Mit́ṭen Kuṛi Iń Dulạṛkedea-Ponaḱ Porbo

Unạḱ soṛa montem olakawadiń ńutumte arhõń sarhaoet́mea. Noa do mit́ṭeć cinhạń bujhạueda je ińre amaḱ biswạs menaḱtama mente. Baebelre ạḍi hahaṛa tulạna menaḱa, nonka: “Moron leka daṛeanaḱ kana dulạṛ do” (Sereńko reaḱ Sereń 8:6). Dulạṛ ar moron banarre noa do sadharon gun kante laha khon ohom laga baṛa daṛelea. Ṭhik ona iạtege noakin banarge cakhae jemon temon khemota reaḱ do baṅ kana. Hudisedam gujuḱ cet́ leka aṭkaroḱem legakea losot́ sik jạpidte? Dulạṛ cet́ leka aṭkaroḱ ona do koṛa-kuṛi jopoṭedoḱte biḍạu aṭkar cet́cet́ge bam aṭkar dheja. Oka   obosthare dulạṛ cakha aṭkaroḱ ona obostha do ạḍi jadawa ar ạḍitet́ judạgea. Ar mit́ṭeć eṭagaḱ nạmuna hataome : Monekore mit́ṭeć parasuṭem biḍạu lạgit́, ado sạṛim se usul dare coṭ khon don lạgit́em lomosoroḱa. Menkhan pegel se pongel phuṭ usul do parasuṭ jhijoḱ lạgit́ ma kichui baṅ kan; kajetege am do hoṭoḱge ńur cowagoḱtama. Tobe ạḍi aema hajar phuṭ usul uḍạuḱ jahaj khon dodon jạruṛtama tobe aneć parasuṭ do jhijoḱte nae napaeteye pheḍmea jãhãnaḱ loksan baṅ paṛaoama. Dulạṛ selet́ hõ ṭhik onka kangea. “Bapla reaḱ cuṛonto” aṭkar lega baṛae do bam daṛeaḱa. Tobeanaeć ona reaḱ momoṅgonaḱ hõ raṛa oṭagoḱa. Tobeanaeć amaḱ herel-maejiu oṅso (sex organs),  do motlobtet́ leka kạmi daṛeaḱa.

Baplakate herel-maejiu kạmi do ekal judạ obosthare hoyoḱa. Jãhãn hạṛmạ̃ṛ bạnuḱa, tebaḱ ocoḱ botor bạnuḱa, chapaḍao se bodnam giḍi dapoṛeń reaḱ botor bạnuḱa, ona sompokte hoṛmore oka saboḱ ona reaḱ botor hõ bạnuḱa. Bickom ona uprạ̃tre apan ạpinaḱ mone ontor jhij lạgit́, bapaḍaeoḱ ar hewaḱ lạgit́ tesnek somoe ńamoḱa ar onkate dulạṛ selet́ mit́ bar kạṭić kạṭić muskilaḱko ar haṛyagaṛya oka pạhil pạhil ạikạuḱ onako hõ cabaḱa. Ṭhik ma ṭhikgem meneda je baplaḱ lạgit́em sapṛaoḱ kana. Menkhan niạ takre oka sanam khon bạṛti jạruṛ ona do amaḱ hoṛmo reaḱ herel-oṅso selet́ do baṅ kana. Oka jạruṛkan ona do manobaigyanik se mon-mon reaḱ sapahoṕ kana – eṭaḱ kathate khan iń mena bar hoṛaḱ mon-midoḱ. Baplaḱ jibonre jãhãnaḱ muskilaḱ menaḱ khan, ona jãhãn jạruṛ do baṅ kana je hoṛmo reaḱ herel oṅsorege dos menaḱa. Noako ma bapla lahare ḍakṭori jãctege sodor daṛeaḱa ar jut daṛekoḱa. Hape nahaḱ, asol maraṅ karon do negeń menket́ leka manobaigyanik se mon selet́teaḱ sapahoṕ selet́ apabạṛiạḱ kana.

