Boṅgobondhu Sheikh Mojibur Rahman Aḱ 104 Serma Janam Mãhã Ńutumte Gapalmarao Sabha

Aṭhwar hiloḱ (17 March) Chapainawabgonj jila reaḱ Amnura Mission Primary School maṭh re Baṅgladisom etohoṕren kạrigol, jạtiạri koren apat́ Boṅgobondhu Sheikh Mojibur Rahman aḱ 104 serma janam mãhã ar Gidrạ mãhã ńutumte galmarao sabha, siropa em hạṭiń ar rạskạjoṅ akhṛa hoe purạuena. Noa akhṛa doe bondobosleda Rajshahi Bibhagio Khudro Nrigosthi Cultural Academy ar NAGR (National Agency for Green Revolution).

Maraṅ peṛa lekate seṭere tahẽkana Chapainawabgonj Sodor upajila ren Nirbahi Officer Tasmina Khatun. Akhṛare sabha mukhiạ lekate tahẽkana Rajshahi Bibhagio Khudro Cultural Academy ren gobesona kormokorta Benjamin Tudu. Uniaḱ ạḱyurte bises peṛa lekate seṭere tahẽkana Songskriti Montronaloy ren system analyst Sakhawat Hossain, Dainik Sonar Desh khobor kagoj ren sompadok ar Rajshahi Bibhagio Khudro Cultural Academy Nirbahi komiṭi ren sodosso Akbarul Hasan Millat, seṭere tahẽkana NAGR ren ạyurić manotan Stephen Soren, sạńgiń disom Australia khon heć seṭerakan manotan peṛa Elsabeth Bakker, ar Academy nirbahi komiṭi ren soddoso Susen Kumar Shemduar. Janam mãhã akhṛa ạyur re tahẽkana Rajshahi Bibhagio Khudro Nirigosthi Cultural Academy ren songit prosikhok Manuel Soren.  

Boṅgobondhu aḱ janam mãhã manao akhṛare seṭerko tahẽkana Tabitha Kinder Garten School School, Amnura Mission Primary School, Ar Bilboltha Adivasi Primary School ren pạthuạ gidrạ ar mahasoe ko.

Akhṛare Maraṅ peṛa doe lại jạhirkeda , Jạtiạri koren apat́ Boṅgobondhu do Tungipaṛa ńutuman mit́ṭen ato-ṭolare janamlente teheń Baṅgladisom ńutuman disom bon hameṭ daṛeakada. Cedaḱje, Boṅgobondhu khạtirte Baṅgladisom lekan sạdhin disomre sanam jạtigosṭhiko teheń suluk ar nirạite jion jingi bon khemaoeda. Boṅgobondhu do disom ar disomren hoṛko ạḍitet́e dulạṛket́koa. Lạṛhại calaḱkan okte uniaḱ 52 serma janam mãhãre mit́ bidesi khoboriạ (sangbadik) aḱ kuklire roṛ ruạṛleda, noa nacar disomre ińaḱ janam din se gujuk din baṅ cet́ kan. Tinre jãhãege monaekan aleaḱ jiwi ko hataoeda. Ona sãote arhõe lại sodorkeda, 17 March do eken Janam mãhã do baṅ kana, gidrạ mãhã hõ kana. Ente Boṅgobondhu do gidrạko ạḍi ãṭe kusiako kan tahẽkana. Aćren gidrạ leka joto gidrạ mit́ge dulạṛet́ko kan tahẽkana. Menkhan mit́ dol bạṛić hoṛ 1975 serma 15 August do aćren kạṭić koṛa gidrạ selet́ gharońjren ko goćket́koa. Menkhan enrehõ Boṅgobondhu aḱ kukmu reaḱ sona disom benaore kạmi kana aćren hoponera Maraṅ montri Sheikh Hasina. Uni do 2041 serma bhitrite Baṅgladisom mit́ṭen lahanti disom lekate benao rakaṕ ar ać babawaḱ kumku purạu lạgit́ kurumuṭu salaḱe kạmi kana.    

