Mit́ṭen Casa Hoṛaḱ Golpo

Mit́ṭen casa hoṛe tahẽkana. Uniren do pea hoponko tahẽkantaea. Uni casa hoṛ do ạḍi bhage kạmiye baḍae kan tahẽkana. Uniaḱ gujuḱ lahare uniaḱ joto kạmi cecet́ lạgit́, uni do aćren hopon ko hoho kateće metat́koa, E beṭa ańjom pe! Iń do ạḍi usạra noa dhạrtiń bạgiaḱa. Iń ṭhen oka menaḱ, ona do noako jumire sendra joṅpe khạṭigepe ńama. Ado uniren hoponko hudis keda, onako jumire baba do dhon duribe doho akada.

Casa hoṛ goć tayon hopontae dhon durib lalocte ạḍi usạra ona jumiko la keda. Menkhan okoe do ạḍi haron kateć jumiko la ket́, ona lekate onkan daman dhon durib cet́ge bako ńamleda, menkhan ona jumi ạḍi khạndriń la karonaḱte inạ serma ạḍi ḍher phosol hoyena, dhon durib bako ńamlet́ rehõ onkoaḱ kạmi se khaṭaoḱ do baṅ ạuṛiaḱlena. Ente  ạḍi aema jo se phosol doko ńamkeda.




21 Podoke ńam keda Santal Kuṛi Kohati Kisku

21 podok ko ńam keda 18 goṭen manotanko ar phootball khilạḍiạ kụriko. Calaoen Lukhibar 20 February cando setaḱ ber seć Rajdhani Onman Sriti helmel sabha ṭanḍire Maraṅ Peṛa disom ạyurić Prof. Muhamod Ynus do sanamko ti reye em calat́ koa. Baṅgladisom re pạhil Santal hisạb te Santal kuṛi Kohati Kisku doe ńam keda. Baṅgladisom reaḱ utạr nakha Thạkurgaon jilạ, Ranisoṅkol upozila, Raṅgaṭuṅgi ato oṛaḱ ren dilgạriạ footbolar Santal kuṛi Kohati Kisku ńam keda 2025 Serma reaḱ man/sirpạ 21 Podok. Baṅgladisom reaḱ football lạgit́ ạḍi aema obodan/Enem doe doho akada.

“Abo do̠ Baṅgla pạrsi rajosṭi pạrsi lekatebon khojoḱ kana”, “Aboak̕ ạidạri do̠bon aṅgoć jạruṛa”, “Abo do̠ Baṅgla pạrsi rajosṭi pạrsi lekatebon khojoḱ kana” – hajar hajar pạṭhuạko do̠ kạṭic̕ kạṭic̕ ḍạrkore pe se hạṭińte laha sec̕ ko calao idiyet̕ kana, ona do̠ Section 144 reaḱ ạn ạri ko bạṛić akada. Pulisiko do̠ ạḍi rạskạte pạṭhuạko ḍahar secy ạguko lạgit́ beṭon ar tear gas beohar ko ehoṕ keda. Paṛhaoḱ kan koaḱ ḍamaḍom baṅ hoelen khan police do̠ guli ạgu ko e̠ho̠ṕ keda. Salam, Barkat, Rafiq, ar Jabbar sãote Beṅgal ren ạḍi gạkhuṛ koṛako do Beṅgal reaḱ gạḍi kore mãhãm ḍaṅgra ko ḍaṅgra ket́ koa, onko do ‘A A K Kh’ ar ‘Baṅgla do aboaḱ ạyur pạrsi kana’ reaḱ placard ko ạgu kate, onkoaḱ bohoḱ re guli ko ḍeṅga aṭkar kate mit́ṭen asol itihãs ko benao keda.

1952 sal reaḱ pạrsi lạṛhại reaḱ kathań roṛet́ kan tãhẽkana. Ona din do eken abo lạgit́ do baṅ, menkhan dhạrti reaḱ goṭa itihãs lạgit́ mit́ṭen pạrsi lạgit́ pạhil dhao mit́ṭen jạt́ do akoaḱ mayame ạtu keda. Abo do̠ Baṅgladisom ren onko dilgariạ gidrạko lạgit́ Baṅgladisom rajạri pạrsi lekatebon sạbit daṛeaḱa. Ona tayom 21 February do̠ Shahid Dibos reaḱ sạjại ko ńam keda. Tayomte noa din do̠ Antarjatika go̠ Pạrsi Dibos lekate manao̠ hoelena. Onko pạrsi sạhidko disạ uihạrkate 1952 salre Ekushey podok benao lena. Noa Ekushey Podok do̠ ạḍi jạruṛ ho̠ṛko ṭhen ạḍi jạruṛ okte khon ge ạḍi jạruṛ ho̠ṛko em ocoakana. Ekushey podok da chet́ kana se Ekushey podok renaḱ itihãs baḍae sanayet́ me khan noa onol paṛhao hoyok’ tama.

