Kukṛukuḱ

Toyo donkeda sạnḍi saṕ,

Sạnḍi raḱ keda seta bhuḱ keda bhuḱ bhuḱ

Bạbu roṛ keda

E go toyo hijuḱkan.

Jạpit́ joto hoṛaḱ bhaṅgaoena.

Bạburen sạnḍi bạnuia.

Oṛaḱ sorre rel gạḍi

Poṅkate paromena.

Ạḍi setaḱre toyoaḱ raḱ

Hukạ huạ ańjomena.

Bạburen sạnḍi dare khoć raḱ kedae

Kukṛukuḱ.




Sạdhinota Mãhã Manotkeda NAGR

Teheń Lukhibar (26 March) do sạdhin din kana. 1971 serma reaḱ noa dinre pakistani bahini koaḱ koclon khon rukhiạlena noa disom.

26 March do Baṅgladisom itihas sakam reaḱ mit́ṭen lekha din kana, one oka do tisge baṅ hiṛońoḱ. Noa din do eken nenḍa akan mit́ṭen tạrik do baṅ kana, bickom baṅgali jạtaḱ dil, sạhũs ar jiwi alae reaḱ maraṅ cinhạ kana. 1971 serma reaḱ noa dinre dhạrti reaḱ naksare nawa rajosṭi lekate Baṅgladisom do aćaḱ kạmi ehoṕkeda.

26 March sanamkoe disạ ocoet́bona je, sạdhintet́ do ạḍi alga do baṅ kana, bickom are (9) cando lạṛhại tayom noa disom sạdhin akana. Unre ạḍi utạr gogo, baba, boeha, misera akoaḱ jiwi alae kate disomko sạdhinkeda. Sạdhinota mãhã do maraṅ lạṛhại reaḱ jo kana.

Baṅgladisom reaḱ adom adom ṭoṭha metaḱme sarkari, be-sarkari kạmi thãona, ạpis, iskul, college kore sạdhinota mãhãko manoteda. Bạṛtikaete 26 March do jaoge abo ar darakan piṛhirenko disom dulạṛ re udgạu are uskurbona.

Onka leka NAGR hotete ạyuroḱkan sikhnạt ṭhãona hõ  sạdhinota mãhãko manotkeda. Sạdhinota mãhã ńutumte galmarao sabha ar eneć khilạḍ hoyena. Mucạt́re mahasoe ko do eneć khilạḍre jit akan gidrạko talare kuṛại (prize) ko em hạṭińkeda.




Ghaṛwa Cẽṛẽ Ar Hạti

Mit́ṭen darere ghaṛwa cẽṛẽ aḱ tukạ tahẽkana. Ona tukạre ghaṛwa doe bele keda. Mit́din mit́ṭen hạti do ona dare reaḱ sakam jom lạgit́e calaoenre tukạ doe rạput́keda. Ghaṛwa bele hõ rạput́ena, onate ghaṛwa do ạḍi ãṭe mon dukena. Khan hạti sikhnạt emae lạgit́te akoren gate rõ, roṭe ar kạhũ ṭhen goṛoe khojkeda.

Gateaḱ nonkan dukre onko sanamko hećena. Ado rõ do hạtiaḱ luturre bolokate bhan bhane lagaoena. Ar onkage kạhũ do hạtiaḱ mẽt́ ṭhoṭrao ṭhoṭraote mit́ lekae kãṛã keda. Onate hạti do mẽt́re daḱe lagaoa mente mit́ṭen ghaḍluḱ seće senena. Menkhan onḍe hõ mit́ṭen roṭe raḱ got́keda. Roṭe aḱ raḱ ańjomte hạti doe hudiskeda paseć noa aḍepasege pukhri menaḱa.

Roṭe aḱ raḱ aten atente hạti doe calao idiyena. Khange hạti do ona ghạḍluḱre ńurena. Nonkate uni ghaṛwa cẽṛẽ do muskil dosa khone bańcao ruạṛena.

Sikhnạt: Bạṛić kạmi reaḱ jo do bạṛićge hoyoḱa.




DAḰ REAḰ KHOBOR

Rajdhạni Dhaka ar ona ṭoṭha reaḱ serma do̠ te̠he̠ń ạḍi tho̠ṛa rimil se dhundge tahena. Ona chaḍa darakan 5 din jarge daḱ jạṛi reaḱ jahan ạḍi baṅ ohmaoḱ kanre hõ mit́ bar ṭhãi kore jarge daḱ são sãote bharḍo hoe daṛeaḱa. Menkhan 5 din tayom daḱ se hoe hoyoḱ reaḱ cinhạ ko menaḱa. ar hõ. Hoe daǩ ar bharḍo ạpis(Abohaoa) reaḱ nãwã kho̠bo̠r lekate baḍaeok̕ kana, teheń din (22 march) setak̕ Dhaka re 22.3 digri ar hola do ạḍi jạsti 31 digri hoe reaḱ lolo do tahẽkana. Teheń dinre 2 khon 3 digri hạbić hoe reaḱ́ lolo ar hõ bạṛti hoe daṛeaḱa. Setak̕re 90% heo reaḱ hawa re humidity menak̕re hõ bela bạṛti idi ididte hoe reaṛtet́ do bại bạite lolo calaḱa ar onkate lolo do thoṛa bạṛti idiḱa. Teheń do̠ 6:10 pm re condo hạsur ar gapa do̠ 6 baja re cando doe rakaboḱa.

