Mit́ṭen Hende Geḍe

Mit́ṭen bir aṛe re Hende roṅ Geḍe tahẽkana. Hoṛmo reaḱ roṅ Hende karonaḱte okoege uni tuluć bako gateḱ lạgidoḱ kantahẽkana. Onate Geḍe do bogete bhabnaḱa. Mit́din ạḍi as kate Ponḍ roṅan Geḍe metadea, Dela soṅge soṅge phukrirelaṅ paeraḱa. Ạḍi utạr rokoć iń ạguama. ‘Ponḍ Geḍe thoṛa hudis ganḍonkateće menkeda, ṭhikgea, menkhan rokoć lahare ạguạńme, enḍekhan am sãoteń senoḱa. Ado ona katha ańjomte ‘Hende Geḍe do rạskạyena ar ạḍi utạr rorkoće ạguadea. Ńam torage Ponḍ Geḍe do usạrae jomkeda. Jom tayom Ponḍ Geḍe do hoṛmore jut́ bae ạikạuet́ menkate calaoena. Khange Hende Geḍe do Ponḍ Geḍe aḱ calak-cạture bujhạkeda. Uniaḱ́ ona boehar ńelte becariạ Henḍe Geḍe bogete asketena. Inạkate ona bisoe do sãk aḱ luturre senena.

Thoṛadin tayom Sãk mit́ṭene hudis ńamkeda. Onate goṭakeda, Geḍe koaḱ paeraḱ haparaoe hoe ocoea. Okoe do haparaore pạhiloḱ, unige sandes lekate (100) goṭen rokoće ńamkoa ar ona sãote baha mukuṭ metaḱme jit tupri ńama. Noa rạskạ sombad aḍepase joto Geḍe ṭhen ḍamḍaheyena. Uni Hende Geḍe hõ haparaore seledoḱa mente mon muruḱkeda. Ado uni Geḍe aḱ katha ańjomte joto Geḍe ko landakeda.Inạ thoṛa din badrege paeraḱ haparao do ehoṕena. Haparaore eṭaḱ eṭaḱ Geḍe leka Hende Geḍe hõ usạra harephare paeraḱe dhurạuena. Menkhan mucạt́ dhạbićteh hõ Hende Geḍe bae jitạu daṛeada. Becariạ Henḍe Geḍe bae jitạulente raraḱe lagaoena. Inạ khange ebhenen khane bujhạukeda, un ghạṛić kukmu ńeńel kan tahẽkana. Inạ dosar hiloḱge paera haparaore pạhilena. Rạskạte uniaḱ mẽt́ daḱ joroyena. Raj do uni Geḍe kuṛai-e emadea ar jotokoe metat́koa, okoege alope nisṛaukoa.Dhạrtire jotogebon mit́gea. Hende-Ponḍ jãhãn bisoege bạnuḱanaṅ, ente mimit́ hoṛaḱ mimit́ lekan gun menaḱá, oka do maraṅ hudạre seṭerbon. Noa katha ańjomte eṭaḱ joto Geḍe ko akoaḱ bhul ko bujhạuket́te Hende Geḍe ko gate kedea.