21 podok do cet́ kana? Ekushey Podok do̠ Baṅladiso̠m reak̕ rajosṭi ar ạḍi maraṅ sibil sạriạk̕ kana. Ekushey Podok do̠ diso̠m reaḱ ạḍi namḍak ạkilạn, somaj ạri-cạliren ho̠ṛko, ar diso̠m reaḱ uskur re ạḍi maraṅ kạmi ko kạmi akat́ sorkari ar be-sorkari sãota se sạdhin ạri-cạli ko manot lạgit́ Baṅladisom sorkaraḱ Sanskriti Mo̠ntrial hote̠te̠ em hoyoḱ kana. 1952 sal reaḱ maraṅ pạrsi lạṛhại reaḱ amṛet́ sạhidko disạ dohoe lạgit́ 1976 sal khon aema lekan kạmi kore ạḍi khaṭo kạmi lạgit́ aema lekan hoṛ ar sạsạriạko ṭhen Ekushey Podok em akana.

Mit̕-mit̕ Ekushey Podok jitạuic̕ mit̕ṭen meḍel, mit̕ṭen nạmuna, ar mit̕ṭen sạriạk̕ kạuḍi em hoyok̕ kana. Noa meḍel re 18 kereṭ sona te benao akan 35 gram reaḱ meḍel menak̕a, ona do̠ Nitun Kundu hotete benao akana. Pạhil do̠ 25 hajar ṭaka kana, menkhan aema okte re 2 lakh ṭaka re bạṛti hoelena. Ekushey Podok do nonkan siropa kana oka do poesa lekate dam do baṅ daṛeaḱ kana. Noa ńam lạgit́ oka motivation calaoḱ kana ona do sona se kạudi te baṅ jạruṛa.

21 podok reaḱ khaṭo Itihãs do hoyoḱ kana; 1976 salre ona okte ren sikhnạt ar ạri-cạli lạgit̕ sahitya solha emok̕kan solhate Baṅladisạm ren pạhil military rajạri General Ziaur Rahman do̠ Ekushey Podok’e e̠ho̠p̕ keda. Pạhil dhao Baṅgabhabạn re so̠maolen kạmi re Ekushey Podok’ sodor reak’ bebosta hoyena. 1976 sal re ko̠bi kaji nazrul islam, ko̠bi jasim uddin, begum sufia kamal, Dr. Muhammed Qudrat-e-Khuda sãote mõ̠ṛẽ̠ go̠ṭen 9 ho̠ṛ Ekushey podok̕ ko emkeda.

2018 sal hạbić aema lekan ḍạr re mõ̠ṛẽ̠ ge̠ 457 ho̠ṛ ar Dhạrtiren Majhi Pạrsi Dulạṛiạko 21 February Ạdibạsi Majhi Pạrsi Dibos mente jạhir lạgit́ akoaḱ asol kạmi lạgit́ Ekushey Podok emlena.

21 podok do okoe ko nama? Ekushey Podok do̠ jãhãe jivet se̠ go̠ć ho̠ṛ, dol, sạdhin se̠ sãota lạgit́ noako  kạmi reaḱ sarhao ar ạḍi namḍak kạmi lạgit́ sorkare em daṛeaḱa:

1) Pạrsi ạri-cạli

2) Kala (Sereń, Eneć, Obhin, ạḍi bhage kạmi sãote sanam ḍạr)

3) Mukti lạṛhại

4) Paṭhkar kạmi

5) So̠do̠r

6) Siknạt

7) Bigyan ar Teknoloji

8) Artha ạri

9) Samajik seba

10) Rajniti reak̕ katha

11) Pạrsi ar Sahitya ar

12) Sarkar hotete thir akan eṭaḱ jahan khilạḍ.

Ekushey Podok do̠ menaḱ ḍạrkore em hoyoḱ kana, ar Ekushey Podok ńam lạgit́ do̠ jãhãe ho̠ṛ, ḍạr, sạdhin, ar sãota do̠ ona ḍạr re khas kạmi ko kạmi akada. Arhõ̠ Ekushey Podok ńam lạgit́ ho̠ṛ do̠ ạri-cạli ar disom dulạṛ reaḱ ạḍi jạruṛa. Ekushey Podok lạgit́ mit́ṭen hoṛ se sãota do̠ akoaḱ jion reaḱ jo̠to̠ lekan ạidạri lekate no̠mbo̠r em hoyoḱa. (21 se podok reaḱ blog khon tumạl hatao hoe akana)

Ekushey Podok ạn re ol akana je jahan serma re ge pe gel pon khon jạsti meḍel do baṅko emakoa ar noa ekushey podok do eken Baṅladisom ren nagari/sanstha/sạstha ko geko ńam daṛeaḱa. Menkhan sorkar do̠ ac̕ak̕ monsubạ lekate jahan serma re hõ ạḍi tho̠ṛa se̠ bạṛti kạmi lạgit̕ ạḍi jạruṛa ar jahan jạruṛan ho̠ṛ se̠ sãota Ekushey Podok lạgit̕ no̠mbo̠re em daṛeak̕a.

