MARAṄ ḌUBẠ DAḰ

Manwa do dhạrtire bạḍen saṅgeyenako. Set bõsrenko do Kạyin bõsrenko tuluć ghar ghạrạiko joṛaoket́te dhạrtire do kại chabaoena, ar Isor doe kastaoena manwae benao akat́ko iạte. Menkhan Noah do Isor samaṅre dayae ńamket́a. Ona iạte Isor do Noahe metadea, Am do 300 moka jeleń, 50 moka osar ar 30 moka usul mit́ṭaṅ jahaj benaome, ar bhitri bahre alkatra hasate ona lasraome, ente iń do pirthimire ḍubạ daḱiń heć ocoea, sanam jạtrenko maraoko lạgit́, Noah do Isor reaḱ hukum leka ona jahaj benaokateye boloyena, ar uni tuluć aćren oṛaḱ hoṛ ar Sem, Ham ar Japhet metaḱme aćren pea hopon ar onkoren bạhuko, ar daḱre bako tahẽ daṛeaḱ joto jivianko joṛ joṛge. Khange Isor do 40 siń 40 ńindại daḱ ocoket́a, ar athantar reaḱ sanam jharna phoṛ oḍokena, ar usul utạr buruko khon 15 moka cetanre daḱge se rakaṕena. Ar rohoṛreko tahẽkan joto jiviankoko mohor meṭaoena; eken Noah ar uni tuluć jahajre tahẽkanko doko bańcao sarećena.

Khange Isor do Noahe disạkedea, ar dhạrti cetan cetanteye hoe idi ocoket́a, ar daḱ do ohraoena, ar jahaj do Ararat burure ḍhaṅ tahẽyena. Khange Noah do khiṛki duạr jhićkate mit́ṭaṅ bhonḍa kạhũi aṛaḱ got́kadea. Uni do onte noteye uḍạu baṛae kan tahẽkana dhạrti cetan khon daḱ ạuri ańjedoḱ dhạbić. Onakate Noah do mit́ṭaṅ potame aṛaḱkedea; menkhan uni do aboḱ reaḱ thol bae ńamlet́te jahajteye ruạṛena, ar Noah do ti tiạrkateye ataṅ aderkedea. Noah 7 mãhã jivi hataṛkate arhõ uni potame aṛaḱkadea. Uni do ạyuṕ ber ṭhonṭare mit́ṭeć ṭuṅgeć akat́ jạit dare reaḱ berel sakamanteye ruạṛena. Noah arhõ 7 mãhã jivi hataṛkate arhõ uni potame aṛaḱ dohṛakadea; ar bae ruạṛlente Noahe bujhạuket́a, baṅma, ot teṅgolen tahẽkana.

Khange Noah do jotokoante jahaj khone oḍokena, ar mit́ṭeć pinḍ benaokate jeredoḱ samaṅoḱko Isore samaṅadea gun manao joharae lạgit́. Ar Isor do ać monreye menket́a; Manwa gunạḱte ot ado bạń sarapaḱa; ente manwa reaḱ bundisjoṅ do gidrạ jokheć khonge bạṛićgetakoa. Pirthimi tahen bhor eroḱ ar iroḱ, reaṛ ar lolo, niron din ar rabaṅ din, ar siń ar ńindạ do baṅge cabaḱa. Khange Isor liṭạḱ-aḱ sermareye dohokat́a mit́ṭaṅ cinhạ lạgit́, ać goḱaḱe purạua mente. Noah do 950 serma umerreye goćena, ar maraṅ ḍubạ daḱ tayomren manwakoren janam datae hoyena.(Gen.6-9.)




H I S K Ạ

Hiskạ do mit́ṭen maraṅ abeg (Emotion) kana oka do mit́ hoṛ ar mit́ hoṛak gunman, sarhao, hameṭ, baḍaeaḱ, cecet́aḱ menaḱ khan onako ńelteye Hiskạḱa. Ar hõ Hiskạ do janamoḱa apnar obhab (okulạn) khon, apnar raṅgao, apnar tạkićaḱ, samajik, kạuḍi okulạn, bạḍại mon, man manotko hiṛiń selet́ aema lekan eṭketõṛẽkote hoyoḱa. Nonkate Hiskạ do etohoboḱa ar ạḍi maraṅ te pasnaoaḱa.