Inạkate akhṛare janam din ńutumte chobi ãkao, oloḱ hapaṛao ar Boṅgobondhu ńutumte rocona oloḱ haparaore jit akan gidrạ ko talare manotan peṛa koaḱ tite siropa em hạṭiń hoyena.

 




Mit́ṭen Kuṛi Iń Dulạṛkedea-Eyae Aḱ Porbo

Dulạṛiạ Gate,

Noa do ińaḱ baḍhaoḱ kan rạskạ salaḱiń olam kana, ente nonkań bujhạueda je nitoḱ eskar oco akan leka ar bạń ạikạueda, ar noage nãwã dile emạń kana.

Amaḱ hinạ dhaoaḱ ciṭhirem olakada je jãhãe koṛa jãhãe man tãhã kuṛi sãoe gitić khan cahe karon ńamea ar baṅkhane bemurwạdoḱa. Noa do khub hahaṛań bujhạueda-iń ma ṭhik sạbuda mentege je bạń bemurwạdiạwa okań cekaket́ mań onka akat́. Nitoḱ do begor lukạ chapaete kanḍotet́ge oṛe oṛpat́ iń lạiama. Ona obhagio din do ińren mit́ṭen gate koṛa aćren gogo baba hirikin lạgit́e riạukedińa. Okte do ạyuṕ tahẽkana. Ako oṛaḱteliń mohnḍa akan horrege ciṛhạuińe portonkeda. Menet́ tahẽkanae judi cele kuṛige bạń cakha akat́ko khan tobe asolre herel doń baṅ kana. Onko oṛaḱliń tioḱket́ khan, ać go baba do bakin tahẽkana. Galmarao baṛaet́ tahẽkanale ar uni kuṛi do hạnḍi hõe emaliń kan tahẽkana. Ackage uni gate koṛamam paskaoen, ar uni kuṛi tuluće eskar oṭokạdińa.

Unimam nẽotakediń, tinreń baṅkeda tobe ma landawạńe ehoṕket́. Ar joto khon bạṛti do “mãyo” ye metadińạ ar ale desi pạrsite mãyo do onkan koṛale metakoa okoe pocra hõr pocrage ar herel murwạd hõ bạnuḱtae. Ale somajre jãhãe mãyo men ocoḱ do sanam khon bạṛti opoman kana, sahao khon bahrege. Unre ińaḱ herel murwạd aloń pormanae khan tobe ma ińaḱ ńutum do goṭa ṭạnḍi chiạḱgeye menkea. Sạri sạrigeń lạiam kana asolre uni kuṛi do am oka manete “dulạṛ” em ńumet́, khạṭi utạrge ona manete do baṅ tahẽkantińa, botor do niạge jeko ciṛhạuińa ar iń reaḱko lusurphusur baṛae noa botorge sanam khon jạstiń ạikạueda.

Nitoḱ do lạiạńme, cekate herel doń bikạuḱa ar herel reaḱ sabasiń ńama herel leka bạń kạmile khan?

Noage

Amren Biswạsi

Gate




Mit́ṭen Jel Aḱ Golpo

Mit́ṭen Jel-e tahẽkana. Ado uniaḱ do mit́ mẽt́ bạṛić ar mit́ mẽt́ do mońjge tahẽkantaea.  Jemon jãhãn muskilre aloe paṛaoḱ ona iạte jaoge din hiloḱ doreão aṛe aṛete ạtiń baṛaet́ tahẽkana. Aćaḱ mońj mẽt́te do jao ghuṛige ḍaṅga seće nońjoret́kan tahẽna, jemon jãhãe sikạri se setako hećlenre usạrate tạńkhi daṛeako. Ente doreão seć khon jãhãn muskil hijuḱa mente bae hudiset́ tahẽkana. Onate aćaḱ bạṛić mẽt́ do doreão nakhage samaṅet́ tahẽkana. Mit́din ackage doreão re lạukạte thoṛa hoṛko calaḱkan tahẽkana. Onko hoṛ do Jel ko ńel ńamkede torageko tuń goćkedea. Ado gujuḱ okte Jel doe menkeda, haere bạṛić bhạgtiń! Daṅga seć khon hećlenre jãhãn muskilre aloń paṛaoḱ ona lạgit́ tinạḱ lekan bebosthań hataokeda, menkhan enrehõ artet́ge algateń goć ocoyena.

