Rajshahire Podda Gaṅgare̠  5 kilạs iskul pạṭhuạ gidrại unum go̠će̠na

Rajshahire Podda Gaṅgare̠  5 kilạs iskul pạṭhuạ gidrại unum go̠će̠na. Uniaḱ ńutum do̠ Bibek gho̠s (10).

Uni gidrạ do̠ naṅgraha reaḱ kajihaṭa ṭo̠ṭha re̠n Sontosh ghos re̠n gidrạ kanae̠.

Fire service se̠ć khon baḍae̠ akana  lukhibar se̠taḱ 7 baja se̠ć Bibek do̠ naṅgraha re̠aḱ  shrirampur se̠ć gaṅgare̠ paeraḱe̠ phe̠ḍle̠na. Un o̠kte̠ gaṅga daḱ re̠aḱ khạndriń se̠će̠ boloye̠nre̠ uni gidrạ do̠e̠ unume̠na. O̠na aḍe̠pase̠re̠ tahẽkan ho̠ṛko kurumuṭu kate̠ hõ bako o̠war rakaṕ daṛeadete̠ domkol re̠n ko kho̠bo̠raḱkoa.

O̠na tayo̠m domkol (Fire service) re̠n ḍuburi o̠nḍ̣e̠ he̠ć kate̠ o̠war kạmiko e̠ho̠ṕke̠t́te̠ Ḍuburi Abdur Rajjak 10 miniṭ tayom gaṅga daḱ latarre uni gidrại ńamkede khan o̠war rakaṕ kate̠ usạra  Rajshahi Medical college haspatal te̠ko idikedea.  O̠nḍe̠nko doctor gidrạ do̠e̠ goćgeae me̠nte̠ko lại so̠do̠rke̠da.

Naṅgraha re̠aḱ Rajpara thana re̠n dạyik ńam office in charge  (OC) Shahadat Hosain Khan do̠e̠ me̠nke̠da ghoṭona doń ańjo̠m akada. Ạḍi usạra ge thana re̠ mit́ Opomrittu re̠aḱ mamla do̠ e̠mo̠go̠ḱa.




Ko̠ro̠na o̠kte̠ Diso̠mre̠ Kisạ̃ṛ hoṛko ḍhe̠r akana

Diso̠m re̠ niạ Ko̠ro̠na mahamari re go̠ṭ̣a dhạrti re̠aḱ ae rojgar ge ḍe̠l ḍe̠l te̠ṅgo akana. Bạnij-be̠pari re̠ hõ ae̠ma bạṛić o̠kte̠ paromo̠ḱ kana. Me̠nkhan niạ bhitrire̠ hõ diso̠mre̠ kisạ̃ṛ ho̠ṛko ḍhe̠ro̠ḱ kana. Jun cando re̠ diso̠m re̠ kạruṛ kạuḍi/dhon-sompotti te̠ le̠kha kate̠  ae̠ma ko laha akana-niạ cando ńe̠lo̠ḱ kana 86 hajar 37 hoṛ. Calaoe̠n March cando mucạt́re̠ ko tahẽkana 82 hajar 625 hoṛ. Me̠taḱme̠ pe̠ cando re̠ Bank re̠ kạruṛ kạuḍian ho̠ṛko ḍhe̠r akana 3 hajar 412 ho̠ṛ.

Bangladesh Bank re̠aḱ mit́ o̠lre baḍae̠ akana je̠, 2020 se̠rma re̠aḱ jun cando mucạt́ re̠ 50 kạruṛ kạuḍi doho ho̠ṛko me̠naḱoa 1 hajar 269 hoṛ.

Bangladesh Bank reaḱ mit́ o̠lre̠ baḍae̠ akana- 2019 se̠rma re̠aḱ 18 sepṭember khon Casino bạnij niạ o̠ka police aḱ saṕ calaoḱkan tahẽkan khon diso̠m re̠aḱ Bank re̠ kạruṛ kạuḍi do̠ho̠ ho̠ṛ ae̠ma ko tho̠ṛ̣ale̠na, un o̠kte̠ September cando re̠aḱ 30 tạrik Bank re̠aḱ hisa̠b le̠kate̠ kạruṛ kạuḍi do̠ho̠an ho̠ṛaḱ le̠kha hoyena e̠ke̠n 79 hajar 877 ho̠ṛ. Me̠nkhan ackage niạ se̠rma (march cando khon jun cando hạbićte̠ ) kạruṛ kạuḍian ho̠ṛko niạ se̠rma ko ḍher akana.