Babudang Atore Santali Sereń Akhṛa

Baṅgladisom reaḱ ạḍi ḍam ḍahir ńutum khobor kagoć re chapa sodor akana; Gidrạ Umer re baṅ Bapla ar Ńu Bubulaḱ Babotre Cehaona Sabha hoe purạuena Prothom Alo trust hotete calaḱ kan Rajshahi jila reaḱ Godagari Babudang Alor Patthsala maṭhre. September cando reak pạhil din Sukolbar ńuhum eae baja khon are baja hạbić Santali sereń akhṛa ạyur re tahẽkana NAGR ren Program Officer Prodip Hembrom. Cehaona sereń akhṛa ko sapṛao seṭer ạguleda ‘SEṄGEL’santali band dol. Noa SEṄGEL do hoyoḱ kana Santali pạrsi reaḱ band. Ńutum jemon seṅgel sereń ko hõ onka ge ạḍi lolo tahẽkana. Kolhe ar Santal jạtko talare gidrạ umer re baṅ bapla ar ńu bubulaḱ babotre sereń akhṛa talate hoṛko aodhan ar sontorko lạgit́ge noa Santali sereń akhṛa bondobos akana. Santali pạrsi reaḱ Band ‘Seṅgel’ disom ar disom bahrere hoṛko ṭhen ạḍi namḍak akana. Onko do metaḱme ‘Seṅgel’ band do jao sermage nawa nawa sereń talate hoṛko udgạuet́koa. Eken sereń eskar do baṅ noa sereń talate akoaḱ dhorom jaega khon hoṛko ṭhen cehaona kathako pasnaoeda. Babudang Alor Pathsala maṭhre sereń akhṛare tahẽkana Seṅgel Band ren Maraṅić -John Hembrom, Vocal Rinku Mardi, tumdaḱ ru re tahẽkana Shimul Mardi, ṭamaḱ ru Daniel Sukmal Hasda, tirio oroṅre tahẽkana Kamiel Mardi, Octopad re doe tahẽkana Polash Mardi, ar Giṭar re tahẽkana Christoline Niloy Hembrom.

Sereń akhṛare media partner lekate sorre tahẽkana Santali Online Newa Portal ‘The Santals Times . Com’ (www. https://santalstimes.com/) santals times do Baṅgladisom re Santali pạrsite online khoborkoe chapaeda. Baṅgladisom redo eken mit́ goṭen ge Santali khobor kagoć menaka ar ona do hoyoḱ kana the santals times .com.

Noa Babudang atore Santali sereń akhṛa sećte cehaona sabha ren mukhiạ doe tahẽkana NAGR (National Agency for Green Revolution). NAGR do hoyoḱ kana Baṅgladisom re santalko, kolhe ko, mahaliko selet́ dekuko sãote hõe kạmi kana; sikhnat, health, sanam lekan cehaonako. NAGR reaḱ asol jos kangea; sirjonko dulạṛko, jotonko sećte ge sisirjạuić aḱ sarhao hoyoḱa. Suluk cetanre maraṅ Nobel hameṭ akat́ Manotan Mather Teresa hõe men akada; dhạrti ren manowako okoe bae dulạr daṛeakoa uni do cekate bin ńelok kan Isor doe dulạṛiạ.

NAGR (National Agency for Green Revolution ren kạmiạić (kormokorta) doe baḍae ocokeda, noa songstha do aema jila re sikhnạt, niropon hoṛmo sãota cehaona (social awareness) babotre kạmi kana. Noa ṭoṭharen hoṛko sereń talate gidrạ umerre baṅ bapla ar ńu bubulaḱ ar dengue birud teṅgo daram lạgit́ge nonkan akhṛa bondobos akana. Darakan dinkore arhõ nonkan kạmihora se akhṛa hoyoḱ reaḱle kurumuṭuia. inạ chaḍa hõ Sereń akhṛa re hoṛko aodhaon ko selet́ kathae roṛkeda Prothom Alo Chapainawabgonj ren protinidhi’, Anwar Hossain Dilu. Akhṛare Babudang selet́ aḍepase khon amdaj  bar sae khon hõ ḍher hoṛko jarwalena.

NAGR do hoyok kana Non-Government Organization Affairs Bureau Bangladesh government Prime Minister aḱ office khon angoć akan Constitution re jos se motlob reaḱ 7 aḱ hạṭiń re ol tol menaḱa disom ren sanam manowa koaḱ Ithihãs, ạri-cạliko saṕ dohoe lạgit́ nonkan sabhako se cehaonako hoe purạu lạgit́ doe kurumuṭu kana. Arhõ nonkan kạmi hora hoe purạu lạgit́ hudis kạmiko menaḱa.         