Sikhạuna: Joto khon bạṛti oka nakha khon jãhãn muskil baṅ hijuḱa mentebon hudis, aema okte ńeloḱ kana ona nakha khon hijuḱkan muskilaḱrege bạṛtibon paṛaoḱ kana.




 Mit́ṭen Kuṛi Iń Dulạṛkedea-Turuiaḱ Porbo

Dulạṛiạ Gate,

Amaḱ ses dhao reaḱ kuklige acha ehoṕ ocoạńme: Baṅ, noare do ińaḱ pạtiạuge bạnuḱa je mit́ hoṛ do inạ somoerege aema ayoye dulạṛ daṛeako. Asol do am “ dulạṛ” reaḱ cet́ maneyem lagaoet́ onarege ṭarhao akana. Judi mit́ṭen kuṛiye “dulạṛ” kan khan, judi dulạṛ do sukbhogjoṅ chaḍa cet́ hõ baṅ kan khan tobe khan do ṭhikgem meneda. Menkhan “ Sạri dulạṛ” , one okaṭaḱ reaḱ Baebele lạiet́kan ar am hõm ńam akat́ ona do eken jel reaḱ do baṅ kana menkhan ontor reaḱ hõ.

Khạṭige ona kạhtuk dom baḍaegea : “ Okaṭaḱ ontorre aema hoṛ lạgit́ ṭhạ̃i menaḱ onare mit́ hoṛ moto lạgit́ do ṭhạ̃ige bạnuḱa.” Noa do sạri utạrgea. Baljaḱ do mit́ dhaoe menleda: “ Noa biswạsoḱ je bapla akadeyić motoge jaoge dulạṛe do baṅ hoe daṛeaḱa noa kolpona sik osombhoggea je mit́ṭen banam raja do mit́ṭeć mońj sereń samaṅ lạgit́ aema okoć sapaṕ jạruṛaea.” Lahareń beyanaḱme leka je juri lạgit́ purạ lekate dạyik do eken mit́ṭen ayo lạgit́gem daṛeaḱa. Noa hõm meneda je Baebelre do aema erajoṅ do baṅ barona. Noa bisoyre Baebel do cet́ lekae menet́ ona selet́ khub sabitate lạilen khan nit nonḍe ḍher okte lagaokoḱa. Eken khaṭote ninạḱge roṛ ocowạńme. Mare Niạmre hõ aema erajoṅan ạn do baṅ tahẽkana, menkhan chaḍ lekage hoe akana. Adam, Noah, Isạhaḱ, Josephteko do jotoge mit́ erawan hoṛko tahẽkana ar onka leka joto nạbiko hõ. Judire hõ aema era reaḱ ńamoḱ kan khan onakore karontet́ do ḍhertet́ bạńjhi obosthare. Jaehok Baebel do aema erajoṅte okako osubita ar muskilaḱko menaḱ onako do bhage sạbitteye uduḱakada-hiskạ, bhabna bachao begarkate bạsut bhasate dosar era reaḱ mane do “repeć” kana.