Niạ mit́ se̠rmare̠ kạruṛ kạuḍi bank re̠ do̠ho̠ ho̠ṛko ḍher akana- 5 hajar 641 ho̠ṛ. Ar noko modre niạ ko̠ro̠na o̠kte̠ rege ko ḍhe̠r akana 3 hajar 412 ho̠ṛ. Ae̠ma ho̠ṛ do̠ kạmiko at́ kate niạ ko̠ro̠na e̠kal te̠ko re̠ṅge̠ć akana. Diso̠m re̠ nit 72.6% gharo̠ńjko re̠ṅge̠ć akana.




Japanre̠n nãwã diso̠m maraṅ mukhiạ lagit́ Mn. Sheikh Hasina aḱ johar

Japanre̠n nãwã diso̠m ạḱuryić ̌maraṅ mukhiạ Yoshihide Suga ae̠ma sarhao̠ ar jo̠hare̠ e̠m akadea baṅgladiso̠m re̠n maraṅ mukhiạ Sheikh Hasina. Uni do̠e̠ me̠nakada iń do̠ Japan diso̠mren maraṅ mukhiạ tuluć kạmi lạgit́ ạḍi koyoḱ ho̠r re̠ menańa.

Maraṅ mukhiạre̠n so̠mbat socib Ehsanul Karim e baḍae̠ ocoḱ kana je, Mn. Sheikh Hasina mit́  boge juda jo̠har kathare̠ Japan ren maraṅ diso̠m mukhiạ ae̠ma jo̠hare̠ so̠do̠r akadea. Uni do̠e̠ me̠ne̠da Baṅgladiso̠m re̠n sarkar ar diso̠mre̠n ho̠ṛ̣ ar iń apnar hõ Japan re̠n maraṅ mukhiạ hisạbte̠ bachao̠ kate̠ o̠jo̠ḱ ocoakante̠ Yoshihide Sugạ khạndri o̠nto̠r khon jo̠hariń calae̠ kana.

Niạ ko̠ro̠na o̠kte̠  niạ ajar tuluć lạṛhại ar diso̠m re̠aḱ kạuḍi ae-ro̠jgar re̠aḱ o̠ka mo̠ńj e̠kraṛe̠m e̠m akat́ o̠na khạtir  baṅgladiso̠m re̠n ho̠ṛ̣ Japan re̠n gate diso̠m pe̠ṛako são̠ niạ rạskạ re̠ko mido̠ḱkana.

Mn. Sheikh Hasina arhoe̠ me̠nakada Baṅgladiso̠m phurgạl tayo̠m khon ge ạḍi gate̠ ar biswạs pe̠ṛ̣a diso̠m kana. Bise̠s kaete̠ calao̠e̠n 10 serma re̠ Japan são niạ abo diso̠m re̠aḱ lahanti ar diso̠m se̠ćte̠ ke̠ṭe̠ć re̠aḱ ae̠ma o̠ṅso̠ṅ me̠naḱa niạ Japan diso̠m reaḱ.




Te̠he̠ń khon Relgạḍi re̠aḱ sae bhag Ṭikiṭ akhrińo̠ḱa

Niro̠po̠n Ho̠ṛmo̠ manao̠ kate̠ te̠heń budbar kon sae bhag ṭikiṭ ạkhriń re̠aḱe go̠ṭa akada re̠lgạḍi montronaloe̠, Niạ bhitrire̠ adha do̠ online ar adha do̠ kạunṭarre̠ ạkhrińo̠ḱ̠a,holano̠ḱ no̠a re̠aḱ khạṭi te̠t́e baḍae̠ ocoye̠na montronaloere̠n  maraṅ to̠ttho̠ Officer Sariful Alom.

