PHẠGUN CANDO

Phạgun cando okte jemon

Setoṅ reaḱ ãc temon,

Dare nạ̃ṛire nãwã sakam

Sajao enae mala potam.

 

Edel ar murut́ baha

Phuṭạu ena sanam laha,

Gạwić edae nãwã okte

Hijuḱ kanae rạṅgin sajte.

 

Phạgun cando sạgun mãhã

Mone jiwire sereń rãhã,

Dare nạ̃ṛi jemon nãwãe sajoḱ

Ńelte mone rạskạ kedejoḱ.

 

Phạgun candoe disạ ocobon

Dulạṛ rạskạre  tahenabon,

Duk ar dạndi tahen rehõ

Tahen mabon cero bero.

 

Sajao mabon manwa mone

Baha malate rane bhane,

Tahen rehõ  duk ar Mũhin

Hoyoḱ abon hạriạṛ phạgun.

 




Disạ Dohoiń Me

Am iń ńamlet́ mea ińren leka

Haere amem calaoena iń eskar

Bạgikate ạḍi sạṅgińte

Judi iń iń tahẽlen khać

Amaḱ ontor kocare.

Mẽt́ ipil re amaḱ umulre

Tobe pạtiạuḱạń baṅem hiṛińeńa iń,

Dohokańam amaḱ ontor kocare.

Dulạṛ tonolte bhitri ontor re

Jãhãtinạḱ sạṅgińtem calaoḱ tao hõ iń do

Disạ doho miạń am jiwet́ bhor,

Dhạrtire calaḱ horre.

Aema hoṛ sateć ńapam hoyoḱa katha hoyoḱa

Okoe kodo hiṛińoḱa okoe kodo baṅ.




Tinạḱ Muskil Jaṅgare Horoḱ Panahi Niye

Fashion se sajoni kuṛi se maejiukoaḱ apnaraḱ lạbit́ kaṭa reaḱ joton do ạḍige hewa menaḱtakoa. Ńelkeabon kaṭa reaḱ panahi do ạḍige jạruṛ jinis kana. Ar niạ kaṭare horoḱ panahi jokhon apnar hoṛmo reaḱ sajko são mit́kate mońjge horogoḱa un oktege ona do hoyena niạ jug reaṅ fashion. Ar niạ jug reaṅ nonkan ńeloḱ lekan panahi hõ amaḱ hoṛmo lạgit́ muskil hoe daṛeaḱa. Jodi am ṭhik map ar usul reaḱ panahi baṅ hoelen khan hoṛmo lạgit́ mit́ maraṅ khoti hoedaṛeaḱa.

Hi-Hil re tinạḱ muskil: Okoeko kuṛi se maejiuko sajoḱko kusiaḱ onko lạgit́ do maraṅ mit́ṭen oṅso do hoyoḱ kana niạ hil senḍel. Onko do noạ usul senḍel ạḍiko bachao joṅoḱa. Niạ usul panahi modre menaḱa pencil hil, platform hil, semi hil ar hõ nonkan nanan ńutuman hil panahiko. Ar kuṛi hoṛ hõ niạko sokh kateko kirińa. Ar ritimoto ona horoḱ kate taṛamko prakṭisa. Cet́ lekakate aćaḱ taṛam hoelenre ona senḍel se hil niạ ḍaharre baṅe bhindạṛoḱ. Menkhan niạ usul hil horoḱte ạḍi maraṅ muhim hoedaṛeaḱa. Jaoge Hi-hil horoḱ lekhan hoṛmo reaḱ bisi jaṅ hasoa. Ona eskar do baṅ menkhan ạḍi jaoge bebohar lekhan bisi jaṅ reaḱ haso khon ehoṕkate hoṛmo ạḍi ạṛis ạikạuḱa ar jaṅ reaḱ khoe do bại bạite hoyoḱa. Ar aema din dea haso khon Arthritis ńutuman rog hõ hoedaṛeaḱa niạ usul senḍel se hil horoḱ iạte. Oka okte taṛam jokhen hõ haṛaḱ bhindạṛ reaḱ sombhobona tahena. 2 inci usul hil jaṅgare sabhabik khon 50 percent bạṛti cape teara.

