Lelha Kisạ̃r Hoṛ

(Luk 12: 13-21)

Aema hoṛge Jisu Mạsi do cecet́ić mahasoe ar Nạbi hisạbteko manaoedea. Noa iạtege onko mod khon mit́ hoṛ do Jisu Mạsi metadea, boeha talare menaḱ sompotti babot kạphạriạ do meṭao got́kam. Uni hoṛ do boeha ṭhen khon sompotti bhag-e khojoḱkana, menkhan boehatae do bae emaekana.

Jisu do uni hoṛaḱ khojoḱa bae hetaoada. Ente Jisu Mạsi do noako lạgit́ bicạrić doe baṅ kana, ar bicạr lạgit́ ho adalot re bae duruṕ akana. Ar noako kạphạriạ saphae lạgit́ ho noa dhạrtite bae heć akana. Jisu Mạsi do atma ren bicạrić kanae. Ona iạte jãhãe manwa dhạrtiaḱ lab karonte Jisu ṭhen hijuḱ reaḱ jạruṛ do banuḱa. Cedaḱje Mạsiaḱ raj do noa dhạrtire do banuḱtaea.

Ar bạṛtikaete Jisu do manwawaḱ ontore baḍaegea. Okoe sompotti reaḱ bhag-e khojoḱkan uni do lob menaḱtaea. Ente uni doe lobhigea. Ar lob karontege uni hoṛ do jãhãleka tege ona sompotti ńam lạgit́e  kurumuṭueda. Sostore meneda, “Dhạrti do alope dulạṛa ar dhạrtire menaḱaḱko ho alo.Jãhãe dḥartiye dulạṛ khan Baba reaḱ dulạṛ  unire  bạnuḱanaṅ.” 1 John 2:15.

Manwawaḱ jion asambheṛ dhon-sompotti cetanre do baṅ tehãḍoḱ kana.  Karon sompotti do jaejug jion bae em daṛeaḱa. Sompotti do rạskạ ar suluk bae em daṛeaḱa. Bickom sompotti manwawaḱ jionre dạndiye ạguia.  Sạrige, khạjuk aboaḱ jạruṛ lạgit́ dhon-sompotti bo jarwae khan, enḍekhan atma sećtebo tuạroḱa. Unre abo do Isor ṭhen tehãḍ baṅ kate dhon cetanrebo tehãḍoḱa. Abo do Isor cetanre biswạs bo bonda. Ar tinre aboaḱ jionre nonkanaḱ ghoṭna hoyoḱa unre aboaḱ atma do bon ada.

Jisu do lelha kisạ̃ṛ hoṛaḱ phen kathae lạikeda. Okoe do kisạ̃ṛoḱ lạgit́ gola oṛaḱre dhon jomae dhurạuena. Uni kisạ̃ṛ hoṛ doe menkeda, “E jiwi ḍher serma lạgit́ bae akan acel pacel dhon dorib menaḱtama jirạujoṅme, jomjoṅme, ńujoṅme, heseć sekrejoḱme”.  Isor uni ṭhene hećena are metadea, “E bebuj, niạ ńindạge amaḱ jiwi do am khon ko khoja.” Mane do hoyoḱkana, uni hoṛ do gujuḱ hoyoḱtaea. Inạ tayom amaḱ asambheṛ dhon menaḱtam ona reaḱ cet́ hoyoḱa! Sostore meneda, “ Ente Isor bebhukti hoṛ reaḱ do cet́ as.  Isor uniye get́ giḍikaere? Isor uniaḱ jiwiye iditaere?” Job 27:8.  Ar ho sostore meneda, Ente dhạrtite do cet́ ho babo agu dara akada, ar cet́ ho bacobo idi tora daṛeaḱ.     1 Timothy 6:7.

Okoe manwa serma raj lạgit́ dhon bae sõćjoṅa, sạrige uni doe lelhagea. Okaṭaḱ dhon jaejug lạgit́ do baṅ kan, ona dhon iạte cedaḱ aboaḱ jiwi botor rebo dohoyet́ kana?




Meskoć

Meskoć

Apa hon kin galmaraoḱ kana-

Gidrạ: E Ba, baḍaeam, iń dada mit́ṭen tejo jom akadea.

Baba: Cet́em meneda? Ạḍi maraṅ bhul hoe akan do!

Gidrạ: Alom botoroḱa, ente dadań do tejo gujuḱ bis soṅge soṅgeteń jom oco akadea.