No̠a laha KO̠RO̠NA re̠aḱ muskilaḱ iạte̠ calao̠e̠n 24 March kho̠n sanam ho̠ṛ de̠jo̠ḱ Rel gạḍi do̠ bondge̠ tahẽkana,Inạ tayo̠m 31 May Irạl joṛa Anto̠ nagar Relgạḍi cạlu hoe le̠na, ona tayo̠m arhõ tho̠ṛ̠a tho̠ṛate̠̠ gạḍiko ḍhe̠r idi hoe̠ akana.

No̠a chaḍa KO̠RO̠NA o̠kte̠re̠ são̠ta sạṅgiń manao̠ kate̠ nit do̠ jo̠to̠ relgạḍire̠ mo̠ṭ duṛuṕaḱ re̠aḱ adha duṛuṕaḱ re̠aḱ o̠ka ṭikiṭ ạkhrińo̠ḱ kan tahẽkana, o̠na do̠ sanamge onlinete̠ ạkhrińo̠ḱ kan tahẽkana. Tayo̠mte̠ calao̠e̠n 12 september khon adha re̠aḱ adha ṭikiṭ metaḱme̠  mo̠ṭ duṛuṕaḱ 25% do̠ kạunṭar re̠ ạkhrińo̠ḱ e̠ho̠ṕ akana, ar sareć 25% ṭikiṭ do̠ onlinete̠ ạkhrińo̠ḱ kan tahẽkana.




Dinạjpur re̠ pẽ̠yãj re̠aḱ dam bar-do̠bṛae̠na

Inḍia so̠rkar Baṅgladiso̠m re̠ pẽyãj ro̠ptani bo̠nd ke̠t do̠sardin khon ge Dinạjpur re̠ pẽyãj re̠aḱ dam bar-do̠bṛae̠na.

Te̠he̠ń se̠taḱ khoć ge nagraha re̠aḱ ae̠ma jaega re̠ pẽyãj re̠aḱ dam do̠ bạṛti akana.holano̠ḱ dam do̠ tahẽkana 40 khon 45 ṭaka o̠nḍe̠ te̠he̠ń pẽyãj re̠aḱ dam 90 khon 100 ṭaka.Ạkhriń koaḱ me̠njo̠ṅ do̠ no̠nka, Inḍia so̠rkar pẽyãj e̠mo̠ḱe̠ bo̠nd ke̠t́ te̠ dam ḍhe̠r akana.Ar kirińko do̠ko me̠ne̠da lahate̠aḱ o̠kaṭaḱ pẽyãj tahẽkan o̠na re̠aḱ ge dam ko ḍhe̠reda ạkhrińko ḍhe̠r lab iạte̠ ar no̠a o̠kte̠ re̠aḱ ạt ko hatao̠eda.

Hili sthol bo̠ndo̠rre̠n amdani-ro̠ptani gão̠ta re̠n mukhiya̠ Harun-ar-Roshide me̠ne̠da,amdani koṭhe̠n pẽyãj bạnuḱ te̠ pạikạṛi Lonbon(bebosayi) ko lahate̠aḱ pẽyãj akoaḱ kusi sana le̠kate̠ ko ḍhe̠r idieda.Bhrammoman adalo̠t je̠mo̠n niạkoe ńe̠l o̠na re̠aḱ ardase̠ do̠ho̠ akada.

So̠m hilo̠ḱ India re̠aḱ banijjo montronaloe pẽyãj bahre̠ diso̠m kole̠ mana ke̠t́ khan Baṅgladiso̠m re̠aḱ border re̠ pẽyãj re̠aḱ gạḍi ko aṭkao̠ ke̠da india re̠n lonbonko.mit́ metric ṭon babot 250 dollar LC e̠mo̠ḱ lagao̠ḱ kan tahẽ kana o̠nḍe nito̠ḱ 750 dollar baṅ khan bako aṛaga.

India re̠n so̠rkar re̠n lạṭu mit́ṭe̠n kạmiạić no̠a bo̠nd babote̠ me̠ne̠da,diso̠m bhitri rege pẽyãj re̠aḱ dam ḍher akana ar okulạn hõ hoe akana.No̠a KORONA o̠kte̠ re̠hõ diso̠m khon aema pẽyãj do̠ bahre̠ diso̠m kol hoe akana.

