Santali Pạrsi Rạkhi Jogaore NAGR Reaḱ Kurumuṭu

Baṅgladisomre ạḍi lekan jạt menaḱkoa. Nonḍe do judạ judạ dhorom, jạt, pạrsi ar jạtren hoṛko menaḱkoa. Onko modre mit́ṭen do santal jạt. Ạdivạsiko modre santal do dosar lạṭu jạt kanako. Onko do Rajshahi, Rangpur ar Sylhet jilạreko basoḱ kana. Santal jạtren hoṛko 7 lakh khon hõ ḍher menaḱkoa. Menkhan 2022 serma reaḱ hoṛ lekha lekate ńeloḱ kana  eken 1 lakh 29 hajar 49 goṭen hoṛ menaḱkoa. Santal koaḱ apnar pạrsi, ạri-cạli ar acar legcar menaḱtakoa. Enrehõ adomaḱ do adoḱ horre menaḱa. NAGR (National Agency for Green Revolution) do santali pạrsi rạkhi jogaore laha heć akana. Noa do be-sarkari songstha kana. Pre-primary porjaire gidrạko akoaḱ gogo pạrsite cet́akote santal gidrạko akoaḱ pạrsi ar akoaḱ ạri-cạliko beohar lạgit́ ạtko ńamkeda.

NAGR do Utạrbongo reaḱ Rajshahi, Chapainawabgonj ar Naogaon jilạre 30 goṭen iskul mit́ṭen niạm se dhara lekate pạrsi cecet́ kạmihora doe ạyureda. NAGR do Chapainawabgonj reaḱ Nachol ar sodor upạjilạ re 5 goṭen iskul re amdaj 500 gidrạ Santali sikhnạte emako kana. Noa songstha reaḱ kukmu do kana, santal pạrsi ar ạri-cạli beohar ar tayom daram piṛhirenko talare laṛcaṛ. Noa hotete eken Santali pạrsi rạkhi jogaoḱa ona do baṅ, bickom noa reaḱ beohar ñawã piṛhirenko ṭhen arhõ ḍher idiḱa. NAGR do eken gidrạko talare Santali pạrsi do bae beohareda, bickom santal juạn-juạniko talare hõ mit́ṭen pạrsi club benao talate onko talare hõ Santali pạrsi beohar are laṛcaṛeda. Ona chaḍa hõ juạnko talare Santali sãohẽt́, ạri-cạli, acar beohar calao idiḱ kana. Ona iạte apnar pạrsi, ạri-cạli cetanre judạ judạ daya dulạṛ do janam idiḱ kana.

Noa Santali pạrsi ar ạri-cạli beohar kạmihora do Mennonite Central Committee (MCC) aḱ goṛote Multilingual Education Program (MLE) tabere ạyuroḱ kana. NAGR ren Program Manager Prodip Hembrom doe menkeda, ‘santali pạrsi sikhnạt chaḍa hõ noa songstha do ạdibạsi santalko selet́ tayom akan eṭaḱ jạtiko talare sikhnạt, niropon hoṛmo, awareness, gidrạ umerre bapla, ńu bubulaḱ birudre ar gharońj reaḱ ae-upại ḍher ar somaj kạmi hõe ạyureda. Onka leka NAGR ren ạyurić Mn.Stephen Soren hõe menkeda, as menaḱa mit́din Baṅgladisom reaḱ joto santal atore Santali pạrsi sikhnạt kạmihora ạyuroḱa. Darakan dinre santal pạrsi beohar talate jiạṛ tahẽna. Noa babotte Chapainawabgonj Additional Deputy Commissioner (General) Md. Nakib Hasan Tarafdar hõe menkeda, ‘NAGR santal koaḱ apnar pạrsi rạkhi jogaore oka kạmihorae hatao akat́ ona do ạḍi gorob reaḱ kana. Darakan dinre Santali pạrsi rạkhi jogao lạgit́ prosason seć khon hõ goṛoe emoḱa.




ḌAHAR

Bhul ḍaharte taṛam taṛamte

Oktei jurite kunạmi bagwan bạgikate

Ạḍi jhạliń laha hećen

Bạń oromet́ kan!