Nonkan maraṅ Santali Sereń Akhṛa do facebook page re photo te live ar vedio sereńko do upload akana; onde khon tumạl akan sorosh comments;

Greaṭ! Ạḍi lạṭu ar sarhao anaḱ kạmi ho̠ra. Abo ho̠ṛ ho̠po̠naḱ kisạ̃ṛ ạricạli, e̠ne̠ć, sereń durạṅ jug cetan jug rạkhi jogao reaḱge noa ‘Akhṛa” do̠. Noa “Akhṛa” talate, Santal Jạt ar Somaj reaḱ oprom/uprum, mạn ar sṭanḍarḍ jug cetan jug rạkhi jogao tahen reaḱ, ar piṛhi cetan piṛhi rạskạ salaḱ laṛcaroḱ tege tahen reaḱ ạḍi maraṅ menjo̠ṅaḱ oko menaḱa. Noa Akhṛa kho̠n pass oḍoko̠ḱ pạṭhuạ koaḱ performance ńe̠ltege aso̠laḱ do̠ so̠do̠ro̠ḱa. Sisirjạuić ṭhe̠n ne̠ho̠r, jemon noa so̠no̠t kukmu do̠ jo̠ ko̠ḱ ar baha ko̠ḱma, baṛe̠! Noa”Akhṛa”ren kạrigo̠lko ar ạḱyurko aema aema badhae ar Hearṭy Congratulations!

-Lawrence Hembrom, Mumbai, Maharastro, India.

Many thanks to NAGR-National Agency for Green Revolution for organizing such a useful event. We believed that in the post-Covid period, the rate of child marriage in Bangladesh is increasing day by day. Santal society is not out of this. Also, drug addiction is increasing at an alarming rate among the Indigenous youth. We believe that raising social awareness can be one of the tools to solve these problems. Santali Band SENGEL is voluntarily involved in “SANTALI SEREN AKHRA” which is organized in Indigenous villages at the field level with different types of social awareness initiatives including prevention of child marriage, anti-alcoholism, education etc. The Santali Band SENGEL considers such acts to be part of the band’s ethos. we encourage participation in such social awareness activities.

thanks.

 –  John Hembrom, Maranić, SEṄGEL

NAGR reak nonkan boge cehaona kạmi horako calao idiḱ te sanam jạren koaḱ bhạlại hoyoḱ ma. Bangladisom reaḱ mit́ṭen aneć dhaneć,roransjon legcar menaḱa. Biseskatete, noa do aema lekan dhorom ar paltur obidhạn são mit́ṭen mesal legcar menaḱa. Baṅgladisom reaḱ silpạ-culture se legcar do muslim, hindu ar boddho koaḱ legcar mit́kate benao rakaṕ akana. Uni do sãohẽt, sereń, architecture (esthapoto), naṭok, painting (chitrokola) ar eneć selet́ rosanjon legcar re maraṅ bhumikại doho akada. Okto-niạm, ạn-ạri karonaḱte noa piṛhi do apnaraḱ legcar (culture) ko jogao joton ar saṕ doho akada.




Santali Sereń Akhṛa Talate Gidrạ Umer re Baṅ Bapla ar Ńu Bubulaḱ Babotre Cehaona Sabha

Sokolbar (01.09.2023) ńuhum 7:00 baja jokhen Godagari upozila reaḱ Babudang Alor Pathsala iskul maṭh re Santali pạrsite sereń akhṛa talate Gidrạ Umer re baṅ Bapla ar Ńu Bubulaḱ Babotre Cehaona Sabha hoyena. Noa Santali sereń akhṛa doe bondobosleda NAGR (National Agency for Green Revoluton) ar akhṛa ạyur re tahẽkana NAGR ren Program Officer Prodip Hembrom. Sereń akhṛare selet́ko tahẽkana Baṅgladisom ren Santali pạrsiren sereń dol Seṅgel band. Sereń akhṛare media partner lekate sorre tahẽkana Santali Online Newa Portal ‘The Santals Times.com’.