Kohati Kisku ren maraṅ didi Epina Kisku soṅge katha hoe akana je, ạḍi maraṅ jit hameṭ do sạrige ạḍi rạskạ reaḱ kana. Aćren baba hõ ạḍi rạskạyena nonkan khobor ńam kate. Nonkan khobor ńam kate ạḍi ãṭ ko rạskạ ena aḍepase renko ar goṭa baṅgladisom ren santal jạtiạriko. Baṅgladisom reaḱ nonkan maraṅ man se sirpạ doe ńam keda.

Kohati ren maraṅ boeha Epina Kiskuye lại keda je, meḍel hatao tayom Kohati do phone kate bae lạiadea je, uni do Ekushey Podoke ńam akada. Noa do aema maraṅ hoṛ ar sãota kore ńamoḱ kana. Kohati lạgit́ nonkan meḍel ńam do̠ ạḍi maraṅ bhor dan kana.

Adibạsi ren onolia ̣ar researcher Mithusila Murmue meneda, “Abo jạt do̠ baṅ hoe daṛeaḱkanaḱ ko sombhobon benao akada.” Uni do̠ thoṛa din laha SAFF reaḱ champion reaḱ kheloḍ kate diso̠m reaḱ ạidạri ạgu akada. Nit  arhõ meḍele ńam akada, ona do disom ren maraṅ meḍel kana Ekushey Podok. Noa do̠ ḍạr ar Nandail lạgit̕ ạḍi maraṅ rin kana. Ona do̠ itihãs hoyoḱa.

Kohati Kisku do nitok United Arab Amirat disom re menaea bar goṭen khilod lạgit́.

Baṅgladisom reaḱ Supreme Court ren Pạhil Santal Advocate Provat Ṭuḍu aḱ hõ ạḍi rạskạ nonkan khobor baḍae kate. Uni do Santals Times re rạskạ khobore em keda je, Santalko lạgit́ ạḍi maraṅ gorob kana. Nonka Baṅgladisom ren sanam santalko jemon sanam jaega rebon seṭer daṛeaḱ ar laha seć bon laha idiḱ.

Teheń ińaḱ noa hopon olaḱ te Baṅgladisom ren sanam Santalko udgạuet́ pe kana; jemon darakan din re delabon Baṅgladisom reaḱ sanam man/sirpa bon hameṭ ar santal jạtiạri bon tul rakab ma dhạrti ren sanam jạtrenko ṭhen.




Dhuṛi Dhạrtiy Bạgiyada iskul mahaso̠e Sham Ṭuḍu

Chapainawabgonj jilạ reaḱ Jolahar manḍerren manotan mahasoe Sham Tudu do̠ Lukhibar (27 February’2025 ) noa dhuṛi dhạrti bạgiat́te hana puriyena. Mano̠tan Sham Ṭuḍu do̠ Sufol Tudu ar Rani Hasda ren gidrạe tāhe̠kana. Uni do Niạ ṭoṭharen mit́ Lekman mano̠tan ar Santal so̠maj susạriại ho̠ṛe ta̠hẽkana. Bangladiso̠m ren Ạdivạsi santal jạtko modre Supreme Court ren pạhil ukil ar Utarboṅgo Adivasi Forum ren sadharon sompadok Advocate Probhat Ṭudu ren apat́ kanae. Uniaḱ gujuḱre Uttarboṅgo Adivasi Forum, Hindu Bodho Christian Oiko porisod, Normissjon Bangladesh selet́h eṭaḱ Adivasi songothon ar sãota ren mimit́ namḍak se hoṛko duk ko so̠do̠r akada. Mn.Sham Ṭuḍu do Amnura Mission Primary School re Maraṅ Mahasoe (Head master) lekate amdaj pegel (30) serma dạyikre tahẽkate gidrạe paṛhaoakat́ koa. Gidrạko oloḱ paṛhaoḱ sećte sẽṛa ko lạgit́ nijaḱ jumi jaega dan katet́ benao rakaṕkeda Johahar Sarkari Parimary School. Inạkatet́ hõ adivasi sãotra lahanti lạgit́ aema lekan ṭhãona ńutumte nijaḱ jumikoe dan akada. Bangdesh Northern Evangelical Lutheran Church (BNELC) ạyur lahantire aema go̠ṛo̠ kạmiko̠ menaḱtaea. Enạ chaḍa ho̠ aćaḱ aḍepase ṭoṭhakore mit́ monj jumijaega soso̠ṅić ạmin e̠ hisạbte ho̠ṛko̠ ṭhen mo̠nj namḍak tahekantaea. Sikhnạt re nonka goṛo ar kạmi lạgit́ Chapainawabganj sadar Upajila Prosaon 2019 sermare Marsal uduḱan ho̠ṛ se ‘Alor Pothik’sonmane emadea. Uni do somaj reaḱ aema lekan bạṛićaḱ ko bạgi kate somaj se sãota laha idi lạgit́ ạḍi maraṅe kạmi akada. Gujuḱ o̠kte uni do aćren jiwi juri, 4 koṛa ar 3 kuṛi, goṛom gidrạ selet́ aema peṛa pạrbhạko bạgiat́koa.




