Am Dulạṛgeń goṭa akada

Gate cedaḱ co amgeń uihạrme

Siń ńindạ amgeń disạme

Setaḱre kuhuli aṛaṅ

Ańjomte amem hohoạń

Kan lekań bujhạua

Siń candowaḱ setaḱ

Marsal ńelte amem

Landayet́ lekań ạikạua.

Baḍaeam ińaḱ mone bhitrire

Amgeń tunum ńamet́mea.

Am são ńapam lạgit́

Ṭhạ̃i mãhã ińaḱ mone

regeń goṭa ạcura.

Am samaṅre oka lekań

Teṅgona, oka lekań roṛa

Mone moneteń goṭa doho kaḱa.

Paṛhao ar bam paṛhao

Amaḱ muṭhạn ińaḱ

Monereń thapon akada

Jaejug am dulạṛgeń goṭa akada.




Kuṛhiạ Ho̠ṛ Reaṅ- Dosar po̠rbo̠

Ado̠ onka me̠n baṛakate ona se̠ṅge̠l aṛe aṛeteye kunḍlạṅena. Ado̠ oyon lạgit́ bhagwae raṛayet́ tahẽ̠kana. Ado̠ tisre co̠ṅ, kathae, nạṛi sutạme gocha akat́ tahẽ̠kane ńamket́, ado̠e me̠nket́a, kićrić hõ̠ tho̠ sutạm reaḱgeko benaoet́a; to̠be̠ noa hõ̠ kicrić kangea, iń do̠ noategeń oyona. Ado̠ onka hudis baṛakate uni koṛa do̠e gitićente ona nạṛi sutạm do̠ jaṅga kạṭuṕreye pạsiket́te luturreye baḱket́a; ado̠ ona sutạm ạuri cabaḱ dhạbić onkage banar luturreye baḱket́a, ar sojheteye telńjo akat́a. Ado̠ tinre co̠ṅ se̠ṅge̠l do̠ ĩṛĩćen, bae disạlet́a. Ado̠ ona to̠ro̠ć cetanre okaren seta co̠ṅ he̠ćkateye burum akan, ar uni seta hõ̠ ạnạṛigeye ńe̠loḱ kana.

Ado̠ ona atoren mạńjhi do̠, kathae, khub kisạ̃ṛ ho̠ṛe tahẽ̠kana, ar guti kạmṛĩ hõ̠ aema menaḱkotaea. Ado̠ setaḱ jo̠khe̠n hoṛo e̠n lạgit́ e̠n hiloḱ do̠ aćte̠t́tege kaḍa ḍaṅgrae laga idiyet́koa. Ado̠ kulhi mucạt́re uni koṛa ar seta gitić akan ńe̠lte kaḍa ḍaṅgrako do̠ mit́ se̠nko sahaṛ idiḱ kana. Ado̠e me̠net́a, Ayo, cele ńe̠lte bako bhirkạuḱ kan? Ado̠ko paro̠m cabayen khane ńe̠le kan do̠, mit́ ho̠ṛ ar setakin gitić akan. Khange ado̠ mạńjhi haṛame ho̠ho̠ket́a,Henda ho, o̠ko̠e no̠nḍe̠ do̠pe gitić akana? Khange ado̠ uni koṛa do̠ ãs ũse beret́ go̠t́ena; ado̠e me̠n go̠t́ket́a,Durre̠! Tinre eṅgate aṅga go̠t́ena? Disạ hõ̠ bạń disạlet́a.Ona katha ańjo̠mte uni mạńjhi haṛam do̠ ạḍiye hahaṛayena. Ado̠e kulikedea, Henda bạbu, baṅ rabaṅet́mea? Ado̠e me̠nket́a, Baṅ, baba, rabaṅediń kana, nõ̠ḱõ̠e co̠ṅ oyo akange. Ar se̠ye ńe̠lkedea koṭoge, e̠ke̠n sutạmtegeye ganaḱ baṛa akan. Ado̠ mạńjhi haṛame me̠nket́a, Iń ma, bạbu, ạḍi bạṛić rabaṅediń kana ar am ma koṭoge, onateń kuliyet́mea, Bhala am do̠ rabaṅet́mea se̠ baṅ?