Muskil Flat Senḍelre hõ: Bhạbitoḱ kanabo je usulaḱ panahirege joto somossa, menkhan baṅ flat senḍel rehõ hoṛmo reaḱe khotiegea. Hi-hil jemon dea hasoe ehoṕa onkage flat senḍel tehõ kaṭa reaḱ iḍi hasoa. Pạhil re flat se soman senḍel mońj aramge ạikạuḱ rehõ ạḍi aema din horoḱ lekhan thoṛa thoṛa iḍi hasoge tayomte lạṭukate bisi jaṅ hasore mucạdoḱa. Ona iạte jaoge usul senḍel baṅ horoḱkate okte okte flat senḍel ar hõ okte okte flat se soman senḍel horoḱ horoḱ usul senḍel hõ horoḱ jạruṛa.

Tobe tinạḱ usul se cet́lekan senḍel (panahi) horoḱa: University  of Calofornia Bio-medical labrotary reaḱ mit́ gobesona re ńelakana, mit́ṭen hoṛ dinre goṛre 60 hajar khon 1 lakh bar taṛam lạgit́ jaṅga dohoea ar e rakaba. Jãhãe Jodi 70 serma bańcaoḱ khan sabhabik bhabege uni do tinạḱ bar kaṭatae taṛam lạgit́e tul are dohoea ona do bo aṭkar daṛeaḱ kangea. Onate nunạḱ bar kaṭa taṛam lạgit́ mońj panahi horoḱ reaḱ jạruṛ menaḱa mente doctor ko meneda. Hoṛmo reaḱ jaṅ se iḍi, ḍanḍa, gunṭhi ṭhik dohoe ar jaṅko reaḱ khoe ko khon mońj dohoe lạgit́ jạruṛa pamp shoe se naseaḱ usul senḍel. Din hiloḱ kaṭare beohar lạgit́ senḍel se panahi reaḱ usul 1 1/2 inci khon usul jemon baṅ hoyoḱ. Ar nanha hil bodol moṭa cạrkona payawaḱ hil senḍel horoḱ lekhan hoṛmore  jhuki kom tahena.

 

 

 




Haraṛ Kanṭhar (Gidrạ Eneć)

Pe pon se mõṛẽ bochor umerren kaṭić gidrạko bulạuko reaḱ eneć kana. Asokaete ạyuṕ jokhen goṛom buḍhi hoṛ do kạṭić gidrạkoye eneć baṛakoa. Eṅga apako kạmireko dhurạu akan tahẽkan jokhen hoṛ do gidrạye bulạukakoa.

Eneć-Eke ekete gidrạko do akoaḱ tiko haraṛa leṅga ti reaḱ uduḱ kạṭuṕ eneć ocoḱkan gidrạ doye uduḱkaḱa ar eṭaḱ kạṭuṕ doye sikuṕkaḱa.

Jojom ti reaḱ uduḱ kạṭuṕ do leṅga ti reaḱ sikuṕ akan kạṭuṕreye haraṛkaḱa seye gotokaḱa, ar onkage sareć kạṭuṕko doye sikuṕ okokaḱa. Buḍhi do eke ekete, nonka bãkhẽṛate gidrạwaḱ uduḱ akan ti kạṭuṕ aćaḱ jojom ti reaḱ uduḱ kạṭuṕteye pheda

Haraṛ kanṭhaṛ maṅgar jaṅ

Pạrni pat, pạrni pat

Jham, jham ḍhela ḍhili ḍhela ḍhili

Hãsguṭi didiram didiram

Birạm do daḱ loye dukạna,

Kạri hạnḍi beker benḍaṅ chorwaṅ

Chorwaṅ roṛ tora uni gidrạ do aćaḱ leṅga ti aćaḱ jojom hatlaḱreye okokaḱa. Ado dosar ti kạṭuṕe phet́ ocoḱa. Unre uni buḍhi do ạḍi mońj lagṛẽ golwari baha ar chạṭiạr sereń reaḱ sal mesal rạṛate kạṭuṕe phedtaea noḱoe nonka sereńate,

Kit kite kitạ buṭạre

Tala tala ralsa buṭạre

Ja hedelsiń jo sae burure,

Gindir gidić gindir rase

Toṛma rase torma rase

Lemko leṅgor leṅgoṛase lem do

Jaba merom bheo bhạri

Bheo Bhạri khetlaoḱ

(Ol toṅgeḱa)




Mit́ṭen Maraḱ Pińcạr Ar Suṅkạl Cẽṛẽ

Mit́din mit́ṭen suṅkạl cẽṛẽ maraḱ pińcạr sãoe ńapamena. Unkin banarge jomaḱkin sendrakan tahẽkana. Suṅkạl cẽṛẽ ńelte maraḱ pińcạr do phạ̃ḱṛạ̃ḱe ḍhalkeda are menkeda, “jãhãe lahage jomaḱlaṅ ńam, jomaḱ do lahare ińgeń joma.”

