Goṭa Disomre Rabaṅ Ḍher Akana

Goṭa disomre rabaṅ do ạḍige ḍher akana. Onate siń ńindạ mit́ge rabaṅ aṭkaroḱ kana. Nonka rabaṅ karonaḱte joto umer ren hoṛge ạḍi muskil dosareko paṛao akana. Nunạḱ kajake kuṛhạyeda je, setaḱ khon ạyuboḱ kanrehõ kuṛhạ  ńut do enkage tahẽn kana ar goṭa din cando hõ bae ńeloḱ kana.

Rabaṅte sanam kạmiạ hoṛko hõ ạḍi haron sahao hoyoḱkantakoa. Ato-ṭolare, hor birre, kạmi ṭhạ̃ire rabaṅte hoṛ thoṛgan hoṛmo loloe lạgit́ seṅgel jolkate ko jorogoḱ kana. Jemon do rabaṅ khon thoṛagan rehõ rukhiạ ko ńam daṛeaḱ. Niạko rabaṅ dinre bạṛti haron reko paṛao akana reṅgeć nacar hoṛko. One okoe do hoṛmo lolo metaḱme rabaṅ kićrić bạnuḱtako nonkan hoṛko. Abohaoa adhidaptar-e menet́ kana, arhõ bar-pe din nonka rabaṅ tahẽ daṛeaḱa.

 




Lelha Tayan Ar Gạ̃ṛĩ

Mit́ṭen ạḍi maraṅ bir tahẽkana. Ona bir aṛere mit́ gaḍa tahẽkana. Ona gaḍa aṛe re aema lekan hako ar Tayanko tahẽnkan tahẽkana. Ar birre hõ onkage ạḍi lekan jib-janwarko tahẽnkan tahẽkana. Onka leka ona birren mit́ Gạ̃ṛĩ ar Tayan tạkin do ạḍi gatekin tahẽkana.  

Ona gada aṛere adi maran kod dare tahẽkana. Uni Gạ̃ṛĩ do dinạm din bele kode jomet́kan tahẽkana. Kod jo do ạḍi sebel tahẽkana. Tinre uni Gạ̃ṛĩ do kode jomet́kan tahẽkana , Tayan hõ kode jom ocoyedekan tahẽkana. Ar Tayan do kod bele heṛemgei ạikạuet́ kan tahẽkana.

Mit́ din uni Tayan do cintạkeda cet́ leka ona kod bele heṛemge sebel kana onkage uni Gạ̃rĩ aḱ kuljạ hõ heṛemge sebela paseć. Hape hapete Tayan doe goṭa keda  mit́din iń do uni Gạ̃ṛĩ aḱ kuljạń jomtaea. Ado mit́din uni Tayan do aćren gate Gạ̃ṛĩ metadea, “bondhu dela gaḍa parom daṛanlaṅ calaḱa.”Gạ̃ṛĩ do uniaḱ ona katha ańjom kate ạḍige rạskạyena ar calaḱ lạgit́ aćren bondhue metadea.

Dosar hiloḱ ṭhik tikin okte Tayan ar Gạ̃ṛĩ do gaḍa hanasa parom calaḱkin dhurạuena. Tayan do aćren bondhu aćaḱ deare ladekedete paromoḱkin dhurạuena. Tala gaḍare heć kate Tayan do aćaḱ kathae ehoṕkeda, bonhu cedaḱ hanasalaṅ parom calaḱ kana badaegeam? Gạ̃ṛĩ menkeda, cedaḱ bondhu? Tayane menkeda amaḱ kuljạń jomtama. Khange uni Gạ̃ṛĩ doe menkeda,” lahare noa katham lạiạńa to! Ińaḱ kuljạ ma ona kod dare reń doho oṭowakat́! Delalaṅ ạguia. Ar hõ uni Tayan do ona dare seće mohonḍayena, ado Dare tiạḱ torage uni Gạ̃ṛĩ do darere ńir dećena are menkeda , lelha Tayan kuljạ do tis hõ darere baṅ tahẽna!




Barea Muć

Mit́ṭen Hạti hijuḱkan ńelte barea Muć do roṛoṛkin dhurạuena…

Pạhil Muć: Nui Hạti aḱ okto do caba heć akana! Thoṛa ghạṛić tayom khange nui dolaṅ jom got́kaea.

Dosar Muć: Ona lahare mit́ṭen huḍiń kạmi bạki menaḱtalaṅa.

Pạhil Muć: Cet́ kạmi?