 

Terdeć marsal bạgikate

Iń okoreń teṅgo akan?

Noa ma ińaḱ ḍahar baṅ kan

Tobe cekate rilạmala ḍaharteń ruạṛa?

Ńu-bul pharnao hoṛmo lekań

Aṭkaret́ kan.

 

Ińaḱ daṛema bại-bạite cabaḱkan

Bạń baḍae jạdu-mantarte-

Nit ińma sãota teṅgo kate

Sãota juḍạsi hoe ma

Bạń bis kate Bhiṛkạu kane.

 

Baṅkhan iń ma sãota-gãota ren

Dulạṛiạko metạńkan tahen

Menkhan nui dare nạ̃ṛĩ sãotege

Bạń baḍaea tinạḱ jugiń

Ekal sãotaren bạiri hoe kate

Hiskạ umul latar re

Tạṅgiń tahena-

Noa joto eṛe-toṛe khon

Bańcao ḍahar do cet́

Eset́ cabaena?

 




Raj Hopon Reaḱ Bapla Kheloḍ

Serma raj do aćren hopon reaḱe bapla kheloḍket́ mit́ṭaṅ raj hoṛ lekayena. Ar bapla kheloḍre nẽotako hoho ạguko lạgit́ aćren gutikoe kolket́koa. Onko do hijuḱ bako rebenlena. Arhõ eṭaḱ gutiko kolkateye metat́koa, nẽotako metakope, ińaḱ toenat akat́a ińren ḍaṅgrako ar posaokoko gur akana, dela bapla kheloḍte.

Menkhan onko do ona bebạsutkateko calaoena mit́ do aćaḱ khette, ar mit́ do aćaḱ bạnij beparte. Ar arko do uniren gutiko saṕkate pojhotket́koteko goćket́koa. Khange raj doe raṅgaoena, ar aćren palṭon phạdko kolkate onko khũniạhiko marao ocoket́kote onkoaḱ naṅgrahakoe ḍahao ocoket́koa. Ado aćren gutikoe metat́koa, Bapla kheloḍ ma toenatge, menkhan nẽotako do lek bako tahẽkana. Onate ape do ḍaharko reaḱ dobạṭiạkore calaḱpe ar jãhã tinạḱgepe ńamko bapla kheloḍre nẽotakope.

Khange gutiko do ḍaharkote oḍoṅ senkate bogeko bạṛićko jotoko samṭao ạguket́koa, ar bapla oṛaḱ do perećena bhoj jom duṛuṕ akankote. Khange bhoj jom duṛuṕ akanko ńeńel raje boloyenre, onḍe bapla kheloḍ kicrić bae oyo akawan mit́ hoṛe ńelkedeteye metadea, Henda peṛa, cekate nonḍem boloyena bin bapla kheloḍ kicrićante? Uni doe kekleset́ena. Khange raj gutikoe metat́koa, Ti jaṅga toltaete bahre ńũtre oḍok giḍikaepe; onḍe do raḱjoṅ ar togoć ḍaṭa hoyoḱa. (Math 22, 1-13.)




Sạru Saṛaṕ

(Gidrạ Eneć)

Noa do kuṛi gidrạkoaḱ eneć kana. Gidrạ do mit́ dolgeko tahẽna. Tinạḱge gidrạ ḍherko tahẽna unạḱge eneć do jomkaoḱa.

Gidrạko golteko teṅgo ạcuroḱa. Gol bahreko samaṅa mimit́ 3 hoṛ apan ạpin mimit́ jaṅga eṭagićaḱ jaṅgare ladey teko bajkaḱa. Jaṅgako baj ṭhikle khan mit́ dhaoteko roṛa ar baṅkhan baha sereń reaḱ rạṛteko sereńa.

“Licuri licu curi beṅgaṛ do.

Ḍag leka sakamena beṅgaṛ do

Guṛgu leka joyena beṅgaṛ do.”

