Manotan Shibu Soren Dhạrtiye Bạgiyada

Shibu soren do̠ Bharot diso̠m re̠aḱ mit́ṭe̠n ạḍi namḍak ạdibạsi neta, Jharkhand rajyo̠ benao reaḱ architect ar Jharkhand mukti morcha (JMM) party ren ạyurić kanae. Uni do̠ goṭa jionre jạt ạidạri, jumid ạri-cạli, sạdhin ar rajạri ạidạri lạgit́e lạṛhại leda. Latar re uniaḱ jion, ạri-cạli, rajniti kạmi, jạṛuṛaḱ kạmi, ar kạmi reaḱ ạḍi jạruṛan lekha em akana: Shibu Soren – Mit̕ Kạṭic̕ Baḍae Purạ Nutum: Shibu Sọren Upapńutum: guruji (disom guru) . Janam: 11 januari 1944 sal re bihar (nitok̕ jharkhand) renak̕ ranchi jilạ renak̕ nemra ato re Gujuk̕: 4 august 2025, umer 81 Profail Rajniti, ạdibạsi neta, jharkhand lạṛhại reak’ ạyur Rajnitik dol jharkhand mukti morcha (jmm) Pe̠shari Kạsi, guru, rajniti Gidrạ ar gharońj reaḱ ạri-cạli Shibu Soren ar uniren bõsko do̠ adibạsi santal jạtren kanako. Uniren baba Shobaran Soren do̠ jumi dokholtae lạgit́ mahajon ar jumidar ko goć ledea. Un khon ge Shibu Soren do̠ ạnạṛi birudh re lạṛhại lạgit́e udgạuena. Noa ghoṭona do uniak’ monre teṅgo daram seṅgel leka joloḱe ehoṕ keda. Rajnitik jion ar ạri-cạli reak̕ e̠ho̠p̕ Jharkhand mukti morcha (jmm) reak̕ pạhil ḍạr: 1972 serma re shibu soren sãote ạḍi namḍak left neta A.K. Roy ar Vinod Bihari mahto, Jharkhand mukti morcha (jmm) etohoṕleda. Jharkhand reyaḱ judạ rajyo̠ benao kate ạdibạsi koak̕ hok ạidạri ńam lạgit̕ noa party do̠ benao lena. Jomi ạri-cạli ar ‘denḍar hạṭiń’: 1970 ar 80 serma re Shibu Soren do “Dendar Hatao” (Usko Banda Karo) hạhạie ehob leda, jahare jomi hajoc poesa ar be-adibasi ko laga oco ocoye ko khoj keda. Ona do̠ jạt ạidạri lạgit́ mit́ṭen daṛean lạṛhại kana. Rajnitik Sapta Sambhad ren rạsiạ: 1980 sal khon 7 dhao Dumka Lok Sabha ḍạr khon bachao akana. Uni do̠ jạt koak̕ hok, bir ạri-cạli, sikhnạt ar saset̕ babod parliament re ạḍi ãṭe roṛkeda. Kendra montri: 2004 salre manmohan singh sorkar re kendra ko̠l montri hoelena. Menkhan ạn ạri reaḱ jạruṛaḱ ko iạte tayomte uni do̠ ạḍi jạruṛaḱ kạmi khon ạḍi jạruṛaḱ kạmi khon ạḍi jạruṛaḱ kạmi ko purạu keda. Mukhi mantri: Shibu soren do̠ 3 dhao Jharkhand ren mukhiạ montri hoelena: 1. 