 Baebel do noa selet́e maḱna kan inạ eskar do baṅ. Ona do bapla reaḱ sạbik bhaṅgaoe emoḱ kana one ona khonge abo do bhoṅtet́ ńam tot́joṅ hoyoḱtabona. Menedae, “Ona iạte mit́ṭen hoṛ do aćren eṅgat apat bạgiạkinte rinićtet́ ṭhene jamaṛoḱa, ar unkin (barea) do mit́ jelkin hoyoḱa”. “Mit́ jel” katha do nonka hõ torjoma daṛeaḱa mit́ jivian, ar hõ ona khon bes ńõḱ do “mit́ hoṛ”. Baplare herel ar maejiu ghuriạ̃ bar hoṛ dokin baṅ kana, menkhan mit́ kanakin. Baplate do bar hoṛ mit́ jel nonkagekin hoyoḱ kana je nukin do mit́ hoekatere hõ ekaṛhageakin. Bapla- hoṛ (juri-pạri) re bar bises hĩs menaḱa, bohoḱ ar “ontor kunḍi”. Herel do bohoḱ khan ayo do kunḍiye menogoḱa. Banarge somange nui bapla-hoṛ (juri-pạri-aḱ jibon lạgit́ jạruṛa, nui bapla-hoṛ do begor bohoḱ se begor kunḍiante jivet́ bae tahẽ daṛeaḱa se bar bohoḱante se bar kunḍiante hõ baṅ. Eken mit́ bohoḱan ar mit́ kunḍian hoyoḱ cahiye. Mane do noage je aemam erawanić kan khanem amaḱ bapla do bapla kangea, menkhan am ar amren erako “mit́ hoṛ” dope baṅ kana; ar ape jotoko mit́kate Isoraḱ “urgạn” do baṅgepe hoyoḱa. Noage Isoraḱ motlob manwae sirjạukedere tahẽkana: “Isor Aćaḱ urgạnan do manwae sirjạukedea………Isor reaḱ urgạnangeye sirjạukedea; herel ar maejiugeye sirjạuket́kina.” Aema erawanre bapla-hoṛ do bạnuia one uni Isor hĩse bikạukoḱ. Onkanaḱ baplate do Isoraḱ “purạ dulạṛ” oho ạrsi daṛelena, one oka do herel maejiu ạkinaḱ dupulạṛtekin sodoret́. Ekmatro mit́ erawan baplage Isoraḱ dulạṛ reaḱ doe goha daṛeaḱa.

Amren gateko okako lại akawat́me ona do eken pakka ạuṛiaḱ chaḍa cet́ hõ baṅ kana. Baplaḱ lahare sambaṛaoḱte okoe hõ tis hõ bae ruạ akana. Jạpit́re itạ baheroḱ hõ jãhãn ruạ reaḱ cinhạ do baṅ kana, bickom onate do noage baḍaeoḱ kana je amaḱ hoṛmo do sadharon kạmi kana. Noako joto do Isoraḱ sirjon bhitri reaḱ kana je hoṛmo okaṭaḱ baṅ jạruṛtae ona do aćtet́ge oḍok baheroḱa. Bas inạ kana. Noa danaṅre jãhãn osobhabik se ajana cet́ hõ bạnuḱa. Ona uprạ̃tre, judi am do jãhãe man tãhãe kuṛi sãotem gitić mit́len khan, Gurmi eman karon ńamjoṅ reaḱ maraṅ botorrem boloḱ kana, ar baṅkhan manobaigyanik lekate mãyo botećgeam botorrem paṛaoḱ kana. Onko okoeko metamkan je alo jemonem ruạḱ se ona kạmi selet́em niropon hoṛkan porman lạgit́ jãhãe kuṛiyem onkayege, onko do akoge besapṛao hoṛkanteko onkanaḱ bahanako ńamtot́ akawana. Noa do khạṭi baḍaekam je amaḱ okaṭaḱ hudistege onkam sodorạńkan se jãhãṭaḱ kuklitege ińtet́ do bam tharbasao oco daṛeạńa. Ińaḱ mon do teheń onko aema juạnko seć dạuṛạuḱ kantińạ okoe do mone monetege kosṭoko saḱhao kana ente akoaḱ muskilaḱante jibon kheḱmao hoyoḱ kantako. Sanań kana jãhã lekate onko do uskurko ńamte onkan hoṛ ṭhen akoaḱ mone reaḱko sodorkaḱ okoe do onkanaḱ selet́ solhako em daṛeako. Mạsire boeha lekageń joharam kana. Uni kangeae Isoraḱ “purạ dulạṛ” reaḱ sạbik nạmuna do, arem jãhãe lekanić kange dulạṛet́megeae.