Niạ roṛ se sereń kate jaṅga baj tahẽn tulućge etom teko don ạcura ar nonka bakhẽṛate saṛaṕ saṛaṕ ko thayo ạcura:-

“Sạru sakam beṅgaṛ utu

Bejuri khalaḱ, khalaḱ, khalaḱ, khalaḱ.”

(Nokage eneć do calao idiḱa ạuriko mokońoḱ dhạbić)

                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                               




BAMBAṚO

Ńe̠l ńe̠ltege ho,

Beleyena goḍa hoṛo.

Geleyena ho chaṭkare̠,

Ro̠ho̠e,  araḱ bambaṛo.

Caole daka nãwã hoṛo,

Dạl utu ar cạṭni bambaṛo.

Haere sebel ho, haere sebel,

Mit́ dho̠m jo̠m lekhan ho.

Ghane ghane, jo̠jo̠m sana ho,

Jo̠jo̠-he̠ṛe̠m sebel, araḱ bambaṛo.




Doṅ Sereń

Ul mukul mukul joyena

Jojo mukul mukul jạliyena

Ul mukul mukul uli daḱe sarsaoa

Bạṭi hạnḍi mukul katha      

Bạṭi hạnḍi mukul kathae sarsao.




Iciń Biciń

(Gidrạ Eneć)

Noa do kuṛi gidrạkoaḱ eneć kana. Tinạḱge gidrạ saṅgeko tahẽna unạḱge eneć do jutoḱa. Gidrạko beṛhaeteko cumkạḱ ạcuroḱa. Banar tikinte otko capokaḱa. Mit́ṭen husiạr gidrạ do aćaḱ leṅga ti motote ote capokaḱa.

Uni husiạr gidrạ do aćaḱ jojom ti reaḱ mit́ kạṭuṕte enećkan gidrạ koaḱ ti talkae ṭhoṕ iditakoa ar thog sãote nonkae roṛ idiya seye lekha idiya.” Iciń biciń jãwãe biciń, tel kudle, bhat lo, kaṭa lo, gaṛ gaṛte jilu. Ar jona, par jona, sạkti koro, bhasar, bhusur. Onḍga.”

Mukhiạ gidrạ são sãote joto gidrạge mit́ domte uni tayom tayomteko lekha idiya. Okoeaḱ tire “onḍga” katha mucạdoḱa uni gidrạ do aćaḱ ona ti hatlaḱ latarreye okoea. Inạ kate onkage lekha do calao idiḱa. Jãhãe gidrạwaḱ banar tire “onḍga” katha paṛaolen khan uni do boleye raja utạrena. Nonka nonkate jotoko raja cabaḱa.

Noa enećre joto eneć kogeko rajoḱa. Khan rajaen gidrạ kodo bar sạrteko duṛuṕa. Samna sạmniko samaṅ mida. Jaṅga ko teljokaḱa. Ado uni mukhiạ gidrạ do duṛuṕ akan gidrạko lạgit́ dạtạuniḱa mente dạtạuniye ạguakoa. Ona dạtạuni kaḍeć do jotokoye cal baṛawakoa.

Dạtạuni cal baṛa tayom uni gidrạ do oneko teljo akat́ jaṅgareye gitića, ona do bole parkom kantaya. Duṛuṕ akan gidrạ kodo dạtạuni kaḍeć teko huridea, bole oṛmoć ko jome kana. Uni do jãhãn kaḍeć tanaḱe saba, Ado oṛmoće arsalkoa are goćkoa.

Inạ kate do bole simraḱ okte uni mukhiạ gidrạ do gitić khone beret́a. Ḍhiṅki ar janteye rida. Mimit́ gidrại kulikoa, “Amaḱ do mare se nãwã ḍhiṅki kantama.” Roṛ ruạṛaea ko “Nãwã ḍhiṅki.”

Khan roṛ ruạṛe emen gidrạwaḱ jaṅga reaḱ buḍhạ kạṭuṕ saṕkate bar pe dhom coṭ te tul are dohoea, ar ḍhạkur kucạṅ ḍhạkur kucạṅe roṛa.