2005 sal reaḱ mãhã – eken 9 din 2. 2008 āgasṭa – 2009 januāri 3. ḍisembor 2009 – mai 2010 Bipod ar Case ko Sashinath jha họṛmọ kes: 1994 salre uniren nijerak̕ kạmiạ sạshinath jha do̠e bạgi oṭoakana ar tayomte uni do̠e goć ocoyena. 2006 salre Shibu Soren do̠ ạḍi bạṛić kạmi lạgit́e ạyur kedea ar uni do̠ jion hạbić kạidi reaḱ sajai emkeda. 2007 salre dilli reaḱ ạḍi maraṅ ạḍiạri do̠ unie ạcu calaoena. Eṭak’ keis: 1975 sal reaḱ Jungle Movement okte jạtren mạlikko oḍok ocoko reaḱ aema ghoṭona hoelena ar ạn lekate ạḍi jạruṛok̕kan kạmiko hoelena. Jharkhand rajyo̠ benao re̠ ạḍi jạruṛan kạmi Ạḍi din khon lạṛhại tayom Shibu Soren aḱ go̠ṛo̠ te̠ Bharot diso̠m reaḱ 28 taḱ rajyo̠ lekate Jharkhand do̠ 15 novambo̠r 2000 salre̠ benao rakaṕena. Uni do̠ Jharkhand do̠ e̠ke̠n mit́ṭe̠n rajyo̠ lekate do̠ baṅ, bickom jạt́ koaḱ ạri-cạli, rajniti ar arthik hok ạidạri sạbit dohoe reaḱ cinhạ lekate̠ye̠ so̠do̠r keda. Gharońj reaḱ ạidạri Shibu Soren ren koṛa Hemant Soren nit do̠ Jharkhand ren mukhiạ montri ar JMM ren mukhiạ kanae. Uni do̠ ac̕ babawak̕ aṛaṅ ar rajniti ạt sãote ạḍi usạrate kạmi idiet̕ kana. Tisrena gọpọṛọ Adibasi Hok: Jomi, bir ạri-cạli ar ạri-cạli reaḱ hok ko khoj reaḱ ạyur Rajnitik ạri-cạli: Jharkhand reaḱ judạ judạ rajyo̠ benao ar rajnitik pạtiạu Samajik bodol: Rin ạri, jạtren mạlik koak̕ ạḍi bạṛić kạmi ko bond lạgit̕ lạṛhại Popularity: Banar jạt talare aṅgoc – jạt ar be-jạt Disạm lạgit́ ạḍi jạruṛan kạmi: “Dishom Guru” metak̕me “Jatio Neta” Shibu Soren do̠ Bharot diso̠m reaḱ rajniti re mit́ṭen ạḍi jạruṛan ho̠ṛe tahẽkana – uni do̠ mit́ṭen jạt́aḱ lạṛhại khon mukhiạ montri hoyoḱ lạgit́e udgạu akana. Uni do eken adibasi somaj lạgit́ mit́ṭen neta do baṅ, menkhan mit́ṭen aṛaṅ ar udgạu hoṛe tahẽkana. Uniak̕ jion hotete abo do̠bon ńel ńam kana cet̕ lekate bebạric̕ kạmi birudh re protest do̠ itihas bo̠do̠l daṛeak̕a. Gujuk̕ ar Jatio Dukh Shibu soren 4 august 2025 hiloḱ dilli reaḱ ganga ram haspatal reye goćena. Uniaḱ goć tayom Pradhan Mantri, Rajyasabha, bipokrito dol ar goṭa adibasi somaj ren hoṛko ạḍi duk ko sodor keda. Jharkhand re 3 din reaḱ rajạri duk mãhã manao reaḱ gho̠sona hoe akana.