Dosar Muć: Nui Hạti dolaṅ lebda giḍikaea.




Rajawaḱ Pukhri

Mit́ten Raja acaḱ disom re aćren porjako niạ, mit́ten pukhri laye goṭakeda. Pukhri la sạten khan Rajai ḍhạrwạḱ keda, teheń mit́ ńindạ bhitrite ona pukhri towate pereć hoyoḱa. Khan ona disom ren joto porja joto hoṛ mit́ mit́te mit́ gilạs kate oṛaḱ khon towa ạgukate ona pukhri dul pereće metat́koa. Jate uni Raja do dosar hiloḱ ạḍi setaḱre aćaḱ oṛaḱ pinḍạ khon towate pereć akan pukhri jemone ńel ńam .

Joto hoṛ ṭhen Rajawaḱ katha seṭerena. Mit́ hoṛe cintạyeda, joto hoṛma oṛaḱ khon gilạste towako ạguia , Jodi eken aćtet́ge noa ńindạ ńut oktere towa bodol daḱe dul lekhan okoe hõ ohoko bujhạu daṛeaḱa.

Ar uni hoṛ do joto hoṛ soṅge mit́te senkate eṭaḱ hoṛ baṅko aṭkar daṛeaḱa monekate mit́ gilạs daḱ ona pukhrirei dul oṭokeda.

Dosar hiloḱ setaḱre Raja aćaḱ pinḍạre teṅgo kateć pukhri seć beṅget́ kateće hae haeoḱ kana. Aćaḱ sadher pukhri eken daḱte pereć akana, onare mit́ phoṭa towa hõ bạnuḱa.

Sikhạuna : Bhage kami reaḱ ạt tahẽlen khan amge ehobme, eṭaḱko ṭhen do alom bhorsaḱa.




Geḍe Aḱ Sereń

Mit́ṭen hạṭiare aema lekan huḍiń-lạṭu Geḍe ko ạkhrińet́koa. Mit́ hoṛ do hạṭiạre senkateć-e ganḍonoḱ kana, ańjom akadạń baṅma Geḍe do ạḍi liṭhur ko sereń daṛeaḱa. Onkoaḱ ona liṭhur sereń ańjomte mon ontorko kedejoḱa. Onate uni hoṛ do hạṭiạ khon Geḍe kiriń kateće ruạṛena.

Ado mit́din aćren gate peṛako nẽota ket́koa. Tinre aćren gate peṛa jojomko duṛuṕ akana unre uni hoṛ do onko samaṅre Geḍe ạgukedea are metae kana, E Geḍe, mase ińren gate ko mit́ṭen sereń ańjom got́akome. Menkhan Geḍe doe thir hape akana. Onate uni hoṛ do sereń lạgit́ Geḍe ghane ghane nehõrae kana, enrehõ Geḍe do nase hõ bae aṛaṅ leda. Thoṛa din badre Geḍe do ạḍi kạhile ruạyena, gujuḱ lekan dosare paṛaoena. Ado ona dosarege sereń-e ehoṕena. Nonkage paseć tinre Geḍe do akoaḱ gujuḱ ko aṭkara unrege nonkako sereńa. Unre uni hoṛ do mone monete menkeda, gujuḱ dosare ohom paṛaolen khan bam sereńa noa katha lahareń baḍae daṛeaḱ khan enhiloḱge ińren gate peṛako samaṅreń jạbi goćkema honaṅ.




Mit́ṭen Maejiu Aḱ Golpo

Mit́ṭen maejiue tahẽkana. Uni maejiu do din hiloḱ ato khon thoṛa sạṅgiń macha mit́ṭen gaḍa khon bar kanḍa daḱe lo ạguiet́ tahẽna. Ona babar goṭen kanḍa khon mit́ṭen kanḍa do bhug̣aḱge tahẽkantaea. Uni maejiu do nunạḱ reṅgeće tahẽkana je, bhugạḱ kanḍa jut́ lekan kạuḍi hõ bạnuḱtaea. Din hiloḱge ona banar kanḍate daḱe ạgui okte bhugạḱ kanḍa reaḱ daḱ do oṛaḱ seṭeroḱtege mit́ leka cabaḱkan tahẽkana.