Gidrạko Paṛhaoḱre gạkhuṛko lạgit́ jạruṛteaḱ

Pạhil cecet́ge aema gidrạkoaḱ akel hameṭ reaḱ etohoṕ kana. Kạṭić gidrạko nijaḱ pạrsi cetanre hudis bhabnako sodoroḱ lạgit́ ańjom roṛ ar oloḱ paṛhaoḱ hameṭ daṛeaḱ lekage noa puthiko sapṛao hoe akana, sanamaḱ cetanre joto lekan hudis-ganḍon ńam lạgit́ jãhã jạruṛkan onako modre paṛhaoḱ do mit́ṭen ạḍi jạruṛanaḱ kana. School re gidrạkoaḱ sikhnạt etohoṕre jahan ponthako laṛcaṛoḱ rehõ onko do akhor, katha roṛ noako do cet́ tege jạruṛakoa. Pạhil sikhnạt cet́akore jạli hataṅ gidrạko lạgit́ aema lekan pontha se dhara do mit́ṭen mahasoe hatao jạruṛaea, arhõ ńeloḱa je, gidrạko school calaḱ maṛaṅrege aema lekan aṛaṅ, saḍe ar cinhạ ko sãoko do ako aḍepase khonko cet́ akada, noako pạhil cecet́aḱge gidrạwaḱ tayom daram din reaḱ lahanti lạgit́ maraṅ goṛo kana.

Go-babawaḱ dạyik: kạṭić gidrạ oloḱ paṛhaoḱ cet́ lạgit́ mon sećte sapṛaoko do go-baba ar aḍepase sãotage mit́ṭen ạḍi jạruṛanaḱ kana. Kạtić gidrạko do din reaḱ ḍher somoe ge go-baba sãoko tahena, aema oktere go-babage gidrạko oloḱ paṛhaoḱ cet́ akoko ehoṕakoa onate onkoge pạhil mahasoe kanako. Gidrạko tinre akoaḱ aḍepase reaḱ aema jinisko ńela unre go-babage onako sanamaḱ sãoko oporom kakoa. Joto jinis ko reaḱ ńutum go-baba do bar bar ńum kate akoren gidrạko cet́ akoa ạuriko cet́ hạbić jemon, gogo, baba, didi, daka, utu, emanteaḱaḱko.

Onate okoe go-baba koaḱ bidiạ menaḱ onko do akoren gidrạ ạḍi usạrate akhorko ar ucrạnko cet́ daṛeakoa, menkhan disạ dohoe hoyoḱa gidrạ okae cet́ae kan, ona do jemon rạskạ ar hameṭ daṛe lekanaḱ hoyoḱ ar baṅ khan gidrạko ona bako disạ dohoea. Gidrạko jãhãnaḱge jormoṭte se botor oco kate cet́ ocoko do baṅ hoyoḱa nonka lekhan do gidrạkoaḱ monre eken botorge janamoḱa. Onate gidrạko ṭhen do dulạṛte rạskạ selet́ algate sanam oprom jinisko saṕ rakaṕ hoyoḱa jemon do onko onako mońj ar napaete ko hameṭ arko saṕ doho daṛeaḱ, gidrạ ko são sanam oktere gate leka soṅgeḱ hoyoḱa, jemon ona hewa tahente tayom daram gidrạko school re mahasoe ko são bin botor ar khulạsa monteko soṅge daṛeaḱ.

Mahasoe koaḱ dạyik: Asokaete gidrạkoaḱ umer tinre pon/mõṛẽ serma tahena unre gidrạko do mahasoe ko sãoko ńapamoḱ kana, Gharońj khon maraṅ ar phaelao ńoḱge gidrạ doe bujhạueda, Gidrạwaḱ monre do niạ okterege apnaraḱ nij pạtiạu janam ocoe hoyoḱa oka do uniaḱ darakan jiṅgire maraṅ dạyike goḱ daṛeaḱa, sapha ar soṛa cecet́aḱ talate mit́ṭen gidrạwaḱ aće khojogoḱ/asoḱ ḍaharte ạyur idiye hoyoḱa, mit́ṭen mahasoe do gidrạko ṭhen botoranić do menkhan mit́ṭen gate leka tahen jạruṛa jemon onko gidrạ kodo jãhãnaḱ baḍae se bujhạu hatao lạgit́ khulạsa monteko senoḱ, aema oktere ńeloḱa gidrạko do usạrate bako saṕ se bujhạu daṛeaḱa unre ạṛis se asket baṅkate sahao hoyoḱa.