Rajshahi Reaḱ Poba re Santal Hoṛko Dal ket́koa

Rajshahi reaḱ Poba re santal hoṛko dal ket́koa. Ona ghoṭna re mõṛẽ hoṛ ạḍi kajak ko hạn akana.  Maloti Mardi, Mạńjhi haṛam Shymol Hembrom ren erweltet́ koṛa Ripon Hembrom, Ripon eṅgat Sumita Kisku ar uniren miserat Rongila Hembrom. Calaoen Budhbar (30 July) setaḱ 10 baja okte Poba thana reaḱ Baghsara Pul atore noa ghoṭna ghoṭao akana.

Ato hoṛko baḍae ocokeda Bablu, Khaja, Bablu ren oṛaḱ hoṛ, noko pon hoṛ mit́kate santal maejiu ạḍi bạṛićko dal kedea. Ado ato hoṛko uni udhạr kate Darusha haspatal reko bhurti kadea. Ato hoṛko lạikeda, amdaj tikin 2:00 baja okte Bablu ar Khaja sãote mit́ dol hoṛko hećente uni maejiu ko dal kedea. Ona ghoṭnare Mạńjhi haṛam Shymol Hembrom, Ripon eṅgat ar miserat Rongila ko dal ket́koa ar oṛaḱ duạṛ hõko rạput́ket́ takoa.

Khobor ńam tayom pulis onḍe senkate sanamaḱko ńel jutkeda. Pulis ko ruạṛen khan arhõ onko hamla kan hoṛko do aema lekan hạtiạr kote ato hoṛ botor ko uduḱat́koa. Arko metat́koa, jạruṛ hoelen khan arhõ oṛaḱ duạrle rạput́ cabaea, ar sanam hoṛle laga giḍipea. Ona ghoṭna hoe akan khon atoren sanam hoṛ ạḍi botor salaḱ dinko khemaoeda. Nonka bemanot ar bạṛić beohar khạtirte santal ko disom ạyurić ṭhen bicạr ko khojkeda




Cuṭiạ Bạisi

Mit́ṭen kisạ̃ṛ hoṛaḱ oṛaḱre ạḍi utạr cuṭiạko tahẽkana. Onko do kisạ̃ṛaḱ oṛaḱ ṭhenko bhugạḱ keda, ar hoṛo caole hõ bebạṛićko berbad keda. Uni kisạ̃ṛ hoṛ do onkae ńelket́ khan, mit́ṭen ạḍi maraṅ bhonḍa pusiye ạsul kedea. Uni pusi do jaoge mit́ bar cuṭiại saṕ jom koa. Ḍher din tayom Cuṭiạ doko marao ńoḱena. Menkhan onko do pusi botorte bhugạḱ khon bako oḍok daṛeaḱ kan tahẽkana, ar reṅgećte ạḍi ãṭ harkhetoḱko ehoṕena.

Bhạg leka mit́din pusi do oka sen coṅe sen akan tahẽkana. Ṭhik inạ takre bebaḱ Cuṭiạ oḍok jarwayente bạisiko duṛuṕena. Unre noako solha keda baṅma nui pusi do aboren ạḍi maraṅ bạiri kanae. Nui pusi menaete aboaḱ oka sukge bạnuḱa. Ona iạte nonkanaḱbon upạia jemon mit́ṭeć hõ aloe jom daṛeabon.

Mit́ṭen cuṭiạ doe mengot́keda nui pusi do cet́ jom hõ bae ńamet́te aboe jomet́bona. Onate jom lạgit́ dinạm hiloḱ toa dahe bon emae khan beskoḱa.

Dosariće mengot́ket́a noa do oho hoe daṛelena, ente pusi ma coṅ toa celaṅ pheḍregeye duṛuṕkoḱ.

Tesariće menkeda abo sanamko te mit́ dhao gan unibon otale khane botorkoḱa ar tis hõ ohoe heć baṛalena.  

Poniće menket́a, noa ma ṭhik ma ṭhikge menkhan jãhãe bon ger ocole khan se abo cetanreye bindạṛlen khan coṅe goć utạr bon ente lać hõ lać ḍhobo ḍhobo. Inạkate mit́ṭen kạṭić cuṭiại menket́a ona do baṅ mit́ṭeć jhunkạ hoṭoḱ rebon akawae khan beskoḱa. Ado jãhãtinrege uniye hijuḱ bon baḍae daṛeaḱa, ar bańcaoḱ reaḱbon ạt daṛeaḱa. Noa ańjomkate mit́ṭen cuṭiạ haṛam doe menket́a hẽ menkhan okoe jhunkạ doe tolaea? Nonkako galmarao kan ona takrege miuṅ miuṅ ate pusi hijuḱ kanko ańjomkedea. Khan am iń phać phoć hante nhateko ńir paskaoena ar hako pako apan ạpin bhugạḱre ko ńir boloyena. Ar jãhãnaḱ ạuriko goṭae rege bạisi bhaṅgaoentakoa.




