KUṄKẠL OṚAK̕

Oṛak̕ bhitre,

Laṭkaoakan kuṅkạl oṛak̕,

Menak̕pe pase̱c̕ hudisre;

Baṅkana noa oṛak̕ ho̱ṛak̕.

Binạ kham khuṇṭite,

Binạ se̱ne̱r batate;

Mõ̱ńjge le̱ńje̱r ńe̱loKre,

Benaoakan hasate.

Celem metae nui kuṅkạl,

Baṅkanae cẽ̱ṛẽ̱ suṅkhạl;

Benaoakat̕e ạḍi jhukạl,

Baṅkanae cẽ̱ṛẽ̱ mạhkạl.

Sạrige nui do̱ kạrigo̱l,

Mõ̱ńjge ńe̱lok̕re o̱no̱l-bo̱no̱l;

Gaṛhaoakat̕ae hasate to̱l,

O̱mo̱no̱k̕ko ac̕leka noa oṛak̕ mo̱ho̱l.




Dhạrti Jakat Sạhi Mãhã

Calaoen 8 September 2025 St. Andrew’s Junior High School re ạddi jak-jomok selet́ko manao ganao keda Dhạrti Jakat Sạhi Mãhã. Noa sapṛao ar kạmi hora purạu reko tãhe kana SIL Bangladesh ar National Agency for Green Revolution. Disom ar jạt reak̕ jo̠to̠ lekan ạri-cạli do̠ begor sikhnạt nagraha begor do̠ baṅ hoe daṛeak̕a. Ona reaḱ jạruṛ bujhạu lạgit́ ar sikhnạt ko uskur lạgit́ UNESCO do̠ jao serma 8 september hiloḱ ‘Dhạrti Jakat Sạhi Mãhã’ ko manaoeda. Noa din do 1966 sal reaḱ 26 october hiloḱ UNESCO reaḱ 14 tạrik session re jạhirlena. ar 1967 sal khon noa din do jao serma ạḍi jomokte manaoḱ kana. Sạdhin tayom Baṅladisom re hõ noa din manaoḱ kana. Noa dhạrti jakat sạhi mãhã do UNESCO hotete jạhir akana ar   ona reaḱ udgạu do hoyoḱ kana pạṭhuạko, jạt ar somaj lạgit́ paṛhaoḱ reaḱ jạruṛoḱaḱ ko sodor lạgit́.

Tarik: 8 September

Udgạu: Dhạrti reaḱ ạri-cạli babot́ cet́et́kanko cet́ako.

Saṅgọṭhọn: Mit’ Jọm Siknạt, Bigganik ar Sanskritik Soṅgọṭhọn (UNESCO)

Itihas: UNESCO do̠ pạhil dhao 1966 salre noa din ko manao leda ar noa din do̠ pạhil dhao 1967 salre ko manao leda.

Gapalmarao re ạḍi bhage kathako roṛ sodor keda. Baḍae geabon je Sạhi reaḱ marsal jạpit́ kate  aboaḱ somaj ạḍi rạskạ ar bhage lạgit́ kạmi hoyoḱ tabona. Onkage sạhi do jion reaḱ aboaḱ ạyur kana, oka do sạri ḍạr re calao lạgit́te goṛoabona ar jion reaḱ jite ạgu eda.

Teheńaḱ noa Dhạrti Jakat Sạhi Mãhã sećte aboaḱ somaj re sanam hoṛkoaḱ sikhnạt ạidạribon sạbit ocoe tabonpe.