Jãhãtis lạṭu band dol baḱnamem ańjom akat́koa, etohoṕre cet́ leka sasaṕko reaḱ rạṛko milạu pạhil? Etohoṕre do pạhil rạṛteaḱ pẽpṛẽt́ saḍeḱa inạkate behlako at tirioko juria. Onka baṅkate judi bakya (cornet) ar ḍram oka kũsiạ tạpis saḍeḱa, etohoṕlen khan tobe ạḱyurić do pẽpṛẽt́, behla ar tirio saḍe do ekalte ohoe ańjom daṛelea. Bapla hõ noa band dol leka kangea. Mon ontor reaḱ milạuḱ hõ norom jutạ saḍ ear tạ̃t saḍe leka; ona tayom do tạpis saḍeḱ bakya (cornet) ar ḍram tạpis bajna sik herel-maejiu soroḱ do. Baplaḱem sapṛaoḱre etohoṕre noa norom jutạ saḍe, mon ontor reaḱ milạuḱge cet́joṅ jạruṛtama. Noage tho pạhil porthom training do. Menkhan am tho noa do bam onkayeda jokhon jãhãe man tãhã kuṛi ṭhenem soroḱ kana. Nonkate ma amaḱ mon ontorgem kạṭhuạ ocoyet́. Ḍram saḍe do tirio saḍeye loṭom leka am hõ apnartege aṭkar daṛem goć ocoyeda. Asolre do tobe cet́ reaḱem botoroḱa amaḱ herel-oṅso baṅ benao rakaboḱ do baṅ, menkhan dulạṛ baṅ-benao-rakaboḱge. Baplaḱ lạgit́em sapṛaoḱ kana begor dulạṛteaḱ herel-maejiu reaḱ jopoṭedoḱ dharate, tobeń mena asolre do bapla reaḱ eken mit́ bar kistitet́ bahre bahretem noḱol kana. Am do noa herel-maejiu jopoṭedoḱ kạmi do misin reaḱ kạmi lekam bujhạueda, janwar dhara reaḱ leka, cedaḱ je amaḱ mon tho baṅ tarkoḱ kana. Ona jothat aṭkaroḱ, metaḱme, “Iń” reaḱ phuṭạuḱ “am lạgit́”, ona dom pạsuṛoḱ kana ar hoyoḱ lạgidoḱ amren bạhu am khone asjoṅkan bhage sạ̃hĩtte purạpuri khon apnarem akoṭoḱ kana.

Cet́ jãhãtis monere rakaṕ boteć akawat́mea je bapla lahare noa bạṛić kạmirem copaolen khan amre nonkan sanae hoe ocoea je hạni nhại são onkam kạituk, judạ judạ rokom reaḱem cakhae one okakote laharege amaḱ darakan bapla do mũhinre paṛaokoḱ? Ạḍi bạṛić hewa sudhạ hoekoḱtama one oka do tayomte bạgige ohom bạgi daṛele. Amaḱ ona kạmi-daṛere ạḍi muskil aḱkoṭaḱ, je leka sanatet́ge ṭhanḍa cabaḱ, hoe daṛekoḱa ar amaḱ bapla jibon hạ̃s rạskạ do mạṭire milạukoḱa. Pasṭor hũyãte jãhãtis iń do bapla akan hoṛ muskilre paṛao akanko solhawako lạgit́iń diloi ocoḱa, onkan takre onkoaḱ muskilaḱ reaḱ gonḍa do ekalte bapla laha koṛa ar kuṛi apan ạpin cet́ lekan jibonkin biḱtạu kan tahẽkan onḍe hạbićiń pańja tioḱeda. Uni koṛa okoe ḍạṅguạ bidạlre apnar sambṛaoḱ bae cet́an, baplakate hõ ona do baṅgeye cet́ daṛeaḱa; onatem ńel daṛeaḱ kana je amaḱ mamla hõ bapla tuluć joṛaogea. Mit́ lekate do am do amren darakan bạhu cet́ com eṛan ocoyea nãhãḱ, cahe nitoḱ uniye okoeṭaḱ kan ạurim baḍayere hõ, menkhan khạṭige aben bana hoṛaḱ hạ̃s rạskạ do khatrarem paṛao ocoyeda.

Dulạṛiạ gate, komte kom mit́ṭeć dom bujhạua, Iń do amaḱ rạskạ bhaṅgaotam do bạń menjoṅ kana, bickom am rukhiạme sanań kana jemon noa jibon reaḱ sanam khon soros utạraḱ hạ̃s rạskạ lahare alom kharap giḍikaḱ. Judi naraṅgi bahatet́gem sit́le khan ona reaḱ jo do ohotet́gem cakha ạikạulea. Onate do alom bujhạua je jãhãnaḱiń recćet́mea mente, menkhan khạtirjomań emam kana je mon purun noa reaḱ́ kuṛại dom ńama hapen.

Acha iń hõ amaḱ Aphrika disom reaḱ kạhtuk reaḱ jobab iń emama: “Mit́ṭen kisạ̃ṛ juṭujoḱa mentem lega ạisạnkat́ tãhãma artet́gem ḍiṅgrạ dapoṛen.”