Lolo Rabaṅ

Cạt bạisạk lolo setoṅ

Ạḍi gorom ạikạuḱ,

Hoe begorte kuńḍi miru

Raḱet́ ńum halaṅ.

Pus mag mas poyoṛ hoe te

Oṭaṅ hijuḱ kuṛhạ,

Ona reaṛte reṅgeć oreć

Joroḱ ako seṅgel kote.




Abraham Reaḱ Keṭeć Pạtiạu

Probhu arhõ Abraham ṭhen sodorenteye goḱadea, aćren bõsko do sermaren ipilko lekako saṅgeḱa. Abraham do haṛam, uniren oṛaḱ hoṛ Sara hõ buḍhige, ar gidrạ pidrạ bạnuḱkotakinre hõ Abraham do Isor reaḱ goḱ kathareye pạtiạuena ar ona pạtiạu do dhorom lạgit́ lekhayentaea.

Mit́din Abraham aćaḱ tạmbu duạrreye duṛuṕ akan tahẽkana setoṅ ber jokheć. Beṅget́kate ać samaṅre 3 hoṛ teṅgo akane ńelket́koa. Abraham ńir senkate ombaḱenteye metat́koa, E Baba, Iń amren guti alom cinḍạl oṭokạńa; noa dare buṭare baṛe jirạuanpe, ar iń do jaṅga ạbuktape lạgit́ daḱ ar ṭanḍhape lạgit́ jomaḱ iń ạgulege; enkhantepe sen idiḱa. Adoko metadea, Bogege, amem menket́ lekaeme.

Khange Abraham palte ńir senente mit́ṭaṅ bhage mĩhũ goć ocokateye isin aroat́koa ar Sara do guhum holoṅ reaḱe piṭhạwat́koa ar Abraham do chale ar toae hartawat́koa; ar onkoko jojom kan jokheć onko ṭhen dare latarreye teṅgo akan tahẽkana. Khange onko modren mit́ hoṛ Abrahame metadea, Amren oṛaḱ hoṛ Sara do okare menaea; Abrahame roṛ ruạṛadea, tạmburege menaea. Adoe menket́a, Bochor dinre am ṭheniń heć ruạṛoḱa, unre Sararen mit́ṭaṅ koṛa gidrại tahẽntaea. Sara do tạmbure onae ańjomket́ khane landagot́ket́a; enteye menwana, gidrạjoṅ reaḱ din do parom akantaea mente. Menkhan Probhu Isor do Abrahame metadea, Isor lạgit́ baṅ do jãhãnaḱ beleṭejoḱ menaḱa? (Gen. 15, 5, 6; 18, 1-14).




Bilboltha ren Kolhe ko Ńamkeda Community Library Ar Research Center

Lukhibar (31 July) Chapainawabgonj sodor upạjilạ, Jhilim union reaḱ Bilboltha Adivasi Adorsho Primary School re Community Library ar Research Center uḍhạu hoe purạuena. Wycliffe Foundation ar Bangladesh Santal Friends aḱ goṛote noa uḍhạu kạmi purạukeda National Agency for Green Revolution (NAGR).

NAGR ren Director Mn.Stephen Soren aḱ ạyurte uḍhạu akhṛare manotan peṛa lekate seṭere  tahẽkana Australia khon heć akan Mn.Elizabeth Baker ar Daniel Baker ona sãote seṭere tahẽkana, Redio Mahananda ren station Manager Rezaul Karim. Uḍhạu akhṛa ạyur re tahẽkana, NAGR ren Program Manager Prodip Hembrom.