Sohor bajar reaḱ́ ạri-cạli do̠ ato reaḱ khon 10 hạṭiń/percent khon hõ bạṛti gea. Ato oṛaḱ reaḱ́ ạri-cạli do̠ 74.6%, menkhan sohor bajar reaḱ́ ạri-cạli do̠ 84.8%. Ona modre Santal koaḱ do jahan survey se report do baṅ ńam akana. Menkhan ńelogoḱ kana sedai ren goṛomba goṛomgo ar gogo babako chaḍa sanamko geko sạhi daṛeyaḱ kana. Nit̕ okte moca katha tebon ńel lekhan ńelok̕ kana, ḍher kaete sanam ho̠ṛ̣ge sạhi daṛeak̕a Bangladesom santal jạtiạriko. Ińaḱ huḍiń okte re disaet kana je, Bangladesom re Santalko ato oṛaḱ kore Santali mahasoe hotete 1991 salre aboak̕ pạhil sikhnạt do̠ ạḍi jạruṛge hoelena. Nit do̠ pạhil ar maṛaṅ iskul kore begor gạlti te̠ puthi ko̠ e̠mo̠ḱ kana ar kuṛi ko̠ lạgit́ scholarship hõ̠ menak̕a. Aboak̕ ạn renak̕ 17 goṭen ạn re 6 khon 10 serma umer ren gidrạko begor kạmi kate ạḍi jạruṛan sikhnạt em reaḱ jor em akana. Noa ko do̠ paṛhao̠ḱ bạṛti lạgit́ bhage kạmi kana.

Mucạt́ re noa geń disạ ariń uihạr ocobona je, “Siknạt somaj benao lạgit́ abo do mit́kate kạmi ar sanamko siknạt lạgit́ kurumuṭu jạruṛa.” Mit̕ disom reak̕ uskur do̠ ạḍi jạruṛte paṛhaoḱ sãote joṛao menak̕a. ‘Aema pạrsi paṛhaoḱ, bhage jion reaḱ garanṭi’ reaḱ noa ạidạri do̠ ạḍi jạruṛ gea.




Mit́ṭen Buḍhi Ar Tạruṕ Aḱ Golpo

Sedae kathae mit́ṭen buḍhi hoṛe tahẽkana. Uniren mit́ hoponerae tahẽkana. Mit́din uni buḍhi do birte sahan sendrae senena. Ạḍi utạr sahane ńamkeda. Ado sahane bojhaket́ khan bae dipil daṛeaḱ kana. Adoe hohoeda jãhãe menaḱpea noa bir re? mase noa sahan bojha dipil oṭoạńpe. Khan uniaḱ hohote okoege bako hećlena. Inạkate arhõe hohokeda jãhãe noa sahan bojhae dipilạń uni são ińren hoponerań baplakaea. Ona katha ańjomte mit́ṭen Tạruṕe hećena are metae kana, iń dipilama amren hoponeram imạńa tho? Uni buḍhi menkeda, emamgeạń ma dipilạńme. Khange Tạruṕ do sahan bojhae dipiladea are metadea, Sombar din ale oṛaḱ hijuḱme.

Uni buḍhi do Tạruṕ eṛe reaḱe hudisleda. Menkhan sạrige disạkate Sombar din Tạruṕ do onko ṭhene hećena. Ado uni buḍhi do botorte uni Tạruṕ aḱ katha bae giḍi daṛeaḱte aćren hoponerae metadea, ma biṭi sapṛaoḱme nui são calaḱ hoyokḱtama. Ado ać gogoaḱ katha bae giḍilet́te uni kuṛi do Tạruṕ sãoe calaoena. Khan unkin do ạḍi sạṅgińkin calao idiyena. Calaḱ calaḱte mit́ṭen ḍonḍhorkin ńamkeda ar onarekin boloyena. Ona kangea Tạruṕ aḱ oṛaḱ do. Ado oṛaḱ tioḱkate thoṛa duṛuṕ jirạukate Tạruṕe menkeda, teheń do ińren gate ko hijuḱa ma am do geć gurić kate isin basaṅ hataṛme. Inạ menkate uni do aćren gate darame calaoena. Tạruṕ aḱ katha lekage uni kuṛi do bogete oṛaḱ duạre geć gurić saphaeda. Ona oktere mit́ṭen buḍhi hoṛ onḍe hećena are metadea, E mạ̃i, cedaḱem geć gurićeda, men am do dạṛjoṅme. Ente teheń doko jommea. Onate Tạruṕ do gateko ạgui sen akana.