Ado̠ uni koṛae me̠nket́a, Ińaḱ rabaṅ do̠, baba, nui setageye jo̠m horayet́tińa. Nui seta do̠, lak pońcas rabaṅe jo̠met́ kana; onate iń do̠ baṅ rabaṅediń kana. Ado̠ ona katha ańjo̠mte hõ̠ uni mạńjhi haṛam do̠e hahaṛayena. Ado̠ mo̠ne̠ mo̠ne̠te uni haṛam do̠e hudis baṛaket́a, Iń do̠ bo̠cho̠r bo̠cho̠r guti kạmṛĩ kićrićko lạgit́ ạḍi bạṛić ṭakań kho̠ro̠cet́ kana; ado̠ e̠nre hõ̠ rabaṅge bale aṭkao daṛeaḱ kana, bogete rabaṅet́lea. Ado̠ ạkhirge baṅ ạkhir iń di̠ nui setageń kirińea;inạ do̠ jo̠to̠ rabaṅe jo̠m horaetalea. Ado̠ onka bujhạu baṛakate sạri khange uni koṛae metadea, Iạ, bạbu, dini nui seta do̠ e̠moḱme. Khange koṛae me̠nket́a, O̠ho̠ babań e̠mlema; nui seta iạte rabaṅiń bańcaoḱ kana. Ado̠ uni haṛame me̠nket́a,Onkate bam e̠moḱ kan khac, dam iń emama; e̠nre hõ̠ nui seta do̠m e̠moḱgea. Ado̠ ma nui seta reaḱ dam lạime tinạḱem hataoa. Ado̠ uni koṛae me̠nket́a,Iạ bạbu, nui setam hataole khan, ạḍi bạṛićem dusko ocońa. Dam lạlại hõ̠ sanayedińa, ar baṅ hõ̠ baṅ. Pase̠ dam iń ro̠ṛle khan, unạḱ do̠ pase̠ o̠ho̠m e̠mlen. Ado̠ uni haṛame me̠nket́a, Ma e̠nte ro̠ṛme; tinạḱem me̠na, unạḱgeń emama. Ado̠ uni koṛae me̠nket́a, Iń do̠ ạikhạ mit́ dhaoge nui seta reaḱ dam do̠ń ro̠ṛa.Ado̠ unạḱ ṭakam emań khan do̠ń emama, ar baṅkhan do̠ bań e̠moḱa.




Meskoć

Meskoć

Mona pagla ńutuman mit́ṭen koṛa gidrại tahẽkana. Uni koṛa gidrạ ar eṅgat́tet́ aḱ galmarao-

Mona: E go, teheń ińreń gateko oṛaḱ ko hijuḱa, joto gateć se khilạḍ jinisko oṛaḱ bhitrire okokaḱme.

Mona Eṅgat́: Cedaḱ beṭa? Amren gateko do kombṛo kana ko se cet́? Ar cekate kombṛo sãotem gateć kana?

Mona: Baṅ go, am do bhulem bujhạueda! Onko do kombṛo doko baṅ kana. Ente noa gateć jinis bam oko lekhan akoaḱ jinis nãhãḱ ạḍi algatege ko ńel ṭhik daṛeaḱa.  




Kuṛhiạ Ho̠ṛ Reaṅ-Pạhil Po̠rbo̠

Sedae jo̠khe̠n, kathae, mit́ṭaṅ atore mit́ ho̠ṛe tahẽ̠kana, ar uni ho̠ṛren do̠ pe̠a kuṛi ho̠po̠n ar pe̠a do̠ koṛa ho̠po̠nko tahẽ̠kantaea. Ado̠ bareae bạhuat́kin tay̠o̠mge uni ho̠ṛ do̠e benḍaoena. Ar nukin bạhuat́kin koṛa do̠ khubkin kạmia, ar uni ḍạṅguạ menae koṛa do̠ ạḍiye kuṛhiạgea. Jãhãnaḱko ạcuyea, baṅgeye re̠be̠na, lutur hõ̠ bae ṭhepe̠a, ar jo̠jo̠m ghuṛi khan, unige laha lahae chuṭạuḱa. Onate unkin napṛaḱkin dadattekin do̠ ạḍi bạṛićkin ruhedea, metaeakin, Henda ya, am do̠ cetat aṅgra hõ̠ bam chuṭạuḱ do̠, cekate nonkate do̠m ạsuloḱa? Ar nonkate do̠ cekate bạhu hõ̠ko tahe̠na? Am do̠ nun maraṅem harayena, cet́ge bam laṛaoḱ kan do̠. Begar giḍi dapoṛkamaliń.