Kolhe ar Santal jạtko talare gidrạ umer re baṅ bapla ar ńu bubulaḱ babotre sereń akhṛa talate hoṛko aodhan ar sontorko lạgit́ge noa Santali sereń akhṛa bondobos akana. Santali pạrsi reaḱ Band ‘Seṅgel’ disom ar disom bahrere hoṛko ṭhen ạḍi namḍak akana. Onko do metaḱme ‘Seṅgel’ band do jao sermage nawa nawa sereń talate hoṛko udgạuet́koa. Eken sereń eskar do baṅ noa sereń talate akoaḱ dhorom jaega khon hoṛko ṭhen cehaona kathako pasnaoeda. Babudang Alor Pathsala maṭhre sereń akhṛare tahẽkana Seṅgel Band ren Maraṅić -John Hembrom, Vocal Rinku Mardi, tumdaḱ ru re tahẽkana Shimul Mardi, ṭamaḱ ru Daniel Sukmal Hasda, tirio oroṅre tahẽkana Kamiel Mardi, Octopad re doe tahẽkana Polash Mardi, ar Giṭar re tahẽkana Christoline Niloy Hembrom.

NAGR (National Agency for Green Revolution ren kạmiạić (kormokorta) doe baḍae ocokeda, noa songstha do aema jila re sikhnạt, niropon hoṛmo sãota cehaona (social awareness) babotre kạmi kana. Noa ṭoṭharen hoṛko sereń talate gidrạ umerre baṅ bapla ar ńu bubulaḱ ar dengue birud teṅgo daram lạgit́ge nonkan akhṛa bondobos akana. Darakan dinkore arhõ nonkan kạmihora se akhṛa hoyoḱ reaḱle kurumuṭuia. inạ chaḍa hõ Sereń akhṛa re hoṛko aodhaon ko selet́ kathae roṛkeda Prothom Alo Chapainawabgonj ren protinidhi’, Anwar Hossain Dilu. Akhṛare Babudang selet́ aḍepase khon amdaj  bar sae khon hõ ḍher hoṛko jarwalena.

 




Sim Ar Toyo

Mit́ dhao mit́ṭen Toyo khobore ńamkeda, baṅma mit́ṭen khamar re Sim ạḍi garko ruạḱ kana. Ona ańjomkate Toyo do aema lekan upại se phundi sendare ehoṕena. Hudiskedae noa okterege lelha Sim jom ko reaḱ mońj ạt kana.  Inạkate Toyo mit́ṭen raranić (ḍaktar) aḱ kićrić hoṛmore hurạṛ kate, tire ran beg sipińkate khamar seće mohnḍayena. Khange Toyo onḍe senen khan, Khamar re Sim aḱ duạr do bondge ńamkeda. Onate Toyo do bhitri seć bae bolo daṛeada. Ado uni Toyo do duạr seć senkateć Sim hohoate metat́koa, nit do cet́leka menaḱpea boeha? Ma duạr jhićpe, ente ape lạgit́ ran iń ạgu akada. Aṛaṅ ańjomtege Sim do akoren bạiri aḱ oprom ko baḍae ńamkeda. Onate uniaḱ motlob aṭkarte nase hõ bako bilomleda. Ado ko roṛ ruạṛadea, napaege menaḱlea. Arhõ napae le tahẽna, judi nitge nonḍe khon amem calaolen khan.

Sikhạuna: Bebuj se lelha ko hõ bạiriko cinhạute bako bhula.    




Lelha Cakor

Mit́ atore mit́ṭen dokandare tahẽkana. Uni dokandar do aćaḱ dokanre din hiloḱ aḱ jạruṛ jiniskoe dohoyet́ tahẽna. Mit́ṭen kạmiạ hoṛ (cakor) hõe tahẽkantaea. Ado uni cakor do ạḍi dạyiḱange, Menkhan lelha machae tahẽkana. Okaṭaḱ kạmi reaḱ dạyike ńama eken inạge kạmia. Eṭaḱ jahan kạmi ko do bae nońjoraḱa. Mit́din dokandar do jạruṛ kạmi iạte oṛaḱe senena, ar cakor tae do dokanre duṛuṕ oṭokadea. Adoe men baṛawadea jemon ona dokan sećem nońjoraḱ.Bạṛtikaete duạr sećem nońjoraḱa. Khange uni cakor doe roṛ ruạrkeda, alom bhạbitoḱa mạlik. Sojhe duạr sećgeń koyoḱkat́a. Ma am do calaḱme ar amaḱ kạmiko purạume.