Boeha reaḱ dulạṛ johar selet́

gatetam

 




Mit́ṭen Koṛa Gidrạ

Mit́ṭen koṛa gidrại tahẽkana. Uni do gidrạ umere tahẽkanrege eṅgat́tet́ doe goć bạgi akadea. Ona iạte ać kạki ṭhenge tahẽkana. Engat́tet́ bạnuite uni gidrạ do okoege thoṛa hõ bako egerea. Kạkitet́ do ạḍi ãṭe dulạredekan tahẽkana. Mit́din uni gidrạ do Iskul khon mit́ gateaḱ kolome kombṛo ạguket́te ać kạki uduḱadea, menkhan kạkitet́ do jãhãn eger se mit́bar katha baṅ bakhẽṛkate boroṅe sarhaokedea. Onkage arhõ mit́din uni gidrạ do aćren gate aḱ oṛaḱ khon aṅroṕ kombṛo ạgukate kạkitaeye emadea, kạkitet́ do ona ńutumte arhõ bạṛtiye sarhaokedea.

Nonkage ńel ńelte koṛa gidrạ doe hara buru metaḱme juạnena. Harayen khane arhõ bạṛić hor sećge taṛamkeda, kạṭić-lạṭu joto lekan jinis kombṛo dhurạuena. Ado mit́din kombṛo jokhene saṕ ńamena. Ado uniạḱ bicạr do adalot re hoyen khan jiwi ṭonṭa se gujuḱ reaḱko hukumkeda. Ado idi lahareko kulikedea, amaḱ jãhãn sana menaḱtama? Menaḱkhanem lại sodor daṛeaḱa. Note kạkitet́ hõ uniaḱ gujuḱ sạjại ańjomte bogete moca bet́kate hũk hũke raḱeda. Ado calaḱ lahare uni koṛa doe menkeda, hẽ menaḱtińa, thoṛa iń kạki sãoiń ropoṛa. Ona menket́ torage ać kạki ṭhene senena ar luture gerketaete metadea, kạki am karontege teheń ińaḱ nonkan dosa. Pạhil khonge bạṛićaḱ khonem or ruạṛliń khan nonkan gujuḱ dosare ohoń paṛaokoḱa.

Sikhạuna: Hok-behok se bhage-bạṛić kạmi babotre gidrạko do kạṭić khonge sikhnạt se cecet́aḱ emako hoyoḱa.




JISU AR SAMARIẠREN MAEJIU

Jisu Samariạ disom talateye calaḱkan tahẽkanre, dãṛã laṅgayente Sukhạr naṅgraha bahrere menaḱ mit́ kũi ḍhipreye duṛuṕena. Ona takre mit́ṭaṅ maejiu naṅgraha khon daḱ loe hećena. Jisui metadea, Den, ńũi lạgit́ emańme. Uniye roṛ ruạṛadea, Am jihudi hoṛ cekate iń Samariạren mit́ṭen maejiu daḱem koyeń kana? Ente Jihudiko Samariạrenko tuluć bako duṛuṕ teṅgona. Jisui metadea, Amem baḍaele khan, Isor reaḱ dan ar okoe kanae am koeyet́menić, enḍekhan am unigem koekea ar uni do jivet́ daḱe emkema, Uni maejiue roṛ ruạṛadea, Loloteaḱ hõ bạnuḱtama, ar kũi do khạndrigea.

Jisui metadea, Do senkate amren jãwãe hoho ạguyem. Uniye roṛ ruạṛadea, jãwãe bạnugićtińa. Jisui metadea, Ṭhikgem menket́a! Ente 5 goṭen jãwãeko tahẽkantama, ar nit do okoe menaetam amren jãwãe doe baṅ kana. Uni maejiue roṛ ruạṛadea, E Baba, ńelet́ạń, am do mit́ṭaṅ nạbi kanam mente. Isor okare sewawae ṭhik hoyoḱa? Ale dole menet́a Gerisim bururege ṭhik, menkhan ape dope menet́a, Jirusalemrege ṭhik. Jisui roṛ ruạṛadea, Pạtiạuatińme go, okte hijuḱ kana one unre Baba do noa burure hõ baṅ ar Jirusalemre hõ bape sewawaea. Isor do Jiuge ar uni seḱwako do jiute ar sạriaḱte seḱwage cạhiye. Uni maejiu doe roṛ ruạṛadea, Mạsiye hećlenre jotowaḱkoe jạhirabona. Jisui metadea, Iń kangeạń uni do. Khange uni maejiu do kanḍa bạgi oṭoat́te naṅgrahateye calaoena, ar hoṛkoe metat́koa, Dela ńelepe mit́ṭen hoṛ, okoye lạiadiń joto okakoń ceka akat́, baṅ do unige Mạsi kanae? Ado naṅgraharen hoṛ Jisu ṭhenko oḍok calaoena, ar uni do onko ṭhen 2 sińe tahẽyena.  




Mit́ṭen Kuṛi Iń Dulạṛkedea-Tesar Porbo

Dulạṛiạ Gate,

Amaḱ ciṭhi seṭer akawadińa. Ona ńutumte aema gunman johar. Upkạriń manaoet́tama je am do bam bạgi giḍiyedińa. Khub kajakge gun-abgunem sabeń kana menkhan goṛo hõm goṛoań kana. Khubge rạskạń ạikạueda am do nonkan hoṛiń ńam akat́mea okoe ṭhen do phaṅka phayaṛgeń ol daṛeaḱ, menkhan aṅgoctege hoyoḱtińa je am okakom metańkan joto do bạń bujhạu sạbiteda. Jạsti do ciṭhi reaḱ ses sećre okam men akat́ onateń bhaṛoḱ kana.