Ado̠ onkako ruhedere hõ̠, e̠n hõ̠ uni do̠ bae mo̠ne̠aḱa; luturge bae ṭhe̠pe̠a. Ado̠ onka hẽsa hĩsite kạmi hõ̠ko ḍhil idiket́a; ado̠ pạhil khon do̠ko hạrsuṛenteko re̠ṅge̠ćena, ar uni koṛa do̠ edrete bạhu hõ̠ bako bạhuae kana. Ado̠ khange mit́ din do̠e usạt́ente bidese oḍok calaḱ kana; ado̠ kićrićko hõ̠ bạnuḱtaea, inạ ḍeṅganaḱ eskarge menaḱtaea, ado̠ koṭotegeye oḍok calaḱ kana. Ado̠ bhại, calaḱ calaḱte tin sạṅgiń co̠e calaoen; ado̠e ạyuṕen khan, mit́ṭaṅ atoe ńe̠l ńamket́a, ado̠e me̠nket́a, O̠ko̠e tora ona atoteń rakaṕa, teheń ńindạ do̠ ona atoreń gitić aṅgaḱa. Ar ona jo̠khe̠n do̠ Pus cando tahẽ̠kante rabaṅ hõ̠ ạḍi ãṭ rabaṅ kan tahẽ̠kana, ar uni koṛa do̠ kićrić bạnuḱtaete ạḍi ãṭ rabaṅede kana.

Ado̠ ona atoe tiogtegeye ńuhumena. Ado̠ ona atoren gại gupi koṛa do̠ kulhi mucạt́re se̠ṅge̠l jolkate goḍoko lat́ jo̠met́koe ńe̠lket́koa. Ado̠ rabaṅede kanteye me̠nket́́a, O̠ko̠e tora ona se̠ṅge̠lreń joroḱ ńo̠ḱlenge. Ado̠ onka me̠nkate onko gupi koṛako jol akat́ ṭhene calaoena. Ado̠e metako kana, De̠ bạbu, mit́ se̠n joroḱ ocoạńpe, ạḍi bạṛić rabaṅediń kana. Ado̠ onkae metat́kote mit́ sećreye duṛuṕena, ado̠e metako kana, Henda bạbu, noa do̠ cet́ ato kantapea? Khange ado̠ko lạiadea. Ado̠ goḍoko lat́ rapaḱ baṛaket́koa, ado̠ hạṭiń baṛaket́kote uni hõ̠ko emadea;ar ako hõ̠ko jo̠mket́ khan, apan ạpin akoaḱ oṛaḱteko dạṛ idiket́a; uni do̠ o̠nḍegeko bạgiadea. Ado̠ uni koṛa do̠ o̠nḍe̠geye joroḱ akangea. Ado̠ onko gidrạko idilet́ sahankogeye tiṅgiyet́ kana; ado̠e duṛuṕ akangea. Ado̠ duṛuṕ duṛuṕteye laṅgayen khane me̠nket́a, Nit do̠ ho̠ṛ hõ̠ko jạpit́ket́a, ạuṛi do̠ o̠ko̠e oṛaḱteń calaḱa? Pase̠ pinḍạko hõ̠ bạnuḱtako khan, okareń gitića? Ar oṛaḱ oṛaḱ tinạḱ iń kuli baṛakoa?O̠ho̠ń se̠nlena; ne̠nḍe̠ge niạ se̠ṅge̠l aṛeregeń gitić aṅgaḱa.

Tumạl: Santal Folk Tales




Suluk re Jirạuena Pope Fransis

Probhure jirạuena Pope Fransis. Gujuḱ okte uniaḱ umer do 88 serma hoelentaea. Ạḍi din khonge sahẽt́ reaḱ muskil tahẽkantaea. Noa laha uni do Italy re Rom reaḱ mit́ṭen Haspatal re ran ocoḱkan tahẽna.

Menkhan teheń setaḱ 7:35 baja okte Vatikan Kasa Santa Marta re aćaḱ oṛaḱrege jiwi calaoentaea. Pope Fransis aḱ laha ńutum do tahẽkana Jorge Mario Bargoglio. 1936 serma reaḱ 17 December Argentina reaḱ Buenos Aires re janamlena. Baba Mario ar Sivori. Italy ren ạdibạsi Mario do rel gạḍi ren lekha kạmiạiće tahẽkana.

