Meskoć

Meskoć

Mit́ okte thoṛa bidisiạ Baṅgladisom ko hećlena. Ado Baṅgladisom ren mit́ṭen koṛa ko kulikedea, ape disom reaḱ jatio khilạḍ do okaṭaḱ kana? Ado uni koṛa doe roṛ ruạṛkeda, ale disom reaḱ jatio khilạḍ do kana kabaḍi. Khangeko kuli ruạṛkedea, enḍekhan cedaḱ noa do jatio khilạḍ kana?

Adoe roṛ ruạṛkeda, ente noa khilạḍ redo ạḍi aema akoṭ se tạkićaḱ menaḱa. Tinạḱ laha seć calaḱem kurumuṭuia unạḱge am são gateḱkan eṭaḱ dolko doko aṭkaomea. Jemon alom laha daṛeaḱ. Ṭhik onkage mit́bar hoṛ menaḱkoa tinạḱ laha seć se cetan seć rakaboḱem kurumuṭui unạḱgeko or pheḍmea.   




HSC Biḍạu Reaḱ Jo Sodoroḱa 15 October

Calaoen serma reaḱ HSC ar ona man reaḱ biḍạu jo do darakan 15 October sodoroḱa mente Anto:sikha board ren sabha mukhiạ ar Dkaka Sikhnạt board ren Chairman Professor Topon Kumar sarkare baḍae ocokeda.

Calaoen 30 June HSC ar ona man reaḱ biḍạu ehoṕlena. Ona bidạure 14 lakh 50 hajar 790 goṭen gidrạko selet́lena. Pạhil dhapte sodor akan routine lekate 8 din biḍạu hoe tayom thoṛa muskil metaḱme pạṭhuạkoaḱ andolon karonte bidạu do bondlena. Inạkate 18 July do joto biḍạu bond utạrena. Sikhnạt Montronaloy doe baḍae ocokeda je, bidạu hoe akan bisoe ko reaḱ khata do tojbij katet́, ar sarećaḱ metaḱme bidạu baṅ hoe akan bisoe ko reaḱ do SSC ar ona man reaḱ bidạu jote grade point niṭ katet́ HSC biḍạu reaḱ jo do sodoroḱa.     




Sikhạuna Golpo

Mit́ṭen Pajhaṛ dare ḍar re duṛuṕkate jirạuḱkan tahẽkana. Ado mit́ṭen Kulại do Pajhaṛe ńelkedete kulikedea, Iń hõ am lekań jirạu daṛeaḱa? Pajhaṛe roṛ ruạṛadea, hẽ, cedaḱ bam daṛeaḱa. Inạkate uni Kulại do otrege mit́ jaegare jirạuḱa mente duṛuṕena. Ackage mit́ṭen Toyo onḍe hạjirena, ar don kate uni Kulại-e saṕkedete jomkedea.

Cecet́aḱ bisoe: Jãhãn kạmi begor duṛuṕkate suluk se nirạite  jirạu joṅem menet́ khan, enḍekhan am do ạḍi cetanre tahẽn hoyoḱtama




Mit́ṭen Kuṛi Iń Dulạṛkedea-Gel Turui Aḱ Porbo

Dulạṛiạ gate,

Hola amem metadiń lekage ciṭhi reaḱ roṛ ruạṛiń emadea. Ạḍi ghạṛić ṭana ṭạnireń paṛaolena, Pạhil do olae ekal baṅ sanaledińa. Nitoḱ jaeba hok ol lạgit́ iń kurumuṭukeda. Nõḱõe iń kol selet́et́ kan do ona reaḱ joṭet́em ńela.

Bejãe muskil ciṭhi. Ar kokol nit hõń botoroḱ kana. Holanoḱ goṭa ńindạń huḱdiskan tahẽkana cet́ iń cekaea. Khange monre heć got́ạdińa je pạhil do am iń kol maṛaṅama jemonem ńel. Dayakate am bạhu hõ paṛhao ańjomaeme. Judi uniye menle khan je kokol hõ ṭhikoḱgea, tobeń kola. Solo-ana pạtiạr hoyoḱ ar alo haso oḱco ona do kuṭhingea. Nit khonge iń ma ona roṛ ruạṛte botoroḱ mań ehoṕen. Paseć ses reaḱ ponea sobdo badle khan boge hoekoḱa. Cet́ lekam menkea onako do kichu ãjhãṭ macha katha hoyena se?