Ona katha ańjomte uni kuṛi do usạra mit́ṭen pusi dal goć kedete culhạre luihạ condakeda ar uni pusi ona luihạ sojhere akakedea. Inạkate seṅgele jol keda ado uni pusi aḱ mãyãm luihạre ṭhoṕ ṭhoṕ joroḱ kana ar choṅ choṅ saḍe kana. Ado uni kuṛi doe dạṛkeda. Inạ mit́ ghạṛi tạyomge Tạruṕ ar uniren gateko heć seṭerena. Ado Tạruṕ doe hohokeda ma hijuḱme noko peṛako hećena. Ghane ghane ona choṅ choṅ ańjomte hohoeda are meneda inạge piṭhạime heć lahaḱme. Menkhan bhitri khon jãhãn aṛaṅge baṅ ańjomlena.

Onate Tạruṕ do jaṅga ạruṕ baṛakate oṛaḱe boloyena. Khane ńelkeda oṛaḱre okoege bạnuḱkoa ar pusi aḱ mãyãm joroḱ kante onka choṅ choṅ saḍe kana. Ado usạrae onḍonėna ar aćren gatekoe metako kana delabon sendraea ente uni do oṛaḱre bạnuia dạṛkedae. Ado jotoko harephare sendrako mohnḍayena. Sendra sendrateko laṅgayen khan tale umulreko jirạuena. Khange onko modre mit́ hoṛ do cetan seće koyoḱ rakaṕket́re uni kuṛi ńel ńamkedea. Ente uni kuṛi do jiwi botorte dare cetane deć akan tahẽkana. Cedaḱje samaṅre maraṅ okoć doreão tahẽkana, ona bae parom daṛeat́te darere asraye hataokeda.

Uni kuṛiko ńam ruạṛkedete Tạruṕ do ạḍi ãṭko kusiena. Ente nit do lać perećko jom ńama. Ado onate uni pheḍe reaḱ bogeteko kurumuṭukeda. Mit́ hoṛ cetanre ar mit́ hoṛe dejoḱkana enrehõ bako deć daṛeaḱ kana. Ado uni kuṛi do raraḱe ehoṕena are menkeda jemon cẽṛẽ leka phạ̃ḱṛạ̃ḱ hoyoḱtińma, enḍekhan noa doreãń uḍạu paroma. Ar sạrige uni kuṛiaḱ do barea phạ̃ḱṛạ̃ḱ hoyentaea are uḍạu calaoena. Nonkate onko Tạruṕ aḱ ti khone rukhiạyena.

Ado uḍạu calaokate ako oṛaḱ sạṛimre duṛuṕena ar bogete raḱeda. Ado ać gogo doe meneda cekate nui cẽṛẽ do unạḱe raḱeda. E cẽṛẽ, ma pheḍoḱme noḱoe thoṛa jomme. Adoe pheḍen khane ńelkedea aćren hoponera kangeae. Ado raḱate ać gogoe metadea cedaḱ go Tạruṕ sãotem kolkedeńa? Onko do iń jomeń reaḱko kurumuṭuleda. Menkhan jãhã lekate onḍe khoniń bańcao ruạṛena. Ado uni buḍhi do hoponerae ńamkedete bogete kusiyena.

 




GATE KUṚI

Oloḱ redo kolom

Piṭhạ redo holoṅ,

Jomạń piṭhạ

Bạń tahẽn riṭhạ.

Tahẽnạń sapha-sạphi

Daṛanạń hapa-hạpi,

Setaḱre jomạń lạḍu

Saphaeạń thạri ḍạḍu.

Jhukạl iń do paṛhaoḱ

Bạń joma haṛhat́,

Alaṅ dolaṅ kạṭić

Sare kom lạṭić.

Mońj utu khara buluṅ

Lać laha ḍalaṅ-ḍuluṅ,

Kạmi redo thare-mare

Ạuri ạcu rege baṛe beṛe.