Chemist traning hatao tayom dhorom horte taṛamkeda Jorge Mario. Tayomte dhorom ạli-cạlire paṛhaoena. 1969 serma do dhorom poporcarić (father) re hoyena. Inạkate 1998 serma do Argentina re archobisope lekate bachao ocoyena.  2013 serma re Jorge Mario do Pope hisạbte bachaolena. Unre ñawã ńutum hisạbte Fransis doe bachao hatao keda. Uni do Dạkhin America disom ren pạhil Pope kanae.




Amnura re Sim raḱ Paska porob Girjạ manotena

Aṭhwar hiloḱ (20 April) Chapainawabgonj jilạ reaḱ Amnura Mission maṭhre isại dhorom hoṛkoaḱ dosar maraṅ porob paska (sunrise) girjạ do hoe purạuena. Aṅga sim raḱ 5:00 baja khon girjạ do ehoṕlena. Paska porob girjạ do Bangladesh Northern Evangelical Lutheran Church (BNELC) ar sunrise girjạ komiṭi ko hotete hoe purạuena. Noa Sim raḱ se Sunrise girjạe ạḱyurkeda BNELC ren GS Rev. Soban Kisku Ar Rajshahi circle pasṭor Rev.Noresh Hasdak ar sãote goṛo gopoṛore tahẽkana manḍer ạyurić Dhavid Dhonae Hembrom. Rạskạ Paska Porob girjạre Amnura manḍer ren ar aḍepase ṭotha (Mirjapur, Jolahar, Sakoṭola, Phạgupaṛa, Jhinakhor) khon heć seṭerakan amdaj 500 cetan isại boeha miserako selet́lena.

Sim raḱ paska porob girjạ do mit́ jug metaḱme 12 bochor do purạuena. 2013 serma khonaḱ NAGR (National Agency for Green Revolution) ren ạyurić Mn.Stephen Soren ar girjạ komiṭi koaḱ goṭa lekate pạhil dhao leka Mission Maṭhre ehoṕlena. Sim raḱ (sunrise) girjạ reaḱ karon do kana, Jisu Mạsiaḱ krus ar jiwet́ beret hotete dhạrtiren ko ṭhen bańcaoḱ reaḱ sombad poporcar se pasnao idiḱ. Ar darakan okte re abo do noa ṭoṭharen sanam isại ko mit́ kateć sanam ko ṭhen suluk reaḱ sombad bon pasnaoa.

Girjạ mucạt́re paska porob ńutumte johar kathae roṛkeda, BNELC-Trust Board secretary Mn. Hingu Murmu, NAGR ren Director Mn. Stephen Soren, Amnura Mission ren manḍer member Mn.Horidas Hembrom, Amnura Mission Jubo songho ren sabha mukhiạ Jeheskel Murmu, Secretary John Hembrom, Mirjapur manḍer ren mạjhi haṛam Barnabas Hasda, ar Probis Hasda. Noa paska porob girjạ ạyur ko modren Prodip Hembrom doe baḍae ocokeda, je Darakan serma arhõ ạḍi maraṅ ar napaete girjạ ạyur hoyoḱa mente.




Rakas reaḱ katha-Tesar porbo

Ado̠e me̠nket́a,O̠ho̠ń ro̠ṛa; ma cet́ańme baṛe. Arhõ̠e me̠nket́a, To̠be̠m ced khan do̠, ma noa bostare bo̠lo̠ḱme. Ado̠ sạri ona bostareye bo̠lo̠yena. Ado̠e metadea, Nit do̠ cet́ge alom ro̠ṛa. Iń do̠ oka lekateń cet́ama, ona do̠ ińgeń baḍaea, me̠nkhan nit do̠ cet́ge cet́ge alom ro̠ṛa. Ado̠ sạri bostareye bo̠lo̠yen khan, barahite khub lekae to̠l urićkedea, o̠nte̠ no̠te̠ye ṭhelao ulṭạu baṛakedea. Ado̠e ńe̠l baṛakede do̠,oka se̠n khon hõ̠ paskaoḱ reaḱ ạt bạnuḱtae. Khange ṭe̠ṅgo̠će saṕket́te mar cure mare kuṭạm kuṭạmkedea se̠, e̠kalteye kuṭạm go̠ć utạrkedea. Khange khube khusiyena. Ado̠ kuṭạm go̠ćkedete raj ṭhene calaoente uniye lạiadea, baṅma, Rakas do̠ń go̠ćkedea. Ma ho̠ṛ juṭạukom, rakasko go̠ḱ ạguyea.