Ạḍi aema din lahare Norway disom ren Santali pạrsi cet́ akat́ mit Saheb hor soṅge aema lekan daman gapalmarao do hoyoḱ kana Santal hoṛaḱ lahanti, sikhnạt, ạri-cạli, hoṛmo hạṭiń ar emanteaḱ bisoeko cetanre. Ado Saheb doe lạiạń kana aema din khon ale hõ ape santalko lahanti lạgit́ le kạmi kana; Menkhan bhitri bhitrite ạḍi aṭ Hiskạ doe kạmieda ape santalko talare. Ar hõe menet́ kana je, eken Santal hoṛ hopon do baṅ bickom Bangladisomre basoḱ kan sanam jạtrenko talare noa Hiskạ do menaḱa. Metaḱ me goṭa dhạrti ren Manwako talarege kom ar dher. Onate teheń ińaḱ olokaḱ doń goṭa keda HISKẠ babot.

Hiskạ reaḱ maraṅ machine ńutum do hoyoḱ kana misribạt (Sorojontro). Am laha seć rakaboḱ em kurumuṭui khan tayom sećko or pheḍ mea, maraṅ jahan kạmiem etohoṕ lekhan am reaḱko oktaea, maraṅ kukmuiem ńel lekhan bam daṛeaḱ menteko nisṛạu mea. Nunạḱ eṭketõṛẽ modre am do bańcaoḱ tahen lagaoama, ehrar tahen lagao ama, kukmu purạu lagaoama,entet́ manwa do eṭaḱ hoṛaḱ jaṅgatedo bako taṛama, apnar jaṅga tege taṛam jạruṛa, dạr jạrura. Am cetan seć rakaṕ me lạgit́ do okoe hõ bako kurumuṭuia. Apnarte siń ar ńindạ bam kurumuṭu lekhan do okoe hõ am goṛowam lạgit́ do bako kurumuṭuia. Dhạrti do ạḍi aṭ geye eṭaḱa, nonḍe do sanam geko eṭaḱgea, Apnarte bańcaoḱ reaḱ hor ar as do apnartege benao jạruṛa. Tin hạbić bhageaḱ kạmite bam sodoroḱ hạbić do okoe hõ bako orom mea, bako koyoḱ ama ar bako ńel mea. Noa hõ hoyoḱa je, am katha em katet́ hõ katha bako dohoea. Ar hõ am ńapamoḱ lạgit́ ghonṭa ghonṭa ko koyoḱ laṅga ocomea. Jahan kạmire ạuriem jitạḱ hạbić am doko hudisa mit́ṭen lelha se boka hoṛ kanam.  

Dhạrti redo sanam hoṛge jo ńeńel ko as jonȧ. Am do tinạḱ ghonṭam paṛhaoḱ kana, tinạḱ ńindạm kạmi kana, tinạḱ em kurumuṭu kana; ona do okoe hõ bako ńel tama ar bako hudisa. Cricket ren mahasoe Sochin Tendulikar tinạḱ 6 turui chokkaeye dal akada ona do maraṅ bisoe do baṅ kana menkhan tinạḱ chokka dal katet́ aćren dole jitkạr akat́ koa onage maraṅaḱ bisoe kana. Football ren maraṅ khiloḍiạ Mesi do tin ghạṛić aćaḱ katạ re bole doholeda, se tinạḱ dhom gol reye ṭuṭi leda ona do maraṅaḱ do baṅ kana; football khilạdiạ ńeńel kan hoṛ doko ńela Mesi tinạḱe goal keda ar aćren dol doko jitkạrena se baṅ. Entet́ Jo kangea maraṅaḱ bisoe do.

Sisirjạuić do abo sanamko mit́ṭen enejoḱ lạgit́ khilạḍ maṭh doye em akat́ bona. Ona khilạḍ maṭh okoe tinạḱe la ghaḍlaḱ daṛeaḱ kana; ạḍi thoṛa ganem la ghaḍlaḱ lekhan do ghaḍluḱ hoyoḱa, ar thoṛa bạṛti khạndri khan do pukhri hoyoḱa, ar hõ bạṛti ghaḍluḱ len khan do maraṅ dighi hoyoḱa, am okam kusiḱa onage hoyoḱa. Sisirjạuić do am dil ar daṛeye em akat́ mea, bud akile em akat́mea, baṛge se maṭh hoye em akat́mea; Menkhan amaḱ ona daṛete cet́ em benaoa ona do amgem baḍaea, ghạḍluḱ, pukhri se dighi amaḱ cetan rege nirbhoroḱ kana. Onate Hiskạ do baṅ bickom apnar daṛete bon kurumutui ma apnar lahanti lạgit́.

