SASAṄ SẠṚI

Esel kuṛi sasaṅ sạṛi

Bandere ma alak jạ̃ṛi,

Ńeloḱ rema serma rạni

Jhalkaoedae sorog puri.

 

Juạn kuṛi bapla umer

Seṭeren taea juri duạr,

Pạhil ńapam juri sãote

Ato gãota somaj sãota.

 

Dạuṛa cetan juri jota

Jog mạńjhiaḱ sonot loṭa,

Ul sakamte chiṭkạu jạṛi

Bande kate sasaṅ sạṛi.

 

Sasaṅ gedo utui soṛom

jel utu karahire doṛom,

Sasaṅ gedo sanam okte

Nãwã aroe hoṛmo mone.

 

Sasaṅ roṅma sạgun cinhạ

Sasaṅ cẽṛẽ peṛa piạ,

Sunum sasaṅ ojoḱ orońj

̕Ehoṕedae nãwã gharoń.




Budhbar ạyuṕ 8 baja Sẽṅgẽl Band reaṅ youtube channel re ‘Art Express’ hotete Santali band Seṅgel renaḱ music video ‘Buru Cetan’ sodorena. Santalkoaḱ jạtiạri sereń “Baṅgladisom mońj disom” sereń oloḱ ar joṛaoić Rev.Jona Murmu aḱ sirjạuaḱ  “Buru cetan cetante hoete laṛaoḱkan, hoete laṛaoḱkan hipiṛ hipiṛ, aṅjompe ho tirio saḍekan, Hoete laṛaoḱkan hipiṛ hipiṛ”. Uni doe menkeda, pusṭạute bạṅ disạeda okte do 70 serma reaḱ. Mit́ dhao office kạmi khạtirte Bandorbon jilạ reaḱ Faruqpaṛa ṭoṭhateń calaolena. Gạḍi khon pheḍen torageń ńelkeda, ạdepase ạḍi utạr buru ar ona burure dare nãṛĩ hoete lewer kodoroḱ kana. Hoete tirio reaḱ lithur aṛaṅ monre disạ hijuḱa.Onako guni bhạbit katege noa sereń doń sapṛao keda. Bangladisom betar são sãote aema okte akhṛakore noa sereń porcar akan rehõ nawa piṛhirenko ṭhen sodor lạgit́ “Seṅgel band’ nãwãteko record keda. Iń do ạḍi manotiń bujhạueda je onko do ińaḱ sereń nawateko sodorkeda.

Band ren ko menet́ kana Baṅgladisom reaḱ utạr-pạchim nakhare andaj 33 goṭen khon ḍher jạtren hoṛko basoḱ kana. Onko modre menaḱkoa Santal, Orao, Munda, Kolhe ar Mahle jạtren hoṛko. Onkoaḱ do apnar lakcar, ạri cạli menaḱtakoa. Jãhã do Baṅgladisom rạskạ ạri cạlite eṭaḱ eṭaḱ ṭhạ̃ire idi seṭer akat́. Inạ chaḍa hõ Sylhet jilạre ca kạmiạko lekate jug jug khon noko jạtren hoṛko ńeloḱ kana. Itihãs ńel lekhan, 54 serma reaḱ sadharon bachnaore MLA lekate bachaoena Santal Jibon Murmu, ona do paseć ḍher hoṛge babon baḍaea. Noako sanamaḱ bisoe tojbij katet́ sereń vedio benao lạgit́ Sylhet ṭoṭhako bachaokeda.Sylhet ṭoṭhare basoḱkan ạdivạsi hoṛkoaḱ jion cạrit ar kam-kaj sodor reaḱle kurumuṭu akada. Sãote bir buru, gaḍa, soḍoḱ, ca bagan selet́ Baṅgladisom reaḱ nanan parkan citạr sãote hoṛkoaḱ sae serma reaḱ oka sompok menaḱtako onage noa vedio hotete sodorakana.