Noa katha ańjomte suṅkạl cẽṛẽ doe hahaṛayena. Adoe kulikedea, “cedaḱ?” Maraḱ pińcạr doe  roṛ ruạṛadea, ńeledam am khon iń tinạḱiń maraṅa? Ińaḱ phạ̃ḱṛạ̃ḱ do tinạḱ monj ńeloḱ kana. Onate ińge lahań joma.

Khange maraḱ pińcạr do enejoḱe ehoṕena ar suṅkạl cẽṛẽ metae kana, am do mit́ṭen cẽṛẽ kanam. Onate cehra reaḱ bhage bạṛić do cet́em bujhạukada!

Maraḱ pińcạr aḱ katha ańjomte cẽṛẽ doe menkeda, hẽ sạrige, am lekan phạ̃ḱṛạ̃ḱ hõ bạnuḱtińa ariń huḍińgea. Ińaḱ hoṛmo hõ rawalgetińa. Onatege kusi sana lekań uḍạu baṛaea ar jomaḱ hõń jogaṛa.

Suṅkạl cẽṛẽ aḱ katha ańjomte maraḱ pińcạr doe bujhạukeda cehra babot eṭaḱko nisrạu do baṅ bhagea. Maraḱ pińcạr aćaḱ bhule bujhạuket́te suṅkạl cẽṛẽ ṭhen ikại khojkeda.




Sohrae Sereń

Lutur tegeń ańjomleda

Asam disạm caole dạina geleć akan,

Delaṅ dạilaṅ ńel ạguya.

Mạńjhikoaḱ chaṭkare

Roṭe sagaṛ menaḱana dại,

Onarelaṅ dejoḱa

Asam disạm caole dạilaṅ ńel ạguya.




Moseye Janamoḱ Kana

Isrạyel hoponko do Gosen disomre 430 sermako tahẽkana, ar ạḍiko saṅgeyena. Khange Misor disomre Joseph bae baḍaelede mit́ṭaṅ nawa raje teṅgoyena. Uniye menwana,Noko Isrạyelrenko do ale khon ạḍiko saṅgegea;mit́din aleren bạiriko hoe botećkoḱa. Ona iạte ạḍi ãṭ goḱ bhạriạ kạmikoteye santaoet́ko tahẽkana; menkhan tinạḱko santaokoa,unạḱ artet́geko bạḍ idiḱa. Khange pharaoe hukumket́a,tinạḱko janamoḱ koṛa gidrạ do Nil gaḍareko khadle giḍikoa eken kuṛi gidrạge jiwet́ko tahena.

Ona jokheć Livi khũṭren mit́ṭaṅ maejiu do mit́ṭen koṛa gidrại janamkedea, ar uni do ạḍi mońje ńelkedete 3 cando dhạbiće okoledea;ado ar bae oko daṛeadete pạṭiol reaḱ mit́ṭeć piṭạri benaokate onare uni koṛa gidrại gitićkedea, ar Nil gaḍa aṛe reaḱ pạṭiol gajaṛre onae dohokat́a.

Gidrạren ạjij do pharakreye teṅgo akana jemone baḍae ńam uni cet́ hoyoḱtae. Mit́din khange Pharaoren hoponera do umoḱ lạgit́ gaḍateye ãṛgo hećena, ar piṭạri ńelket́te oar rakaṕ ocoket́a. Uni raraḱkan koṛa gidrại ńelkedete uni lạgit́ ạḍi mãyã sanakedea. Ado gidrạren ạjijtet́ do sen sorente Pharaoren hoponerate kulikedea,Henda go,uni gidrạ lạgit́ nuḱnuić iń ńam ạguyea? Pharaoren hoponerate roṛ ruạṛadea, Do ńam ạguạńme. Khange gidrạren eṅgattet́geye hoho ạgukedea. Gidrại harayen khan eṅgattet́ do Pharaoren hoponerat ṭhene idikedea ado uniren hopone hoyena, ar uni do Moseye ńutumkedea, enteye menket́a, Daḱ khon iń oarkedea. (Exod. 2, 1-10)




Barea Pusi Aḱ Golpo

Mit́ṭen atore barea pusikin tahẽkana. Mit́ṭen do moṭa ar mit́ṭen do rohoṛge tahẽkana. Mit́din  rohoṛ pusi do moṭa pusie kulikedea, “Noṅkan jomaḱ do okarem ńameda?”