Judire hõ ińaḱ kạituk reaḱ asol motlob tahẽkan khan ona do khạṭi utạrge mit́ṭeć rạskạwanaḱ bapla lạgit́ sapṛaoḱge tahẽkana. Menkhan nitoḱ do ṭhik ona reaḱ ulṭạugem lạiạń kana. Mit́ṭeć iń kulijoṅ kana, mit́ hoṛ begore cet́ lahaete cekateye baḍae ńama? Cekateye ceda begore biḍạu pạhilte do? Cet́ aleaḱ chemistry ar physics klasre bale onkayet́te?

Ale pạrsire mit́ṭeć kạhtuk nonka menaḱa: “Sendra calaḱ lahare sikriạ do aćaḱ ṭhenṭaye laser maṛaṅa. Baplaḱte cet́ lab menaḱtaea leṛosiạyić do; laha khon ać hoṛmo reaḱ herel khemota bhage sạhĩtte bae eto bhawãrlet́tae khan? Cet́ arhõ botor do bạnuḱte belaṛcaṛge ona hoṛmo hĩs tahen khan enka reṭheage tahen reaḱ botor do bạnuḱte? Iń okań menet́ ona dom bujhạu daṛeaḱ kangea tho? Asoḱ kạnạń ar mit́ dhao roṛ ruạṛạń lạgit́ somoe hoyoḱtama.

Noage

Amren Biswạsi

Gate

 




Mit́ṭen Lelha Hoṛaḱ Golpo

Mit́ṭen lelha hoṛe tahẽkana. Ato-ṭolaren sanam hoṛgeko baḍaekan tahẽkana nui do ạḍitet́ge lelhagea. Uni do mit́din hạṭiạte Merom kirińe senena. Ado senkate Merom ạkhrińiće kulikedea, nui kạṭić macha Merom aḱ dam do tinạḱ paṛaoḱa? Uni hoṛ hõe baḍaekan tahẽkana je, nui doe lelha machagea onate metadea, pongel (40) hajar paṛaoḱa. Unre uni hoṛ doe mengot́keda, nui kạṭić Merom aḱ dam nunạḱ ṭaka cedaḱ? Khan ạkhrińić doe metadea, ente nui Merom do ńeloḱte kạṭićge rehõ joto mahna se cando reaḱ ńutume ńum daṛeaḱa! Ado Merom mạlik do Meromaḱ dea ceṭaḱgot́ket́ torage Merom do May May raraḱe dhurạuena, adoe metadea ńelkedam eṭaḱ Merom ko khon nui do ṭhoṛae dosra machagea, cet́leka mahna se cando reaḱ ńutume ńum daṛeaḱ kana.

Inạkate uni lelha hoṛ do harephare kirińkedete oṛaḱe idikedea. Oṛaḱ calaokateće hudisena nui Meromtege bạṛti ṭakań arjaoa, cedaḱje hoṛko samaṅre cando reaḱ ńutumiń roṛ ocoea ar nonkate ṭakań ńama ariń kisạ̃ṛoḱa. Un jokhen uni hoṛ do uni Merom hoṛko samaṅre January cando reaḱ ńutum roṛe metadere, Merom do khạli ghane ghane May cando reaḱ ńutumge lạieda. Ona ańjomte ato-ṭolaren sanam hoṛ landawaeko ehoṕena. Ado un aneć uni lelha hoṛ doe andajkeda, sạrige Merom mạlik se ạkhrińic doe eṛe akadea mente.

Nonḍe khon noa cecet́aḱ bon ńamkea je, jãhãnaḱ kạmi lahare pạhilte mońjte guni bhạbi, hudis ganḍon ar bujhạukate kạmi hoyoḱa.




Merom Ar Toyo Aḱ Sikhạuna Golpo

Mit́din mit́ṭen Toyo kuń re ńurena. Ado ạḍi muruke kurumuṭuket́ rehõ kuń khon baṅge rakaṕ daṛelena. Inạ okterege mit́ṭen Merom do daḱ tetaṅkedete ona kuń sećge calao idiyena. Onḍe heć soren khan bhitrire Toyo ńel ńamkedea. Khane kulikedea, bhitrire ńui leka daḱ menaḱa se banȧ. Unre Toyo do aćaḱ ona muskil ghuṛi reaḱ katha okokate ạḍi muluć mạchi landawate nana parkante kuń daḱe sarhaokeda. Ar nonkae menkeda, “Noa kuń reaḱ daḱ do ạḍi sebela, aḍepase okare hõ nonkan daḱ bam sendra ńam daṛeaḱa. Ma pheḍoḱme ar mon tirpit bhor daḱ ńujoṅme.