Eṭaḱ dhõ̠k hoṛaḱ katha

Ar hõ̠ dhõ̠k ho̠ṛaḱ kathageń lạiyet́ kana. Ona do̠ nonka kana. Mit́ ho̠ṛ kathaye dhõ̠klena, pe̠ pon sermae hoeyena, e̠nhõ̠ bae bogeḱ kana, ar goć hõ̠ bae gujuḱ kana. Ado̠  ran ranteko bhagaoen khan bako ran ocoledea; ado̠ ạḍite̠t́e mora cabayena. Ado̠ kathae, mit́ din do̠ o̠ko̠e co̠ṅ mit́ṭaṅ ayaṅ biń doko go̠ć akadeye ńamkedea; ado̠e me̠nket́a, Boge hõ̠ bạń bogeḱ kana, ar baṅgeń gujuḱ kana, nui bińaḱ bis iń jom aḍoetaea, inạ do̠ń go̠ć ho̠doḱa; harkhet tinạḱ iń sahaoa?

Ado̠ kathae onka me̠nkate dhirite ho̠ṭo̠ḱe ko̠ṭe̠ć kuṭrạket́taea, ar ona bo̠ho̠ḱte̠t́ do̠ idikateye rapaḱ jo̠mket́a, ar aćaḱ jo̠to̠ kićriće ńam tot́ket́te ado̠m do̠e aṭe̠t́ket́a, ar ado̠mte do̠e oyo po̠ṭo̠mena. Me̠nket́ae, Bis iń jo̠mket́a, dhorage teheń do̠ń gujuḱgea nãhãḱ. Ayoge, goṭa ńindại gitić aṅgayenre hõ̠ bae goćlena; ado̠ ać ho̠ṛmo̠reye ạikạuet́ kan do̠, khoḱ hõ̠ normao ńõ̠ḱentaea. Ado̠ kathae, bại bạite khoḱ hõ̠ okayen co̠ṅ; tayomte do̠ khube moṭa aḍoyena. Ado̠ ho̠ṛko kuli baṛayea, Henda ya, o̠ko̠e ranat́mea me̠nte?

Ado̠e me̠na, O̠ko̠e hõ̠ baṅ, aćtege thirentińa. Ado̠ khub lekae daṛeyen khan bo̠cho̠r din purạukate noako katha do̠e lạiat́koa, baṅma, Iń do̠ nonka lekate noa ro̠g khon do̠ń boge akana. Ado̠ ho̠ṛko me̠nket́a, Gujuḱem me̠noana, onatege am do̠ Candoe dayawat́metem bogeyena. Ado̠ e̠ne̠ niạ katha hõ̠ cabayena, in maraṅgea.

Tumạl: Santal Folk Tales




Dhạcri Kul Ar Sikạriạwaḱ Golpo

Mit́ṭen gạkhuṛ sikạriại tahẽkana. Mit́din sikạr lạgit́ buru seće senena. Uni hijuḱkan ńelte joto jib-janwar jiwi botorteko dạṛ pharaḱkeda. Menkhan eken mit́ṭen Dhạcri kul sikạriạwaḱ horre teṅgoyena. Sikạriạ do soṅge soṅgete aḱ-sar uni seće samaṅkeda are metadea, nuḱũi ińren goḍet am ṭheniń kole kana, inạtege nãhãḱem buja ar ińaḱ tirem paṛaolenre arhõ cet́ dosa hoyoḱtama inạ hõm aṭkar daṛeaḱa.

Dhạcri kul do ona aḱ-sar reaḱ tuńtege botorte kekleset́ena. Khange uni Dhạcri kul do riạḱ riạḱe dạṛkeda. Horre mit́ṭen Toyo ńamkedea are teṅgokedete nana parkane batlao baṛakedea. Ado dile emadea are metadea, mit́ dhao tuńtege cedaḱ nonka ḍurukiạ leka dom dạdạṛkana? Unre Dhạcri kul doe roṛ ruạṛdea, “ jãhã tinạḱ dil ar sạhusem emạń, enhõ bạń ruạṛa. Okoe ren goḍet nunạḱ botoranićkan, hećkate iń cetanre hamla lekhan cet́ rukhiạge baṅ tahẽntiń do?

Jos katha: Sạngiń se pharaḱ khon jãhãe am cetanre hamlalere, uni aṛe do baṅ calaḱge bogea.  