Inạ chaḍa hõ akhṛare seṭere tahẽkana, 3no Jhilim union porisod reaḱ 7, 8 ar 9 nombor ward ren maejiu member Shawktara Begum (Suity), Bilboltha Adivasi Adorsho School ren sabha mukhiạ Rajib Kol selet́ arhõ eṭaḱko. Uḍhạu akhṛare NAGR ren Director doe menkeda, Kolhe ko lạgit́ge Community Library ar Research Center do uḍhạu hoyena. NAGR do jaoge kolhe jạt se somaj babote hudiseda. Darakan dinre jemon kolhe ko bhage sikhnạt ko hameṭ daṛeaḱ, teṅgo keṭejoḱ ko, akoaḱ ạidạri reaḱ kathako roṛ daṛeaḱ ar akoaḱ kathako lại sodor daṛeaḱ. Noa kangea aleaḱ kukmu. Darakan dinre arhõ aema kạmi ko reaḱ hudis-cintạ menaḱa. Uni do arhõe lại sodorkeda, noa Library re do puthiko tahẽna. Aleaḱ kukmu do unre purạuḱa tinre ape kolhe ko Library reaḱ puthi ko pe paṛhaoḱa, ar aema lekan cecet́aḱ pe hameṭ daṛeaḱa. Library re eken puthi sajaokaḱ do baṅ ganoḱa. Ona bidiạko tinre bohoḱ re rebet́ dohoḱa unrege kukmu do sạriagoḱa.   

Onka leka manotan peṛa Elizabeth ar Daniel Baker hõ kin roṛ sodorkeda, ạliń lạgit́ hõ ạḍi rạskạwan din kana. Kolhe ko lạgit́ mit́ṭen ṭhạ̃i se jaega benaoen ńutumte. One oka khon onko jạtko arhõ bạṛti sikhnạtko hameṭ daṛeaḱa. Akoaḱ ạri-cali ko saṕ doho daṛeaḱa ar noage tayom daram dinre laha seće ạyur idikoa. Radio Mahananda ren Station Manager Rezaul Karim hõe menkeda, nonka tayom akan kolhe jạt ko lạgit́ge Library ar Research Center. Noa center hotete onko do akel bidiạ ko hameṭ daṛeaḱa ar laha seć ko calao idiḱa. School ren sabha mukhiạ hõe lại sodorkeda, nonḍen ko tinạḱ juạn kuṛi-koṛa School-College reko paṛhaoḱ kan ar puthi paṛhaoḱko kusiaḱ onko lạgit́ mit́ṭen mońj ṭhạ̃i ar hor do benaoena. Ona ńutumte aema sarhao ar johar kathako hõe roṛ sodorkeda.




Goḍo Ar Biji aḱ Dupulạṛ

Goḍo ar biji do ạḍi gatekin tahẽkana. Goḍo doe tahẽna bugạḱre ar biji doe tahẽna bir gajaṛre. Din hilạḱ goḍo do setaḱ ạyuṕ biji ṭhen senkate suk duk reaḱkin gapal maraoa. Mit́din biji do goḍ̣oe metae kana, E ya gate din hilạḱ am do iń ṭhenem hijuḱ kana. Iń são suk duk reaḱ katha ko gapal marao lạgit́ menkhan iń do mit́din hõ amaḱ oṛaḱ daṛan bạń calaḱ kana. Onate gate iń do ạḍi kosṭoń bujhạueda. Goḍo doe menkeda, E ya gate kosṭo alom bujhạua. Bhabna reaḱ katha cet́ iń mena, ińaḱ oṛaḱ pase rege menaea mit́ṭen jom raj biń. Namliń khange jomeńa. Onate din hilạḱ am seć reń tahẽn kana. Biji menkeda, E ya gate cet́ reaḱ botor mase? Iń menạń rehõ bhorsa bam ạikạueda? Unạḱ din khon iń ṭhenem hijuḱ calaḱ kana bacom lạiạń kan.

Goḍo doe menkeda, E ya gate am lạiam sạhũs bạń ńamet́ tahẽna. Nit amaḱ katha ańjom kate monre ạḍi daṛeń bujhạueda. Biji menkeda, bejae gate mase beret́ me ar dela idiyiń me uni jom raj bińaḱ oṛaḱ. Adokin calaoena menkhan biń do ḍerare bae tahẽkana. Biń do jomaḱ sendrae calaoakan tahẽna. Adi biji ar goḍo duṛuṕ akan oktege biń do sikạr jom kate ḍerate boloḱ oktege biń ar biji do lạṛhại kin lagaoena. Ḍher okto lạṛhai tayom bińe laṅgayen khan biji do bińe ger goć kedea.