Toyo aḱ heṛem kathate Merom do harephare kuńre don khańjoyena. Daḱe ńu biyen khan Toyo sarhaokedea.  Un jokhen Toyo do kuń bhitrirekin jhạli akan kathae lạikeda. Onate ona muskil dosa khon ruạṛ hijuḱ lạgit́ Merome Metadea, “amaḱ banar jaṅga kuń bhitre dohokate sujhite teṅgonme, enḍekhan amaḱ deare dećkate cetaniń rakaboḱa. Jãhã lekateń rakaṕlenre am hõń rakaṕmea. Merom do begor hudis ganḍontege usạra uniaḱ katha lekage rạjiyena. Toyo do Merom aḱ deare dećena ar algatege uniaḱ dereńre saṕ urućente kuń bahre don oḍokena. Adoe oḍoken torage thoṛa hõ bae bilomlet́te onḍe khone dạṛ pharakena. Uni ńelte Merom doe mengot́keda, cedaḱ sorto dom rạput́keda? Toyo doe menkeda, haere lelha, hoṛmore tinạḱgan uṕ menaḱtam inạgan bohoḱre bud tahẽlentam khan rakaboḱ reaḱ hoṛ ạuri ńel jutre ohogem donkea. Ona muskil khon rakaboḱ reaḱ jãhãn upạige bạnuḱtama, am nijetege ona muskil dosarem don khańjoyena.

Sikhạuna: Jãhãn kạmi laharege hudis ganḍon se guni bhạbi kate lahaḱ hoyoḱa. Ente soetan aḱ cạl colon baḍae baḍaekatet́ rehõ uni bhorsawaekan hoṛ do muskil dosare paṛaoḱgea.




Mit́ṭen Kuṛi Iń Dulạṛkedea-Dosar Porbo

Dulạṛiạ Gate,

Amaḱ́ ciṭhiń ńamkeda ar iń rạskạḱ kana je amtet́gem lại lahawadińa jãhãe khon ạuriń ańjomre. Khạṭitet́geń bhabnaḱ kana. Iń lạgit́ hõ noa do andesale reaḱ kangea, entem baḍaea ińaḱ roṛ sohot́ lekatege am dom kạmi kan tahẽkana. Menkhan iń do unạḱ puṛchotem lại akawadińte thoṛa hõ bạń edre akana. Bickom onate rạskạń ạikạukeda, ente hoe daṛekoḱa nonkan takreń goṛo daṛekema. Cet́ iń hõ am leka phaṅkaphayaṛ dharatege amaḱ kukliko reaḱ roṛ ruạṛiń em daṛekea?

Acha mit́ ghạṛi lạgit́ amaḱ sawal, noa kạituk do jothat reaḱem meneda je jạtiạ-jinis (sex) jãhãn pap do baṅ kana, mit́ṭen mońj kuṛim ńelle khan sana hećam, hudisko rakaṕam in hạbić kại do baṅ kana; Onkan hudisjoṅko khon do onkage bam eṛan daṛeaḱa je leka am beṛhaete cẽṛẽ ciprut́ uḍạu baṛae bam eṛan daṛeaḱ. Menkhan khạṭige amaḱ bohoḱ uṕre tuḱkạ dom akoṭ daṛeakoa. Sạri kangea je sasna do Isor sirjạuḱ kangea. Ona do Isoraḱ dan kana, ar amaḱ juạn pạṛiạ lạgit́ ona do soros utạraḱ danem ńam akawana. Menkhan henaḱte jãhã baṅ tạrikatege ona khento ocoe okor lekoḱ kana. Daṛe henaḱtayić do onategeye gobol ocoḱ mit́ṭen Andhra leka, bedobnao, jãhãn manege bạnuḱa.

Acha onkan hoṛ reaḱ cet́em menkea okoe mit́ṭeć maraṅ naṅgrahare kạsại khana reaḱ khiṛkire jaḱpaḱkate nonkae menjoṅ; “Tinạḱ hạ̃s jel ńeloḱ kana, Ar reṅgeć hõ khan khan reṅgećdińa. Jel ńelte jojomge sanań kana. Khạṭige noa jel do iń lạgit́ kangea ariń jomge cạhiya. Onate khiṛki kuṭạm jhićkate jeliń hạthiạujoṅa. Adom menjoṅ kana jinis menaḱ khan caḱ hale bạń laṛcaṛa. Ona ma hẽge, menkhan ona reaḱ okte nạpit ar jaega bisesre. Kolpona legaeme, nạmuna lạgit́iń menkea, amren gate koṛa doe pulis kana. Aćaḱ jibonre pạhil dhao mit́ṭ̣eć pistol ńam akada. Mon monteye menjoṅ kana: “Noa pistol do ińte do bạń ńam akawana. Noa doko em akawadińa. Cedaḱ jeko em akawadińa ona do laṛcaṛ jạruṛgea. Onate jãhãge noateń ṭhuyea-caheye jãhãe kange”.