Ado̠ ona katha ańjo̠mte uni raj do̠ pạhil do̠ e̠ṛe̠ e̠ṛe̠geye metat́a,ado̠ e̠nre hõ̠ ho̠ṛe juṭạuadea. Ado̠ ạyur idiket́kote sạrige rakase uduḱat́kote ado̠ ḍaṅteko go̠ḱ ạgukedea. E̠kkalte raj racare ạgukate luṭhum menteko giḍi go̠t́kadea. Ado̠ bosta khon raṛa oḍokkateko ńe̠lkede khan, sạri raj hõ̠e pạtiạu utạrena. Ado̠ kathae, unreko ńe̠le kan do̠, ti ar jaṅga do̠ ho̠ṛ lekangetaea, ar moca se̠n do̠ ṭhik ṭhak sado̠m muṭhạngetaea. Ado̠ o̠ne̠ko ekraṛlente uni raj hõ̠ bicạrreye haraoente disom e̠mo̠ḱ ar miserat́ e̠mo̠ḱ do̠e haraoente e̠mo̠ḱtege hoeyentaea. Ado̠ ona e̠mo̠ḱ reaḱe nenḍaket́a, baṅma, Ma niạ din hiloḱ ona go̠ḱaḱ do̠ nui ho̠ṛ iń emaea. Ado̠ ona nenḍa katha sạri aćaḱ goṭa disomreye lại saḍeket́a.

Ado̠ inạ nenḍare goṭa disomren ho̠ṛko jarwayena. Ado̠ e̠n hiloḱ uni ho̠ṛ do̠ aćren miserat emadeteye bapla bho̠jket́a. Ar dosar hiloḱ tara nakha disome le̠be̠t́ ạcuradea. Ado̠ e̠ne̠ goṭa disom ho̠ṛko ńe̠lkedea arko baḍaeket́a, noa disom do̠ nuiye emadea me̠nte, ar raj oka kathae go̠ḱlet́,ona do̠e  purạuket́a me̠nte. Ar raj hõ̠ onko jarwalen ho̠ṛ do̠e binti bhạkti baṛawat́koa. Ado̠ dosar hiloḱ bho̠jko jo̠m baṛakateye bidạ go̠t́kat́koa. Ado̠ un khon disom ho̠ṛaḱ mo̠n khạtirentakoteko ropha ruạṛena, ar disomreko rophayena; ar baṅkhan hute̠ć ona disom do̠ e̠kkalteko ujạṛ utạrkea. Ado̠ e̠ne̠ jo̠to̠ bo̠to̠r cabayentakoa ar raj hõ̠e khusiyena. Ado̠ o̠ne̠ onkate uni ho̠ṛ do̠e rajente miserat hõ̠e hataokedea, ar mit́ nakhare raj hõ̠e raj utạrena. Ado̠ o̠ne̠ onka ńe̠lpe Cando reaḱ lilạte un maraṅ dusmạn uni ho̠ṛe gurkedete uni rajaḱ disome rophaket́taete disom ho̠ṛe barjão ruạṛket́koa. Ar rajaḱ hõ̠ ńutum do̠ baṅ nĩhạ̃tlentaea, arte̠t́e sabasiyente inạ dhara se̠ goṭa disomrege namjo̠s hoeyentaea, baṅma, Nui raj nun maraṅ rakas go̠ćkedete disomre rophaket́taea.

Tumạl:Santal Folk Tales




Teheń 12 Goṭen Ṭoṭhare Hoe daḱ heć daṛeaḱa

Dhaka selet́ gel bar (12) goṭen ṭoṭhare tikin 1:00 baja bhitrite hoe dak hijuḱa mente abohaoa office doe baḍae ocokeda.

Teheń Lukhibar (17 April) setaḱ 5:00 baja khon tikin 1:00 baja dhạbić disom reaḱ dorẽakore hõ ceton tahẽn lạgit́ abohaoa office doe batlao akat́koa.

Onare menakana, Rajshahi, Rangpur, Dinajpur, Bogura, Pabna, Dhaka, Tangail, Mymensingh, Sylhet, Comilla, Chottogram ar Cox’s bazar sećte pạchim/utạr-pạchim nakha khon ghonṭare 45-60 kilomeṭer toṛte hoe daḱ heć daṛeaḱa. Onako ṭoṭha reaḱ dorẽo kore mit́ (1) nombor reaḱ sontor cinhạ uduḱ ko metat́koa.