Ado nonkage din do calao idiyena, ar note bhugạḱ kanḍa hõ bogete bhabnaḱa cedaḱje becariạ nui maejiu do tinạḱ haron talate daḱe ạguia ar tala ḍaharrege daḱ do cabaḱtaea. Ar note mońj kanḍa ńelte bhugạḱ kanḍawaḱ mon do artet́ge bạrijoḱ ehoṕena. Bhugạḱ kanḍa do mone monete gunạnoḱ kana nunạḱge nacar akana je mạlik lạgit́ mit́ kanḍa daḱ hõ bae idi seṭer daṛeaḱ kana mente. Mit́din bhugạḱ kanḍa do kukmute nonka jahae mit́ hoṛe maetaekane aṭkarkeda, mon alom bạṛija amaḱ ona daḱ do baṅ giḍiḱ kana noa do maraṅ kạmirege beoharoḱ kana. Din hiloḱ daḱ ạgui okte am oka nakham tahẽn ńelme ona nakha reaḱ kạṭić lạṭu dare-nạṛĩ ko nawa jione ńam ruạṛ akada ar onate ạḍiko ńum sarhaoet́mea.

Sạrige onka leka dosar hiloḱ daḱ idi jokhen bhugạḱ kanḍa doe tạńkhikeda oka nakha ać menae ona nakhare nana parkan mońj mońj baha bahawakana. Ar oka nakha kanḍa mońjge ona nakha reaḱ dare-nạṛĩ kodo rohoṛ roṅgo caba akana.

Onkage noa dhạrtire jahanaḱge ghoṭaoḱ ona jotowaḱ tayomre khạṭige jahan karon tahẽna, ente ạuṛiaḱte jahanaḱ do cet́ge baṅ hoyoḱa. Onate apnarte tis hõ belek, akoḍa, aldundhạ alobon hudisoḱ ma. Ente am iń talare nonkan aema gun tahẽ daṛeaḱa okaṭaḱte do noa dhạrti reaḱ bhale bhale kam-kaj re jạruṛoḱ. Noa dhạrtire okoe hõ ạuṛiaḱ do baṅ kanabon, joto hoṛ bhitri re jahan baṅ jahanaḱ mit́ṭen bises gun do menaḱre hõ menaḱgea. Oka do abo nijte babon aṭkar ńam daṛeaḱ kana.




Jisuaḱ Janam

“Ńelpe, kuạri kuṛi doe bhạrti hoṛmoḱa, ar mit́ṭen koṛa gidrại janamea. Ar uniaḱ ńutum do Immanuel ko dohoetaea.” Mathae 1: 23.

Isor nạbiko hotete roṛeda, nonka leka, “ Ona iạte Probhu do aćtet́ge mit́ṭeć cinhại emapea. Ńelpe, mit́ṭeć juạn se ḍạṅguạ kuṛiye bhạrti hoṛmoḱa, ar mit́ṭen koṛa gidrại janamea ar uniaḱ ńutum do Immanuele dohoetaea. Jesaea 7:14.

Ente mit́ṭen gidrại janam akantabona. … Ar uni doe ńutumoḱa Hahaṛa, Sosolhayić, Joran Isor, Jaejugren Baba, Sulukren rajge.

Adam hotete niạ dhạrtire kại boloyena , ar noa dhạrtiren manwa do kạireko tahẽyena. Ente kại khạtirte manwa do Isor khonbo pharakena. Apan ạpin hor pańjako dhurạuena. Isor do kại hoṛ bańcao ko lạgit́e hudis ganḍonena. Uni do aćren eskar janam Hopon noa dhạrtite kolkedea kại hoṛ bańcao ko lạgit́.

Jisuaḱ janam hotete Isor do-

  • Aćaḱ goḱ kathae purạu keda.
  • Obedience leads to salvation.
  • Jisuge Mạsi kana.

Jisu Masiaḱ janam do ạḍi hahaṛage tahẽkana. Ente uni do kuạri kuṛi Mạriạm khone janamlena. okaṭak do sabhabik baṅ tahẽkan. Menkhan kuạri kuṛi Mạriạm do Sonot Jiute perećena ar daṛe ńamkeda are bhạrti hoṛmoyena. Ar mit́ṭen koṛa gidrại janam kedea ar Uni redo jahan kại baṅ tahẽkana.