 

-Bangladesh protidin (22.03.2026) khon tumạlaḱ




EID-UL- FITOR-2026

Teheń do Baṅladisom ar noa ṭoṭharen sanam muslạ boeha miserako lạgit́ rạskạ din Eid-Ul- Fitor manaoḱ kana, Niạ serma do calaoen goṭa cando akoaḱ dhorom siknạt dharate upạs mãhã manao kate nãwã cando ńel ńam kate noa kusi rạskạ porob doko poroboḱ kana, noare onko do goṭa dhạrti ren sanam muslạ boeha muserako lạgit́ suluk nirại  ar darae kan lạgit́ bhageko koejoṅ kana, Noare nit menae maraṅ montri Mn. Tarek Rahman hõ sanam gãotaren hoṛko sãote aćaḱ Eid- Subhecha doe epem kana ar sanam ko lạgit́ bogeye asjoṅ kana.




SETOṄ LOLO

Ạdi jarat setoṅ lolo

Bạt bạihạrre tahen dorloe

Noa setoṅ thoradin laha

Horko lạgit tahẽkan daya.

 

 

Setoṅ reak elaṅ tinạk

Horko monre kosto unạk

Koyok horre tinre hijuk

Hormore Hisit hoe do bhijạuk.

 

 

Lolo setoṅ dea kate

Manwa ko duk sahao ate

Kạmi kajre hormo sanam

Alae edako jonom jonom.

 

Jiwi jiṅgi napae lạgit

Hãs rạskạ begor sạbit

Kadae kadae loso pondo

Khataok ako gelbar cando.

 

Jharla jhạrli cạt bạisak

Horko monre as hilạuk

Hạriạr horo bạtre landae

Unre joto kostoe cabae.




Maejiu koaḱ dhạrti jakat phoṭbolre Philipain ar Utạr Korea

A F C Maejiu Asia cup semi finalre seṭeroḱ laha rege Dạkhin Korea,Japan,Cin ar Australia do darakan 2027 Dhạrti jakat Maejiu phoṭbol bissocup re jaega doko hameṭ akada. Menkhan okoeko ponea dolko hirạu ocolen onko hõ dosar dhao leka ạt ko ńam akada.

Teheń do play in match re ujbekistan 2-0 golte pạnḍuć kate bissocup gatek re ạte ńam keda Philipain. Dosar play in match re Utạr Korea ṭhen 4-0 golte pạnḍuć ena Cin, Onate Utạr Korea hõ Bissocupre Ạt doe ńam keda.




Dhakare Kukmue Calaoet́taea Dinajpurren Santal Kuṛi Anjoli Soren

Dinajpur reaḱ Birampur khon Rajdhạni Dhaka reaḱ hor ḍaharkore gạḍi calaoet́kan-Anjoli Sorenaḱ taṛam ḍahar do cinema naṭok khon hõ kom do baṅ kana. Birampurren nui santal kuṛi do nit rajdhạni Dhaka reaḱ gạḍi kore ‘super woman’ kanae: Anjoli Sorenaḱ kạmi ar jion babot thoṛa katha-

Calaoen 8 March goṭa dhạrti maejiu mãhã ńutumte:

Dinajpur reaḱ dhuṛi ḍaharko khon hećkate Tilottama nagrahare gạḍi calaoet́kan golpo do Anjoli Sorenaḱ. Anjoli Soren do 1994 serma reaḱ 25 Ḍecember hiloḱe janam akana. Jisu Mạsiaḱ janam dinre janamakan Anjoli Soren do teheń hajar hajar hoṛko lạgit́ udgạu ar hor uduḱić reaḱ mit́ṭen ńutum kana.

Janam ṭhạ̃i dulạṛ ar jitkạr reaḱ lạṛhại:

Anjoli do Dinajpur jilạ, Birampur thana, Ratanpur Post reaḱ Dhanjuṛi Boṭtuli atore hara buru akana. Uni do pe boeha misera modre huḍiń utạrić kanae. Gogo baba ar boeha ren dulạṛiạ kạṭić boeha je mit́din nonka kạmikate gharońj reaḱ dạyike hataoa noa do okoege bako hudisleda. Dhanjuṛi Boṭtulire ạḍi sadharon oṛaḱre tahẽkatećge aćaḱ kạmie ehoṕkeda.