Onka men baṛakate dokandar do oṛaḱe senena. Ado dokandar aḱ katha lekage cakor do pahrae dhurạuena. Inạ mit́ ghạṛi tayomge thoṛa sạṅgińre ḍhol reaḱ sạde ańjomena. Uni cakor hõ ona saḍe ańjomkeda. Huḍiń huḍiń gidrạko ona saḍe ańjomte harephare ko calaḱ kana. Ato-ṭolaren hoṛ hõko senena. Mit́ṭen ṭhạ̃ire do ạḍi gadel hoṛko jarwa akana ar thoṛa hoṛ do khilạḍko uduḱeda. Uni cakor do dokan reaḱ duạre pahraeda. Pahra tulućge jarwa akan hoṛ seće koyoḱkeda. Okoe do khilạḍ ko uduḱet́ kan eken onkoaḱ jaṅgae ńel ńameda, eṭaḱ jahanaḱ do bae ńel ńameda. Uni hõ khilạḍ ńeńel monadea. Menkhan cekate ona khilạḍe ńela? Ać ma ente dokane pahra kan. Aće senlen khan dokan do okoe pahraea? Cekate mạlik aḱ hukume bebataoa? Mucạtre mit́ṭene hudis ńamkeda. Uni cakor do duạr jhićkate tarenre ladekeda. Inạkate ona duạr hõe idiket́te khilạḍ ńeńele senena. Ado ạḍi mon lagaokate khilạḍ ńeńele ehoṕena.

Ṭhik ona oktege dokandar do oṛaḱ khon dokane senoḱkan tahẽkana. Aćkage ńelkedea cakor do duạr dipilkatege khilạḍe ńeńel kana. Ona ńelte dokandar do kajake raṅgaoena. Ado dokandare mengot́keda, duạr seć nońjoraḱ bạń metaḱme tahẽna? Soṅge soṅge cakor doe menkeda, hoi mạlik, amaḱ katha do bacoń bebatao akat́. Duạr seć tạṅkhiyem menleda, ona iạte duạr kapaṭko noḱoe chaḍao ketećiń ạgu darawakada. Noḱoe tinạḱ muruk duạriń pahraeda.Nit noa duạr joṭet́ reaḱ okoeaḱ sahũsge baṅ hoyoḱa. Se okoe hõ noa duạr eṭaḱ jaha seć bako idi daṛeaḱa. Ona katha ańjomte dokandar do arhõ bạṛti edreyena. Menkhan dokan do cedaḱem bạgi oṭoakada, ona reaḱ nit cet́ hal hoyoḱa? Okoe pahraeda? Mạlik aḱ ona katha ańjomte cakor do ạḍige hahaṛayen. Adoe menkeda, cetiń bhul akada mạlik? Lelha cakor nit dhạbićte hõ bujhạuge bae bujhạuleda cet́e bhul akada mente.




Barea Seta

Mit́ hoṛ ren barea ạsul setakin tahẽkana. Unkin seta modre mit́ten seta do sikare cet́ade tahẽkana. Ar mit́ṭen seta do ạḍi asketiạ ar kuṭhiạ ńoḱe tahẽkana. Ado uni sikar-e cet́ akat́ seta do jaoge din hiloḱ jomaḱe tumạl ạguia. Mạlik do ona jomaḱ banar setae hạṭińakin kan tahẽkana. Ona ńelte sikari seta do ạḍi aṭe asketina. Ado rạṅgaote, mon ạṛiskate mit́dine menkeda, E boeha, amaḱ do jahan bud akel bạnuḱtama. Noḱoe unạḱ haron-kosṭo sahaokate jomaḱiń ạguiet́ kana. Ar am do duṛuṕ ḍuṛuṕ em jojom kana. Noa do oka lekan dhara kana? Khange asketiạ seta doe roṛ ruạṛkeda, ado boeha, ińaḱ do cet́ dos? Okaṭaḱ kạmige tho Mạlik do bae cet́ akawadińa. Uni doe cet́ akawadińa, cet́leka duṛuṕ duṛuṕ jomaḱ jom hoyoḱa?