Baṅ, noa hoḱ do bạnuḱtaea. Judi pistol em oco akan khan, tobe ona reaḱ ṭhik laṛcaṛ selet́ hõ dạyik menaḱgetaea. Jạtiạ-jinis lạgit́ (sex) hõ ṭhik onka kangea. Noa do laṛcaṛ jạruṛgea, ạikhạ Isoraḱ pontha leka ona reaḱ okte ar ṭhạ̃ire. Inạ pontha bhitrire onkan sana hoyoḱ jãhãn bạṛić do baṅ kana, ona do bar hoṛ milạuḱ ar jivi reaḱ ạḍi maraṅ daṛe reaḱ jharna kana. Isoraḱ noa pontha bahre jạtiạ-jinis (sex) do ạḍi usạra bhinạ bhini, kurmutạha, bodcolon ar moron reaḱ mit́ṭeć karon hoyoḱa. Inạ kathage nonkań men daṛekea: Isoraḱ sana bhitrire, koṛa kuṛi jopoṭedoḱte sirjon reaḱ motlob purạuḱ kana khạjuk onate dupulạṛ sodoroḱ. Amaḱ ciṭhi reaḱ asokaete mit́ṭeć kathateń tarko ńoḱena. Ol akadam, “ Mit́ṭen kuṛiń dulạṛkedea.” Baṅa, gateń. Uni phalna kuṛi do bam dulạṛakadea; uni tulućem kunḍel mit́ena-noakin banar khub judạ judạ jinis kana. Uni tulućem sukbhogana, menkhan dulạṛ cet́kan, ona do kichu hõ bam cakhaleda.

Sạrige mit́ṭen kuṛiyem men daṛeaea, “ Dulạṛet́me kạnạń,” menkhan asol amaḱ motlob do nonka macha kana: “ Mit́ṭeć jạruṛạńkana. Amtet́ do baṅ, menkhan am khon mit́ṭeć jinis. Tạṅgi lạgit́ opsor do bạnuḱtińa. Nit turãt jạruṛạń kana, ekal ạbhi. Baṅ cekaḱa tayomte jãhãnaḱge hoe dapoṛ ocoea. Cahe mit́telaṅ tahẽ idiḱ cahe baṅ. Cahe hoṛmorem ńamjoṅ, cahe baṅ-onako selet́ iń doń daekhalasgea. Iń do nit jạruṛạń kana, bas. Ińaḱ sana purạu lạgit́ amiń laṛcarmea. Am do ińaḱ motlob tirpit ocoe lạgit́ mit́ṭeć sasaṕ kanam. Ona doń hataogea-ar jãhãnaḱ ghańghuń do baṅ calaḱa, hatao hõń hataoate ar nit ạbhi”. Noa do dulạṛ reaḱ ulṭạu kana, cedaḱ je dulạṛ doe emoḱa. Dulạṛ do uni dosarić rạskạ ocoyeye khoja, ar ać nij do baṅ. Am do ekal sartho pereć hoṛ lekam kạmi akada. Nonkan baṅ roṛkate, “ Iń do mit́ṭen kuṛiń dulạṛkedea,” nonka men jạruṛ tahẽkantama: “ Iń do ińgeń dulạṛena, eken iń eskarge”. Noa lạgit́ge do mit́ṭen kuṛi ekalte belek lekatem laṛcaṛ akadea. Acha lại bujhạuam iń legaea cet́ mane hoyoḱa mit́ṭen koṛa do mit́ṭen kuṛiye metae khan, “Iń dulạṛet́mea.” Mane do noage: “ Am, am, am. Am eskarge. Am do ińaḱ mon ontorrem rajoḱa. Am dom uni kana okoe lạgit́ ḍher ńel horreń tahẽ heć akan, am begor iń moto doń adhpurạgea. Iń do am lạgit́ jotoaḱiń emoḱa ar am ńutumte sanamaḱ iń alaea, iń apnartet́ ar menaḱtiń istok sompottige. Am lạgit́ge jivetiń tahena, ar am eskar lạgit́geń kạmi arjaoa. Ar am lạgit́iń tạṅgi hataṛa-cahe tinạḱ dinge lagaoḱ lagao ocoge. Am lạgit́ jaogeń sombhuria. Tisge bạń jobor jạstimea, kathate hõ baṅ. Iń do ińaḱ hudis , ińaḱ mon ar hoṛmo –hẽ menaḱtiń sanamaḱge am sãoteń hạṭińa. Ar cet́em men, ona ańjom sanayedińa. Jãhãnaḱ kạmirege amaḱ ạsirbad begor bạń lahaḱa. Iń do jaoge am sorre taheniń menjoṅ kana.”