 




Everest Burure Pạhil Dhaoe Ãṛgo Rakaṕena Santal Kuṛi Binita Soren

Kukmu do joto hoṛaḱge menaḱa arbon ńeleda menkhan joto okte joto hoṛaḱ kukmu baṅ purạu daṛeaḱa. Oktere somaj se gharońj reaḱ aema lekan jạruṛaḱko khạtirte kukmu khon bon pharakoḱ kana. Ạḍi thoṛa hoṛ menaḱkoa, okoe do akoaḱ joto lekan akoṭ muskilaḱko dea giḍikate akoaḱ kukmu ko purạueda. Onkage Binita Soren hõ hoṛko samaṅre mit́ṭen nạmuna kanae. One uni do aćaḱ taṛam ḍaharre aema lekan tạkićaḱ ko paromkate kukmui purạuket́. Binita Soren do santal ko modre pạhil  maejiu, okoe do Everest burui ãṛgo rakaṕena. Binita Soren do 1987 serma re Jharkhand  naṅgraha, Kharsawan jilạ, Saraikolla thana reaḱ Rajonnagar Block, Paharpur santal atore janamlena.

Atorege iskul paṛhao tayom College calaḱ lạgit́ dinre 25 kilomeṭer ḍuluṅ gạḍite calaḱ hijuḱkan tahẽkana. Ona atoren eṭaḱ kuṛiko do kelas Ten dhạbić paṛhao tayomko baplayet́ko tahẽkana. Menkhan uni do bapla baṅkateće paṛhaoena ar nit Binita Soren do Economics (Orthoniti) re graduate akada.

Mit́din iskul calaḱkan okte TSAF (Tata Steel Adventure Fundation) buru training lạgit́ mit́ṭen ḍhạrwạḱe ńelkeda ar ona do aćaḱ mone lobdhaokeda. Oṛaḱe hećena ar aćren eṅgat́ apate metat́kinạ, iń hõ noa training doń hataoa. jãhã lekate aćren eṅgat́ apate rạji ocoket́kinạ ar training re selet́ena. Ente ạdibạsi santal hoṛ doko tayomgea Binita hõ kạuḍi sećte aema lekan tạkićaḱaḱre paṛaoen rehõ bae as chuṭạulena. Bickom murukte aćaḱ kukmu ḍaharte taṛam idikeda. TSAF (Tata Steel Adventure Fundation) 2012, adom adom Everest aswariạ (arohi) ko kạuḍi sećte goṛowako lạgit́ ko bondoboskeda ar ona goṛo ńamko modre Binita Soren mit́ hoṛ. 

Binita Soren aḱ kukmu tahẽkana dhạrtire joto khon usul buru Mount Everest (8848 Metre) re rakaboḱ reaḱ. Mucạt́re aema tạkićaḱ ko paromkate 2012 serma reaḱ 26 May do aćaḱ ona kukmu sạriket́a, Bharot disom reaḱ jhạnḍi uḍạukeda 25 serma umerren Binita Soren. Uniaḱ ona kukmu purạure okoe do goṛoko emlen onko sanamko johar are sarhaoket́koa. Nit Binita Soren Executive rural development at Tata steel rural development society re kạmi kana. Binita Soren joto kuṛi hoponko ṭhen mit́ṭen nạmuna kanae. Cedaḱ je, uni hotete aema kuṛi hoponko monre dil ko ńam daṛeaḱa. Ente monre sana tahẽlen khan jãhã tinạḱ hamal kạmiregem jit daṛeaḱa. Mit́ṭen khoboriạ Binita Soren aḱ nawa piṛhi reaḱ thoṛa kathako sodorre nonkae menkeda, “Qualities of determination, persuasion and hard work” are required to be a successful in anything – Engineer, Footballer or Mountaineer. I found my calling in mountaineering. But the values required to achieve your dream remain the same.”




Daḱre Roṭe

Mit́din mit́ṭen Mahasoe mit́ṭen gamlae ạgukeda. Daḱte ona gamlae perećkeda ar mit́ṭen roṭei aṛaḱkedea. Inạ tayom Mahasoe do gamla daḱ loloe dhurạuena. Gamla reaḱ daḱ do lolo ehoṕena. Ar roṭe do ona lolo daḱ tuluć aćaḱ hoṛmoe misạukeda. Roṭe do urgum daḱ ńam kate ạḍi  rạskại bujhạukeda. Gamla reaḱ daḱ do artet́ lolo idiyena ar roṭe aćaḱ hoṛmo hõe misạu idikeda. Are paera baṛae kana.