Onate Bill gates do nonkae men akada; “Okoe ame edrewama uni do alom hirkhạwaea, Ente uni do emon mit́ hoṛ kanae okoe doe sikạra, uni khon am dom soros gea”.




Pajhạṛ Cẽṛẽ Leka Dhon Dạulạt

Sonot Baebel re ol akana, Onare amaḱ mẽt́ paṛaolen torage ona do cabaḱa; Ente ackage dhon doe  phạ̃ḱrạ̃ḱjoṅa, Ar pajhaṛ leka serma seće uḍạuḱa (Kạhtukko: 23:5). Ạn ạri taberen cetan hudạren kạmiạko se hoṛko ńutumte jalapuri ko luṭpaṭ reaḱ kathako disom hoṛko samaṅre cet́ leka sodoroḱ kana; onkate ạḍi caṭo ar hahaṛage ạikạuḱ kana. Disạm lahantire dạyikan hoṛko do ti phulạukate kaera dareko hoelena menkhan nit onkoaḱ umul hõ baṅ ńeloḱ kana. Siń-ńindạ hudis ganḍonkate oka dhon jarwalen, ona sanamaḱ do chir chạtur cabayena. Dhon dạulạt rạkhi jogaoreko bertha akana.  Nit sanam lekan ṭahrao se anman dhon dạulat do rasṭro aḱ khajańci re menaḱa. Dhon do amaḱ Edre se raṅgaoḱ dinkore bae goṛowama. Enḍekhan nit́ dhạbić okoe do hoṛmo reaḱ balbalao daḱ jaṅgare jorokateko lahaḱkan, onkan dhon do jiạr ar tahṛao akan tahena. Baebel re ol menaḱa,Probhuge reṅgeć oḱcoyić ar kisạ̃ṛ oḱcoyić; Unige coḱpotić unige uḱsulić (Pạhil Samuel Puthi 2:7).

BCB reaḱ khobor sakamre ol akana, calaoen 15 sermare Baṅgladisạm khon 28 dharate durniti hotete 234 Bilion markin ḍolar binhok se bepar akana. Ar noa kạmiko kạmikeda rasṭro ren namḍak ar cetan hudạre duṛuṕ akana hoṛko. Sonot Baebel re dhon sõćjoṅ, beohar, dạyik ar ona ạuriạḱ beohar reaḱ horko do  bornon akana. Jingi bitạu ar din hiloḱ reaḱ kạmiko purạu; Baebel do aboaḱ gharońj ar peṛa pạrbhạko babotte hõe lạiabon kana. Cet́ leka Sikhnạt reaḱ kạmi dhon sõćjoṅ, onka leka bạnij bepar katet́ hõ ṭaka poesa do jogaṛoḱa. Onate Sonot Baebel re menaḱa, Menkhan kisạ̃ṛoḱ sanayet́ko hoṛ do biḍạu ar pạsire, ạḍi lekan bepuj hạhạn lalockoreko khańjoḱa, one onako do maraoḱ ar nosṭoḱre hoṛkoe unumet́ko (Pạhil Timothi 6:9). Abo manwa do kisạ̃ṛoḱ sanate aema lekan lalockorebon paṛaoḱ kana, samajiạ-be samajiạ, rastro birud se somaj birud kamkajre bon joṛaoḱ kana. Aboaḱ jaṅ jel re noa nisạ do tumul akana, onate menakana, Ṭaka poesa duḱlạṛić do ṭaka poesate bae biḱa, ar acel pacel dhone dulạṛet́ić hõ arjaoaḱte baṅ, noa hõ ạuṛiaḱgea. Probhu Jisu do aćren celako noa cecet́aḱ emat́ko tahẽkana, ente okare dhon menaḱtama, onḍege amaḱ mon hõ tahena.