Noage

Boeha reaḱ dulạṛ johar selet́

gatetam




Mit́ṭen Koṛa Ar Rel Gạḍi Reaḱ Golpo

Bargel pon (24) serma umer ren mit́ṭen koṛae tahẽkana. Ado mit́ dhao uni koṛa ar ać baba do rel gạḍirekin deć akan tahẽkana. Uni koṛa do janla aṛere duṛuṕ akan tahẽkante janlate bahre seće koyoḱ baṛaet́ tahẽkana. Ackage kikiạuate mengot́keda, E ba, mase ńelme joto dare nạṛĩko tayom sećge dạṛet́ kana. Noa katha ańjomte ać baba do muluć muluće landayeda ar ona aṛere duṛuṕ akan barea juri pạṛi hõ uni koṛawaḱ kạituk kin ńelet́ tahẽkana.

Arhõ mit́ ghạṛi tayom ackage kikiạukeda, E ba, ma ńelme, serma rimil hõ abo sãotege dạṛ idiyeda. Ona katha ańjomte unkin juri pạri do ar thir bạkin tahẽlena, uni koṛa ren apat́kin metadea, cedaḱ amren gidrạ do jãhãe mońj ḍakṭor ṭhen bam ńel ocoedea? Ado uni koṛa ren apat́ do landawate menkeda, Ńel oco akadigeạń, nit do Haspatal khongeliń ruạṛ kana, ińren gidrạ do jonom kãṛã kanae, teheńge mẽt́ marsale ńam ruạṛ akada. Onate teheńge sanamaḱ nawate ńel reaḱ ạte ńam akada are ńel daṛeaḱ kana.

Sikhạuna: Dhạrtire joto hoṛaḱge mit́ṭen kạhni tahẽna. Onate Okoe hõ bin baḍaete uni birudre jãhãnaḱ bicạr do ohoge ṭhika. Paseć sạriaḱ ghoṭna ame comkao daṛekem.




Arhõ Tayomena Goć Ocoakan Santalkoaḱ Bicạr Sunạni

Gaibandha Gobindogonj re pea santal hoṛko goć ocoakan reaḱ bicạr sunạni do arhõ tayomena. Moṅgol hiloḱ (12 March-2024) Gobindogonj Sinior Judicial Magistrate Nazmul Hasan aḱ bicạr sunạni mucạtre adalotre jãhãn hukum jạhir baṅkate dosar dine nenḍakeda. Adv.Faizul Alom Ronon doe baḍae ocokeda, noa mamla reaḱ aema dhao sunạni hoe akana. 12 March hukum jạhir reaḱ din goṭalena. Menkhan enhiloḱ baṅkate arhõ inạ dosar din doe goṭakeda adalot.

Note enhiloḱ ạyuṕ bela santal koaḱ bicạr, oṛaḱ-duạṛ lo rapaḱ, rạput́, luṭpaṭ selet́ eyae dopha dạbiante michilko oḍoklena. Sahebgonj Baghda Farm Bhumi udhar songram komiṭi koaḱ bondoboste adalot samaṅre noa michil kạmihorako purạukeda. Noa lahare Madarpur, Joypurpara ato-ṭola selet́ adom adom ṭoṭhare benar, festoon ar jhạnḍi tire saṕkate baba hoṛ ar maejiu mit́teko michil keda. Sahebgonj Baghda Farm Bhumi udhar komiṭi ren sabha mukhiạ Dr. Philimon Baskey aḱ ạyurte, kathae roṛkeda, São sabha mukhiạ Sufol Hembrom, sadharon sompadok Rezaul Karim Master, Sohosompadok Moinul Islam, Ajmal Hossain, Treasurer Pricila Murmu, Ạdivạsi ko ren ạyurić Suchitra Trisa Murmu, inạ chaḍa hõ selet́e tahẽkana mamlaren bạdi Thomas Hembrom.

Sabha mukhiạ Dr. Philimon Baskey doe menkeda, tikin tarasin pea hoṛko goć ocoyena, enrehõ eyae serma paromen rehõ nit dhạbićte mit́ṭen asami hõ bako giriptarlena. Asami kodo akoaḱ kạmi nirdae ko kạmikana. Onko botorte hoṛko oṛaḱ bahre calaḱ hõko botoroḱ kana. Onate ạḍi usạra onare jopoṛao menaḱko asamiko giripter kate bicạr reaḱ bebosthae hoyoḱa. Baṅkhan santalko ko do arhõ maraṅ andolon se michil reko pheḍoḱa.   