Sikhạuna: Mạlik aḱ bhul gunạḱtege, cela doko bạṛijoḱa.




Bhage Jo Ar Bạṛić Jo (Mathae 12 : 33- 37)

Bhage dare khon do boge jo ńamoḱa ar bạṛić dare khon do bạṛić jo ńamoḱa. Bạṛić dare khon do tis hõ boge jo baṅ ńamoḱa. Onate mit́ṭen dare do jo tege oromoḱa.

Phạrisiko do Sonot Jiu birud re kathako roṛkeda. Jisu do onkoaḱ kathae ańjomkeda ar onkoaḱ mon ontor bạṛić getako iạtei neṅghaoket́koa. Aćaḱ katha lại pasnao lạgit́ ar mit́ṭen hoṛaḱ mon-ontor ar katha soṅge cet́ leka somporko  tahẽ dareaḱ ona bujhạu ocoko lagit́ mit́ṭen phen kathae lạikeda.

Jisu do mit́ṭen jo dare reaḱ biborone emkeda. Boge dare rohoeme boge jo em ńama, bạṛić dare rohoeme bạṛić jo em ńama. Ente dare do jo ńel tegem oroma. Mit́ṭen boge dare do boge jo emama ar bạṛić dare do bạṛić jo emama. Ar jahaege mońj jo ńame menet́ khan pạhilre boge dare rohoe hoyoḱtaea.

Dare do hoyoḱ kana manwawaḱ mon ar dare reaḱ jo do hoyoḱ kana manwa aḱ katha. Onate jahaege mońj kathae roṛ khan pạhilre mon –ontor boge jạruṛa.

Jisu do Phạrisikoe neṅghao ket́koa. Uni do onko kạrinạṅgiń hopone metat́koa. Kạrinạṅgiń do bisan biń kanako. Kạrinạṅgiń biń do bạṛić ar Soetan soṅge jopoṛao menaḱtakoa. Karon Soetan do biń cinte Hawae eṛeledea ar Hawa do Isoraḱ hukum bae bataoleda. Phạrisiko do kạrinạṅgiń hopon ko men ocoḱ kana ar Jisu do onko Soetan ren boṅsoe metako kana.

Onate okoe Mạsirebo pạtiạu akan eṛe se ạuṛiaḱ jahan katha ar babon roṛa. Karon ạuriạḱ katha tege abo do bo bicạr ocoḱa.

“Ar Ińiń metape kana, mimit́ ạuṛiaḱ katha oka hoṛko roṛa, bicạr dinre ona reaḱ lekha jokha emoḱ hoyoḱ takoa. Ente amaḱ katha tege dhoromem taṛhaoa, ar amaḱ kathatege sajaoḱ hukum hoyoḱ tama.” Mathae 12 : 36 , 37.

 

 




Dengue Teṅgo Daram Lạgit́ Mosari Emena Rajshahi re

Dengue teṅgo daram lạgit́ Rajshahi re ạdivạsi hoṛko ar pạṭhuạ ko talare mosari ar leaflet emena. Sombar 21.08.2023 tạrik setaḱ 11:00 baja jokhen Rajshahi Poba upozila reaḱ Sutakata Al Abra auditorium re ạdivạsi hoṛko ar pạṭhuạ ko dengue ruạ babot aodhanko lạgit́te Rotary Club of Dhaka Kawran Bazar reaḱ utjog se kurumuṭute ar Barendro Youth Forum aḱ bondoboste mit́ sae (100) goṭen hoṛko talare mosari ar leaflet emena. Mosari ar leaflet em hạṭiń akhṛare dengue ruạ teṅgo daram babotre galmarao hoyena. Galmarao re manotan ko dengue ruạ reaḱ karontet́ ko lại sodorkeda. Metaḱme cet́ cet́ karonte dengue ruạ re hoṛko jạbunoḱ kana. Baḍaeabon plasṭic, ḍram, baha ṭob, ḍab cokaḱ, jahan jinisre daḱ jawakoḱ khan onako redo sĩkṛić bạṛtiko janamoḱa. Onate onako jaega sapha sạphi dohoe hoyoḱa. Inạ chaḍa hõ oṛaḱ aḍepase beṛhaete kom se kom haptare mit́ dhao saphae hoyoḱa. Dengue ruạ reaḱ asol ran do kana daḱ lekan jomaḱ se daḱ bạṛti ńui hoyoḱa. Gitić okte mosari beohar hoyoḱa.