Source-BD News 24.com




Te̠heń Baṅgla diso̠m re̠aḱ KO̠RO̠NA hạli so̠mbat

Baṅgladiso̠m re̠ calao̠e̠n 24 gho̠nṭare KO̠RO̠NA ajar te̠ko jạbune̠̠na 1724 ho̠ṛ, ar mit́ din re̠ ko go̠će̠na 43 ho̠ṛ. IECDR reaḱ hisạbte̠ ajar re̠ko paṛao̠e̠n ho̠ṛaḱ le̠̠kha do̠ hoena 3 lakh 41 hajar 56 ho̠ṛ arko go̠će̠na 4 hajar 802 hoṛ.

Te̠heń moṅgol bar IECDR re̠aḱ dinạm hilo̠ḱ́ ḍharwạḱ sakamte̠ baḍae̠ oco hoe akana. No̠are lại hoena  calao̠e̠n 24 ghoṭare̠ 14 hajar 50 hoṛaḱ nạmuna kate 1 hajar 724 ho̠ṛaḱ Ko̠ro̠na ruạ menaḱa mente̠ baḍaeo̠ḱ kana. O̠na lekate̠ Ko̠ro̠na ruạ  ńamen tako hoṛ do̠ko hoena saere 12.27 ho̠ṛ

O̠na são̠re̠ 24 gho̠nṭa re̠ko bogeye̠na 2 hajar 439 ho̠ṛ. O̠nko se̠le̠t́ moṭ ko̠ro̠na ajar khon boge akanko do̠ko hoyena 2 lakh 45 hajar 594 ho̠ṛ. Te̠he̠ń diso̠m so̠mbat buleṭin re̠ no̠̠a katha ko so̠do̠r keda Sastho Odhido̠pto̠r.

source;Bangladesh protidin




JSC ar JDC biḍạu(Mullayan) do apan ạpin cecet́ gãota rege hoyoḱa

Ko̠ro̠na iạte̠ niạ se̠rma do̠ JSC ar JDC biḍạu baṅ hoyoḱa. O̠nate apan ạpin cecet́ gão̠ta (Protisthan) reaḱ go̠ṭawaḱ biḍạu (mullayan) tege cetan kilạs re rakaṕ ko reaḱ mit́ hukume jạhir akada Madhomik ar cetan siknạt Odhidoptor.

Som hilo̠ḱ 14 september no̠a babot suhiaḱ mit́ hukum do̠ em hoe lena ar te̠he̠ń moṅgol hilo̠ḱ 15 september o̠na hokum do̠ jạhir hoe akana




Dhạrti Jakat Jạtiạri re̠aḱ 3 gãotaren rạsiại hoye̠na Baṅgladiso̠m

Dhạrti jakat jạtiạri gão̠ta re̠aḱ UNDP,UNFPA  ar UNOPS re̠n cacalao̠ sabhare̠n(board) 2021-2023 o̠kte̠ re̠aḱ kạmire̠n rạsiại bahal ocoena Baṅgladiso̠m. Moṭ 54 bhoṭ modre̠ 53 bhoṭ ńamkate̠ye bahalena Baṅgladiso̠m, O̠na bhoṭre eken mit́ṭen diso̠m bhoṭ bae emleda.

Darakan 2021 se̠rma 1 January khon no̠a nãwã bord do̠ kạmie̠ e̠hoba,

54 rạsiạko re̠aḱ dhạrti jakat no̠a gão̠ta do kạuḍi ạri ar são̠ta ao̠dhan (ECOSOC) re̠aḱ 8 go̠ṭe̠n ḍạr gão̠takote̠ calao̠e̠n so̠m hilo̠ḱ dha̠rti jakat jạtiạri gão̠ta re̠aḱ mul a̠̣pisre so̠raso̠ri bhoṭte̠ hoe purạue̠na. Mo̠ṅgol hilo̠ḱ dhạrti jakat jạtiạri gão̠ta Baṅgladiso̠m shtayi  mission khon kolke̠t́ mit́ parwana hote̠te̠ no̠a katha do̠ baḍae̠ akana.

