae bud akele emadea.

-Ol Toṅgeḱa




Kukṛukuḱ

Toyo donkeda sạnḍi saṕ,

Sạnḍi raḱ keda seta bhuḱ keda bhuḱ bhuḱ

Bạbu roṛ keda

E go toyo hijuḱkan.

Jạpit́ joto hoṛaḱ bhaṅgaoena.

Bạburen sạnḍi bạnuia.

Oṛaḱ sorre rel gạḍi

Poṅkate paromena.

Ạḍi setaḱre toyoaḱ raḱ

Hukạ huạ ańjomena.

Bạburen sạnḍi dare khoć raḱ kedae

Kukṛukuḱ.




Sạdhinota Mãhã Manotkeda NAGR

Teheń Lukhibar (26 March) do sạdhin din kana. 1971 serma reaḱ noa dinre pakistani bahini koaḱ koclon khon rukhiạlena noa disom.

26 March do Baṅgladisom itihas sakam reaḱ mit́ṭen lekha din kana, one oka do tisge baṅ hiṛońoḱ. Noa din do eken nenḍa akan mit́ṭen tạrik do baṅ kana, bickom baṅgali jạtaḱ dil, sạhũs ar jiwi alae reaḱ maraṅ cinhạ kana. 1971 serma reaḱ noa dinre dhạrti reaḱ naksare nawa rajosṭi lekate Baṅgladisom do aćaḱ kạmi ehoṕkeda.

26 March sanamkoe disạ ocoet́bona je, sạdhintet́ do ạḍi alga do baṅ kana, bickom are (9) cando lạṛhại tayom noa disom sạdhin akana. Unre ạḍi utạr gogo, baba, boeha, misera akoaḱ jiwi alae kate disomko sạdhinkeda. Sạdhinota mãhã do maraṅ lạṛhại reaḱ jo kana.

Baṅgladisom reaḱ adom adom ṭoṭha metaḱme sarkari, be-sarkari kạmi thãona, ạpis, iskul, college kore sạdhinota mãhãko manoteda. Bạṛtikaete 26 March do jaoge abo ar darakan piṛhirenko disom dulạṛ re udgạu are uskurbona.

Onka leka NAGR hotete ạyuroḱkan sikhnạt ṭhãona hõ  sạdhinota mãhãko manotkeda. Sạdhinota mãhã ńutumte galmarao sabha ar eneć khilạḍ hoyena. Mucạt́re mahasoe ko do eneć khilạḍre jit akan gidrạko talare kuṛại (prize) ko em hạṭińkeda.




Ghaṛwa Cẽṛẽ Ar Hạti

Mit́ṭen darere ghaṛwa cẽṛẽ aḱ tukạ tahẽkana. Ona tukạre ghaṛwa doe bele keda. Mit́din mit́ṭen hạti do ona dare reaḱ sakam jom lạgit́e calaoenre tukạ doe rạput́keda. Ghaṛwa bele hõ rạput́ena, onate ghaṛwa do ạḍi ãṭe mon dukena. Khan hạti sikhnạt emae lạgit́te akoren gate rõ, roṭe ar kạhũ ṭhen goṛoe khojkeda.

Gateaḱ nonkan dukre onko sanamko hećena. Ado rõ do hạtiaḱ luturre bolokate bhan bhane lagaoena. Ar onkage kạhũ do hạtiaḱ mẽt́ ṭhoṭrao ṭhoṭraote mit́ lekae kãṛã keda. Onate hạti do mẽt́re daḱe lagaoa mente mit́ṭen ghaḍluḱ seće senena. Menkhan onḍe hõ mit́ṭen roṭe raḱ got́keda. Roṭe aḱ raḱ ańjomte hạti doe hudiskeda paseć noa aḍepasege pukhri menaḱa.

Roṭe aḱ raḱ aten atente hạti doe calao idiyena. Khange hạti do ona ghạḍluḱre ńurena. Nonkate uni ghaṛwa cẽṛẽ do muskil dosa khone bańcao ruạṛena.

Sikhnạt: Bạṛić kạmi reaḱ jo do bạṛićge hoyoḱa.




DAḰ REAḰ KHOBOR

Rajdhạni Dhaka ar ona ṭoṭha reaḱ serma do̠ te̠he̠ń ạḍi tho̠ṛa rimil se dhundge tahena. Ona chaḍa darakan 5 din jarge daḱ jạṛi reaḱ jahan ạḍi baṅ ohmaoḱ kanre hõ mit́ bar ṭhãi kore jarge daḱ são sãote bharḍo hoe daṛeaḱa. Menkhan 5 din tayom daḱ se hoe hoyoḱ reaḱ cinhạ ko menaḱa. ar hõ. Hoe daǩ ar bharḍo ạpis(Abohaoa) reaḱ nãwã kho̠bo̠r lekate baḍaeok̕ kana, teheń din (22 march) setak̕ Dhaka re 22.3 digri ar hola do ạḍi jạsti 31 digri hoe reaḱ lolo do tahẽkana. Teheń dinre 2 khon 3 digri hạbić hoe reaḱ́ lolo ar hõ bạṛti hoe daṛeaḱa. Setak̕re 90% heo reaḱ hawa re humidity menak̕re hõ bela bạṛti idi ididte hoe reaṛtet́ do bại bạite lolo calaḱa ar onkate lolo do thoṛa bạṛti idiḱa. Teheń do̠ 6:10 pm re condo hạsur ar gapa do̠ 6 baja re cando doe rakaboḱa.

 

-Bangladesh protidin (22.03.2026) khon tumạlaḱ




EID-UL- FITOR-2026

Teheń do Baṅladisom ar noa ṭoṭharen sanam muslạ boeha miserako lạgit́ rạskạ din Eid-Ul- Fitor manaoḱ kana, Niạ serma do calaoen goṭa cando akoaḱ dhorom siknạt dharate upạs mãhã manao kate nãwã cando ńel ńam kate noa kusi rạskạ porob doko poroboḱ kana, noare onko do goṭa dhạrti ren sanam muslạ boeha muserako lạgit́ suluk nirại  ar darae kan lạgit́ bhageko koejoṅ kana, Noare nit menae maraṅ montri Mn. Tarek Rahman hõ sanam gãotaren hoṛko sãote aćaḱ Eid- Subhecha doe epem kana ar sanam ko lạgit́ bogeye asjoṅ kana.