Jisuaḱ janam reaḱ maraṅ jos do hoyoḱ kana, Jisu do noa dhạrtiren kại hoṛ bańcao ko lạgit́e hećakana. Abo joto manwage kại gunạḱte ar bạṛić kạmi karonte Isor khon bo begargea ar bon pharakgea. Ona iate abo manwa ko ṭhen Jisuaḱ janam ạḍi jạruṛge tahẽkana. Jisu do noa dhạrtitei hećakana abo Isor ṭhen ruạṛbon lạgit́, kại khon bańcaobon lạgit́ jate joto hoṛ serma jion bo ạidạri joṅ ar ać soṅge bo helmel daṛeaḱ

Jisu Masiak janam hotete Isor sonġe aboaḱ maraṅ helmel do hoyoḱa. Menkhan kạiregebo tahẽlen khan Isor tuluć aboaḱ somporko do baṅ tahẽna. Onate, Jesus birth can bring us back into a relationship with God.




Hoṛmo Lạgit́ Daṛeanaḱ Jomaḱ Se Viṭamin

Daṛeanaḱ ar boge jomaḱ do aboaḱ hoṛmore aemae kạmia. Abo do usạratebon nijoroḱ kana ente onkan daṛeanaḱ se viṭamin jomaḱge babon jomeda. Abo disomre aema thoṛa dam reaḱ Bhage viṭamin jomaḱko menaḱa, menkhan ona do viṭamin kana mente okoe hõ babon mẽt́ luturaḱ kana. Ar onatege onkan Bhage jomaḱ do reṅgeć koaḱ jomaḱ bon metaḱ kana.

Aṛaḱ sakam, Jo, Bagwan reaḱ sanam lekan aṛaḱ se utu teaḱ, Ạlu, Sạpạri, Dạl, Anaros, Pạpiạ, ar eman teaḱko oka do sastate ńamoḱ onage viṭamin se daṛeanaḱ jomaḱ doko metaḱkana. Nonkan bhage jomaḱ do joto umer ren hoṛkoaḱ hoṛmo lạgit́ gạḍi upkạr ar bhạlạianaḱ kana. Bạrtikaete Gidrạ ko kạṭić khon jom hewa ocoko hoyoḱa, Jemon onko do mit́din Bhage ạyur koko hoyoḱ.




Kãṛã Hoṛ

Mit́́ṭen kãṛã hoṛe tahẽkana. Uni do ạḍi haron kosṭote din-e khemaoet́ kan tahẽkana. Ente uni hoṛ do bae ńeńel kan karonte oṛaḱren hoṛ hõ ạḍi do bako tạńkhiyede kan tahẽkana. Dinạm din oṛaḱren hoṛ do setaḱ oktere uni kãṛã hoṛ moṛ reko doho oṭokaea, ar calaḱten hoṛ uni kãṛã ṭaka paesako emae kan tahẽkana. Adom hoṛ do bako emaekan tahẽkana.

Mit́́din mit́ maejiu ona horte calaḱkan tahẽkana. Ackage uni do kãṛã hoṛe ńel ńamkedea.  Ar ạḍi mãyã hećadea. Menkhan uni maejiu do cet́ ṭaka hõ bae emadea. Eken kạṭić kagoćre olkeda,  “ ạḍi mońj din , iń hõ ńeńel sanaedińa”.

Mit́ ghạṛi tayom ona horte calaḱkan hoṛ uni kokoe kan kãṛã hoṛ aema kate ṭaka emaeko dhurạuena. Ar uni kãṛã hoṛ do ṭaka menaḱ bạṭi kuṭuṅ keda are aṭkar ńamkeda bạṭi do ạḍi hamal bujhạuḱ kana. Ar nonkage calaḱten hoṛ do aema kate ṭaka ko doho oṭoae kana.

Mit́din arhõ uni maejiu do ona hortege senoḱ kan jokhen uni kokoe kan kãṛã hoṛ ṭhene calaoena, ar uni kãṛã hoṛ doe aṭkar keda uni maejiu kangeae. Adoe kulikedea cet́em cekaket́te calaḱkan hoṛ bạṛti ṭaka emoḱ ko dhurạuena?




HSC Biḍạu Reaḱ Jo Sodoroḱa 26 November

Darakan Aṭhwar hiloḱ (26 November) HSC (Higher Secondary School Certificate)  ar ona man reaḱ biḍạu jo do sodoroḱa. Enhiloḱ pạhilte Maraṅ montri Sheikh Hasina do biḍạu jo sodor kạmi uḍhạua. Inạkate mit́ dhaote goṭa disomre jo do sodoroḱa. Ente noa khobor do Bangadesh Anto:sikha board ren somonoy komiṭi ren sabha mukhiạ ar Dhaka madhomik ar ucho madhomik sikha board ren Chairman professor Topon Kumar Sarkar-e baḍae oco akada.