2016 serma reaḱ 6 November onko pea santalko goćlen ona sermage 26 November Thomas Hembrom do bạdikate 33 goṭen hoṛko ńutumte ar bin oprom se acin 500-600 goṭen hoṛ asami kate Gobindogonj thanare mamlaleda. PBI noa mamla tojbij reaḱ dạyike emadea adalot. Tojbij mucạtre mul asami ko badkate 2019 serma reaḱ 23 July 90 goṭen hoṛko ńutumte adalotre charge sheet ko emkeda PBI. Noa charge sheet bemạńjur kate 4 September MP Abul Kalam Azad selet́ 11 goṭen hoṛko ńutumte birodhi se khạ̃isi  reaḱ bạdikeda Tomas Hembrom. Pettion amolre ona sermage 23 December CID ona tojbij reaḱ hukume emadea adalot. Onkage 2020 serma reaḱ 2 November  adalot re report-e jomakeda CID. Ona lekate 2021 serma reaḱ 4 January do CID aḱ nạlis kagoć (obijogpotro) birudre arhõ khạ̃isi keda bạdi.




Mit́ṭen Kuṛi Iń Dulạṛkedea-Mõrẽaḱ Porbo

Dulạṛiạ gate,

Amaḱ ciṭhiń paṛhaoḱkan tahẽkanre, mit́ṭeć Baebel reaḱ kạli monere hećadińa, noa do aema dhaoteń ańjom akada, menkhan nitoḱ alaṅaḱ ciṭhi capaṭijoṅ reaḱ goṛote nawa mane iń ńameda: “Botor bạnuḱanaṅ dulạṛre do; bickom purạ dulạṛ do botore oḍok giḍiyeda; ente botorre do sạjại menaḱa; ar okoeye botoroḱkan, uni do dulạṛre purạ bae hoe akana.”

Hẽḱ, ona do sạri kangea. Botor doń botoroḱ kan tahẽkanrege, ar sạri sạrigeń lạiam kana, uni kuṛi sãoteń tahẽkan ńindạ do ạḍi kom rạskạń ạikauleda. Menkhanem baḍaea, arhõ tahẽkantińa botor, one onate enhiloḱ onka kạmi hoyentiń – botorenạń judi pandere ạḍi okoć itạ jarwawan khan khạṭigeń ruạḱa. Jãhãtis do ńindạ kukmũte itạń aṛaḱet́ tahẽkana. Ado ińren gatekoko lạiadińa je noa muskilaḱ khon bańcaoḱ reaḱ do eken mit́ṭeć upại menaḱa ar ona do jãhãe kuṛi sãoiń sukbhog.  Am do noa reaḱ cet́em menkea?

Am dom sontor akadińgea ińre rakaṕkoḱ aema erajoṅ reaḱ sana khon. Cet́ jãhãe–man-tãhã kuṛiko sãote onka sukbhogjoṅ do baṅ hoe daṛeaḱte? Baebelre okare hõ ol bạnuḱa je alom erajoṅa mente.

Noa ciṭhire iń do ińaḱ mon reaḱ oko danaṅ utạraḱ iń lại sodor akawat́mea. Asoḱạń jạnić bam tharbasaoḱa. Menkhan baḍaekam noa babot jãhãe sãoiń galmarao onkankoge bạnuḱkotińa, iń go baba ma tho artet́ge oho ganlen. Ar ḍakṭori biḍạu onare ma tho biswạsge bạnuḱtiń. Ale disomren ḍakṭor do jao do sạriaḱ do bako lạlạia, ente ale oṛaḱrenko botorakoa jãhã lekako ciṛhạu ocokoḱa.

Amaḱ sombhuri ńutumte arhõń gun marao joharam kana.