Inạ tayom gamla daḱ do heḍejoḱ dhurạuena. Ar roṭe lạgit́ ona heḍejoḱ daḱre tahẽn ạḍi muskil hoyentaea. Ar bae misạu dareaḱ kana. Roṭe doe goṭa keda aćaḱ jiwi bańcao lạgit́ ona gamla khone don onḍokoḱa. Menkhan bae don ondoḱ daṛeada, ente uniaḱ hoṛmore jãhãn daṛe do bạnuḱa. Ar bạrti lolo karonte acaḱ hoṛmo bae misạu daṛeaḱ kana. Mit́ ghạṛi tayom roṭe do gamla lolo daḱre goćena. Mahasoe do aćren pạṭhuạ gidrại kuliket́koa, cekate roṭe doe goćena? Pạṭhuạ ko roṛ ruạṛ keda, lolo daḱte roṭe doe goćena.

Mahasoe doe menkeda, roṭe do aćaḱ dostegeye goć ocoyena. Pạṭhuạko kulikedea, cekate? Mahasoe doe laiat́koa, tinre daḱ loloḱkan tahẽkana unre uni roṭe do don baṅkate ona lolo daḱ soṅge aćaḱ hoṛmo misạu idiyet́kan tahẽkana. Ar tinre uni roṭe do aćaḱ daṛe cabayentaea ar bae misạu dareaḱ kana unre ona gamla khon don onḍokoḱe kurumuṭuleda, menkhan bae dhećleda are goćena.

Jos katha: Jion reaḱ bạṛić eṭkeṭõṛẽć re alom tahẽna bićkom bạṛić dosa khon  onḍoḱ hijuḱme.




Darkha Bagwanren Kạmiạ Hoṛ

Serma raj do aćaḱ darkha bagwan lạgit́ kạmiạko ạḱcu setaḱ torae oḍoken mit́ṭaṅ oṛaḱ kisạ̃ṛ leka. Ar din reaḱ mit́ sikạkate kạmiko tuluć rikitkate aćaḱ darkha bagwanteye kolkat́koa. Ar bạsiạm okte ganre oḍok senente bajarre eṭaḱko ạjạuṛi teṅgo akan ńelkateye metat́koa, Ape hõ darkha bagwante calaḱpe, ar hokaḱgeń emapea; adoko calaoena. Arhõ tikin ar tarasiń okte ganre oḍok senkateye onka lekaket́a.

Ado huḍiń daḱ lo ber ganre, oḍoṅ senkate eṭaḱko teṅgo akan ńamket́koteye metat́koa, Caḱ nonḍe sara dinge ạjạuṛipe teṅgo akana? Onkoko metadea, Ente okoe hõ, baba bako ạculet́le do. Metat́koae, Ape hõ darkha bagwante calaḱpe. Ado ạyuṕen khan, uni darkha bagwanren kisạ̃ṛ aćren sordare metadea, Do, kạmiạko hoho ạgukom, ar kuṛại emakom tayomko khon ehoṕkate lahako dhạbić. Ado huḍiń daḱ lo ber gan okteren hećente mimit́ sikạkateko ńamket́a. Menkhan onko lahako do hećkateko menwana, Ale nahaḱ bạṛtile ńama; menkhan onko hõ mimit́ sikạkateko ńamket́a. Khange ona ataṅkate oṛaḱ kisạ̃ṛ upạrte karać kurućenteko menket́a, Noko tayom hoṛ do eken mit́ ghạṛiko jabaṛ jubuṛlaḱa, ar ale sara din reaḱ ãṭ jharla jhạrli setoṅle sahao akat́ hoṛ tulućem bara bạriket́koa. Uni kisạ̃ṛ hoṛ do roṛ ruạṛkate onko modre mit́ hoṛe metadea, Henda peṛa, bacoń be dhoromet́me; mit́ sikạte iń tuluć bam rikitlaḱa? Am do amaḱ halaṅkate senjoṅme. Menkhan iń do am leka tayomko hõ emako sana menaḱtińa. Se ińaḱko reaṅ do sanań leka baṅ ganoḱtińa? Ińiń bhage teṛoṅ amaḱ mẽt́ joloḱ kantama? (Math. 20, 1-15.)

 




Ponḍ Sim Ar Hende Sim

Meskoć

Ponḍ sim ar hende sim ạkinaḱ gun kathakin ropoṛ kana-

Hende sim: Bhạgan ko do alege.

