Gadha Ar Tạruṕ

Mit́din tạruṕ raj do toyoe metadea, “jomaḱ jogaṛ ạguạńme.” Tạruṕ raj lạgit́ jomaḱ sendra sendrate mit́ṭen gadhae ńamkedea. Ado gadha ṭhen sen sorkate metadea, “gate, teheń ńindạ raj do ame nẽota akat́mea. Onate am idiń heć akana.

Toyo aḱ kathate gadha doe pạtiạuente calaoena. Jomaḱ ńelte tạruṕ kajake kusiyena. Uniaḱ raḱ se kikiạu ańjomte gadha doe botorente dạṛkeda. Gadhae dạṛket́te tạruṕ doe raṅgaoena. Ado toyoe metadea, “nitge gadha saṕ ạguyem. Reṅgeć bạń sahao daṛeaḱ kana.

Toyo do arhõ gadha ṭhene calaoena ar uni bujhạuadete ruạṛ ạgukedea. Ar usạra tạruṕ do gadhae saṕkedete jojome dhurạuena. Ona oktere toyo do gadhawaḱ bohoḱ hataṅe kombṛo keda.

Tinre tạruṕ do mit́ leka gadhae jom cabakedea adoe ńelkeda hataṅ do bạnuḱtaea. Arhõ raṅgaote kikiạuḱ kana, okayena gadhawaḱ hataṅ do?

“Toyo doe menkeda, gadhawaḱ hataṅ do baṅ tahẽna.” Noa katha ańjomte tạruṕ do arhõe raṅgaoena. Adoe menkeda, cedaḱ ạuṛiaḱ katha dom roṛeda!?Gadhawaḱ hataṅ tahẽn khan ińaḱ kathate nonḍe am ṭhene hećkoḱa?” toyo do tạruṕe metadea.

Sạri kathagem meneda, gadhawaḱ bohoḱre hataṅ tahẽn khan thoṛagan rehõ bud akel tahẽkoḱtaea, Tạruṕ do toyo noa kathae metadea. Ma enḍekhan calaḱme.

Khange toyo do aćaḱ oṛaḱe ruạṛ senena ar oko dohoakat́ hataṅ rạskạ salaḱe jomkeda.




SSC Biḍạu Ehoboḱa 21 April

Nes bochor 2026 reaḱ SSC biḍạu do darakan 21 April ehoboḱa mente sikhnạt board doe lại sodorkeda. Sodorakan SSC routine lekate biḍạu do 21 April khon ehoṕkate 20 May hạbić calao idiḱa. Ar onka leka Practical biḍạu hõ 7 jun khon ehoṕkate 14 jun hạbić calao idiḱa mente baḍae ńamakana. SSC biḍạu do Baṅgla pạhil paper khon ehoboḱa.

Arhõ baḍae ńamakana, SSC biḍạu do setaḱ 10:00 baja khonge ehoboḱa. Onate 30 miniṭ lahare biḍạu emoḱ kodo biḍạu cenṭer te seṭeroḱ hoyoḱa. Sanam pạṭhuạko ṭhen nehõr tahẽn kana nit khonge SSC biḍạure seledoḱ lạgit́ sapṛaoḱ tabonpe.




Disomre Juluḱ Sunum Reaḱ Ṭonṭa Bạṛtik Kana

Iran ar Amerika reaḱ lạṛhại karonaḱte Baṅgladisom sãote goṭa dhạrtire juluḱ sunum (gạḍi reaḱ sunum) peṭrol dịgel reaḱ ṭonṭa ńeloḱ kana. Lạṛhại tinạḱ jeleńoḱa sunum ṭonṭa hõ ḍher idiḱa. Disomre nit dhạbićte sunum babotte bar hoṛkin goć akana mente baḍae ńamakana. Sarkaraḱ aema lekan kạmihora ar aste hõ jạruṛ tenaḱ sunum baṅ ńamoḱ kana. Line re ạḍi ghạṛić teṅgo katet́ rehõ pamp khonaḱ sunum bako ńamet́ kante hoṛko raṅgao arko ạṛis cabaḱ kana.

Noa ṭonṭa dinre aema sunum beparige sunumko oko dohokaḱ kana ar kombṛo kate sunumko bạnijeda. Onate disomre sunum reaḱ ṭonṭa do bạṛtikaete ńel ńamoḱ kana.