Probhu botorae reaḱ kuṛại do dhon ar man ar jionge. Dhạrtiren manwakoaḱ khojoḱaḱge, jãhãtinre abo hõ noako ńam lạgit́bon ḍạṛ baṛae kana. Noa babotre hõ ol akana, Acel ar manot do am ṭhen khonge hijuḱa, ar am do sanamaḱ cetanrem rajoḱkana. Amaḱ tirege daṛe ar jor do; ar am hatrege menaḱa sanamaḱ maraṅ ocoe ar daṛe ocoe do (1 biboron 29:12). Sanam daṛean Isor baba tinre coṭ khone ńeńela, unre abo do ać seć do baṅ bickom dharti sećgebon beṅget́kaḱa, inạ ghuṛirege muskilaḱ do ghoṭaoḱa. Solomon hõe sikạrleda, Aćaḱ dhonregeye bhorsajoṅkan hoṛ doe tolmojoḱa, Menkhan dhorom hoṛ do hạriạṛ sakam lekae sahreḱa (Kạhtuk puthi 11:28), se Pạtiạr hoṛ do ḍher bhore ńama, menkhan kisạ̃ṛoḱre utpatoḱ hoṛ do bin sạjạite bae tahena (Kạhtuk puthi 28:20). Bharot disạmren mare maraṅ montri Haradanahalli Doddegowda Deve Gowda menleda, inaḱ niṭaḱ jomage emạńpe, ente tayomte bạṛtilen khan bạń aṅgoćmea, ariń mena okoe kanae Probhu do? Baṅkhan tayomteń nacarlenre kombṛo leka bạṛić horiń bachaoa, ar Isor ńutum ạuṛ̣i pạthạṛiń beohara. Noa do Kạhtuk puthire ol akana, Raja Solomon do aćaḱ jion reaḱ katha khone ol akada. Inạkate Raja Solomon do Isor aḱ hor khone pharaklena. Sadhu Pạul do Timothi cehaokate Epehisi manḍerren koe metat́ko tahẽkana, ‘Ente sanam bạṛićaḱ rehet́ do ṭaka poesa duḱlạṛge, one onako uihạret́te adom adomko do biswạs khonko bhaṅgṭaoakana ar ạḍi okoć dukte akotet́geko soboḱ taṕakana, ( Pạhil Timothi 6:10).

Sostor do ṭaka poesare lạṭkao akan babotre lahare sontor akat́bona.

  1. PROBHUaḱ bhor doe kiḱsạ̃ṛa (Kạhtukko 10:22)
  2. PROBHU manotaeme amaḱ sanam dhon duribkote, (Kạhtuk 3:9)
  3. Alom khaṭao laṅgaoḱa kisạ̃ṛoḱ lạgit́ do (Kạhtuk 23:4).
  4. Apeaḱ cạlcolon do ṭaka poesa bin duḱlạṛaḱ hoyokḱtapema; (IBRIKO 13:5).

Chin disạm do bahre ren bạirikoaḱ ti khon rukhiạ lạgit́ Great wall ko benaoleda one oka do Chin reaḱ pạcri lekate oprom menaḱ. Khobor lekate,  noa pạcrire do cando khon hõ bạṛti ńeloḱaḱ tahẽkana. Enrehõ Chin disạmre pạcri benao katet́rehõ bes dhao ko akham akana, noa reaḱ mul karon tahẽkana ṭaka poesa; okoe do pạcri duạrre dạyike tahẽkan, onko do ạḍi utạr ṭaka paesa ko hataoleda. Ṭaka poesa lob laloc do bạrịć horte ạyurbona. Ona karontege sonot Baebel re menakana,  Adoe metat́koa, Men cehaoḱpe ar sanam lekan lob laloc khon sontorakan tahenpe, ente hoṛaḱ jion do sareṛoḱ leka menaḱtae dhon duribte do baṅ hoyoḱa (Luk 12:15). Sisirjạuić Isor baba do manwa jion ạyur lạgit́ ae-rojgar são sãote sambaṛao reaḱ horko hõ sostorre ol caṛhao akada. Isor aḱ soros utạr sirjon do manwa, uni do aboe dulạṛet́bon kana.  Apostol kạmi puthire Pạul do sanamaḱ ńel jutkate Timothi noa solhae emadea, Noa puriren kisạ̃ṛko kạjiạ̃ukom, jemon aloko usul monoḱ; ar bin-khạṭi dhonre aloko bhorsa akan tahen, menkhan Isorrege, one uni sahtate jotoaḱe anṭao abonkan rạskạte beoharjoṅ lạgit́, (1 Timothi 6:17).