Nitem bujhạu daṛeaḱ kana tho amaḱ ona aṭkar do dulạṛ reaḱ asol ạṭkar khon tinạḱ tophata mente? Am ma uni kuṛiaḱ ńutum porjonto bam baḍae. Uni do am lạgit́ mit́ṭen hoṛ leka hõ bae tahẽkana, mit́ṭeć lekha soṅkha inạḱ hõe baṅ kana. Am do uniaḱ parom akan oktere jãhãn hạ̃s rạskạ bạnuḱtama, ar uniaḱ tayom daramre matho kichui baṅ noa do sạri utạr kana. Unim hameṭkede jokheć noa hõ tho bam parwahleda je uniaḱ mon ontorre cet́ lekae tarkoyena. Ar judi hoṛmoreye ńawan khan-tobe ona do uniye ńeljoṅa. Am do cet́ calaḱ kantama? Baṅ, uni kuṛi do bam dulạṛledea. Sạri dulạṛre do dạyik menaḱa-mit́ hoṛ do dosarić lạgit́ ar bana hoṛ do Isor samaṅrekin dạyik kana. Dulạṛ okare menaḱa, onḍe do pher bam roṛ daṛeaḱa “ Iń”, boroṅ “am”:  “Iń do am lạgit́ dạyik menaḱtińa. Am do iń lạgit́ dạyik menaḱtama”. Ado aben, bana hoṛ Isor samaṅreben teṅgon kana ar unre baben, meneda am ar iń, boroṅben meneda “alaṅ”. Noa “alaṅ” do eken bapla bhitrirege purạ puri sạbikoḱa. Bapla bhitrirege dulạṛ do asolge jhijoḱa ar hara tạloḱa, ente nonkatege dulạṛ do tambhaoḱte purạ hoyoḱa. Sạri dulạṛ do tisge ohotet́ge mucạt́lena. Ona iạtege am do un maraṅ mahatto reaṅ katha, “Iń dulạṛet́me kana” do sontorte beohar hoyoḱtama. Noa do amren uni kuṛi lạgit́ okoe baplaye mon subạ hećam kan jogao hataṛkam.

Nonḍege baplarege ṭhik ṭhạ̃itet́ do okare amaḱ herel jorem laṛcaṛ. Ona dharate am bạhum dulạṛea. Aema dulạṛ dhara modre noa do nonkanaḱ tạrika kana, aema modre, one onatey bujhạu daṛeaḱ je tinạḱ jạstiyem dulạṛdea mente. Judi amaḱ herel jor nonkan dulạṛ bahrem laṛcaṛ khan, bemoja bapla lạgit́ apnarem sapṛaoḱ kana okare jãhãn rạskạge bạnuḱ. Nenḍegeń mucạda. Niạ ciṭhige ḍher okoć selet́e hudis ocomea. Ar noa do dayakate disạime je jakichuge hoyoḱma se iń amren gatere ar ińaḱ koe sohot́re khạtirjoma tahenma.

Asoḱ kạnạń nonkan khulạ khuli ciṭhi am khon arhõń ńama.

Noage

Amren Biswạsi

Gate




Ạḍi Man Selet́ Go Pạrsi Mãhã Manotena

21 February do mit́ṭen bises manot ar gorob reaḱ din kana. Goṭa Baṅgladisomren joto pạrisren hoṛko noa dinre goṭa dhạrti go pạrsi mãhãko manotet́ kana. Sohor-bajar School, College, ato-tọla ar mimit́ ṭhạ̃ire gidrạko-hoṛko ạḍi man manot salat́ go pạrsi din mãhã manot lạgit́ Sohid Miner re baha ko emet́ kana. Adom adom ṭhạ̃ikore do ńeloḱ kana go pạrsi mãhã manot lạgit́ aṅga simraḱ tora khon sohid miner re baha ko emkeda. 1952 sermare go pạrsi khạtirte Salam, Rofiq ar Jobbar selet́ ńutum baṅ baḍae aema hoṛ do jiwi ko alaeleda. Onkoaḱ ńutum disạ ruạṛ lạgit́te noa din do bises lekate cinhạ se lekha akana. Cedaḱje onko karontege teheń aboaḱ oka go pạrsi ona do hameṭlena ar abo mimit́ hoṛ ona pạrsite kathabon roṛ daṛeaḱ kana. Ar onatege jao serma 21 February do go pạrsi mãhã hisạbte manotoḱ kana.

Onka leka NAGR (National Agency for Green Revolution) hotete ạyuroḱ joto sikhnạt ṭhãona kore hõ niạ din metaḱme go pạrsi mãhã man salaḱ ko manotkeda.  