Maraṅ Montri Sheikh Hasinawaḱ gạkhuṛ ạyurte̠ kạuḍi-sãota lahantire̠ Baṅgladiso̠m re̠aḱ no̠a laha calaḱ ar dhạrti jakat jạtiạri gão̠ta rẹaḱ ḍạr gão̠tako são̠  ar o̠na re̠aḱ sanamaḱre̠ oṅsoṅ kate̠ kạmikore̠ baṅladiso̠maḱ dạyik, biswạs ̠iạte te̠he̠ń no̠a jitkạr doe ńam akada.

Baṅladiso̠m nit do UNICEF, ar UN-WEMAN cacalaoz boarg re̠n rạsiạ kanae, Inạ chaḍa dhạrti jakat jạtiạri gão̠tare bahal me̠nae̠ Baṅladiso̠mre̠m Sthayi rạsiạ(Protinidhi) diso̠m dut Rabab Phatima do nito̠ḱ Unicef Nirbahi board ren Presiḍe̠nṭaḱ dạyike̠ purạue̠da.

Soure: BD Protidin




Pạhil Iskul re̠n mahasoe kạmire̠ hatao̠ko reaḱ Kouṭa ar baṅ tahe̠n kana

Ko̠ṭa baṅ tahen kana sorkari pạhil iskul mahasoe niyo̠gre̠.So̠rkaraḱ go̠ṭa le̠kate̠ pạhil iskul mahasoe koaḱ gread do̠ hoyoḱ kana 13 no̠mbo̠r.O̠nate̠ kouṭa baṅ do̠ho̠ re̠aḱ ko go̠ṭa ke̠da. Me̠nkhan 60% maejiu, 20% herel ar 20% posso kouṭa do̠ tahẽna.O̠na lekate̠ septembor cando reaḱ mucạt́ se̠ć baṅkhan October cando reaḱ pạhil se̠ć no̠a mahasoe niyog re̠aḱ kạmi horako e̠hoba Prathomik  Sikkha Odhidoptor.

O̠nko se̠ć khon baḍae ńam akana go̠ṭa diso̠m re 2500 hajar 300 go̠ṭe̠n prak-pạhil Iskul mahasoe ar 10 hajar são̠ mahasoe ko hatao̠koa.ạḍi usạra no̠a kạmi e̠to̠ho̠ṕ lạgit́ akoaḱ website ko nãwã utạret́ takoa.

Baḍae ńam akana no̠a mahasoe niyo̠g kạmi e̠ho̠ṕ lạgit́ Prathomik Sikkha Odhidoptor khon nukri parwana te̠ar kate̠ montronaloe re̠ko kol akada.Ardas lạgit́ koṛa ar kuṛi banar lạgit́ ge man sakam re̠aḱ gun do̠ hounrs tahen kana.

Calao̠e̠n se̠rma re̠aḱ Ardas fee 166 ṭaka tahẽkan re̠hõ niạ se̠rma do̠ tho̠ṛa ko dhe̠ra mente badae ńamo̠ḱ kana.online re̠ Ardas re̠aḱ somoe do̠ mit́ cando tahena.




Turkey re ackage̠ dhuṛi sele̠t́ hoedaḱ

Turkey reaḱ raj nangraha Ankara re ạḍi kajak dhuṛi se̠le̠t́ hoedaḱ hoye̠na. Sonicar hilo̠ḱ no̠a hoedaḱte̠ 6 go̠ṭe̠n ho̠ṛ ko jo̠kho̠m akana.N̠agrahare̠n mit́ṭe̠n lạṭu kạmiạić no̠a kathae so̠do̠r ke̠da.

Ankara Governor Vasip Sahint witterre no̠akoe lại keda,Polatoliarona ṭoṭhareaḱ jilạ kore tikin 3 baja o̠kte kajak hoedaḱte̠ 6 go̠ṭe̠n ho̠ṛko jo̠kho̠m akana.me̠yoraḱ office khon mit́ṭen 29 second video ko o̠dok akada.o̠na re ạḍi bo̠to̠rge dhuṛi se̠le̠t́ hoe daḱ te go̠ṭa nangraha e̠se̠t́ caba akan  ar ce̠ṭe̠r ńurhạk ́kan tahẽkana.

Source-Hurriyet Daily News