Alaṅ dolaṅ tebṛi

Piṭhạ jom libṛi,

Kulaṅ ḍulạṅ liḍạ laḍe

Am do bhaḍe iń do khaḍe.

Dhiṅgạl saṅgal lep lepe

Tạgiń mese hapoe hape,

Kạṭić khonaḱ paṛhaoḱlaṅ ced

Balaṅ calaḱ hoṛo get́,

Ạliṅ doliń paṛhaoḱ kuṛi

Bạliń daṛan ạuṛi.




Toyo Aḱ Golpo

Mit́ṭen Toyo do sikạriaḱ phãndre paṛaoena. Jãhã lekate sikạriaḱ phãnd khone bańcaoen rehõ aćaḱ jeleń canḍbol do kuṭrạyentaea. Canḍbol begor uni Toyo judạge ńeloḱkan tahẽkana. Eṭaḱ janwarko uni ńelte bogeteko landayet́ tahẽkana, ar Toyo do aćaḱ mẽt́ãhã hoṛko samaṅre uduḱe lajaḱkan tahẽkana.

Ado mit́din uni calak Toyo doe hudiskeda. Joto Toyo canḍbol ko get́ giḍi lekhan enḍekhan ać eskar judạ bae ńeloḱa ar eṭaḱ janwarko hõ bako landaea. Enḍekhan joto mit́geko ńeloḱa. Onate uni do mit́din bir ren joto Toyo hoho jarwaket́koa. Ado joto hoṛ samaṅre teṅgoyente menkeda, gateko nunạḱ din khon abo do ạuṛiaḱte hamal ar jeleń canḍbol bon asen baṛaeda. Noare jãhãn lab bạnuḱa, bickom eken bạṛti muskil. Calaḱ hor re jạnum jhạuạkore bon jhạliḱ kana, dhuṛire, hasare nonkanaḱ emanteaḱ muskilaḱ re jaoge bon paṛaoḱ kana, ar sikạri hõ algateko saṕ daṛeabon kana. Ado ạḍigan hudis ganḍon katet́ iń aṭkarkeda, canḍbol baṅ tahẽnge boega. Onate ińtege ińaḱ canḍbol doń get́ kuṭrạ keda. Ape hõ nonkage kạmi pe.

Khange joto Toyo hante nateko koyoḱ joṅkana arko hudiseda, sạrige noa kạmi lekan ṭhikoḱa se banȧ? Adom ko do canḍbol get́ reaḱ ko hudiset́ tahẽkana. Inạ okterege onko mod khon mit́ṭen bud ạkil ar umerte laha akan haṛam Toyo beret́ena, are menkeda, am do ale sanamko bhulem sikhạuet́lea. Sạriaḱ do noa kana, sikạriaḱ phañd re paṛaokate amaḱ canḍbolem at́ keda. Nit am lajaote ale joto Toyo canḍbolem get́ kuṭrạ ocoet́lea. Uni  haṛam Toyo aḱ katha ańjomte joto Toyo ko bujhạukeda. Ado arhõ khaḱ khaḱ ko landagot́keda ar akoaḱ canḍbol bako get́ kuṭrạleda. Nonkate uni canḍbol bạnuḱ Toyo do lajaote onḍe khone calao pharakena.




Bahawakan

Bahawakan, bahawakan

Gulạńj baha, bahawakan,

Sạrsạrte, sạrsạrte

Araḱ sasaṅ Ponḍge,

Kạṭić lạṭu joto baha

Tinạḱ mońjge.