Kisạ̃ṛ ar lahanti disom kodo noa ṭonṭako teṅgo daram daṛeaḱ kana. Menkhan reṅgeć ar nacar disom kodo ạḍi muskilre menaḱkoa. Ona iạte Baṅgladisom sarkar disom hoṛkoe nehõrako kana jemon bạṛti sunum babon beohar.




Amnura Mission Re Rạskạ Salaḱ Manaoena Paska Porob

Chapainawabgonj jilạ reaḱ Amnura Mission re rạskạ salaḱ manaoena paska porob. Paska porob do isại dhorom hoṛkoaḱ dosar maraṅ porob kana. Robibar hiloḱ (05 April) setaḱ 7:00 baja okte paska porob se jisu Mạsi aḱ jiwet́ beredoḱ ńutumte girjạ do hoe purạuena. Noa girjạ doko bondobosleda Bangladesh Northern Evangelical Lutheran Church (BNELC) ar Amnura Lutheren Mission.

Paska porob girjạe ạḱyurkeda BNELC Rajshahi circle pasṭor Rev.Rajen Soren, Manḍer pasṭor Sonaton Soren ar sãote goṛo gopoṛore tahẽkana Amnura Lutheren Mission manḍer ạyurić Dhavid Dhonae Hembrom.

Rạskạ paska porob girjạre Amnura Manḍer ar ona aḍepase ṭoṭha (Mirjapur, Jolahar, Sakoṭola, Phạgupaṛa, Jhinakhor) khon heć seṭerakan amdaj 400 cetan isại boeha miserako selet́lena. Girjạ mucạt́re joto hoṛ rạskạ paska porob ńutumteko eneć sereńkeda. Amnura Lutheren Mission girjạ komiṭi ren sodosso ar Utarbongo Adivasi Forum ren totho ar procar sompadok Prodip Hembrom doe baḍae ocokeda, Amnura Lutheren Mission do noa jilạ reaḱ ạḍi sedae reaḱ isại ạri-cạli koaḱ dhorom ṭhaõna kana.

Nonḍe do jao Robibar ar eṭaḱ eṭaḱ din hõ girjạ seko dewa sewaeda. Teheńaḱ dinre goṭa dhạrtire suluk nirại ar bańcao ńam lạgit́ koejoṅ hoyena. Amnura Mission jubo songho ren sabha mukhiạ Jeheskel Murmu hõe lại sodorkeda, rạskạ paska porob manaoen ńutumte ạḍi rạskạń ạikạueda. Amnura Mission jubo songho ren sompadok John Hembrom hõe lại sodorkeda, teheńaḱ bises din do calao paromen dinko lekage manaoena.

Probhu Jisu Mạsi do pe din tayom gujuḱ khone jiwet́ beret́ena ar sermateye rakaṕena. Ona ńutumte paska porob se Jisu Mạsi aḱ jiwet́ beredoḱ din manaoena. Bhage sombat Mathaeye ol akat leka 28:6 hạṭińre ol akana – “Nonḍe do bạnugićan, ente aće menlet́ lekae jiwet́ beret́ena; dela uniye gitićlen ṭhạ̃i ńelben.”




Bhage Sukulbar

Teheń do dhạrtiren sanam kristan boeha miserako lạgit́ mit́ṭen ạḍi manotanaḱ din se mãhã Bhage sukulbar kana. Teheń do noa dhạrtiren Babańcaoić jisu mạsiaḱ gujuḱ din kana uni do  sanam manwa koaḱ kạiko ńutumte kalbheri kurus kaṭre aćaḱ jiwiye alae keda jemon ona sećte sanam manwako do akoaḱ kạiko khonak jemon bańcaoko ńam arko sadhinoḱ. Teheń goṭa dḥrtire apan ạpiun ṭhạ̃i jaega kore kristan hoṛ kodo Upạs koejoṅ selet́ uniaḱ noa gujuḱ se puruchun kạmiko disạyet́ taea, probhu mạsi do jemon goṭa dhạrtiren sanam jạtrenko apan ạpin suluke emako ma ar onkate sanam manwa kore aćaḱ noa harkhet ar gujuḱ hotete suluke danako ma.