Dinạm ńindạ iń do raj bakholre calaokate mej (table) latarreń duṛuṕkoḱa. Raj jom tayom mej (table) reaḱ onako joto jomaḱ hataokate usạrań joma.” Moṭa pusi doe roṛ ruạṛkeda.

Mit́din am sãotem iń hõ idińme? Iń hõ raj bakhol reaḱ jomaḱiń joma. Rohoṛ pusi do moṭa pusi nehõradea.

Moṭa pusi doe aṅgoc keda. Moṭa pusi sãote rohoṛ pusi do raj bakholre jomaḱ jom lạgit́e calaoena. Ona jokhen mit́ṭen pusi do onkin seće dạṛ ạgukeda. Are lạiat́kina, raj do montri hukumadea jemon okoe pusi dinạm raj aḱ mej latarre duṛuṕkoḱ uniko saṕ ạguye. Ona katha ańjomte moṭa pusi do rohoṛ pusie metadea, judilaṅ saṕ ńamen enḍekhan ạḍi maraṅ muskilrelaṅ paṛaoḱa. Onate teheń do baṅ calaḱge bogea.

Menkhan rohoṛ pusi do jomaḱ reaḱ lob laloc bae sambṛao daṛeaḱte eskarge raj bakhole calaoena. Ona okte Montri do rohoṛ pusi raj aḱ jom oṛaḱ seć calaḱ ńelte hudiskeda, nuige dinạm ńindạ mej latarre duṛuṕa. Onate rohoṛ pusi saṕkate jehel oṛaḱreko aderkedea.




HOPON MẠI

Hopon mại beret́ kate hutum saphaḱme

Puthi Khata saṕkate paṛhaoḱ duṛuṕme,

Oloḱ paṛhaoḱ cet́ lekhan ạkil genem ńam

Ạkil begor cet́ hõ bạnuḱ hapen dinem ńam.

 

Ạkil judim hameṭana amaḱ jionre

Sanam hoṛko dulạṛmea sãota somajre,

Hapen dinre jion ḍahar sagaṛ lagaire

Bacom tahen eṭaḱ ko khon tayom mạcire.

 

Ạkil marsal hoe kate ma sãota ạyueme

Amaḱ jạt ar amaḱ pạrsi rạkhi jogaome,

Sãota amaḱ thạli akan ńut ar losot́re

Sapha soṛa santal somaj menaḱ ak asre.

 

Am do kanam sona miru amge susariạ

Ạkil marsal jeret́ kate hoyoḱme lạuṛiạ,

Sona barag noa somaj jogaṛ ruạṛme

Ạkil marsal sapha tite sepeń rakabme.




Goṭa Dhạrti Go Pạrsi Mãhã Bargel Pạhil February Ar Santalkoaḱ Go Pạrsi

Santal pạrsi reaḱ apnar harop reaḱ ńutum do Santali harop (laṭin) baḍaeabon je, Poul Olaf Bodding 1890 sermare Bharot disome hećlena. Ar Bharot disom hećkate santalkoaḱ pạrsi, sãohẽt́, leg-acar, ạri-cạliko ol kate rạkhi jogaokeda. Bodding Saheb do santalko talare 44 bochore tahẽkana ar inạko dinre santalko lạgit́ ạḍi utạre kạmi oṭokeda. P.O.Bodding ge pạhil santalite cando pichạ Hoṛ Hoponren Peṛa Hoṛ ńutuman chapa sodor sakame uchạneḱkan tahẽkana. Niạ chapa sakam do 1890 serma khon 1904 serma hạbić chapa sodorlena. Hoṛ kạhniko (1924), Ran rehet́ (Santal Medicine), Studies in Santal Medicine and Connected Folklore emanteaḱko. Inạ chaḍa hõ Santali ronoṛ se grammar ar Santali Dictionary hõe ol oṭo akada.