Jãhãtinre jahan cecet́aḱ se tulạu kathako lạiako oktere disại jạruṛa, jaoge jemon jãhãe namḍak se disạye hoṛaḱ jion cạrit ar bhage kạmiko sodor hoyoḱa jemon onkoaḱ mon rehõ onkan bhage mon se bhageaḱ kạmi reaḱ ahkaoḱtet́ sagenoḱ, Gidrạko ṭhen jãhãnaḱge jạṛ se kạhni lekate lại sodorre disại hoyoḱa, ona kodo jemon onkanaḱ cecet́aḱ hoyoḱ one ona ańjomte gidrạkoaḱ monre arhõ ańjom sana seteńoḱ, gidrạko jãhãnaḱge baḍae sana tahen tako onate daṛeaḱ bhor mit́ṭen mahasoe do kurumuṭu kate bujhạuako hoyoḱa,  tin rehõ begor lại se bujhạu kate do baṅ ruạṛko hoyoḱa, ar school reaḱ sanam paṛhaoḱ ko hõ onko ṭhen cet́ dharate lại se bujhạu ako khan onko ona usạra se alga teko hameṭ daṛeaḱ ona hudis kate cet́akore onka sapṛaoḱ hoyoḱa gidrạ koaḱ school oṛaḱ rehõ bhage sãoha jaega do benao tahen jạruṛa. Jemon gidrạko do onḍenaḱ ona jaegako kusiaḱ ar onḍe hijuḱ lạgit́ sana tahentako ar mońjte onḍe duṛuṕ se tahẽkate mahasoeaḱ kathako ańjom daṛeaḱ, gidrạko lạgit́ mahasoe do bhage gate ar school do jemon onkoaḱ kukmu disom hoyoḱtako, onḍenaḱ poribes ar puthiko reaḱ paṛhaoḱ bisoeko tinre gidrạko ṭhen akoaḱ lahare cet́ akat́ jinisko são juriḱa unre onko do arhõ bạṛti rạskạ selet́ paṛhaoḱre akoaḱ monko lagaoa. Onkatege tayom dram dinre aboren darae kan mońj ar bhage se gạkhuṛ ạyurkoko oḍokoḱa.

Mucạt́: Sanam bhageaḱ ko ńam lạgit́ do pạhilre sapṛaoḱ reaḱ jạruṛ menaḱa, onate abo kohõ nit aboren gidrạ bhage sahitte oloḱ paṛhaoḱ bon cet́ ocoko khan onko lạgit́ bhage sapṛaoḱ reaḱ jạruṛ menaḱa. Jemon, onkan poribes, onkan paṛhaoḱ puthi, ar ona são sãote mahasoe koaḱ hõ onkan cecet́aḱ se training tahen jạruṛ menaḱ. Onate sikhnạt etohoṕre sorkar se okako hoe purạu ocoyet́kan jotoko dạyik kana ona sanamaḱ hudis kate, sanamaḱ saṕṛao, tobe do aboren gidrạko oloḱ paṛhaoḱreko gạkhuṛoḱa.




Gastric/Peptic Alser

Abo sãota ar disomre gastric ńutuman mit́ṭen ạḍi oporom mit́ṭen katha do menaḱa, gastric do judio jahan ruạ reaḱ ńutum do baṅ kana enrehõ abo do noa kathate mit́ṭen ruạ bon bujhạueda. Asokaete gastric te oka ruạ bon bujhạuet́ ona do kana lać haso, niạko dinre hajar hajar hoṛ noa ruạ reaḱ aema nạmuna koante ḍaktar ṭhenko hijuḱ kana, onate noa ruạ reaḱ mit́ bar jạruṛ bisoeko baḍaekaḱ do ạḍi jạruṛa.

Pạhil rebo baḍae lege noa ruạ reaḱ ḍaktari ńutum do cet́ kana? abo do mocate okabon jomet́, ona do lać reaḱ poṭare sen jarwaḱ kana, onḍe do ona poṭa reaḱ harta khon thoṛa rasa oḍokoḱ kana onako jomaḱ hajam lạgit́te, noako rasare enjaim ar hidroclorik asiḍ ńutuman menaḱa, abo sanam kobon baḍaegea je, asiḍ do hoṛmo reaḱ hartare paṛaolen khan onḍe do loḱa ar ghaoḱa. Onate asiḍ rasa do tinạḱ oḍokoḱa ona jaega do unạḱge loḱa, aboaḱ ona rasa do jomaḱ são mesaoḱ kante aboaḱ poṭa reaḱ norom harta do baṅ loḱkan tabona. Tinre aboaḱ lać do ekenaḱge tahen kana unre judi ona rasa oḍoklen khan tahle poṭa reaḱ ona lạbit́ se alga harta do lo daṛeaḱa, nonkate lo kate oka ghaoe hoe ocoyet́ kan ona doko metaḱ kana peptic alser, ar oka ghao do poṭare hoyoḱa ona doko metaḱ kana gastric alser. Nonkate aboaḱ poṭare oka ghao hoyoḱ ona do gastric alser, ar poṭa tayomre oka nanha lać menaḱ onare ghao hoyoḱ ona do alser ko metaḱ kana. Bohoḱ kathare Peptic alser ol reaḱ mantet́ do hoyoḱ kana lać reaḱ poṭa ar ona tayom reaḱ nanha lać do peptic ńutuman kouste tear akana, Ona iạte peptic alsarko metaḱ kana.

Cet́ cet́ karon se kạmite noa gastric alser do hoyoḱ kana:

1.Nahaḱ niạko dinre noa rog hoyoḱ reaḱ asol karon do kana aema lekan haso reaḱ ranko jom (one oka do lać haso reaḱ ran baṅ kan) jemon: disprin, Dicophlenac, emanteaḱ ran judi eken laćre bạṛti jom hoelen khan.