Amren pạtiạr,

Gate




Mit́ṭen Kạhũ Ar Pajhaṛ

Mit́ dhao mit́ hoṛ buru ṭoṭhate daṛane calaoena. Ado onḍe daṛankan jokhen ackage mit́ṭen kạhũ ńelkedea, one okoeaḱ do banar phạ̃kṛạ̃ḱge baṅ tahẽkantae. Kạhũ aḱ nonkan dosa ńelte uni hoṛ do bogete bhabnayena are gunạnena paseć okoe banḍhej gidrạwaḱ kạmi kan coṅ noa do. Are meneda, haere cando, cekate nui Kạhũ doe uḍạuḱa? Aćaḱ jomaḱ aćte bae jogaṛ khan cekate bańcaoḱa? Tinre noa kathakoe gunạnoḱkan tahẽkan ṭhik inạ oktere mit́ṭen Pajhaṛ do ṭhonṭate jomaḱ ger katet́e hećena. Ado Pajhaṛ lahare teṅgoyente ger akat́ jomaḱe giḍikeda are uḍạu calaoena. Pajhaṛ aḱ noa kạmi ńelte uni hoṛ do artet́ge hahaṛayena. Onate hudisena, nonkage sisirjạuić do aćaḱ sirjone bańcao dohoe khan cedaḱ nunạḱ haron doń kạmia? Teheń khon cet́ge bạń kạmia, unige jomaḱe jogaṛạńa.

Nonka menkate uni hoṛ do kạmi bạgikeda. Menkhan bar din paromen rehõ oka nakha khon jãhãn goṛoge bae ńamleda. Noa reaḱ karontet́ baḍaejoṅ bakhra mit́ ạkelan hoṛ ṭhene senena. Adoe metadea, am do cet́ barea cẽṛẽm ńellet́kina? Mit́ do Kạhũ, one okoe doe akhamge ar mit́ do Pajhaṛ. Am do cedaḱ uni Kạhũ leka hoyoḱem menjoṅ kana? Cedaḱ uni Pajhaṛ leka hoyoḱ baṅ monam kana? okoe do aćaḱ jomaḱ aćte jogaṛet́kan, ar okoe do bin jomte menaḱko onkan ko hõe jom ocoyet́ko kan?

Noa kạhni ren hoṛ lekage abo aḍepasere hõ aema hoṛ menaḱkoa okoe do jaoge eṭaḱ hoṛ cetanreko ṭehãdọḱkan. Onko doko hiṛińet́ kana, nijete bam goṛo-gopoṛojoṅ khan, sisirjạuić hõ bae goṛowaea. Babar goṭen kạmi modre alga kạmi lạgit́ hana nahwako ạnḍuṅa. Tinre apnarte bańcaoḱ tahẽn lạgit́ jotowaḱ tebon kulạu anṭaoḱ ṭhik un khonge abo do apnarte uni Pajhaṛ leka bon hudis ganḍona. Eṭaḱko hõ bańcaoḱ tahẽn lạgit́ goṛowako hoyoḱa.




Gidrạ Umerre Bapla Ar Ńũ Bubulaḱ Babotre Cehaona Sabha

Aṭhwar hiloḱ (10 March 2024) ạyuṕ bela 5:00 baja khon Amnura Mission reaḱ Tabitha Kindergarten School reaḱ hall room re gidrạ umerre bapla ar ńũ bubulaḱ babotre cehaona sabha hoyena. Noa cehaona gapalmarao sabha do World Vision Bangladesh reaḱ unicef SBC project ar NAGR (National Agency for Green Revolution) goṛo gopoṛote hoe purạuena.

Noa cehaona gapalmarao sabhare manotan peṛa lekate seṭere tahẽkana, NAGR ren Director Mn.Stephen Soren, Jhilim union porisod ren 1,2,3 no. ward ren maejiu member Johra Begum, NAGR ren program officer Prodip Hembrom, ar ona sãote selet́e tahẽkana World Vision Bangladesh SBC -project field facilitator Mn.Samuel Hembrom. Amdaj pongel (40) leka pạṭhuạ gidrạ ar thoṛa gogo ko hõ noa cehaona sabha reko selet́lena.