Santali pạrsiren 60 lakh hoṛ santalite kathako roṛeda, bạrṭikaete okoe do Jharkhanḍ, Pạchimboṅgo ar Orissa nagrahareko girobasoḱkan. Santali pạrsiren ar eṭaḱ jạtrenko Nepal re menaḱkoa, onko doko thoṛagea, goṭa disomregeko pasnao akana. Santali pạrsi do kana maraṅ munḍạ pạrsi,  amdaj 2 lakh Munḍạ pạrsiren hoṛ menaḱkoa. Santali pạrsi do ạḍi jạsti roṛoṛoḱkan ạdibạsi pạrsi kana. Bharot, Nepal, Baṅgladisom ‍ar Bhuṭanren amdaj 60 lakh hoṛ Santali pạrsite kathako roṛeda. Santali do Austro-asiatic pạrsi reaḱ mit́ṭen gharońj kana. Oka do ho ar Munḍa sãote jopoṛao akan.

Baṅgladisomre The Santalstimes.com ar Santalinews24.com Ńutuman barea online khobor sakam ehoṕlenre hõ nit do eken The Santalstimes khobor sakam cạlu menaḱa. Calaoen serma khon National Agency for Green Revolution songstha hotete gel mõṛẽ goṭen Santali iskul ar nes nãwãte ar hõ mõṛẽ goṭen iskul jhićena. Jotokote bargel (20) goṭen iskul re Santali pạrsite cecet́ kamihora calaḱ kana. MASSAUS ńutuman mit́ṭen songstha mõṛẽ goṭen ar Karitas Bangladesh Prokolpo hotete Santali pạrsite iskulko ạyureda.

Calaoen serma khon National Agency for Revolution do MLE (Multilingual Education Program) do Santali pạrsi tayom daram dinre jiạṛ dohoe lạgit́ atoren juạnkoaḱ dạyik do ạḍi maraṅa. Onate juạnko lạgit́ club hõ bandhao akana. Juạn ko do ạḍi jorte ko meneda, pạrsi do jogajog reaḱ ạri do baṅ kana bickom ona khon arhõ  bạṛti jãhãnaḱ; noa oporom, cecet́ ar sãotare seledoḱ reaḱ buṭạri kana. Santali pạrsi sikhnạt hotete gidrạ ar juạnko pạrsi cetanre bạṛtiko gagojoḱa ar onkoaḱ ona cecet́ kạmihora mit́din Santali pạrsi jạtiạri lạgit́ Baṅgladisomren sarkar ṭhen nehõrko doho daṛeaḱa.

National Agency for Green Revolution goṭa dhạrti go pạrsi mãhã laha joto Santali pạrsi cecet́ kạmihora calaḱkan manḍerre santal hoṛko lạgit́ sikhnạt, leg-acar ar kạuḍi sećte lahantie babotre sikhnạt baḍae se gạkhuṛko, Orthonitibid (Economist) ar ạdibạsi santal gobesok ar são kạmiạko sãote gapalmarao se dupuṛuṕ hoyoḱa. Noate gidrạko, juạnko ar santal jạtren hoṛko pạrsi sećte lahantie lạgit́ ṭhik se sạbit karonko uduḱ daṛeaḱa.

Baṅgladisom reaḱ goṭa lekate goṭa dhạrti go pạrsi mãhã do manotena. 1999 sermare UNESCO do go pạrsi mãhã manotko ghosonakeda ar 2000 serma khonge goṭa disomre go pạrsiko manoteda. UNESCO do somaj se sãota ṭikạu dohoe lạgit́ leg-acar, ạri-cạli ar pạrsi cetanreko pạtiạuḱ kana.

Sãotare Santali pạrsi ṭikạu ar jiạṛ dohoe hoyoḱa. Menkhan noa Santali pạrsi do mit́ leka adoḱ horre menaḱa.

Goṭa dhạrtire 40% hoṛ akoaḱ pạrsiteko roṛ ar bujhạu nonkan pạrsi cecet́ reaḱ ạt bạnuḱa. Enrehõ Multilingual Education Program (MLE) sikhnạt kạmihora do Santali pạrsi reaḱ jạruṛtet́ ar lahantie lagit́ maraṅ dạyike dohoyeda. 

Baṅgladisomre ạḍi lekan jạt menaḱkoa. Nonḍe do judạ judạ dhorom, jạt, pạrsi ar jạtren hoṛko menaḱkoa. Onko modre mit́ṭen do santal jạt. Ạdivạsiko modre santal do dosar lạṭu jạt kanako. Onko do Rajshahi, Rangpur ar Sylhet jilạreko basoḱ kana. Santal jạtren hoṛko 7 lakh khon hõ ḍher menaḱkoa. Menkhan 2022 serma reaḱ hoṛ lekha lekate ńeloḱ kana  eken 1 lakh 29 hajar 49 goṭen hoṛ menaḱkoa. Santal koaḱ apnar pạrsi, ạri-cạli ar acar legcar menaḱtakoa. Enrehõ adomaḱ do adoḱ horre menaḱa. NAGR (National Agency for Green Revolution) do santali pạrsi rạkhi jogaore laha heć akana. Noa do be-sarkari songstha kana. Pre-primary porjaire gidrạko akoaḱ gogo pạrsite cet́akote santal gidrạko akoaḱ pạrsi ar akoaḱ ạri-cạliko beohar lạgit́ ạtko ńamkeda.