 Noage

Amren pạtiạr,

Gate




JISU 5,000 HOṚE JOM BI OCOYET́KOA

Jisu Genesaret doreão mit́ṭeć nicol jaegateye parom calaoena, ado hoṛko onako ańjomket́ khan, hako pako otteko pańjakedea. Ạyuṕ beren khan, uniren celako uni ṭhen sorkateko metadea, E Probhu, noa jaega do hãhãkar kana, ar ber hõ bạnugićan, hoṛ baṛe bidạkakom, jemon gãoalekote senkate jomaḱko kirińjoṅ, Jisui roṛ ruạṛat́koa, Ape baṛe emakope jom lạgit́. Onkoko roṛ ruạṛadea, 5 goṭeć piṭhạ ar 2 kạṭić hako chaḍa ado bạnuḱtabona; ona do unạḱ hoṛ lạgit́ cet́ hoyoḱa?

Menkhan Jisu do ghãsreye duṛuṕ ocoket́koa, ar onako 5 goṭeć piṭhạ ar unkin barea hako ataṅkate serma seć beṅget́ rakaṕkateye bhorat́a ar kecaḱkate celakoe calat́koa, ar celako do onko duṛuṕ hoṛkoko em idiat́koa. Jotoko jom bien khan, Jisu aćren celakoe metat́koa, Sareć akan kecaḱaḱko samṭaope, jemon cet́ hõ alo bharabhaṭoḱ. Khange 12 uḍli perećko halaṅ samṭaoket́a. Onkoko jomket́ hoṛ do, maejiu ar gidrạ chaḍa 5,000 ganko tahẽkana.




Mit́ṭen Pipṛiạṅ Aḱ Golpo

Mit́dhao mit́ṭen guni hoṛ aćaḱ bagwanre Pipṛiạṅ aḱ bele ńel ńamkeda. Uni doe tạńkhikeda je Pipṛiạṅ do ona bele khon onḍokoḱe kurumuṭuieda menkhan baṅge daṛeaḱ kana. Enege janam akan nawa Pipṛiạṅ ạḍi kajak kurumuṭu katet́ rehõ oka belere tahẽkan ona khon goṭa hoṛmo bae oḍok daṛeaḱ kana. Mit́ okte uni Pipṛiạṅ doe laṅgayena are hapeyena. Noa ńelte uni hoṛ do mãyã hećadete sen sorena ar sareć hoṛmo kạpcite get́ket́te Pipṛiạṅ-e onḍoṅkedea.

 

Ado cet́pe hudiseda nui hoṛ do Pipṛiạṅ-e goṛowadea? Sạrige mẽt́te ńelre goṛo leka bujhạuḱ kanrehõ nui hoṛ karonte Pipṛiạṅ aḱ bạṛti khoti hoe akantaea. Cedaḱje, Pipṛiạṅ onḍoṅoḱ reaḱ okae kurumuṭiet́kan tahẽn, onage tayom daram dinre uniaḱ jionre maraṅ upkạr se bhạlại hoekoḱa. Menkhan uni hoṛ tinre Pipṛiạṅ aḱ sareć se bạki oṅso get́ giḍikeda unre uni Pipṛiạṅ aḱ phạ̃ḱrạ̃ḱ do ṭhikte baṅ janam akan tahẽkana. Onate uni Pipṛiạṅ do aćaḱ jionre ṭhikte bae uḍau daṛeada, ente udạuḱ lạgit́ uniaḱ phạ̃ḱṛạ̃ḱ do baṅ mạjuta.

 

Sikhạuna: Jionre jotowaḱ muskil, duk-dạndi do abo laha seć calaḱe goṛowabona. Duk se kosṭo begor okoe hõ tis hõ bae maraṅ daṛeaḱa. Onate aboaḱ jionre lahanti se laha seć calaḱ lạgit́, jãhãere bhorsa baṅkate abotege kurumuṭui jạruṛkantabona.

 




Meskoć

Meskoć

Mit́ṭen koṛae tahẽkana. Mit́din uni koṛa do ṭirak (truck) gạḍire tạkićena. Khan jãhã lekate ona khon rukhiại ńamkeda.