Sikhnạt reaḱ marsal ḍahar:

Anjoli do eken dilan do baṅ, bickom gạkhuṛić kanae. Ato iskulre paṛhao tayom uni do SSC ar HSC hõe paṛhao purạukeda.Higher Education se arhõ cetan kelas paṛhaoḱ reaḱ kukmu tahẽkantae rehõ aćaḱ jionre nawa biḍạure paṛaoena. Enrehõ uni do bae thirlena. Uni do ạḍi pạtiạu salaḱ puthi reaḱ sikhnạte hameṭkeda.

Uber reaḱ steering ar jion reaḱ laṛhại:

Anjoli Uber calaoić hoyoḱ reaḱ karon do kana gharońj reaḱ dulạṛ ar aćaḱ kurumuṭu. Uni do kạṭić boeha kanrehõ ać dada se boehakin sãore menaea. Somajre miṭ́ten kuṛi gidrạ gạḍi calaoet́kan do aema hoṛge bạṛić nońjorteko ńelkeda. Menkhan ona sanamaḱ tạkićaḱ dea giḍikate Anjoli do aćaḱ kukmu horre laha idiyena.

Noa kạmi cedaḱem bachaokeda?

Anjoli do nonkan kạmi khojleda okaṭaḱte ać sạdhine ńam ar gharońj reaḱ okulạn ar ṭonṭako hõe caba daṛeaḱ.

Botor jitkạr: Siń bạnuḱ, ńindạ bạnuḱ-aema okte ńeloḱa je hoṛko akoaḱ niṭakan ṭhạ̃ite idi seṭerrkore aema lekan muskil ar tạkićaḱre paṛaoakana. Menkhan Birampur reaḱ hasa okoeaḱ hoṛmore, uni do nunạḱ algate harao daṛeaḱa?

Anjoli Soren do teheń eken gạḍi calaoić do baṅ bickom mit́ṭen lạṛhại phạd hõ kanae. Aćaḱ suk-rạskạ bạgikate, siń ńindạ ḍahar dhuṛi, gạḍi dhũạ, mạilạko talare gạḍi calaokate pormankeda kạmi do tis hõ baṅ kạṭića. Uniaḱ noa kạmi eken aćaḱ gharońjre do baṅ, bickom somajre maraṅ nạmuna kana, one okoe do jaogeko hudiset́kan ạdibạsi kuṛiko do tayomre tahẽnko baḍaea.

Anjoli Soren doe menkeda, “Iń do gạḍiń calaoeda, menkhan sạri do ińaḱ kukmu ar ińaḱ ghrońj reaḱ kusi rạskạń calaoeda.”

Anjoli do goṭa Baṅgladisom ar santal somajren gorob kanae. Teheń Anjoli do aboaḱ mẽt́re (Real Life Hero) kanae. Uniaḱ kạmi ar jion khonbon uskur ocoḱkana je, aboaḱ kurumuṭu tahẽlenkhan jãhã obostha jãhã poribes khonge aboaḱ kukmubon purạu daṛeaḱa.




Hoe-Daḱ

Rimil rakaṕna,

Hoe-daḱ hećna.

Ḍaṅgra merom topaḱnako,

Hoṛ oṛaḱ boloenako.

Ceṭer huḍurna,

Hoe-daḱ thirna.




Ale Ato

Bulbuli tako ato ńutum do̠ Cho̠ghạṭi. Ape̠ do̠ ce̠t́pe̠ baḍaea ale ato do̠ cedaḱ ńutumakana? Jao serma pạhilạ bạishạkre̠ no̠nḍe̠ pạṭi pata mela hoyoḱa. Niạ mela ńe̠l lạgit́ sạṅgiń sạṅgiń kho̠n ho̠ṛko hijuḱa. O̠ko̠e do̠ bhe̠nte̠, o̠ko̠e do̠ riskạte̠, o̠ko̠e do̠ ḍuluṅ gạḍite̠, o̠ko̠e do̠ re̠l gạḍi, arhõ̠ ado̠mko do̠ taṛam taṛamte̠ko hijuḱa.

Am do̠ ce̠t́e̠m baḍaea melare̠ ce̠t́ ce̠t́ko ńamo̠ḱa? Aema mo̠ńj mo̠ńj jinis ńamo̠ḱa. No̠nḍe̠ lo̠lo̠ jilạpi, khạjạṛi, muṛki, jo̠nḍra ata jo̠m ạḍi mo̠ńj ạikạuḱa. Melare̠ gidrạ gateḱ lạgit́ ro̠ṅ be̠ro̠ṅ reaḱ bilun ar lako̠ṛbanḍoḱ ho̠ro̠ḱaḱ hõ ńamoḱa. Ale ato aṛete̠ re̠l gạḍi lain calao akana, siń ńindạ re̠l gạḍi do̠ calaḱ hijuḱa. Jho̠ṅko̠ṛ jho̠ṅko̠ṛ saḍe ańjo̠moḱa. Dinạm ạyuṕ bela gate kuṛiko sãote̠ lain aṛete̠ duṛuṕkate̠le̠ go̠lpo̠ea.