Disomre Arhõ Hećena Gidrạ koaḱ Ham Ruạ

Goṭa disomre gidrạ koaḱ Ham ruạ do pasnao akana. Baṅgladisom reaḱ 64 jilạ modre eyae goṭen jilạre Ham ruạ do ḍher pasnao akana mente baḍae ńamakana. Din dinte Ham ruạ do arhõ ḍher idiḱ kana. Ạḍi utạr gidrạ Ham ruạte jạbun kateko gujuḱ kana mentehõ tolas ńamoḱ kana. Niạko din ńeloḱkan adom adom Hospital re gidrạko bako sahaboḱ kana. Adom hoṛ do Hospitalre beḍ bako ńamakat́ rehõ Hospital reaḱ bahre pinḍạ se ot kore asrae hatao kate akoren gidrạko ran ocoyet́ koa. Ạḍi muskil dosare gidrạko menaḱkoa. Disom reak’  maraṅ khobor sakam “Prothom Alo reaḱ khobor re badaeyoḱ kana je nit 21 goṭen hopon gidrạ ko gur akana. Niạ do nonka leka Rajshahi Medical College Hospital re 12 goṭen, Maymensingh Medical College Hospital re 3 goṭen, Rajdhạni reak rog pachnao Hospital re 3 goṭen ar Chapainababganj jilạ hospital re 3 gidra ko goc’akana.”

Ham Ruạ Hoyoḱ Cinhạ:-

  1. Manda, nạnḍri haso ar khoḱte ehoboḱa.
  2. Ruạ ruạ ạikạuḱa, Jut baṅ ạikạuḱa.
  3. Mẽt́ aragoḱa ar marsalko ńel lere do mẽt́ hasoa.
  4. Moca bhitrire kạṭić kạṭić pusri leka ponḍge rakaboḱa, noa do usạra cabaḱa.
  5. Bar pe din tayom mẽt́ãhã ar hoṛmore pusri dana leka rakaboḱa. Noako do thoṛa din bhitritege goṭa hoṛmore pasnaoḱa.
  6. Nijor gidrạko do A Viṭamin okulạnte ạḍi usạra mẽt́ reaḱ muskil ńam daṛeakoa, metaḱme mẽt́ do rohoṛoḱa ar ponḍge dag mẽt́re ńel ńamoḱa.
  7. Nijor gidrạ kodo mocare muskil geko ghao daṛeaḱa.
  8. Pusri lekanaḱ oḍok cabalen khange gidrạ do besoḱe ehoboḱa, adom pusri do mõṛẽ din gan tahẽna.

Ham Ruạ hoy lenkhan Cet́ ko Cekae Hoyoḱa:-

  • Ṭikạ hatao hoyoḱa.
  • Sapha sạphi tahẽn jạruṛa.
  • Joton jạruṛa, jirạu jạruṛa, ar daḱte hoṛmo jot́aḱ hoyoḱa. Ḍher kaete viṭamin A ar viṭamin C reaḱ jomaḱko jom ocoye hoyoḱa.
  • Mẽt́kin rohoṛ len khan, ạḍi usạra ḍaktar ṭhen idiye hoyoḱa.
  • Ruạ ḍherlen khan ar khoḱ tuluć koṛam haso se lutur haso hoelen khan ḍaktar ṭhen idiye hoyoḱa.

Noa okte sanamko sontor tahẽn jạruṛabona. Bạṛtikaete aboren gidrạkobo jotonkoa, jemon Ham ruạre aloko jạbunoḱ tabon ma.  




HSC Ar Ona Man Reaḱ Biḍạu 7 Jun Khon Ehoṕ Daṛeaḱa

Nes bochor reaḱ HSC ar ona man reaḱ biḍạu do 7 Jun khon ehoṕ daṛeaḱa mente sikhnạt Montri Dr.A N M Ehsanul Hoque Milan doe lại sodorkeda. Pạhilte sikhnạt board do noa tạrik ko nenḍa akada. Menkhan nit dhạbić hõ ona reaḱ din tạrik do baṅ sạbit akana.