Thoṛa din tayom aćren mit́ gate sãoe ńapamenre uni gate doe mengot́keda, E gate, dela teheń do hana ḍahar korelaṅ dãṛã ạguia. Ado ạḍi usạra uni koṛa doe roṛ ruạṛkeda, baṅa gate, bạṅ calaḱa. Khange kulikedea, cedaḱ bam calaḱa? jãhãnaḱ onkan muskilaḱ menaḱa se cet́? Adoe menkeda, ente oka ṭirak gạḍiteń tạkićlen onare ol tahẽkana, aema sarhao, arhõ ńapam hoyoḱa.




Gel Eae (17) Goṭen Ṭoṭhare Hoe-Daḱ Heć Daṛeaḱa

Teheń Lukhibar (3 October) gel eae (17) goṭen ṭoṭhare hoe-dak heć daṛeaḱa mente abohaoa office doe baḍae ocokeda. Onare arhõ men akana, Rajshahi, Pabna, Bogura, Tangail, Dhaka, Mymensingh, Faridpur, Jossore, Kushtia, Khulna, Barisal, Putuakhali, Noakhali, Comilla, Chottogram, Coxsbazar, ar Sylhet, ṭoṭha sećte dạkhin-purub nakha khonaḱ ghonṭare 45-60 kilomeṭer toṛte hoe selet́ daḱ hõ heć daṛeaḱa.                                                  




Mit́ṭen Kuṛi Iń Dulạṛkedea-Gel Mõṛẽ Aḱ Porbo

Dulạṛiạ gate,

Noa ciṭhi paṛhao tora do ekalteń obak utạrena. Sạrige bạń buj daṛeada je noa ciṭhite cet́ lekan tarko paṛaoańa. Ja do jage rukhạ sukhạ jobab emkate se ạuri goḱ kathate hõ sa dapoṛkae do baṅ sanaledińa se cigạriạea mente sowal-upạr-sowalae hõ baṅ sanaledińa je am hõ nonkan bapla umer kuṛi gidrạko ren apatem tahen khan nonkan ciṭhigem olkea se ceta. Baḍaegeạń je nui juạn koṛawaḱ edre kũhrạu danaṅre hajar hajarkoaḱ jivir hirdạn ar duk menaḱa. Onkan ciṭhire kathako unạḱ bhạri baṅ bujhạu jạruṛa arhõ sanam khon asol do apnar dogoḱ lạgit́ bań dhaklao laha ocoḱ jạruṛa aṛaṅtet́ reaḱ kạḍrạha ar labaṛ reaḱ behok khạtirte do. Pạhilge oka cekae reaḱ menaḱ do noage-noa raḱ aten. Onatege tho iń doń goṭawana je ińaḱ bujhạu soḱdor ar jobab emoḱ reaḱ sanam khon pạtiạr tạrika nit hạli doń hape hataṛkoḱa.

Etohoṕre bạhu-ṭaka do khub maneyanaḱ tahẽkana, onate do bapla bhuńjạuḱ kan tahẽkana. Lagaoḱaḱ jinis do mal jalko tahẽkana uni kuṛi khạtirte gharońj lạgit́ rojgar daṛe reaḱ loksan hoyen ona reaḱ khuṭi purun mente. Judi uniko bạgikae khan mal jal do ruạṛkako hoyoḱkan tahẽkana. Ona karontege kuṛi gharońjren do bapla tambhaoḱregeko hạ̃soḱkan tahẽkana. Poesa, oka teheń ńamen ar gapa do khoroćen, cạliten khon ona dustur reaḱ man motlob ḍhertet́geye bạtilkeda.

Teheń gapa kuṛi gidrạko reaḱ golam bebosa lekanaḱ do ḍher dhaoge bań ńamoḱ kana. Noa mare ar nawa dustur acka tapam kan akhṛa do asol do manwawaḱ mon kana. Jibonre eṭaḱ nonkan ṭhạ̃ige bạnuḱa okaṭaḱ bapla ar gharońj khon bạṛti tarkoḱ. Nahaḱ jug reaḱ disom reaḱ istok somaj, dhorom ar rajniti somossako do noarege ńapam kan leka ạikạuḱ kana, ar dikhitoḱ kana. Arhõ lahantiḱ joh do maejiukoaḱ lahaḱrege rehet́ akan ạikạuḱ kana. Herel do un hạbić bae sạdhina tin hạbić ać pantere sạdhin akan maejiu bạnuitae. Rajniti sạdhinota sạdhin ar dạyikiạ juri pạri begor baṅ hoe daṛeaḱa. Menkhan sạdhin juri pạri hõ un hạbić bakin hoe daṛeaḱa tin hạbić bapla reaḱ soḱhot́ rehet́ menkate dulạṛ baṅ tahentạkin. Asokaete bapla jibon reaḱ, do cet́ kana mente; enḍekhan noa selet́ dan samaṅa mente cet́ henaḱtabona? cet́ abo hõ baṅ nẽḱẽge babon ḍunḍhạu tot́joṅ kana je dulạṛ do bapla tambhao ocoe soḱhot́ gonḍa kana mente? Judire hõ abo talare bạhu-ṭaka dustur bạnuḱtabona, enhõ baṅ dulạṛ do judạ rokom reaḱ dhon-somttite lesenoḱ kana? Tinaḱge eṭaḱ hoṛ bon bujhạu orome, unạḱ apnargebon oromoḱa. Inạkate nonka do babon bujhạuḱa je gubman ńam lek dan emoḱ hoṛ lekabon teṅgo akana., enkathaebo lãhãtgeabon seyangea ar sa, ńamaḱgebon baḍaea, bickombon onko lekana okoe goṛo jạruṛakokange.