Inạ chaḍa hõ abohaoa office doe baḍae ocokeda, disomre darakan 20 April hạbić nonkage daḱ idi daṛeaḱa.  




Rakas reaḱ katha-Dosar porbo

Ado̠ sipạhiko me̠nket́a, Acha, ale kathate bam pạtiạuḱ kan khan do̠, delabo nitge raj ṭhenbo calaḱa, ar am do̠ ekraṛnama o̠l ocoyem. Ona kago̠j am hõ̠ hạtiạu pạhillem, e̠nkhantem go̠jea. Ado̠ sạri onka me̠nkate so̠ṅge̠tegeko ạgu darakedea, ado̠ rajko lạiadea. Ado̠ rajte̠t́ khub lekae kuli pusṭạukedea. Ado̠ uni ho̠ṛ hõ̠ khạṭige go̠jeye me̠nket́a. Ar cet́e e̠mo̠ḱ kana, ona reaḱ ekraṛnamako o̠lket́a. Ado̠ uni ho̠ṛe me̠nket́a, Ạikhạ go̠ć tora e̠kkalte uni rakas do̠ no̠nḍe̠ń ạguyea? Ado̠ raje me̠nket́a, Hẽ̠, e̠kkalte no̠nḍe̠ ạguyem, to̠be̠ bale pạtiạuḱ kana.

Ado̠ unre uni ho̠ṛe me̠nket́a, De̠n to̠be̠ khan mit́ṭaṅ bosta, mit́ṭaṅ barahi, mit́ṭaṅ ṭe̠ṅgo̠ć, ar mit́ṭaṅ utạr ạrsi emańpe. Ar oka ho̠rte ḍhere hijuḱ se̠noḱ kana, ona ho̠r ṭhen delabon mãṛõ̠m oṭoańpe. Ado̠ sạri o̠ne̠ cet́koe bablet́, onako jo̠to̠ko emadea. Ar mãṛõ̠mae lagat́ ho̠ṛe juṭạuket́koa; o̠ne̠ye hijuḱ se̠noḱ ho̠rre mit́ṭaṅ baṛe dare tahẽ̠kana, ar o̠nḍe̠ge mit́ṭaṅ so̠ḍo̠ḱ gaḍa hõ̠ tahẽ̠kana. Ado̠ uni ho̠ṛe me̠nket́a, Niạ baṛe dare ṭhenge benaoańpe. No̠nḍe̠ do̠ daḱ hõ̠ sorre menaḱa; inạ do tetaṅiń khan, niạ gaḍare daḱ iń ńũia. Ado̠ o̠nḍe̠geko tearadea, ado̠ onako sana phanawante o̠nḍe̠ye de̠ćena. Ar noko ho̠ṛ do̠ko ruạṛ he̠ćena. Ado̠ kathae, ạyuṕ khange sạri uni rakas do̠ ona ho̠rte ho̠ṛ jo̠mko lạgit́e hijuḱ kana. Ado̠ uni tãṛãḱ ho̠ṛe tioḱkede khange, kathae, manwa manwage so̠ go̠t́kedea. Ado̠ o̠nte̠ no̠te̠ye be̠ṅge̠t́ baṛa go̠ḱet́ khange, kathae, mãṛõ̠m co̠ṭre de̠ć akane ńel ńam go̠t́kedea. Ado̠e me̠n go̠t́adea, Cedaḱ am eskar no̠nḍe̠ do̠m duṛuṕ akana? Bhagem he̠ć sor akana, ińaḱ adharem hoe akana.