Josephren Boehako Misor Disomteko Hećena

Sanam disomkore reṅgeć hoyena; menkhan Misor disomre do aema anaj gạd akana. Onate Jakob do aćren 10 goṭeć hopon onḍeye kolkat́koa anaj kiḱriń; menkhan Benjamin do bae sen ocowadea. Onko boeha do Joseph ṭhen seṭerente ombaḱkateko ḍoboḱadea, ar bako oromledea; menkhan uni doe ńel oromket́kote aćaḱ kukmũi disạket́a. Onkoko lạiadea, baṅma, Ale do 12 boeha, cunḍạḱić do ạpuń ṭhen menaea, ar mit́ do bạnugićtalea. Menkhan Josephe metat́koa, Ape do bhiḍi kanape, ado 3 mãhã kạidireye bhoraokat́koa. Pe mãhã hiloḱreye metat́koa. Ape modre mit́ hoṛ do nonḍe kạidạureye tahẽna, ar ape dosrako do anajante oṛaḱte senkate apere cunḍạḱić ạgu darayepe, jãhã lekateń ńel, sạriaḱpe roṛet́a se eṛe.

Khangeko mepenena, Noa do khạṭi abonre paṛaoḱ kana aboren boehabon harkhetlede teṛoṅ, one uni reaḱ jivi udạsbon ńellet́ daya lạgit́e nehõrat́bonre, menkhan babon luturat́taea. Onko do bako badạelaḱa, Joseph do noa kathae bujhạuket́takoa mente; menkhan uni do onko ṭhen khon sayenteye raḱket́a. Simeon do kạidạureye tahẽyena, ar onko dosrako do oṛaḱteko calaoena.

Jakob do Benjamin bae sen ocoae kan tahẽkana, menket́ae, iń dope ńir-bõskedińa, Joseph bạnugićan, ar Simeon bạnugićan, ar nitoḱ do Benjamin hõpe reć idiye lạgit́! Enre hõ disomre ãṭ reṅgeć tahẽkante, Benjamin sen ocoaetege hoyentaea. Boehako do Misor disomte sen ruạṛkate Joseph samaṅreko teṅgoyena, Joseph Benjamine ńelkede khane metadea, Isore dayawam ma, bacha ado oḍoṅ senkateye raḱket́a. Ado mẽt́ãhã aṕkate onko ṭhen bolo ruạṛente raḱ sambṛao ket́teye bhojat́koa.

Onakate ać oṛaḱ cetanren sordare metadea, Am do noko hoṛ reaḱ gõṛẽko anajte bhorao perejme, ar Benjamin reaḱ gõṛẽre ińaḱ bạṭi bhorao selet́kam. Onko do bidạyente thoṛa sạṅgińko senen khan, Joseph do onko pechate aćren sordare kolkedea, jãhã lekate kombṛo dạbiteye jhuṭiạuko. Onko do akoaḱ gõṛẽko raṛaket́ khan, bạṭi do Benjamin reaḱ gõṛẽre ńamena. Onate Joseph do Benjamin aćren golam mente dohoe lạgit́e metat́koa. Menkhan Jihudạ do sen sorkateye menket́a, E hujur, uni bodolte iń baṛe dohońme ente uni bale idi torale khan, aleren ạpuń haṛam do hadosreye goć utạroḱa. (Gen. 42-44.)




Mạndạṛiạ

Molhan atore̠ mit́ ho̠ṛ ạḍi gạkhuṛ mạndạṛiại tahẽ̠kana. Ạdepase̠ atore̠ uni lekan mạndạṛiạ do̠ ar o̠ko̠e hõ̠ bako tahẽ̠kana. Jãhãregeko baplaḱ uni doko o̠ho̠aea. Bapla ar po̠ro̠bkore̠ unigeko ho̠ho̠aekan tahẽ̠kana. ̄Uni tumdaḱe̠ ceṭaḱ lekhange naco̠niạko bujhạua je o̠ko̠e rueda. Unạḱge jo̠mkaoe̠ ru daṛeaḱkan tahẽ̠kana, do̠n kucuṛko e̠ne̠joḱkan tahẽ̠kana.

Ato ṭolaren koṛako jaogeye metakokan tahẽ̠kana je “tumdaḱ ru cet́kaḱpe̠ ya! Jãhãtispe̠ ru baṛaea! Noa do̠ aboaḱ ạricạli kantabona! Uniaḱ katha do̠ o̠ko̠ege bako luturataekan tahẽ̠kana.