Ponḍ sim: Cet́ khạtirte?

Hende sim: Cedaḱ je, aleaḱ roṅ do hende rehõ, bele do ponḍ getalea. Menkhan apeaḱ roṅ do ponḍ rehõ, hendege do bape bele daṛeaḱ kana.

 




Meromko Jomlede Reaḱ Katha

Sedae jo̠khen o̠ko̠eren me̠ro̠m co̠ṅ, kathae, dosra ho̠ṛ oṛaḱteye bo̠lo̠len tahẽ̠kana. Ado̠ uni ho̠ṛ do̠ bo̠lo̠ torage uni dosra ho̠ṛren me̠ro̠m do̠e go̠ć go̠t́kedete oṛaḱteye ader go̠t́kedea. Ado̠ ńuhum khange onko me̠ro̠m kisạ̃ṛ do̠ ńańamko he̠ćena. Ado̠ko kuliket́koa, Henda ho, pase̠ no̠te̠ me̠ro̠mko he̠ć jãhãn akawat́pe? Ado̠ko me̠nket́a, O̠ko̠ baḍae ho e̠nte, baṅ do̠ko he̠ć akan baṅ do̠ baṅ, ale do̠ bale ńe̠lledea. Ado̠ mase̠ bhala aleren me̠ro̠m gudṛire ńe̠lkom, pase̠ye bo̠lo̠ akange. Ado̠ divhe oḍokkate me̠ro̠m gudṛireko arsal baṛaket́koa; ado̠ bạnugićkhan do̠ onko ńańam ho̠ṛ do̠ko ruạṛ calaoena. Ado̠ tala ńindạ hoeyen khan, uni me̠ro̠m do̠ko khalkedeteko ge̠t́ kuṭikedea, ado̠ko kokṛo jo̠mket́a, ar ado̠m jel do̠ko do̠ho̠kat́a

Ado̠ uni apat́ ho̠ṛ do̠ aćren gidrạkoe metako kana, E̠ yoi ape gidrạ do̠, nõ̠ḱõ̠e me̠ro̠m jelbon jo̠met́a, ado̠ gupi ṭhen ho̠ṛren gidrạ ṭhen do̠ alope soroḱa, e̠nte me̠ro̠m jel do̠ ạḍi bogea, baṅkhanko bas ṭhik bo̠te̠ćkepea. Ado̠ onko atoren gidrạ ać ṭhenko soroḱ khange ać do̠e pharak idiḱ kana, ado̠ arhõ̠ uni se̠ngeko se̠n idiḱ kana. Ado̠ unreye metako kana, Me̠n ya, iń se̠n do̠ alope soroḱa, bạṅkhan so̠pea nãhãḱ.Ado̠ko me̠nket́a, Cet́ ya so̠lea? Ado̠e metat́koa, Me̠ro̠m jel ya, hola ạyuṕ iń jo̠m akat́a e̠nte, arhõ̠ ado̠m jel do̠ menaḱgea.

Khange onko ańjo̠mlet́ gidrạ do̠ oṛaḱreko lạiket́a; ado̠ uni ho̠ṛko saṕkedete oṛaḱko todarotket́ khan jelko ńamket́a; ado̠ mõ̠ṛẽ̠ sikạko ḍanḍo̠mkedea; ado̠ bo̠ho̠ḱko ạcur ocokedea.

Source: Santal Folk Tales

 




ABO DISẠM

Abo disạm reaḱ ńutum do Bangladesh. Ghãs ar hạriạṛ dare-nạ̃ṛĩkote sajaoakan ạḍi mońj ńeloḱ disạm kana. Dhaka do noa disạm reaḱ raj naṅgraha kana. Ạḍi maraṅ sohor-bajar kana. Onḍe do uḍạuḱ-gạḍi reaḱ maraṅ ghạṭi menaḱa. Baṅladisạmre Dhaka, Rajshahi ar Cittagong do ạḍi soros lạṭu sohor-bajar kana. Hoṛo, jạ̃ṛĩ-paṭ ar guhum do noa disạm reaḱ asol phosol kana.

Gaṅga ar eṭaḱ aema gaḍako goṭa Baṅgladisạmre biń leka leń baṛaakana. Muslạ, Hindu. Kristan, Santal hoṛ ar eṭaḱ jạtko hõ noa disạmre menaḱkoa. Baṅgladisạm reaḱ dosar ńutum do Sonar Bangla.

SOURCE: BAḌAEJOṄ HOR