Janam Disạm

Janam disạm Baṅgla disạm

Sanam disạm khon soros disạm,

Sona barag janam hasa

Baṅgla goren hoponaḱ asa.

Utạr rema hemalpuri

Dạkhin rema jalapuri,

Lạṭu kạṭić gaḍa soḍoḱ

Legem legem ạtu pheḍoḱ.




Goṭa Dhạrti Ạdivạsi Mãhãre Seṅgel Band Ạdivạsi ko Lạgit́ Nawa Serenko Uchạneḱ Kana

Darakan 9 August goṭa dhạrti ạdivạsi mãhã ńutumte nawa sereńko uchạneḱ kana “Seṅgel” band. 2011 serma khon ạri cạliko reaḱ aema lekan sereńko uchạn akada. One oka do hoṛko kusi akat́. Onka leka niạ dhao hõ ạdivạsi mãhã ńutumte nawa sereńko uchạneḱ kana.

Sereń babot ko kulikede re Seṅgel band ren Vocal Rinku Mardi doe menkeda, ạdivạsi hoṛko do sedae khonge aema lekako koclon ocoḱ kana. Bagda Farm, chiṛakuṭa sãote disomre eṭaḱ eṭaḱ jaegare girobasoḱkan hoṛkoaḱ oṛaḱ duạṛko lo rapaḱ akada. Shymol, Moṅgol, Obidio Mardi, Alfred Soren leka arhõ aema hoṛko goć oco akana. Menkhan noa reaḱ jãhãn bicạr nit hạbić baṅ hoe akana. Bạṛtikaete noako bisoe ge sereń talate sodor reaḱ kurumuṭu akana.

Inạ chaḍa hõ ạdivạsikoaḱ jion reaḱ sạriaḱtet́ sereń talate sodor akana. Band ren ạyurić John Hembrom doe meneda, ehoṕ khonge Seṅgel band do jhumur sereńko sereń akat́ rehõ noa sereń do thoṛa rock lekanaḱ kana. Baḍae abon je, santal koaḱ sereń reaḱ rạṛ amdaj mõṛẽ gel (50) khon hõ ḍher menaḱa. Bạṛtikaete ạri cạli lekate dasãe sereń do jãhãn birud re teṅgo daram reaḱ khạndrińtet́e bujhạu ocoyeda. Noa sereń do dasãe sereń reaḱ rạṛ mesal kate saṕṛao akana, santali ar baṅgla pạrsi hõ beohar akana. As menaḱa nawa sereń hoṛko kusiaḱa. Nijaḱ composition te sereńe mixing are mastering akada S.B Ratul . 




Miruwaḱ Mẽt́ Daḱ

Hola tikin khon Bạblu eṅgat Miru Kisku do dhãoṛa dhạ̃oṛi goṭa ṭola daṛa daṛate sanam hoṛko ṭhen goṛo lạgit́e nehõroḱ kana ar jao ghuṛigey homor halaṅeda. Miru Kisku tako oṛaḱ do parwa bir cetan ṭola re, sanamko lekage uni hõ mit́ṭen mońj sajao akan baha bagwan lekan mit́ gharońj ge tahẽkantaea. Bạblu apat Sona Murmu do eṭaḱ hoṛaḱ khet re kạmi kate aćaḱ huḍiń gharońje sajaoleda. Ar ona iạte uni do ạkin juri pạriaḱ dulạṛ ren jo Bạblu Murmu lạgit́ aćaḱ rojgar reaḱ thoṛa thoṛate doko jarwa kate mit́ bighạ jumi hõe kirińkeda. Ar dulạṛiạ hopontae oloḱ paṛhaoḱ cet́ ocoye reaḱ sanam lekan bebostha lạgit́ hõ saṕṛaogeye tahẽkana. Onatege uni do sur School re paṛhaoḱe ehoṕket́te bhage result salat́ jao serma ge cetan class te rakaṕ calaḱe ehoṕena. Ar nonkatege mit́din do high school pas kate thoṛa sạṅgiń reaḱ bajar college reye bhurtikedea.