Mit́ṭen Kuṛi Iń Dulạṛkedea-Gel Are Aḱ Porbo

Dulạṛiạ Gate

Bejãe bhabnań ạikạueda iń lạgit́ do somoege jateć baṅ kulạuḱ kantama. Menkhan ińaḱ dulạṛ do am lạgit́ dinek din jạsti idiḱ kana. Am do ińaḱ monren mukuṭ kanam. Ạḍitet́em mõńja, ńindạ cando terdećem cekaea. Iń do iń boeha am baba ṭhen iń kolakadea. Uni hõe rạjigea. Pher inạkate do alaṅaḱ hạ̃s rạskạ aḱkoṭaḱ do cet́ge baṅ tahena.

Darae hapta do mit́ṭeć maraṅ bhoj hoyoḱa. Ona bhojre am nẽotameń menjoṅ kana. Am kaka hõ nahaḱe seṭeroḱgea. Alaṅaḱ baplatem kusi utạroḱa. Guti kạmṛiko tahentama, arem kusilen khan amte hõ ṭakam kamao daṛeaḱa. Ekalte mem-era lekam tahena. Alaṅaḱ somaj jion do eken lekha-poṛha hoṛ talare khemaoḱa. Menkhan alaṅ dulạṛ do joto khon comotkaroḱ talaṅa.

Noage  Amren

Pạtiạr gate




BABEL REAḰ BURUŃJ

Ạd khon dhạrtire do eken mit́ pạrsige tahẽkana. Manwako do puruạ seć mohnḍakate Sinạr disomre maraṅ okoć mit́ṭeć ṭạnḍi ńamkate onḍeko berelena. Adoko mepenena, delabon, serma hạbić ṭuṅgạuḱ mit́ṭaṅ buruńjbon benaojoṅa, jemon goṭa dhạrtire alobon chir chạturoḱ.

Menkhan Probhu do serma khon ãṛgokate onkoaḱ pạrsiye gaḍbaḍaoket́takoa, jemon aloko bupujhạuḱ. Onkate Probhu do goṭa dhạrtireye chir chạturket́koa, ado buruńj beḱnaoko bạgiket́a. Ona iạte ona ṭhạ̃i reaḱ ńutum do Babelko dohoket́a, ente onḍe Probhu do goṭa pirthimirenko reaḱ pạrsiye gaḍbaḍaoket́takoa. Sem bõsrenko do Ạsiareko tahẽyena, Ham bõsrenko do dạkhin seć Ạphrikateko calaoena, ar Japhet bõsrenko do pạchiạ seć Bilạtteko senena.




Neṭ Duniạren Dundu

Manwa coṅ samajiạ tonol khonko saha calaḱ kana. Noṅkan sawal jãhãeaḱ monre hećaekan; uni babotre eken niạgebon men daṛeaḱa je uni do bastob duniạregey jiwidoḱ kana. Noa bastob dhạrti chaḍa hõ eṭaḱ mit́ṭen duniạ menaḱa; oka do mon duniạ mentebo men daṛeaḱa. Mon duniạren hoṛ do dhuṛi dhạrtiren khon hõ ạḍi samajiạ ar susạriạ menteko jạhiroḱa. Noko do ạḍi milạn sar hoṛ kanako. Neṭ duniạre onkoaḱ oḍoṅ bolon ńelte asokaete onkagem bujhạukea. Noko do nij peṛa pusṛiko são ńepel ńapam se hiri hipiri bạnuḱtako lekage. Mon duniạren ạnạṛi hoṛko sãoge nạṛjạṛ bạṛtigetakoa. Noko do dhạrtiren hoṛko khon chapaḍao idiḱte mõṛẽ inci reaḱ pardareko paera baṛae kana. Noa reaḱ orjo napaeoḱa se bạṛijoḱa ona tojbij reaḱ bhar do somaj bigiạni baṅkhan mon ḍakṭorko upạrbon jimạkaḱ khan paseć bogekoḱa. Menkhan onḍe hõ ạḍi din tạṅgi taṛaḱ tayomge orjo ńamoḱ reaḱ as menaḱa.