Sikhnạt Montronaloe te noa nenḍa akan din tạrik kol hoyoḱa. Inạ tayom Montronaloe noae aṅgoć lekhan enḍekhan 7 Jun khonge biḍạu do ehoboḱa. Baṅgladisomre jao bochorge amdaj 12-13 lakh pạṭhuạ gidrạ HSC biḍạureko seledoḱ kana.




Lelha Raja

-Ol Toṅgeaḱ

Inạ tayom uni koṛa do raj dorbare calaoena. Raj dorbar calaokate uni koṛa do raj mit́ṭen thạri koekedea. Ṭin reaḱ thạri. Ar ṭin reaḱ thạrire mit́ṭen baber biń cet́leka pẽckoḱ onkae dohokeda. Ona doho tayom onare seṅgele jolkeda. Baber re seṅgel jol cabaena. Inạkate ona do toroć reaḱ baber hoyena. Ado rajae metadea, ‘Ne raja toroć reaḱ baber.’ Raja ona ńelte khube kusiyena.

Inạ tayom dosar kukli reaḱ roṛ ruạṛ. Ado uni koṛa do rajae metadea, amaḱ jãhãn pukhri menaḱkhan onḍe idiyińme. Uniaḱ katha leka raja do aćaḱ pukhri idikedea.Pukhri calaokate uni koṛa do ona mat́ pukhri daḱre caḍokeda. Oka seć agal kana onte do campelena ar oka seć gonḍa kana onte do unumena. Ado rajae metadea, nõḱõe raj oka seć unumena ona do gonḍa ar oka seć campelena onte do agal kana.

Khange raja do uni koṛawaḱ bud akel ńelte ạḍiye kusiyena ar uni aćaḱ kuṛại emae lạgit́ raj dorbarre sanamkoe hoho jarwaket́koa kuṛại emaye ghosonakeda. Ado uni koṛa raje metadea, E raj ińaḱ mit́ṭen katha menaḱa.’Metadeae cet́ katha? Niạ kuṛại ńam lek iń doń baṅ kana. Enḍekhan okoe kanae?’ Raja uni koṛae kulikedea, okoe kanae?

Ado uni koṛae menkeda, ‘Noa kuṛại do iń baba ńam lek kana. Am baba? Am do nit hõ am baba bam goć akadea? Baṅ raj! Iń baba ạḍi ãṭiń dulạṛea. Noa karonte iń baba ot la kate baṅkar benaokateń dohoakadea. Do am baba ạguiem, Rajae hukumkeda. Khange uni koṛa calaokate ać babae ạgukedea.

Ado rajae menkeda, iń nonkan bạṛićiń kạmikeda je joto buḍhi haṛam goćko reaḱiń hukumkeda. Amren mit́ṭen babawaḱ judi nunạḱ bud enḍekhan arhõ unạḱ haṛam buḍhiaḱ unạḱ unạḱ bud tahẽkana. Teheń khoniń ghosonakeda, ar mit́ṭen haṛam buḍhi hõ bạń goć ocokoa. Onko lạgit́ nawa bebostha hoyoḱa noa raj bakhol khon jomaḱ idikate buḍhi haṛam hoṛ jom ocokope.Tayom daram mit́ṭen haṛam buḍhi hõ begor jomte bako tahẽna. Ar onko ṭhen bud akel hameṭ hoyoḱa enḍekhan disomre lahanti hoyoḱa.

Ado aćaḱ katha lekage aćren hoponera são uni koṛa baplakedea ar aćaḱ sompot reaḱ mit́ hạṭińe emadea. Noa ńelte raj dorbarre jarwa akan sanamko ạḍi ãṭko rạskạyena.   




Meskoć

Meskoć

Mit́din mit́ṭen hoṛ kuḍite ghạḍluḱe layeda. Ona atoren mit́ hoṛ do ona aṛetege parom calaḱkan tahẽkana. Adoe kulikedea-

Pạhil hoṛ: Cet́ ho, cedaḱ ghạḍluḱem layeda?

Dosar hoṛ: Chobi rakaṕ lagaoạńa, onate ghạḍluḱiń layeda.

Pạhil hoṛ: Ado chobi rakaṕ lạgit́ ghạḍluḱ lae lagaoḱa se cet́ ?