Monre ạḍi as tahẽkantaea beṭa tae do mit́din ạḍi maraṅ lek manan hoṛe hoyoḱte ona ṭoṭharen sanam hoṛko do uniko Manot arko sarhaoea, netar khonge ato ṭola ar aḍe paseren hoṛ kodo hạṭiạ kore ńapam kateko metaea, am doya Sona ạḍi bhage moloṅ tam, amren koṛa do nãhãḱ ạḍi maraṅ daman hoṛgeye hoyoḱa. Onako katha ańjomte Sonawaḱ koṛam do rạskạte cehel cepeloḱ kantaea. Ṭhik onkage Bạblu hõ sohor college re aćaḱ oloḱ hõe calao idiyet́ kan tahẽkana, college reaḱ hostel re tahẽn khạtir te netar do Bạblu khoroc kohõ bạṛtigeye khojogoḱ kana, ona iạte ać baba do nalha kạmite gharońj ar Bạbluwaḱ oloḱ khoroc ar bae kulạu daṛeaḱ kana, onate Sona do nit do aḍe ṭolare mit́ṭen kisạ̃ṛ ṭhen gutiye boloyena.

Menkhan uni do umer sećte ḍhere lahaḱ kan tahẽnte laha leka do ar bae kạmi daṛeaḱ kana. Jaoge hana nawa ruạko ńam gode kana, enrehõ Bạbluwaḱ darakan jion napaete benao rakaṕ lạgit́ do ãṭ kurumuṭu do bae thiroḱ kana. Onka onkate din, mạhnạ, cando parom calaḱte bochor mucạt́ hõ heć seṭeren khan Maraṅ din reaḱ chuṭi hõ hećena, ar Bạblu hõ chuṭi bikạua mente thoṛa din lạgit́ oṛaḱteye hećena. Bạblu ać go-baba do hopon tạkin jemon oṛaḱre tahẽn bhor jãhãlekan eṭkeṭõṛẽ alo hoyoḱtae ona reaḱge jao gekin bhạbitoḱ kana. Thoṛa din paromen tayom mit́din setaḱre Bạblu eṅgat do Bạbluwaḱ aṭet́ samṭao jokheć aṭet́re mit́ṭen araḱge khạli botole ńamkeda. Benet́ jhićkateye ji laga keda bogete jhãj ar ran-ran machage so kana. Ado baskeaḱ ko jom oktere Bạbluye kulikedea, henda bạbu aṭet́re cet́ botol coń ńam akat́a ekal ran range so kana. Bạbluye roṛ ruạṛkeda, “hẽ go rankangea. Hola mander khan ceka coṅ bohoḱ hasu hasuń ạikạuet́kan tahẽkana to, onateń kiriń leda”. Nonḍe lại tora ganoḱa je netar do Bạblu college hostel re tahẽte mit́bar bạṛić gateko são ona botol reaḱ do ạḍi ãṭe sẽṛãwakada. Jao ńindạge ona baṅ khan jạpit́ge baṅ hoyoḱtaea. Eken ona moto do baṅ aćren gateko são sanam lekan bạṛić kạmikore hõe seledoḱ kana.

Bạblu chuṭi cabakate college te ruạṛoḱ okte re ać go-baba takine men oṭowaḱkina, niạ bar do hãḱ ḍhir ńoḱge ṭaka lagawạńa ba, usạraben jogaṛạńa. Bạblu college te calaoen tayom khonge Bạblu apat Sonawaḱ hoṛmo reaḱ ruạ do bại bạite ḍher idiyentaea, mit́din do setaḱre pukhri khon ruạṛ oktere chaṭka tiog tora ackage bohoḱ gul male ạikạuket́ te bhindạṛ got́ena, Bạblu ać gogo Miru do raca regeye jojoḱkan tahẽkana, jãhãnaḱ ńurhạḱ lekae ańjomket́ khan hare phare bahre teye ńir oḍokena. Oḍok torae ńelkede haere Bạblu apatmae bhindạṛ akan, ene ado kạumạu onte note hoṛko hohoakoteye jarwaket́ koa, one ado sanamko mit́ kate oṛaḱ sećko tul idi kedea ar bohoḱ re daḱ ko duladea, mit́ ghạṛi tayom disạ ạcurentaea menkhan mit́ jaṅga ar ti do bae laṛao daṛeaḱ kana. Note Bạblu hõ noa khobor ńamkate ńuhum oktege oṛaḱteye seṭerena, uni ńelte ać baba do arhõ kạumạue raḱateye daram kedea are metadea beṭa gapa ge bajar reaḱ haspatal te idiyińme boge godoḱạń nãhãḱ.