Inạ tayom do ini gidrạwaḱge dosar jaṅga saṕ kateye kuliyea, “Noa do nãwã se mare jante kantama.” Roṛ ruạṛae “Nãwã jante kantińa.” Khan bar pe dhao uniaḱ ona jaṅga do hante nate baṛakateye rad radaotaya, bole janteye ririt́ kana. Nonkage joto gidrạ koaḱ jaṅgate ḍhiṅki ar jante reaḱ kạmi uduḱ kate eneć do cabaḱa.




GOGO DULẠṚ

Gogo dulạṛ serma soman

Gogo dulạṛ maraṅ

Gogo dulạṛ gidrạ cetan

Gogo dulạṛ sarhao.

 

Gogo dulạṛ sagenoḱkan

Buru jharna ḍhip leka

Gidrạ cetan tinạḱ dulạṛ tae

Em daṛeaḱ aćaḱ jiwi hõtae.

 

Gogo dulạṛ disạ kate

Dhạrtire bon beṅget́ marsal

Oloḱ paṛhaoḱ cet́ kate

Somaj tabon hara rakaṕ.

 

Dhạrtire menaḱ aema dulạṛ

Ona ko khon hõ soros utạr

Noa dulạṛ ạḍi modhur

Alobon hiriń ma jiwet́ bhor.




Meskoć

Meskoć

(1)

Pạhilić Aḍepaseren hoṛ: Amren Gidrạge paseć hola do ale seće ṭuṭi akada?

Dosarić Aḍepaseren hoṛ: Accha am dom joslengea?

Pạhilić Aḍepaseren hoṛ: Baṅ thoṛa lạgit́ bạń joslena.

Dosarić Aḍepaseren hoṛ: Tahle ińren Gidrạ do bae ṭuṭi akada, ente ińren Gidrạwaḱ ṭuṭi do tis hõ baṅ ạuṛiagoḱa.

(2)

Gidrạ ar eṅgat́kin galmaraoeda;

Gidrạ: E go ińren Pusi aćaḱ ńutume roṛ daṛeaḱ kana.

Eṅgat́tet́: Ado mạ̃i amren Pusi do cet́em ńutum akadea?

Gidrạ: Iạ go Miãu.




Ponea Gate Koṛa

Mit́din mit́ṭen casawaḱ khet khon ponea gate koṛa kuṛcạ beṅgaṛ kombṛo katećko jomet́kan tahẽna. Casa do onko koṛae ńel tioḱket́koa. Casa doe hudiskeda, “noko kombṛo teheń doń jobdokoa. Menkhan onko ma pon hoṛ ar iń ma eskar. Onko sãoiń daṛeaḱa!”

Ackage casawaḱ bohoḱre mit́ṭen hudis hećena. Uni do onko kombṛo ṭhene sen sorena are metat́koa, “jotoko johar. Ape do kuṛcạ beṅgar ạḍi ãṭpe kusiaḱa?”

Kombṛo doko roṛ ruạṛkeda, “hẽ.” Casa do onko koṛae metat́koa, “acha ṭhikgea, ape mimit́ hoṛ kate iń sãote hijuḱpe. Arhõ kuṛcạ beṅgaṛiń emapea.”

Khange onko kombṛo do mimit́ hoṛ kate casa sãoko senena. Casa do onko koṛa khet mit́ kona idikate kajake dalket́koa ar hor aṛere giḍikat́koa. Hasote onko koṛa do geraṅko dhurạuena. Un jokhen ona horte mit́ṭen gunidar hoṛe parom calaḱkan tahẽkana. Ado onko koṛae kuliket́koa, “Cekayenape ape do?”

Ado onko ponea gate koṛa do jotowaḱko lạiadea.  Joto ańjomkate gunidar hoṛ doe menkeda, “noa do apeaḱ kạmi reaḱ kuṛạipe ńamkeda. Disạ dohoepe, kombṛo do baṅ bhagea, ente kombṛo reaḱ jo do baṅ heṛema. Ona do haṛhat́gea.

Sikhnạt: Bạṛić kạmi reaḱ jo do tis hõ baṅ mońjoḱa.