Social Media são laṭkao tahen reaḱ bạṛić orsoṅko jaoge dinạm hiloḱ reaḱ khobor kagojkorebobon ńelet́ kana. Onako khobor ńelte monere botor janamoḱa noa hudis kate enkathae darae dinre noa khon arhõ bạṛić halot hoyoḱa se cet́? Social Media beohar reaḱ neam dhara babotre jankạri ne-hoṛ ṭhen ạḍi do baṅ pusṭạua. Neṭ duniạren dundu metaḱme kom umerren gidrạ ar cahe do umeran hoṛko reaḱ kathagem men niạko din ạḍiko umjhạu akana. Bastob duniạren go-baba akoren gidrạ koaḱ bhạlạire tinạḱko danṭaoko; kukmu duniạre menkhan onka do baṅ ńeloḱa. Mobile phone saṕkate sanam ghạṛi laṛcaṛ baṛae do bạṛić heware bodol daṛeaḱa. Noa hewage tayomte nesare bodol daṛeaḱa. Jãhã baṅ karonte internet service bondlen khan bạṛićge aṭkaroḱa. Samajiạ helmelkore netar hoṛko, mobile phone korege jạsti bestom ńelea. Okte seṭerakana gidrạko mońjte mẽt́ luturako reaḱ, Online reaḱ nesa husit́ chaḍao lạgit́ digital detox camper cạlu akada. Noa camper mobile jimạ kate neṭ duniạ khon sạṅgińreko tahẽn kana. Noako ńelte monere mit́ṭen maraṅ sawal rakaṕ akana. Sawal do morality sãote freedom reaḱ. Gidrạ morality ḍaharte ạyurkore cet́ onko do sạri ḍaharre teṅgo tahẽn reaḱ salhabon emakoa se onko rukhiạkore freedom kobojtako lek kana.

Tumạl:Jugsirijol




Lelha Parwa

Mit́ṭen birre Kũṛit́e tahẽkana. Onḍe do ạḍi utạr Parwa hõko basoḱkan tahẽkana. Onko Parwa ar Kũṛit́ talare benebạiri tahẽkana. Uni Kũṛit́ botorte Parwa do oṛaḱ khonaḱ bahre sećge bako onḍoṅ daṛeaḱkan tahẽkana, onate Kũṛit́ hõ bae ceka daṛeaḱkoa.

Uni Kũṛit́ do mit́ din mon monte nonkae phãndkeda ar Parwae metadea, jãhãn botorge bạnuḱa, ińaḱ katha ańjompe. Cedaḱ ạuṛiaḱ dope botorạń kana? Iń do aperen raj benaoińpe. Enḍekhan doń ńel baṛapea. Ape do ińren porjape hoyoḱa. Ape cetanre okoe hõ jãhãn jor julum bako calaoma, onako ńel jutge ińaḱ kạmi. Lelha Parwako do uni calak cạtur Kũṛit́ aḱ sebel kathate bulạuente raj ko benaokedea. Ar Kũṛit́ do raj hoyen tayom din hiloḱ mit́ṭen kateć Parwa goćkate jojome dhurạuena. Ado Parwa do ako bhitrireko galmarao kana, abo do lelha leka aboren bạiri aḱ sebel kathatebon bulạulena, nit ona reaḱ sạjạibon ńameda.

Sikhạuna:Bạiri aḱ sebel kathate tis hõ oho bon  bulạuḱ ma.




Sadom Ar Gadhawaḱ Golpo

Mit́ṭen hoṛe tahẽkana. Uniren do mit́ṭen Sadom ar mit́ṭen Gadhae tahẽkana. Mit́ din uni hoṛ do aćren Sadom ar Gadha ante ḍaharte calaḱkan tahẽkana. Gadhawaḱ deare do maraṅ okoć barea bojha lade tahẽkana. Hamalte Gadha do bae idi daṛeaḱ kana. Ạḍi ãṭe sasetoḱ kana. Ado uni do Sadome metadea, E boeha, bạń daṛeaḱ kana, ma noa bojha do amaḱ deare lade me. Sadom do uniaḱ kathate baṅge rebenlena.