2.HELICO BACTER PYLORI ńutuman mit́ lekan tejo do noa rog ren asol karon menteko baḍaoḱ kana. Asokaete saere gel mõṛẽ hoṛaḱ peptic alser do noko tejo hotete hoyoḱ kana.

3.Bạṛti oktere eken laćre tahelen khan poṭa khonaḱ oka jojo rasa oḍokoḱ onate poṭa bhitri lạbit́ harta loḱa.

4.Coṭi,biṛi se hạnḍi pạurạ lekanaḱ emanteaḱ nisạ. 5. Jom ńu reaḱ oniom. 6. Ạḍi bạṛti cintạ. 7. Aema oktere noa do bõs rog mentehõ hoyoḱa. Arhõ aema karon menaḱa tobe niạ eae goṭećge alser doko metaḱ kana.

Cet́ cet́ cinhạ ko ńeltebo bujhạua gastric hoe akana:

  1. Hoṛmore laṅga.
  2. Bohoḱ acur.
  3. Koṛam dhak-dhakaoḱ.
  4. Koṛam haso ar jal jalaoḱ.
  5. Reṅgeć kom ạikạuḱ.
  6. Beć beć aṭkar se beć.
  7. Hoṛmo bạṛijoḱ.
  8. Laćre gas aṭkar.
  9. Lać phulạuḱ se hajam baṅ hoyoḱ.
  10. Ṭạnḍite keṭejoḱ.
  11. Eken laćre lać haso, oka do aema oktere paṭwa hoe bon metaḱkan.
  12. Dea reaḱ latar sećre haso.
  13. Lać haso one oka ḍher okte bukạ beṛhaete aṭkaroḱ. Noako haso do goṭa din baṅ tahẽ daṛeaḱa. Jom ńu sãote noako haso reaḱ jopoṛao tahẽ daṛeaḱa, arhõ noa kodo joto hoṛaḱ do joto ko são baṅ juri daṛeaḱa, tobe noako cinhạko ńellen aṭkaroḱa noa do alser rog kana mente.




VACCINATION SE ṬIKẠ

Baṅgladisom sorkar do ạḍi din khonge mit́ṭen vaccination programe calaoet́a. Ona program reaḱ motlob do jemon disomren joto nawa gidrạ turui goṭen muskil rog khonko bańcaoḱ. Eken bar bochor latarren gidrạko ṭikạ ocoyet́koa. Onate janam tora khonge ṭikạ emako ehob hoyoḱa. Pon se mõṛẽ dom ṭikạ hatao lạgit́ senoḱ hoyoḱa.

Turui goṭen Rog:

1. TB se raj rog: Noa rog do ạḍi ãṭ pasnaoḱ kana noa disomre. Khoḱ ar thokote pasnaoḱa, ar aema atore nonkan rugiko menaḱkoa. Onate noa ṭikạ do ạḍi ãṭ jạruṛa jemon gidrạ do kạṭić khon noa rog teṅgo daram daṛe ko ńam.

TB reaḱ ṭikạ do janam torako em daṛeaḱa. Noa ṭikạ ńamkate aema gidrạ doko ghaoḱa ṭikạ jaegare, ar ghao do usạra baṅ besoḱa. Ona iạte adom eṅgat hoṛ do gidrạ ṭikạ ocoko bako rebena. Ona do gidrạ lạgit́ mit́ṭen bhul hudis. Ente ghao do baṅ hasoa, ar thoṛa hapta bhitrire besoḱa. TB ruạ ńamlen khan, khạṭige uni gidrạwaḱ kosṭo do bạṛti hoyoḱa. Onate niạ rog reaḱ ṭikạ gidrạbon hatao ocokoma.

2. Aḱ bại se Tetanus rog: Noa rog ńamlen khan, rante bańcaoḱ reaḱ as do thoṛagea. Ḍher nonkan rugi do ạḍi haso ar kosṭo kateko gujuḱa. Pe dom ṭikạ kate hoṛmore niạ rog teṅgo daram daṛe tahena, ar noa rog baṅ ńamkoa.

3. Diptheria: Noa rog do mit́ṭen pasnaoḱ rog kana. Noa rog disomre pasnaolen khan aema hoṛko gujuḱa. Okoeko besoḱ onko do noa rog ar baṅ ńamkoa. Onka leka okoe pe dom ṭikạko ńam akat́ onko do baṅ ńamkoa.

4. Jeleń khoḱ se Whooping cough/pertussid: Noa rog do khoḱ manda leka ehoboḱa. Menkhan thoṛa din bhitrire khoḱ do ạḍi ãṭ ḍheroḱa. Gidrạ do khoḱ khoḱte ko beja ar ạḍi ãṭko laṅgaḱa. Noa rog do ạḍi din tahẽna, ar daṛean gidrạ hõko nijoroḱa. Bale gidrạ doko goć daṛeaḱa, sahẽt́ bondoḱtakoa. Pe dhao ṭikạ hataole khan noa rog do baṅ ńamkoa.