Dosar hoṛ: Baḍaeam ińaḱ koṛamte chobi rakaṕ hoyoḱtińa. Onate noa ghạḍluḱre bolokate chobiń rakaba, jemon koṛam dhạbićge chobi rakaboḱ.

Pạhil hoṛ: Ado tinạḱgan chobi jạruṛam kana?

Dosar hoṛ: Pea chobi.

Pạhil hoṛ: Haere lelha hoṛ! Pea chobi jạruṛam khan mit́ṭen ghạḍluḱte do cet́ hoyoḱtama, arhõ barea ghạḍluḱ lae me.




Lelha Raja

Mit́ disomre mit́ṭen lelha rajae tahẽkana. Uni raja do acaḱ disomren hoṛko ạḍi ãṭe dulạṛet́ko tahẽkana. Unre uniren mit́ṭen montri do raja bude emadea je, aboaḱ disom calaote ạḍi muskil hoyoḱkana.Nit aboaḱ disomre oka phosol hoyoḱkana, abad hoyoḱkana niạkote aboren hoṛkoaḱ lać baṅ biḱtakoa, obhab onṭon hõ baṅ cabaḱa. Enḍekhan noa disomre tinạḱ buḍhi haṛam hoṛ menaḱko onko do goćko hoyoḱa, ente onko do jãhãn kạmire bako lagaoḱa. Ado rajae hudiskeda, sạrige tho ińren montri doe meneda, onate uni do sanam buḍhi haṛam goćko reaḱe ghosonakeda. Khange aema hoṛko menkeda, raja aleren gogo baba alom goćkoa. Menkhan raja do jãhãn kathage bae ańjomleda. Ado rajawaḱ hukum lekage disomren joto haṛam buḍhiko goćket́koa.

Menkhan mit́ṭen koṛa do ać baba ạḍige dulạṛedekan tahẽkana ar uniaḱ hukum bataoe tahẽkana. Uni koṛa do ać baba upạr tis hõ katha bae roṛa ar bae calaḱa, onate ać baba hõ aćren koṛa ạḍi ãṭe dulạṛea. Unre uni koṛae menkeda, ińaḱ moloṅre oka menaḱ ona do hoyoḱa, enhõ iń baba do bạń gojea. Ot la kate baṅkar benaokate onḍe ać baba dohokedea. Inạkate uni do raj dorbar khone hećena. Onḍe khon jage sareć bareć jomaḱe ạguia onage ać babae jom ocoea. Nonka nonkate aema din calao idiyena enhõ disomre obhab onṭon baṅ cabalena. Haṛam buḍhi hoṛ khon jãhãn solha bako ńamet́ tahẽkana. Disom bại bạite arhõ dhaṅdhaserena.Ar lahanti baṅ hoyoḱa, obhab hõ baṅ cabaḱa.

Mit́ okte rajae ghosonakeda ińaḱ barea kukli reaḱe roṛ ruạṛ daṛeaḱa ińren hoponera sãoteń baplakaea ar mit́ hạṭiń sompotiń emaea. Noa katha goṭa disom ḍamḍaheyena. Menkhan rajawaḱ kukli reaḱ roṛ ruạṛ bako em daṛeada. Ado rajae menkeda, nun maraṅ rajosṭire ińaḱ kukli reaḱ roṛ ruạṛ emoḱ lekan mit́ hoṛ hõ bako janam akana? Ona katha ańjomte uni koṛa do oṛaḱe hećena ar ạḍi cintạre paṛaoena.Ado ać babae metadea.” Noa kukli do cet́ kana beṭa? Cedaḱ unạḱem ganḍoḱkana? Unre uni koṛae menkeda, rajae menkeda barea kukli. Pạhilaḱ do kana toroćte baber uń lagaḱa. Ar dosaraḱ do kana, mit́ṭen mat́ husit́ saphagea, menkhan baṅ bujhạuḱ kana oka seć gonḍa ar oka seć agal do.

Ona katha ańjomte ać baba doe menkeda, noa do jãhãn bepar kana se cet́? Am do teheń napaete jạpit́me. Iń gapa noa reaḱiń lạiama, ar onkage raj dorbarrem lạia. Khange ona katha lekage kạmi keda. Dosar hiloḱ ać baba do koṛatae bud akele emadea.

-Ol Toṅgeḱa