Gidrạ umerre bapla ar ńũ bubulaḱ babotre pạhilte kathae roṛkeda, NAGR ren Director Mn.Stephen Soren. Uni do selet́ akan pạṭhuạ gidrạ ar gogo ko aćaḱ daman kathate uskurket́koa. Bạṛtikaete gidrạ umerre bapla reaḱ ar ńũ bubulaḱ reaḱ bạṛić aḱ babotre baḍae ocoket́koa. Ona chaḍa hõ gidrạ umerre bapla lekhan hoṛmore aema lekan muskil se eṭkeṭõṛẽ hoe daṛeaḱa mente ona hõ pusṭạute galmaraoat́koa. Onka leka Jhilim union porisod ren 1,2,3 no. ward ren maejiu member Johra Begum hõ selet́ akan pạṭhuạko aema lekan kathate udgạuket́koa. Uni hõe metat́koa, pạhilte oloḱ paṛhao jạruṛa. Hoṛmo reaḱe khoti metaḱme ńũ bubulaḱ/nesa khon pharakre tahẽn hoyoḱa. Enḍekhan sạrige mit́din mońj ạkelan hoṛ pe hoyoḱa ar darakan dinren marsal pe hoyoḱa. Ạḍi mońjte noa cehaona gapalmarao sabha do hoe purạuena.  




Milimisi Suluk Reaḱ Mela Hoyena Amnura Mission Re

Sạnicar (9 March) goṭa din bhor Chapainawabgonj jila reaḱ Amnura Mission Phuṭboll maṭh re nana hunạr jạt reaḱ milimisi mela hoyena. Baṅgladisom ren kạrigol Boṅgobondhu Sheikh Mujibur Rahman aḱ 104 serma janam mãhã ńutumte se disạ ruạṛ lạgit́ge noa mela hoyena.

Mela doe ạyurkeda Utarbongo Aduvasi Forum ren kendrio komiṭi re sabha mukhiạ Hingu Murmu. Johar katha selet́e roṛkeda, Utarbongo Adivasi Forum kendrio komiṭi ren convener ar sadharon sompadok Adv. Probhat Tudu. Maraṅ peṛa lekate seṭere tahẽkana Jatio songsod sodosso 45 Chapainawabgonj -3 ren Md. Abdul Odud, seṭere tahẽkana Chapainawabgonj jila prosasok ar jila magistrate A K M Galiv Khan, bises peṛa lekate seṭere tahẽkana Additional District Magistrate Chapainawabgonj jila Devendra Nath Urao, Civil Surgeon Dr. SA Mahdur Rashid, Upajila Nirbahi Officer Tasmina Khatun, 3 no Jhilim union porisod ren Chairman Lutfar Hasan Lutfar, Hindu ren naeke se pujhạr Rana Pratap Acharya, BNELC ren GS (General Superintendent) Rev. Sobas Kisku, Chapainawabgonj Jila bibhag reaḱ Hindu bodho Christian porisod ren sadharon sompadok Dillip Rai, NAGR (National Agency for Green Revolution) ren ạyurić Stephen Soren, Utarbongo Adivasi Forum ren senior vice President Bodon Murmu Ar Chapainawabgonj jila puja udjapon komiṭi ren sabha mukhiạ W A Kumar Ghose.

Mela akhṛa ạyurrekin tahẽkana Amnura Adorso Girls High School ren Maraṅ mahasoe Kudrat-e Khuda ar Prodip Hembrom. Mela re sor-sạńgiń khon amdaj mit́ hajar (1000) leka ạdivạsi selet́ joto jat ren hoṛko selet́lena. Eneć sereń , gombira sereń, emanteaḱ kote mela akhṛa do ạḍi jomokte sajaolena ar mela re seṭer akan hoṛko hõ ạḍiko rạskạyena. Inạ chaḍa hõ mela re ạdivạsi pạṭhuạ ko talare ḍulun gạḍi em hạṭińena. Ehohoṕ khon mucạt́ dhạbić mela do mońj poribes re ạḍi mońj ar napaete hoe purạuena.