NAGR do Utạrbongo reaḱ Rajshahi, Chapainawabgonj ar Naogaon jilạre 30 goṭen iskul mit́ṭen niạm se dhara lekate pạrsi cecet́ kạmihora doe ạyureda. NAGR do Chapainawabgonj reaḱ Nachol ar sodor upạjilạ re 5 goṭen iskul re amdaj 500 gidrạ Santali sikhnạte emako kana. Noa songstha reaḱ kukmu do kana, san

tal pạrsi ar ạri-cạli beohar ar tayom daram piṛhirenko talare laṛcaṛ. Noa hotete eken Santali pạrsi rạkhi jogaoḱa ona do baṅ, bickom noa reaḱ beohar ñawã piṛhirenko ṭhen arhõ ḍher idiḱa. NAGR do eken gidrạko talare Santali pạrsi do bae beohareda, bickom santal juạn-juạniko talare hõ mit́ṭen pạrsi club benao talate onko talare hõ Santali pạrsi beohar are laṛcaṛeda. Ona chaḍa hõ juạnko talare Santali sãohẽt́, ạri-cạli, acar beohar calao idiḱ kana. Ona iạte apnar pạrsi, ạri-cạli cetanre judạ judạ daya dulạṛ do janam idiḱ kana.

Noa Santali pạrsi ar ạri-cạli beohar kạmihora do Mennonite Central Committee (MCC) aḱ goṛote Multilingual Education Program (MLE) tabere ạyuroḱ kana. NAGR ren Program Manager Prodip Hembrom doe menkeda, ‘santali pạrsi sikhnạt chaḍa hõ noa songstha do ạdibạsi santalko selet́ tayom akan eṭaḱ jạtiko talare sikhnạt, niropon hoṛmo, awareness, gidrạ umerre bapla, ńu bubulaḱ birudre ar gharońj reaḱ ae-upại ḍher ar somaj kạmi hõe ạyureda. Onka leka NAGR ren ạyurić Mn.Stephen Soren hõe menkeda, as menaḱa mit́din Baṅgladisom reaḱ joto santal atore Santali pạrsi sikhnạt kạmihora ạyuroḱa. Darakan dinre santal pạrsi beohar talate jiạṛ tahẽna. Noa babotte Chapainawabgonj Additional Deputy Commissioner (General) Md. Nakib Hasan Tarafdar hõe menkeda, ‘NAGR santal koaḱ apnar pạrsi rạkhi jogaore oka kạmihorae hatao akat́ ona do ạḍi gorob reaḱ kana. Darakan dinre Santali pạrsi rạkhi jogao lạgit́ prosason seć khon hõ goṛoe emoḱa.

Baṅgladisom santalkoaḱ pạrsi, sãohẽt́, leg-acar, ạri-cạli, itihas emanteaḱ saṕ dohore aboge dạyik ar kạmihora hatao hoyoḱtabona. Santal gidrạko niạ jugre baṅgla ar iṅgrạjite oloḱ paṛhaoḱko jor jobor ocoḱ kana. Sikhnạt ḍaharre Santali pạrsi ḍhilạu karonaḱte pạrsi je aboaḱ maraṅ sompot kan, hoṛ̣ hoponaḱ mul rehet́ se bhit ona katha do joto hoṛko hiṛińeda. Tinạḱ din iskul-kolej re noa sikhnạt kạmihora baṅ bebosthaḱ unạḱ din hoṛko hotete Santali pạrsi do ohoge rạkhi jogaokoḱa. Baṅgladisom sarkar, sikhnạt baḍae ar gạkhuṛko, hudis bundis se gunạn hoṛ ar ạdibạsi santal somajren onoliạ, gunidar hoṛko lahaḱ hoyoḱtakoa. Enḍekhan goṭa dhạrti go pạrsi bargel pạhil santalkoaḱ go pạrsi jaejug jiạṛ tahẽna.