Noa sereń acting rekin tahẽkana Baṅgladisom santal koṛa Agustin Murmu ar Sikha Clara Tudu. Inạ chaḍa hõ enećreko tahẽkana Sylhet ṭoṭharen adivạsi gaenahako. Band official reaḱ Youtube channel re sereń upload akana. Agustin Murmu doe menkeda, Mit́ṭen mońj kạmire jopoṛao khạtirte pạhilre Seṅgel band aema aema sarhaoiń emae kana. Ạḍi rạskạń aṭkareda onko sãote eyae sermań kạmi daṛeat́te ạḍi rạskạń aṭkareda. Noa laha arhõ Seṅgel band re barea sereń reaḱ acting hoelenrehõ niạ dhao reaḱ do thoṛa judạ machagea. Noa vedio re disom dulạṛ reaḱ mit́ṭen golpo sodorakana. Ale gaenahako jotowaḱ emoḱ reaḱle kurumuṭu akada. Bạṛtikaete Sylhet ṭoṭha reaḱ poribes ar aḍepase ạdivạsi hoṛkoaḱ jion jingi,  ạri cạli,lakcar  sereń hotete sodorakana. Inạ chaḍa hõ noa ṭoṭharen hoṛkoaḱ beohar ńelteń mạluṅena. Ạdivạsi Santal Somaj Kollan Porisod, Moulvibajar ren sabha mukhiạ Dulal Hasda doe menkeda, Seṅgel band vedio benao lạgit́ ale ṭoṭhako bachaoket́te ạḍi rạskạle aṭkareda. Alekoren gidrạ vedio reko selet́akana ar aekoaḱ oṛaḱ duạrko reaḱ́ citạr hõ vedio re phuṭạu rakaṕ akana. Raskạle ạikạueda sereńre aleaḱ ṭoṭhako ńelte. Onate sanam sećte goṛo emako reaḱle kurumuṭukeda. Noa sereńreko enećakana Baṅgladisomren namḍak eneć dol “Rahla Rimil” ar vedio graphy re tahẽkana “Art Express”. Saj sapaṕ horoḱ bandere goṛoe emkeda “Sanam Heritage”.  Sereń reaḱ music video re kạmi akada, Gram Bikash Kendro, Trisul Somaj Kollan Songstha, MH Agro ar Santali Canvas. Sereń music prodaction re tahẽkana SHOFAR STUDIO. Inạ chaḍa hõ joto sećte goṛo gopoṛoko emkeda Sylhet ṭoṭharen ạdivạsi ạyuriạko.

Nit Seṅgel band reko kạmi kana, Rinku Emmanuel Mardy-Vocal, Kamel Mardy-Dotara ar tirio, Shimul Mardy-tumdaḱ ar Ḍhol (eṭaḱ eṭaḱ ruruaḱ), Elias Murmu-Dramps ar John Hembrom Giter. Inạ chaḍa hõ band são jopoṛao menaea-Shamol Hembrom-tirio re, Himson Kisku-Vocal ar Giter, Kanchon Soren-Keyboard ar Deliance Sukmol Hasda-Rahaṛ ar Ṭamak sãote eṭaḱ eṭaḱ ruruaḱko.

Tumdaḱ ṭamak ar ḍhol reaḱ aṛaṅ ańjomlen khange mit́ dol santal kuṛi ti pẽpṛe oroṅ ar ti thayo kateko enejoḱkan mẽt́re bhasaḱa.Nonkanaḱ poribes khonge janamakana Santali sereń band “Sengel”. Baṅgladisomren juạn juạni, umerte laha akan hoṛaḱ mone sirsirạua. Rahaṛ ar Ḍhol reaḱ saḍete nonkage onkoaḱ aṛaṅre Santali sereń sodoroḱma.




Gapa Khon Ehoboḱa HSC Biḍạu

Nes bochor 2026 reaḱ HSC (Higher Secondary School Certificate)  biḍạu do gapa Lukhibar ( 2 July) khon ehoboḱa. Biḍạu do setaḱ 10:00 baja khon ehoṕkate 1:00 baja mucạdoḱa. Onate bidạu emoḱ kodo 30 miniṭ lahare bidạu center te seṭeroḱ hoyoḱtakoa. Biḍạu do baṅgla pạhil sakamte ehoboḱa.

Nes bochor HSC ar ona man reaḱ biḍạure moṭre 12 lakh 70 hajar 583 goṭen pạṭhuạko seledoḱ kana. Oka do calaoen bochor khon 19 hajar 472 goṭen pạṭhuạko ḍher akana. Noa modre 9 goṭen sadharon board re pạṭhuạkoaḱ soṅkha 10 lakh 69 hajar 714 goṭen. Madrasa ar Karigori sikhnạt board reko seledoḱa arhõ 2 lakh 896 goṭen pạṭhuạ. Goṭa disomre 2 hajar 997 goṭen center re bidạu  hoyoḱa.

Gapa khon ehoboḱkan biḍạu do 8 August dhạbić calao idiḱa. Ar 15 August bhitrite practical biḍạu hõ hoe purạuḱa.