5. Polio se Boroć rog: Polio ruạ do lolo ruạ ar daireate ehoṕ daṛeaḱa. Se ackate bujhạuḱa, je nui gidrạ do ti se jaṅga ṭhik bae laṛao daṛeaḱa. Polio ruạte hoṛmo reaḱ sirko bạṛijoḱa. Adomko do ạḍi muskilko ruạḱa, ar goṭa hoṛmo bako laṛao daṛeaḱte sahẽt́ hõ baṅ ṭhik tahẽntakoa, arko gujuḱa. Ḍher hoṛaḱ eken mit́ṭen ti jaṅga se ti bako laṛao daṛeaḱa. Jiwet́ bhor boroćge tahẽntako. Gidrạ nonkako ruạlen khan, ona ti se jaṅga ṭhik leka baṅ haraḱa, bickom kạṭić ar rohoṛge tahẽna. Niạ rog ńamkate ren reaḱ jahan upại do bạnuḱa. Gidrạ kạṭićre Polio reaḱ ṭikạ metaḱme ṭhop ran pe domko ńamle khan noa rog baṅ ńamkoa.

6. Talsa se Ham rog: Talsa do mit́ṭen pasnaoḱ ruạ kana. Mit́ṭen gidrạ niạ rog ńamle khan aema gidrạ ńamkoa. Talsa khon besoḱ lạgit́ ran do bạnuḱa. Menkhan, kạṭićre mit́ dom ṭikạlen khan, ona ruạ tayomte baṅ ńańama.

Ṭikạ ocoḱ reaḱ dhara:

  1. BCC: TB reaḱ ṭikạ do BCC ko metaḱa. Eken mit́ dom ṭikạ jạruṛa. Janam torage baṅ ńamlen khan, pạhil DPT ar Polio ṭikạ okteko emakoa.
  2. DPT: Aḱ bại se Diptheria ar jeleń khoḱ reaḱ ṭikạ do mit́ soṅgete pạṭite emoḱa. Menkhan kạmi ṭhik jemon hoyoḱ onako reaḱ pea pạṭi jạruṛa, pạhil dom do turui hapta umerre, dosaraḱ mit́ cando tayom ar tesar dhao do ar mit́ cando tayom emoḱa
  3. Polio: Polio rog reaḱ ṭikạ do ṭhop ran kana. Oka somoe DPT injection emoḱa, un okte polio ṭhop hõko ńama. Pe dom jom hoyoḱa.
  4. Talsa:Talsa se ham reaḱ ṭikạ do ạḍi kạṭić gidrạre ṭhik baṅe kạmia. Janam khon are cando purạu kate ko ńama. Mit́ṭen pạṭitege ko hoyoḱa.



Meskoć

Meskoć

Pạhil hoṛ: Boeha, noa ḍahar (road) do oka seć calaoena?

Dosar hoṛ: Cedaḱ! Oka seć hõ baṅ calao akana!

Pạhil hoṛ: Cedaḱ nonka eṛe katha dom roṛeda boeha? Sạri katha lạime!

Dosar hoṛ: Cedaḱ ińaḱ katha do eṛe eṛem bujhạueda boeha? Iń do bar gel bochor khoniń ńel ạguet́ kana, ḍahar do nonḍege menaḱa.




Sohid mãhã Se Gogo Pạrsi Mãhã

Sanam hoṛ ge bon khojoḱa nijeraḱ mit́ṭen sạdhintet́ do. Ar ona khạtir aboaḱ Bangladisom sạdhin lạgit́ aboren aema boeha misera ko akoaḱ jiwi hõ ko em akada. Bangladisom ren baṅgali ko do akoaḱ gogo pạrsi lạgit́ 1952 serma reaḱ 21 February hiloḱ akoaḱ jiwi ko alaeleda. Ar niạ ghoṭona do khạli abo disom ren moto lạgit́ disạ doho din do baṅ bickom goṭa dhạrti ren hoṛko disạ ruạṛeda arko monoteda. Ente dhạrtire ar oka disom reaḱ itihas re baṅ ńamoḱa je jãhãe jạt akoaḱ gogo pạrsi lạgit́ jiwi ko alaeakada. Apnar Gogo pạrsi dulạṛ ar ona lạgit́ jiwi alae khạtir Jatisongho (United Nation) reaḱ UNESCO do 1999 sermare 21 February do goṭa dhạrti reaḱ gogo pạrsi mãhã mente ko ghosona keda. Niạ do baṅgali jạti ko lạgit́ mit́ṭen goroban kangea. Ar 1999 serma khon nit hạbić jao bochor 21 February do International Mother Language Day hisạbteko manoteda ạḍi rạskạ manot salaḱge. Onate 1952 serma re ona din ńutumte kobi Abdul Gopphar Chowdory mit́ṭen onoṛhẽ ol akada,-

Amar vayer rokte raṅgano ekuse February

Ami ki bhulte pari.

Chele hara soto mayer oshru goraye February

Ami ki bhulte pari.

Ar abonaḱ jionre onko boeha ko tis hõ  babon hiṛiń daṛeakoa.