Dosar hiloḱ Bạblu ar ać gogo do setaḱre ać baba bajarte haspatal tekin idi kedea, onḍe ḍaktor hana nawa biḍạu kateye menkeda nui do usạrate inḍia reaḱ bhelor haspatalte idiye hoyoḱa. Bạblu do Ḍaktore kuli kedea ado ḍaktor saheb onḍe do tinạḱ paesa lagaoḱa, ḍaktore lại keda hoe daṛeaḱa amdaj bar lakh lagao daṛeaḱa. Ańjom kate Bạbluwaḱ bohoḱre paseć serma ńurhạ wade lekae bujhạu keda, ente unạḱ ṭaka do okareye ńama. Bạblu apat Sona do noa katha ańjomkate ạḍi ãṭe andesale cabayena, cedaḱ ente bae bhabnaḱa aćaḱ judi jãhãnaḱ hoelen khan tahle Bạbluwaḱ oloḱ do onḍege teṅgo hapeḱ taea, ona iạte sanam bhabna togoć ḍaṭate sahao kate hopon taye metadea, E beṭa do oṛaḱte sen kate ona aboaḱ mit́ bighạ jumi ạkhriń kate paesa ạguime ar inḍiate ran ocoḱ lạgit́ idiyińme. Ṭhik ona katha lekage Bạblu do oṛaḱte senente ako aḍe paseren ṭhen jumi ạkhriń reaḱe lại ket́ khan ṭhik oktere jumi do bar lakh ṭakateye ạkhriń keda. Ar dosar hiloḱ ge ona bar lakh ṭakawante uni do bajar reaḱ haspatalteye monḍayena, calaḱ okterege gạḍi isṭisonreye seṭeren khan aćren mit́ bar gate kodoye ńamket́koa, onko são mit́ bar boge judạ galmarao tege thanaren mit́ bhen pulis hećkate gateko sãote Bạblu Murmu hõko tol idi kedea. Ar onḍe khon do hajot reko bhorao ket́koa.

Becara Bạblu eṅgat apat do haspatal re hopontạkin lạgit́ koyoḱ koyoḱtekin laṅga cabayen rehõ Bạblu do bae seṭerlena. Ar unkin do Bạbluwaḱ jãhãn khoj khobor hõ bạkin ńamleda. Note din dinte Sonawaḱ ruạ hõ ḍher idiyentaea. Khange mit́din do tarasiń okte Bạblu apat Sona Murmu ren khańca miru do hana puritey pharkaoena. Bạblu eṅgat Miru Kisku do haspatalre koṛam oṛejoḱ leka raḱ homorate goṭa haspatal oṛaḱe anduṛ cabakeda. Eskar maejiu nit do cet́e cekaea? Bae bujhạu daṛeaḱ kana. Dhạrtire okoe hõ bạnuḱ kotaea. Jãhã sećgeye koyoḱet́kan sanam sećge ńutge ńelet́a. Note haspatalren calaoić hõ Miru Kiskui metadea, “ E mạ̃i ma nit do mạ̃ṛi idiytam” dukhạli Miru nit cekate aćren dulạṛiạ juriaḱ mạ̃ṛi nonḍe khone iditaya onage maraṅ bhabnatae nit do. Hudis kedae nit do oṛaḱte senkate atoren hoṛko ać goṛowae lạgit́e nehõr akoa. Ṭhik ona lekage mone goṭa kate oṛaḱ seć doe monḍayena, hijuḱ hijuḱte siń cadso do bohoḱ cetan seće gargarao rakaṕ calaoena.

(Ol toṅgeḱa)