Thoṛa ghạṛić tayom Gadha do hamal bojha bae sahaolet́te horrege bhindạṛena are goć hapeyena. Un jokhen uni hoṛ do ona bojha Sadomaḱ deare ladekeda, sãote Gadhawaḱ goć hoṛmo hõe ladekeda. Niạ dhao hamalte Sadom do kikiạuate mạ̃hĩr aṛaṅte bakhẽṛe dhurạuena teheń iń gunạḱtege nonkan dosareń paṛao akana. Ente unre Gadhawaḱ bojha ḍohaoreń goṛowae khan, nonkan dosa do ohogeń ńelkea, nit ona hamal bojha sãote uniaḱ goć hoṛmo hõ idi hoyoḱkantińa.

Sikhạuna: Apnarte nonkan jãhãn kạṭić kạmire dạyik hatao hoyoḱa, enḍekhan onkan hamal se maraṅ dạyik khon thoṛgan rehõ rukhiạ bon ńam daṛeaḱa.




Ạdibạsi Pạṭhua Gidrạkoaḱ Ar Ạdibạsikoaḱ Jumi Jaega Jobor Dokhol Ar Koclon Birudre Manwa Tonol

“NCTB hotete ạdibạsi katha bạtil ar 15 January Dhaka re ạḍibạsi pạṭhuạ gidrạko ar ạdibạsikoaḱ jumi jaega jobor dokol ar koclon birudre manwa tonol do hoe purạuena. Chapainawabgonj jilạren ạdibạsi hoṛko do Sạnicar (18 January) hiloḱ bela 11 baja jokhen noa manwa tonol akhṛa ar Nobabgonj Sarkari College samaṅreko michilkeda.

Jila Adibasi Forum ren sabha mukhiạ Cornelius Murmu aḱ ạyurte manwa tonol akhṛare kathae roṛkeda, ‘Utarbongo Adibasi Forum ren central komiṭi ren sabha mukhiạ Hingu Murmu, ar sadharon sompadok Ad.Probhat Tudu. Inạ chaḍa hõ akhṛare kathae roṛkeda, Prodip Hembrom, Hindu-Bodho-Oiko porisod ren Sonjib Saha, Jila Puja Udjapon Porisod ren sadharon sompadok Dhanjoy Chattargy, ‘Adibasi Mukti Morcha ren sabha mukhiạ Bishwanath Mahato, Rajowar ren ạyurić Kutila Rajowar, Jatio Adibasi Porisod ren upodesta Bongopal Sardar, Kolhe jạtigosṭhiren ạyurić Rumali Hasda, Jatiyo Adibasi Forum ren Jubo sompadika Monika Soren. Manwa tonol akhṛare sawalia (bokta) ko roṛ sodorkeda, eṭaḱ jãhãn oprom tedo baṅa, eken ạdibạsi lekatege thamgạḍi akanle tahẽna. Onate NCTB selet́ jotowaḱre se joto jaegare jemon oprom do ạdibạsi  tahẽn. Arhõko menkeda, Chapainawabgonj jila selet́ disom reaḱ utar nakha ren adibasi ko cetanre jumi jaega jobor dokhol arko koclon ocoḱ kana. Noako jumi jaega jobor dokhol ar ạdibạsi koclon do bond hoyoḱa. Baṅkhan arhõ maraṅ andolon se manwa tonol do hoyoḱa. Noako babotre sawalia ko do Sarkar kajak dạbi ko baḍae ocokedea.   




Gel Murhuć Jom Hoṛko Bogeyen Reaṅ

Jisu mit́ din Jirusaleteye calaḱkan tahẽkanre, 10 goṭeć murhuć jom hoṛko daramkedea. Onko do sạńgińre teṅgokateko raḱadea, E Jisu purkhạ, dayawaleme! Uniye metat́koa, Do, senkate naekeko ṭhen udugoḱpe! Khange calaḱ calaḱtegeko saphayena. Onko modre mit́ hoṛe bogeyen ńelket́te ạḍi garte Isor sabasi sabasiateye ruạṛena, ar Jisuaḱ jaṅga ṭhen taberenteye gun manao joharadea, ar uni do mit́ṭeć Samariạ hoṛe tahẽkana.

Khange Jisui menket́a, Gel ke gel do bako saphalena? Onko are do okare? Nui eṭaḱ jạtren hoṛ chaḍa okoe hõ bako ńamlena Isor man emae lạgit́? Adoe metadea, Ma beret́kate calaḱme, amaḱ pạtiạuge bańcao akat́mea.