Hul Mãhã Ar Teheńaḱ Baṅgladisom

Itihas reaḱ adom din do eken calendar reaḱ sakam ulṭạu lekan sadharon hisạb do baṅ kana, menkhan bạṛić kạmi se jor julumkan hoṛkoaḱ ontor re mit́ṭen joloḱkan marsal kana. 30 Jun, Hul Mãhã nonkan mit́ṭen din kana. 1855 serma reaḱ noa dinre, Rajmohol buru are Bhognadihi maṭhre amdaj 10 hajar santal hoṛko jarwalena. Sido, Kạnhu, Chand Bhaero ar boeha kuri Phulo ar Jhano Murmu do Hul lạṛhạiko ạyurleda.

Briṭish Raj ar onkoren cela chamanḍa, jumidar, jotdar, mahajon, bepariko birudre pạhil  lạṛhại tahẽkana. Ona lạṛhại reaḱ bar sae serma parom calaoena. Teheń 2026 serma reaḱ sạdhin Baṅgladisomre teṅgo kaṭeć apnarte aema kuklirebon paṛaoḱ kana, santal Hul reaḱ motlob do cet́ kana, aboaḱ rajosṭirebon saṕ doho akada? Itihas reak dhuṛi kota lekhan ńeloḱ kana, santalko do jitạuḱ se ạidạri reaḱ lob laocte do aḱ-ạ̃pạ̃ṛĩ bako saṕ akada.

Onkoaḱ lạṛhại do tahẽkana hoṛmo reaḱ balbal daḱ ar mãyãmte sirjạuakan jumi ạidạri reaḱ lạrhại. Reṅgeć nacar ar baṅko paṛhao akan santal hoṛ do mahajon jumidar then ḍher sudte ṭaka dharko hataoet́ tahẽkana. Jãhãe ona dhar bako em sapha daṛeaḱ khan, hoṛ hoponren bạhu biṭi kạṛmi leka ko khaṭaoet́ko tahẽkana. Unre hajar hajar santal hoṛko banduk ar hạtiạr anteko teṅgo daramena. Onkoaḱ ona teṅgo daram baṅ ạuṛiaḱlena. Briṭ̣ish kodo unre “Santal Pargana” ńutuman juda jilạ ko goṭhonkeda ar santalkoaḱ ạidạri rukhiạre bises ạnko benaokeda.

Sạdhin Baṅgladisom itihasre joto thạ̃ire lạṛhại jạt koaḱ mãyãm mesal akana. 1946 serma reaḱ Tebhaga Andolon re comorade Elamitro sãore tahẽkateć Bạrin ṭoṭharen santal casakohõ lạṛhạireko pheḍlena. 1971 serma reaḱ maraṅ lạṛhạire Utarbongo ren santal hoṛko aḱ-ạ̃pạ̃rĩ ante lạṛhạiko pheḍlena, unre ạḍi utạr santal hoṛ jiwiko alaekeda. Menkhan oka lạṛhại ar sạdhin lạgit́ hoṛko lạṛhạyen, mãyãmko joroket́ onkogeko nisṛạu arko koclon ocoḱ kana. Jao serma reaḱ 30 Jun ạḍi rạskạ, tumdak ṭamak, eneć seren talate Sido-Kạnhu pinḍre bahabo dohoyeda, noa  porob manot hotete onkoaḱ ontor reaḱ duk kosṭo maraoḱ kana? Nit Baṅgladisomre santalkoaḱ asol muskil do kana jumi.

Jumidar mahajon ko ṭhen oṛaḱ bhiṭạ, jumi rec ocoḱ, ar rajosṭi se bạnij bepar babot prokolpo benao rakaṕ, nonkanaḱ aema lekan karonko santalkoak jionre menaḱgea. 2016 serma reaḱ Gaibandha Sahebgonj-Bagda Farm re Cinikol reak jumire pea santal hoponko goć ocolena. Nit hõ ona reaḱ jãhãn bicạr baṅ ńamakana. Eken jumi do baṅ, onkoaḱ pạrsi, ạri-cali kohõ adoḱ kana. Primary re nit hõ gogo pạ̣rsite cecet́ reaḱ ạidạri baṅ purạu akana. Aema din khonge “Bhumi Komision” benao ar ạdivạsikoaḱ sangbidhanik sikriti dạbi bako ńamakada.

Benebạiri, bin nisṛạu ar koclonko dea giḍikate oka somaj benao reaḱ goḱ kathate Baṅgladisome laha calaḱkan, nit onḍe santal hoṛko lekan birbanṭa tayomreko paṛao akana. 30 Jun do mit́din reak ari-cali se raska akhṛa do baṅ kana, noa do rajosṭi ar hoṛko lagit gạhir salaḱ disa ruạṛoḱ din kana. Sido, Kạnhu, Phulo-Jhano tạkinaḱ jorowakan mãyãm rin sod mit́ṭen upại sạdhin rajosṭiren hoṛko hisạbte santalkoaḱ jumi, pạrsi, ari-cạli ko sạbit dohoe hoyoḱa. Oka hilok santal, Orao, Mahali, Mundạ, Kolhe, Koḍa, Rajowar, Turi akoaḱ oṛaḱ bhiṭạre gorob salaḱ bohoḱ sujhe katet́ko teṅgo daṛeaḱ, enhiloḱge 30 Jun reak sanamaḱ purạuḱa.