Haṛame̠n khan uni do̠ ruạ haso te̠ye̠ jaṛaoena are̠ boṅga talaena.

Netar uni be̠go̠rte̠ jãhãn acar ạricạlire̠ jomkaoge baṅ bujhạuḱ kana. Cedaḱ je o̠ko̠ege uni lekan ruru ho̠ṛ bạnuḱkoa.

Nito̠ḱ jo̠to̠ ho̠ṛgeko aṭkara arko me̠na je uni bańcao tahẽ̠kanre̠ abo hõ̠ cet́ do̠ho̠ do̠ jạruṛ tahẽ̠kan tabona. Cedaḱ co̠ babon cet́le̠t́.

Tumạl: Ańjo̠m jo̠ṅ jạṛ




ṬAIPHOIḌ RUẠ

Ṭaiphoiḍ do salmonella Ṭaiphi ńtuman bekṭeria se tejo khạtirte sirjạuḱkan miṭ́ṭen ạḍi muhin ucạṛoḱ rog se bemar kana, noa ruạ do kathae hoṛko bana ruạ hõko metaḱ kan tahẽkana. one oka do asokaete bạṛić jomaḱ ar daḱ hotete pasnaoḱ kana. Noa rog do ḍher kaete reṇgeć nacar disomkore bạṛti ńeloḱ kana one okare pạikhana(Sanitation) mońj bebostha bạnuḱ ar sapha se bhage ńui daḱ reaḱ ạḍi akal menaḱ.

Noa hoyoḱ reaḱ karon:

  • Bạṛić jomak ar mạilạ daḱ: Ṭaiphoiḍ reaḱ asol utạr karon kana salmonela Ṭaiphi belkṭeria se tejo te bạṛić akan jomaḱ ar daḱ jom ńu.
  • Hoṛmo joḱton reaḱ bhage cecetaḱ baṅ baḍae: Jom ńu reaḱ bhage cecetaḱ baṅ baḍaete bhage se mońj jom ńuaḱ benao se toinat lahare mońjte sapha se ạruṕ baṅ hoelen noa rog hoyoḱ reaḱ jhuki ạḍi ḍher tahena.
  • Ruạḱ hoṛaḱ sorre tahen: Ṭaiphoiḍ te jạbun akan hoṛ( okoeaḱ hoṛmore bekṭeria menaḱko menkhan rog reaḱ jahan cinhạ baṅ ńeloḱkan se sodoroḱkan) onkan ko ṭhen khon pạikhana ar putu hotete bekṭeria se tejo do ko pasnaoḱ daṛeaḱa.
  • Mạilạ mande: Bạṛić daḱ(okare pạikhana se putu tahen) soṅge mesaoḱ kan, tobe ona khonaḱ ạḍi usara noa rog do pasnaoḱa.

Noa rog teṅgo daram: Ṭaiphoiḍ ruạ reaḱ cikitsa ar teṅgo daram lạgit́ thoṛa ạḍi jạruṛan kạmihora latarre ol uduḱena:

Cikitsa:

  • Antibiotic se rog teṅgo daram ran: Ṭaiphoiḍ ruạ cabae lạgit́te Ḍaktar koaḱ solha lekate suṭhik antibiotic se rog teṅgo daram ran jom se bebohar do ạḍi jạruṛa. Bekṭeria se tejo koaḱ dhoron se cet́ leka onka lekate ḍaktar ko do suṭhik antibioṭic se ranko jom reaḱ solha ko emoḱa.
  • Purạpuri jirạu: Ṭaiphoiḍ ruạ re hoṛmo do ạḍi ãṭ laṅgaḱa, oan iạre jirạuḱ reaḱ ạḍi ạḍi jạruṛ menaḱa.
  • Haidreṭ se Daḱ jiniste purun tahen: Noa okte ruạ ar leher ṭanḍite hoyoḱte hoṛmo khonaḱ daḱar leher oḍok calaḱte onako purun ruạṛ lạgit́ aema daḱ ar eṭaḱ onkan jom ńui jạruṛa.
  • Algate hajamoḱ jomaḱ: Noa ruạre tahen okte ạḍi algate hajamoḱ onkan jomaḱ jeleka: lạbit́ se ańjet́ daka aṛaḱ sakam kaera taben ar ạṅgur jom jạruṛa.