Noage 

Amren pạtiạr,

Gate




Pạihạwan Sagaṛe Ńamkeda Boroć Kaṭawan Roni Murmu

Calaoen 16 September Pạihạwan sagaṛe ńamkeda Sapahar upojilạ reaṅ Lokkhipur Dighipara santal atoren are (09) serma ren ṭuạr gidrạ Roni Murmu. Pạihạwan sagaṛ ńamkate iskul calaḱ reaḱ kukmu hõ purunentea.

Noa pạihạwan sagaṛ doe emena Besarkari songstha Rotary Club Of Dhaka Kawran Bazar ar National Agency for Green Revolution (NAGR) songstha Chapainawabgonj Amnura Mission bibhag seć khon. Noa okte Chapainawabgonj khon seṭer akan National Agency for Green Revolution (NAGR) ren ạḱyurić ar Amnura Rotary Community Core ren upodesta (adviser) doe menkeda, calaoen sạnicar (14 September) Kalbela sombad do mẽt́re paṛaoadińa. Khan ona sombad paṛhao tayom ạḍigeń bhabnayena. Onate mit́ dhao ńele lạgit́ Chapainawabgonj reaḱ Amnura Mission khonaḱ boroć kaṭawan Roni Murmu aḱ oṛaḱteń heć seṭerena mit́ṭen pạihạwan sagaṛ emae lạgit́.  Ona sãote uni do sarkar ar sãotaren mit́bar daman se guni hoṛko nui tuạr gidrạ sorre teṅgon se goṛawae lạgit́e nehõrat́koa.

Roni ren lạṭu go Sonoti Murmu (62) doe lại sodorkeda, bargel (20) serma lahare jãwãetet́ doe goć akana. Hoponera hõ bạnuitaea, ṭaka paesa hõ bạnuḱa. Gharońjre ạḍi ṭonṭa, arhõ ona talare menaea boroć kaṭawan ṭuạr gidrạ Roni. Uni do ạḍi nacar dosare menaea mente lại saḍekeda.Okoe do noa pạihạwan sagaṛe emket́, Roni ać lạṭu do onko ạḍi ãṭe sarhaoket́koa. Roni ać nanaren koṛa Borson doe menkeda, noa pạihạwan sagaṛ ńamkate ạḍi bhage hoyena. Cedaḱ je, laha leka iskul se bajar calaḱre baṅ haronoḱ hoyoḱa. Pạihạwan sagaṛ ńamkate Roni Murmu do rạskạte menkeda, bạṅ taṛam daṛeaḱa, pạihạwan sagaṛiń ńamkeda. Nit́ khon do noa sagaṛre dećkate iskulteń calaḱa, aema jaega doń dãṛã daṛeaḱa.

Inạ chạḍa hõ Amnura Rotary Community Core ren sabha mukhiạ ar NAGR ren Program Manager Prodip Hembrom hõe baḍae ocokeda noa besarkari songstha do Chapainawabgonj jilạ selet́ turui (6) goṭen jilạre sãota se samajik lahantire kạmikana. Noa songstha do tayom akan hoṛko talare sikhnạt, gidrạ umerre bapla, ńu bubulaḱ birudre ạḍi jhũke kạmi idieda. Ona okte Kalbela Chapai protinidhi Abbul Hayat Sahin, Kalbela sapahar Prodip Saha selet́ arhõ aema hoṛ do seṭerko tahẽkana.