Teheńaḱ Bissokap Phuṭbol Khilạḍ

Teheń Bissokap phuṭbol eneć ńapam dolkoaḱ ńutum latarre emena-

FIFA Bissokap

BRAZIL – JAPAN

Ńinda 11:00 baja okte ehoboḱa

BTV, Somoy Tv, T Sports channel re.

JARMANY – PARAGUAY

Ńinda 2:30 baja okte

BTV, Somoy Tv, T Sports channel re.

NETHERLANDS – MOROCCO

Gapa (Moṅgolbar) 7:00 baja khonaḱ

BTV, Somoy Tv, T Sports channel re ńel ńamoḱa.

 




SẠUL

Sạul do ạḍiye dhidrika, ar bạiriko bạṛiće bhagaokoa; menkhan aćaḱ monsubạ leka calaḱ sana hoyentaete Probhu reaḱ ạne nẽhõtet́ tahẽkantaea. Ona iạte Sạmuele metadea, Amaḱ raj do baṅ tahena; ente Probhu do aćaḱ mon kusi leka mit́ṭaṅ hoṛe bachao akawan aćren hoṛko cetanre raj hoyoḱ lạgit́. Probhu do Sạmuele metadea, Am do amaḱ dereń ṭhoṅga sunumte perećkate Bethlehemte senoḱte Jisạiren cundạḱ utạrić hopon Dạvid ojogeme Sạul tayom raj hoyoḱ lạgit́.

Ado Sạmuel senkate Dạvide ojoḱ rajkedea, ar en hiloḱ khon Probhuren Jiu do Dạvide dećadea. Menkhan Probhuren Jiu do Sạul khone sahaṛena, ar Probhu khon mit́ṭaṅ bạṛić jiu ạḍiy torasede  tahẽkana. Uniren gutiko do Dạvidko ạgukedea; ente uni do binạ baḱnam ạḍi gạkhuṛe tahẽkana. Uni bạṛić jiu Sạule dećae jokheć, Dạvid do binạ baname banamte Sạule sulsulṭagoḱa, ar uni bạṛić jiu doe bạgiaea.(1 Sạmuel 11-16)                                                                             




SIM SẠNḌI

Setaḱ́ Simraḱ Kisni cẽṛẽ

Mat́ darere cero bero,

Tahen kanko Sãota sote

Joṛa joṛage horo boro.

 

Gudṛi cetan busuṕ kạnḍi

Menae take araḱ sạnḍi,

Maraṅ simraḱ auri aṅgaḱ

Araḱ sạnḍimae jạpit́ laṅgaḱ.

 

Disạ torage kukṛicut́te

Jạpit́ hoṛe jagwar mete,

Ańjom tora aṭet́ rege

Beret́ lạgit́ onte note.

 

Araḱ simaḱ nunạḱ aṛaṅ

Kukṛu idiay ekal haraṅ,

Maraṅ simraḱ huḍiń simraḱ

Kukṛu tege marsal setaḱ.




Cox Bajarre Adibasi Rakhain Kuriak Goc Hormo

Cox bazar reaḱ ramu upazila re mit́ṭen rakhin kuṛiaḱ jạpit́ akan hoṛmo ko ńam keda. Fatekharkul union reaḱ High Tupi ṭoṭha reaḱ mit́ṭen oṛaḱ khon 25 jun setak̕re uniak̕ hoṛmo ńamlena. Goć kuriaḱ ńutum do̠ One Rakhine.Uni do̠ mit̕ṭen be̠s-bạṛti udgạu kạmiạkoak̕ kạmi reye kạmi kan tahẽkana menteko lại keda. Sthaniy kho̠bo̠r lekate baḍaeok̕ kana, gharońj ren ho̠ṛko do̠ setak̕ oṛak̕ bhitri re jạpit̕ kate ko ńamkedea ar sthaniy ho̠ṛkoak̕ go̠ṛo̠ te̠ police ko baḍae ocokeda.Tayomte Ramu police sṭeson ren mit́ṭen dol ona jaega re seṭer kate uni hoṛmo ko ńam keda.Ramu police sṭeson ren OC Monirul Islam Bhuiyan meneda, Nit hạbić uni hoṛaḱ goć reaḱ khas karon do baṅ baḍae akana.Ho̠ṛmo̠ do̠ ko̠x bazar sadar haspatal reaḱ mọhọr gạḍi re̠ ko̠ kol akada. Uni doe meneda, Goć reaḱ asli karon do̠ o̠to̠psi reaḱ jo̠to̠ kho̠n jạsti jo̠to̠ kho̠bo̠r ar kạmi okte ńam akan kho̠bo̠r ko biḍạu kate baḍae ńam daṛeaḱa.Noa ghoṭona re jahan bạṛić kạmi se eṭaḱ karon menak̕a se baṅ ona babod kạmi calak̕ kana.Noa ghoṭona re ạnạri kạmi calao idiḱ kana.