Mosari em hạṭiń jokhen Socholota Acossiation ren sabek sadharon sompadok ar Barendro Youth Forum ren sodosso Salman Farsi aḱ ạyurte , Barendro Youth Forum ren sadharon sompadok Sabitri Hembrom sabha mukhiạ, ar maraṅ peṛa lekate seṭere tahẽkana RCC-Amnura ren sabha mukhiạ ar NAGR (National Agency for Green Revolution) ren program officer Prodip Hembrom. Inạ chaḍa hõ selet́e tahẽkana Md: Shamiul Alim Shawon,  sabha mukhiạ, Youth Action For Change-Yes, Rajshahi ar Academy ren Mahasoe ko.

Niạko dinre Baṅgladisomre bạṛti botoranaḱ ruạ kana noa dengue. Ente dengue ruạ goṭa disomre chạplạu se pasnao akana. Onate dengue khon sahaṛ tahen lạgit́ hoṛko sontorko ar aodhanko lạgit́ Rotary Club Of Dhaka Kawran Bazar, NAGR (National Agency for Green Revolution), Amnura Lutheren Mission Haspatal ar Barendro Youth Forum noa kạmihora hatao akada.




February Re SSC Ar April re HSC Biḍạu Hoyoḱa

Baḍaeabon calaoen Lukhibar (17 August) khon 8 goṭen sikhnạt board re HSC biḍạu ehoṕ akana. Nes reaḱ HSC biḍạu do 17 August khon 11 goṭen sikhnạt board re mit́ sãote ehoboḱ reaḱ katha tahẽkana. Menkhan banbạsi daḱ se emanteaḱ karonte Chottogram, Madrasa ar Karigori sikhnạt board reaḱ biḍạu do darakan 27 August khon ehoboḱa.

Onka leka Sikhnạt Montri Dr.Dipu Moni hõe baḍae ocokeda je, darakan metaḱme 2024 serma reaḱ SSC biḍạu do February cando ar HSC biḍạu do April cando hoyoḱa. Uni do Lukhibar noa khobore lại lahakeda, arhõe menkeda je, Korona ruạ ar banbạsi ḍubạ daḱ emanteaḱ karonaḱte calaoen bar-pe serma khon sikhnạt reaḱ pạńjiko thoṛa ạulạu akana. Darakan serma khon sanamaḱ sikhnạt pạńjiko jutkate okte nạpitre biḍạu do hoyoḱa mente ase doho akada.




Meskoć

Meskoć

(1)

Barea gate koṛa mit́din setaḱ rekin galmaraoeda,

Pạhilić: Baḍaeam hola ńindạ cet́ hoelena?

Dosarić: Cet́ hoyena?

Pạhilić: Barea kombṛo saṕkate sanamaḱ kin reć idikedeńa.

Dosarić: Accha, am ṭhen ma coṅ mit́ṭen pistol menaḱ! Onam uduḱ ạkina.

Pạhilić: Loṛo leka do alom roṛase, ona do penṭ pokeṭ rege tahẽkana, judi kin baḍae lekhan ona hõkin rećkińa.

(2)

Gidrạ ar eṅgatet́kin galmaraoeda;

Gidrạ: E go ińren Pusi aćaḱ ńutume roṛ daṛeaḱ kana.

Eṅgat́tet́: Ado mại amren Pusi do cet́em ńutum akadea?

Gidrạ: Iạ go Miãu.