Onka leka NAGR (National Agency for Green Revolution) hotete ạyuroḱ kan joto sikhnạt ṭhaõna re gogo pạrsi mãhã ạḍi man salaḱko manot keda. Gogo pạrsi ńutumte Lukhibar (20 February) Chapainawabgonj jilạ, Amnura Mission reaḱ Tabitha Kindergarten School re chobi ãkao, onol (rochona) oloḱ, onoṛhẽ haparao hoe purạuena. Tabitha Kindergarten School, Amnura Mission Primary School ar St.Andrew’s Jonior High School ren pạṭhuạ gidrạko Noa haparao reko selet́lena.

Sanam pạṭhuạ gidrạko ạḍi rạskạ ar kurumuṭu salaḱ haparaoreko selet́lena. Ente noa haparaore jit akan gidrạko lạgit́ tahẽkana bises kuṛại. Gogo pạrsi mãhã manot akhṛa re manotan peṛa lekate selet́e tahẽkana NAGR ren ạyurić Mn.Stephen Soren, SIL International Bangladesh ren Rajshahi Area Manager Nikolas Murmu, Amnura Mission manḍer hapṛam David Dhonai Hembrom, ona sãote selet́ko tahẽkana School ren Mahasoe selet́ eṭaḱ ko. Manotan ko do haparao re jit akan gidrạko talare kuṛạiko em hạṭińkeda. Ạḍi napaete gogo pạrsi mãhãko manot keda.




Meskoć

Meskoć

Mahasoe mit́din kelas re mit́ṭen gidrại kulikedea-Am samaṅre jãhãe ṭaka paesa ar ạkil noa barea jinisko doho lekhan, okaṭaḱem bachao hataokea?

Pạṭhuạ gidrạ: Noa ma ạḍi alga kukli kan Mahasoe. Iń do ṭaka paesageń hataokea.

Mahasoe: Iń do ṭaka paesa do baṅ, eken ạkil geń bachao hataokea.

Pạṭhuạ gidrạ: Mahasoe, okoe okaṭaḱte okulạn se ṭonṭage, uni do onage jạruṛaea are hataoa.




HAKO SAṔ (Gidrạ Eneć)

Noa eneć lạgit́ dhuṛi se gitil jaega jạruṛoḱa gidrạko sahoboḱ in maraṅ mit́ṭen golte gaṛ gạḍiko benaoa noage gidrạ eneć do. Kuṛi ar koṛa gidrạko, gel bochor khon latar umer renko eneć mit́ daṛeaḱa. Tinạḱge gidrạko seledoḱa, unạḱge eneć do ạḍi jomkaoḱa.

ENEĆ- gaṛ gạḍi beṛhaete gidrạko teṅgo ạcuroḱa. Gaṛgạḍire jojom jaṅgako dohoya ar leṅga jaṅga doko tayom seja. Ti tiko sasaṕ ạcuroḱa. Ṭenḍar mạciko teṅgona ado mit́ dhaote etom końe jojom jaṅgate hakoko leoḍakoa ar ona sãoteko bakhẽṛa,

Sir Gaṅga leṭe leṭe

Aser Gaṅga peṭe peṭe

Ruhi katla, gạ̃ṛạ̃i bohoḱ

Dũṛi, mạṅgri, coḍgoć bohoḱ, rakaṕkoḱ.

Pe dom bakhẽṛ tayom, ti apnaraḱte hante nate, am ińko dạṛa. Bhindạṛ tahẽyenić se bae dạṛ daṛeat́ić doye ḍomena. Dạṛ jitạuenko doko rajena. Arhõ eneć gạḍi ṭhenko heć jaoraḱa. Pạhil leka golteko teṅgo ạcuroḱa.

Apan ạpinko kusiḱ leka, ruhi, katla, mĩṛkạ, boaṛ, sol, gạ̃ṛạ̃i, coḍgoć, dũṛi, mạṅgri ematen hakoko ńutumoḱa. Ḍomakan gidrạ do gaṛ gạḍi bhitrireye tahẽna. Gamchate mẽt́ko tol eset́kataya. Joto gidrạkoaḱ ńutum, oneko ńutumakan leka, disạ hoyoḱtaea. Niạ dom ṭenḍar mạci do baṅko teṅgona. Banar jaṅgage gạḍire tahẽntakoa. Bagḍulu leka ti ṭapṭapaeteko sapaṕ ạuroḱa. Pạhil leka bakhẽṛate mit́ dom etom seć ar mit́ dom do końe sećko jhikạ jhokoḱa.

Noa talarege ḍomakan gidrạ do jãhãe mit́ṭen gidrạwaḱ hako ńutum ńum kateye hạṛubea, hẽ katla hakoyiń saṕana, judiye ṭhik lekhan saṕ ocoyen gidrạ doe goćena ar unige ḍome hoyoḱteko baḍaea. Bae ṭhik lekhan pạhil gidrạgeye tahẽna eneć do nonkage calao idiḱa ạuriko ạṛisoḱ hạbić. Diḱsạ daṛe laser ocoe, jhić ar tuḱnum daṛe sadhao ocoege eneć reaḱ jos do.