Uchan So̠do̠r: Juganṭor




Joypurhaṭre Shamol Chandra Mali Ńutuman Mit́ṭen Ạdivạsi Hoṛko Dal Goćkedea

Joypurhaṭ renaḱ Akkelpur upạjilạre hoṛo get́ babotte Shamol Chandra Mali ńutuman mit́ṭen ạdivạsi hoṛko dal goćkedea. Calaoen Sạnicar (6 June) ạyuṕ bela okte upạjilạ reaḱ Kashiṛa ato ḍahar horre noa ghoṭna ghoṭaoena. Noa ghoṭnare ato hoṛko do Hasan Ali ńutuman mit́ hoṛ Pulis ṭhenko jimạ akadea.  

Uni goć akanić do Akkelpur upạjilạ reaḱ Kashiṛa Silpaṛa atoren Biren Chandra ren hopon kanae. Ar Hasan Ali do inạ upạjilạ reaḱ Ḍhekuncha Bausto atoren Rezaul Dewan ren Hopon kanae. Akkelpur thana officer Incharge Sahin Reza doe baḍae ocokeda, Sạnicar ạyuṕ bela Shamol Chandro do Kashiṛa hạṭiạ calaḱ horre Hasan Ali sãote ńamapena. Onḍege unkin do hoṛo get́ babotre katha reṭepeṭekin ehoṕen khan Hasan Ali do mit́ṭen dare ḍạrte Shamol Chandro bohoḱe dal kedea. Uni do ạḍi kajake ghạlente bhindạṛena. Ona okte ạdepase hoṛko ạḍi usạra uni udhạrkate Akkelpur upạjilạ reaḱ Sastho Compex reko idikedea ar onḍege ḍaktarko do uni góc enae menteko lại jạhirkeda.

Noa ghoṭnare goćakan hoṛren boeha Porimol Chandro Mali do thanare mit́ṭen goć reaḱe mamla akada. 07 June Aṭhwar hiloḱ setaḱre ona mamla khạtirte Hasan Ali do gereptar kedete adalotteko kol akadea.




Bissokap Phuṭbol Khilạḍ-2026

Khilạḍ dhạrtire nit rạskạ reaḱ din.Nes pea disạmre bissocup phuṭbol khilạḍ oṅsoṅ hoyoḱ lạgidoḱ kana.Utạr Amerika reaḱ Markin Juktorastro, Mexico ar Canada reaḱ miljulte Darakan 11 June khon 19 July dhạbić Bissokap Phuṭbol Khilạḍ ehoboḱ kana. Noa khilạḍ do 16 goṭen nagrahakore hoyoḱ kana.

Niạ dhao reaḱ Bissokap khilạḍ do nãwã nagame sirjạu lạgidoḱ kana. Nagamre Pạhil dhao leka 32 goṭen dol bodolte 48 goṭen dolko seledoḱ kana. Ar match reaḱ soṅkha hõ 104 goṭen hoyoḱ kana.Bissokap re selet́akan disạm kodo ńutum tạlika ko sodorakada.

Khilạḍ do Darakan 11 June khon Mexico reaḱ Azteca stadium  re ehoboḱa. Markin Juktorastro reaḱ 11 goṭen, Mexico reaḱ 3 goṭen ar Canada reaḱ 2 goṭen ṭhạ̃ire khilạḍ hoyoḱa.Nahaḱ okte reaḱ ạri-cạli ar stadium ko saṕṛao akana khelowaṛ ar koṭi koṭi ńeńel hoṛ se bhoktoko ataṅ daram lạgit́.

39 din reaḱ tạṅgi tãṛãḱ 19 July mucạdoḱa, Metlife stadium reaḱ final khilạḍ hotete. Okoeaḱ bohoḱre sajaoḱa sona sirpạ? Ona ńel lạgit́ nit goṭa dhạrti tạṅgire menaea.