Mit́ṭen Kuṛi Iń Dulạṛkedea-Pạhil Porbo

Dulạṛiạ Gate

Noa ciṭhi am ṭhen seṭeroḱ kana. Am ńapamme do ạḍitet́ ạḍi ãṭ lajaoiń ạikạueda. Ona são sãote am ṭhen senoḱ lạgit́ bhaṛa hõ bạnuḱtińa, ente nitoḱ do onkan kạmi hõ ar bạnuḱa. Ḍismis oco akanạń.

Thoṛa din lahare, mit́ṭen kuṛiyiń dulạṛkedea, menkhan uni kuṛi do bebaplageye tahẽkana, ar gonoṅhõ baṅ em akan tahẽkana (bondobos hõ baṅ hoe akantaea). Onate uni do okoeren hõ bae hoe akana ar bạń bujhạu daṛeaḱ kana je noate do okoeyiń be-hok akadea. Iń  hõń ḍạńguạgea ar uni kuṛi baplaye reaḱ jãhãn monsubạ hõ bạnuḱtińa. Uniaḱ ńutum porjonto bạń baḍaea. Onate iń bujre, “Alom laṭghaṭa” hokum do iń selet́ do baṅ khaṭaoḱ kana. Kajetege iń do ujbujgeń bujhạueda ente Manḍer do jotowaḱ khone badeńa onkate turui cando din ḍanṭao sasonreye dohoyińa.

Am do ińren gate kanam, skulre mit́telaṅ paṛhao akana. Am do jaogem solha baṛa akawadińa are jotowaḱem  baḍaea mente. Am do iń baba khon hõ bạṛtige iń reaḱem baḍaea. Am iń aschuṭạu ocome do iń lạgit́ ạḍi bhabna kana, menkhan ona são sãote khulạ khuligeń lạiam kana, onkań kạituk akat́te do jạsti dusi hoṛ leka do bạń aṭkareda. Lajao do noageń ạikạueda je noa selet́ khubge carca calaḱ kana. Ekal sapha sạphi aṅgocam diliń ạikạueda iń cet́ lekań hudiset́ do cahem raṅgaoḱ arem jahanoḱ. Ińaḱ hoṛmore oka sana rakaṕ ona tirpit ocoe do baṅ lekgea? Ceka ińaḱ herel oṅso laṛcaṛ lạgit́ bạń em oco akana? Ńamoḱaḱ hameṭ lạgit́ ạt opsor dom hataokea se oho?

Cedaḱ je joto hoṛko dusiyediń kana, onate noa reaḱ jobabem emạń ona do bạń asoḱ kana.

Nitoḱ doń inạḱkaḱa. Ninạḱ khon jạsti ar cet́iń mena.

Noage

Amren Biswạsi

Gate

 

 




Barea Gate Kuṛi

Toma enege are (9) aḱ kelasre rakaṕ got́akana. Uniren mit́ṭen gate kuṛi menaetaea. Ńutumtae do Anika. Mit́ Iskul regekin paṛhaoḱ kana. Din hiloḱ unkin do kelas phãk re ńapam rehõkin ńapamgea ar mit́ sãote ṭifin kin jomet́kan tahẽkana.

Mit́din Toma doe tạṅkhikeda aćren gate do ạḍi nijhume duṛuṕ akana are ekan dakae jojom kana. Ńeloḱte hõ mẽthã do mirluṅ machage ńeloḱkantaea. Uni ńelte Toma do aćren gate metadea, cedaḱ nunạḱ mirluṅem duṛuṕ hape akana? Ado Anika doe roṛ ruạṛadea, Ar alom mena Toma, bar din khon oṛaḱre caole chaḍa ar cet́ge bạnuḱanaṅ. Onate iń gogo do eken dakage isin basaṅ akada. Noa ńelte ạḍi haron ar bhabnageń ạikạukeda. Ente niạ okte oloḱ paṛhao baṅkate jahan onkan kạmi kate kạuḍi jogaṛge bạṛti jạruṛ bisoe do. Toma doe menkeda, alom bhabnaḱa Anika,  onkan okte hijuḱa ar unre sanam muskil ar obhab do cabaḱa. Nõḱõe ińaḱ utugelaṅ hạṭiń joma. Barea hako kuṭiń ạgu akada, mit́ṭen do am ar mit́ṭen do ińiń joma. Ado menket́ torage Toma aćaḱ utu aćren gate hạṭińadea ar mit́ sãotekin jomkeda. Toma aḱ nonkan beohar ńelte aćren gate do ạḍi ãṭe rạskạyena

Sikhạuna: Dulạṛiạ gate ko noa golpo khon cet́ sikhạuna se cecet́aḱ bon ńamkea? Sạrige mit́ kathate bon menkea, goṛo gopoṛo lekan kusi rạskạ mente ar cet́ge bạnuḱa.