Teṅgo daram:

  • Ṭikạ hatao: Ṭaiphoiḍ khonaḱ rukhiạ ńam lạgit́ vaccine se Ṭikạ hatao do ạḍi bhạlạinaḱ kana bises kaete judi jãhãe onkan ṭhạ̃i se elakate daṛane calaḱ khan noa ruạ hoyoḱ reaḱ ḍher jhuki menaḱa.
  • Sapha Daḱ: Sanam okte sapha se mońj daḱ ńu jạruṛa, judi sombhob khan daḱ lolo kate ńui reaḱ jạruṛ menaḱa.
  • Ti ạruṕ: Jãhãnakge jom lahare, pạikhana calaḱ tayom se jomaḱ benao se toinat lahare sạbunte ạḍi mońjte ti ạruṕ reaḱ jạruṛ menaḱa.
  • Ạḍi aodhante jomaḱ jom ńui: Jãhãte calaḱ se daṛan oktere hor aṛe reaḱ oṭaḱ jomaḱ ar ạḍi mońjte baṅ isin akan onkan jomaḱ jaoge bạgiaḱ se baṅ jom jạruṛa, ona chaḍa kate berel jo jinis ar sạbji se aṛaḱ sakam kobon jom okte lahare ạḍi mońjte ạruṕ jạruṛa.
  • Suṭhiḱ jaegare mạilạ giḍi reaḱ bebosta: Oṛaḱ se as aḍepase reaḱ daḱ se mạilạ oḍok giḍikaḱ reaḱ mońj bebosta tahen jạruṛa ona chaḍa sanam horko hoṛmo napae ar niropon dohoe reaḱ ạn ạriko manao ar senaḱ jạruṛa. Noako manao ganao lekhan noa ruạ teṅgo daram reaḱ ạḍi ạḍi kạmire lagaoḱa.

Ạḍi jạruṛ miṭ́ṭen katha: Ṭaiphoiḍ ruạ reaḱ jahan cinhạ ko ńellen khan ạḍi usạra ḍaktar koaku solha hatao jạruṛa, suṭhik oktere cikitsa se ran baṅ jom se hataole khan noa rụ ạḍi maraṅ botoranaḱ hoe daṛeaḱa.




Casa Ar Gạ̃ṛĩ aḱ Golpo

Mit́ṭen casa hoṛe tahẽkana. Uni hoṛaḱ do jonḍra khet tahẽkana. Ado mit́ dol gạ̃ṛĩ ona jonḍra khet khon din hiloḱ jonḍra ko kombṛoet́ tahẽkana. Onate uni khet mạlik do gạ̃ṛĩ nél ńamleko khange ṭheṅgawante lagaet́ko tahẽkana. Nonkate gạ̃ṛĩ do akoaḱ khusi sana leka jonḍra bako jom ńamet́ tahẽkana.

Mit́din ackage khet mạlik doe goćena. Tinre ona khobor gạ̃ṛĩ ko ańjomkeda, unre onko do rạskạte enejoḱko ehoṕena.

Menkhan casa bạnuite inạ tayom bochor do jonḍra baṅ hoelena. Khange onko gạ̃ṛĩ ko bujhạukeda, okoe do akoren bạiri menteko hudisede tahẽn, uni casa hoṛge akoaḱ jomaḱe upjạnet́ tahẽkana. Ar nit uni bạnuite joto gạ̃ṛĩ reṅgećteko jalat́ japat́ baṛaekana.

Sikhnạt: Teheń okoe hoṛ am bam moneae kan ar dam bam emaekan, tinre uni amaḱ jion khone adoḱa unre khạṭige uniaḱ jaruṛem bujhạu ńama.