Khange, kathae, uni ho̠ṛ khub ṭahaketeye ro̠ṛ go̠t́ket́a, Hẽ̠, teheń do̠laṅ ńapam akangea. Ar iń hõ̠ amgeń ńam baṛayet́me kana. Goṭa bir iń sendra baṛaket́mea. Ado̠ bań ńam daṛeat́mete no̠nḍe̠ do̠ń duṛuṕ akana. Ado̠ń me̠nket́a, Niạ ho̠rtege bae hijuḱ se̠noḱ kana? No̠nḍe̠geń tãṛãḱ hataṛoḱa; nonkateye hijuḱreliń ńapama. Ado̠ ṭhik sạri nõ̠ḱõ̠elaṅ ńapam go̠t́ena. Ado̠ khange sạri rakas hõ̠, kathaeye dhak calao utạrena. Mo̠ne̠reye me̠nket́a, Ayo! Cet́ lạgit́ bhalae ńameń kana? Kuli pạhillegeń, e̠nkhanteń jo̠mea. Ado̠ sạriye kuli go̠t́kedea, Henda ho, kathae, cet́ lạgit́em ńameń kana? Ado̠ uni ho̠ṛe me̠nket́a, Ńamet́meań gun iń cet́am lạgit́. Am lekanko turui go̠ṭe̠n iń cet́ akawat́koa. Ado̠ onate am ṭhen iń he̠ć akana cet́am lạgit́, ado̠ inạ khan eae ho̠ṛpe hoyoḱa, ar eae ho̠ṛrege ińaḱ puruchun hõ̠ hoyoḱtińa. Onate am ṭhen do̠ jidkateń he̠ć akana. Ar bam pạtiạuḱ kan khan, dela hijuḱte noko ńe̠lkom, no̠nḍe̠ń no̠ko̠l jarwa akat́koa.

Ado̠ onkae metade khan, sạriye pạtiạu go̠t́enteye me̠nket́a, Mase̠ bhalań ńe̠lkoa. Ado̠e se̠n  sorente ona ạrsireye uduḱae kana. Ado̠ aćaḱ umul ar uniaḱ umulge ona ạrsire ńe̠loḱ kana. Khangeye metae kana, Ma e̠nḍe̠khan iń hõ̠ cet́ańme. Ado̠e kuli dohṛakedea, To̠be̠ khạṭige cedem me̠net́a? Ado̠e me̠nket́a, Hẽ̠ń cedgea. Arhõ̠e metadea, To̠be̠m ced khan ar iń cet́am khan, un jo̠khe̠n do̠ cet́ hõ̠ ạikhạ alom roṛa. Arem ro̠ṛket́a me̠nkhan do̠, ạikhạ o̠ho̠m cet́ daṛelea.




Sikhạuna Golpo

Mit́ṭen haṛam hoṛe tahẽkana. Uni haṛam ren mit́ṭen hopone tahẽkana. Mit́din uni hopontet́ do ać baba jom lạgit́ resṭorenṭ teye idikeda. Jom jokheć uni hoṛ do ạḍi dhao ona jomaḱ aćaḱ kićrićre hạrić keda. Enrehõ uni hopontet́ do hapege tahẽkana. Jom tayom uni do ać baba ti ạrupe idikedea. Ado ać babawaḱ kicriće ạruṕ saphakeda, mẽt́hãko aṕ hutum kedea, ar cosma hurạṛadete bahre seće ạgukedea.

Menkhan onḍe duṛuṕ tahẽkan eṭaḱ hoṛko do uniren baba bạṛić nońjorteko ńelekan tahẽkana. Ado joto hor unkin tanmanko ńelet́kinạ. Uni haṛam ren hopon do bill em katet́ tinre bahrekin oḍokoḱ lạgit́ inạ oktere onḍe jojom kan tahẽkan eṭaḱ mit́ṭen haṛam hoṛ do uni hopontet́e metadea, Nonḍe do cet́ hõ bam bạgi oṭoakada?

Khange uni haṛam ren hopon doe roṛ ruạṛkeda, baṅ, cet́ hõ bạń bạgi akada. Haṛam doe menkeda, Am do sanam koṛa hopon lạgit́ mit́ṭen sikhnạt ar joto baba ko lạgit́ mit́ṭen asem doho oṭokeda. Aema okte abo do umerte laha akan aboren go-baba bahre idi babon rebena ar bon ruhet́koa, am do ṭhikte bam calao daṛeaḱ kana, ṭhikte bam jom daṛeaḱ kana, oṛaḱrege tahẽnme. Menkhanem hiṛińkeda, tinre huḍiń bon tahẽkan, go-baba heo hobor katet́ ko idiyet́ bon tahẽkana, tite ko jom ocoyet́ bon tahẽkana ar jomaḱ hạrić lenre bako ruhet́ akat́ bona, bickom ko dulạṛ akat́ bona.

Enḍekhan go-baba umerteko lahalen re cedaḱ hamal bojha ko hoyoḱa? Go-baba seba-jotonko hoyoḱa, dulạṛko hoyoḱa, ente mit́din joto hoṛge bon haṛam buḍhiḱa.