KORONA Ajar re̠aḱ teheńaḱ Khbor

Mãhãmari KORONA Viruste jạbun kate̠ nit hạbićte̠ goṭa dhạrtire̠ goće̠n koaḱ lekha do̠ 11 lakh 29 hajare parom keda. Ar No̠a ruạre̠ko jạbun akan hoṛaḱ lekha do̠ nit 4 kạruṛ 10 lakh 29 hajar hoe akana. Teheń do̠ noa Mãhã mạri ruạ teko jạbunena arhõ 3 lakh 81 hajar hoṛko ar dhạrtiko bạgiyada 6 hajar 141 hoṛ.

World Omiteraḱ tumạl lekate̠ Bud hiloḱ setaḱ hạbićte̠ goṭa dhạrtire̠ KORONA te jabun akan hoṛaḱ lekha do̠ 4 kạruṛ 29 hajar 279 hoṛ ar goće̠n hoṛaḱ lekha do ̠ hoe akana 11 lakh 29 hajar 492 hoṛ. Ar No̠a Maraṅ mãhã mạri ruạ khon phạriạ kate̠ gharonj teko ruạṛen hoṛaḱ lekha do̠ 3 kạruṛ 6 lakh khon bạṛtige.

Gota dhạrtire nit hạbićte KORONA te jạbun kate joto khon bạṛtiko nosṭo akana Amerikare̠, O̠na diso̠mre̠ nit hạbićko jạbun akana 85 Lakh 20 hajar 307 hoṛ arko goć e̠na 2 lakh 26 hajar 149 hoṛ.

Dosar lekhare  menae Bharot Diso̠mre̠ nit hạbićte̠ko jạbun akana 76 lakh 49 hajar 158 hoṛ ar nit hạbićteko goće̠na 1 lakh 15 hajar 950 hoṛ.

Source: BD Protidin




Phenire̠ Ạdibạsi Kuṛi gidrạwaḱ bar dhao beabruk/Konac(Dorson), 2 hoṛaḱ giriptar.

Phenire mit́ ạdibạsi kuṛi (18) bar dhao konac re̠aḱ lạliste̠ 2 hoṛko giriptar akat́kina pulis,nuking dokin hoyoḱ kana Md. Riaj ar uṕ geget́ić kạmiạ Choṭon Chandra Sil.

Pulis ko meneda uni ạdibạsi kuṛi do Khagṛa chuṛiren kanae̠.Robibar ńindạ gharońjre̠nko sãote̠ kaphạriạ kate̠ ona hiloḱ ńindạ 1.30 seć Phenitey heće̠na. Unire̠n mit́ gate kuṛi Pheni caṛipurre̠ Bisik ṭoṭhare mit́ sạlai Phektori reye kạmia. Uni do Bisik calaḱ khạtir Mohipal khon Riksa calao̠ić Riajaḱ Riksarey deće̠na, Riaj uni do Bisik calaḱ katha menkate Pheni Pouro ṭoṭha 12 no. word re̠aḱ  Moktar baṛi ṭoṭhare idikate ńindạ 2.30 okte konac kedea mente uni kuṛi do pulis ṭhene lại keda.

No̠a okte̠ uni kuṛi raraḱe̠ ehoṕe̠n khan Riaj do uni arhõ Bisik seće mohnḍa kedea. Noa okte pheni sodor re̠aḱ Amtoli hor re̠aḱ mucạt́ ṭhen uṕ geget́ić Choṭon do Riksa khon uni phrḍ kedete sor re̠aḱ mit́ṭen or̠ḱ teye idikate̠ uni hõe konac kedea. Sombar do uni kuṛi Pheni Moḍel thanate senkate mit́ mamlae dạkhil keda, ona ńindạge pulis do ńindạ amdaj 8 baja okte Moktar baṛi ṭoṭha sorre dewanganj re̠aḱ mit́ mes khon Riaj ar Amtoli re̠aḱ koloni khon Choṭon ko giriptar ket́kina.

Pulisko meneda Riksa calao̠ić Riajaḱ oṛaḱ do Lukhipur jilạ re̠aḱ komol nogorre, uni do pheni dewanganj Babul Mia aḱ oṛaḱreye tahena.Uṕ geget́ić Choṭon Pheni pouro Ṭoṭha 12 no. word hajari Road ṭoṭhare̠ mit́ selun reye kạmia. Uni do Chitagang Sitakunḍu dhormopur atore̠n Somir Chandra Silre̠n koṛa kanae.

Source: kalerkantho.com




Pạhil Siknạt Iskulre̠ 32 Hajar Mahasoe̠ hataoko re̠aḱ Ḍhạrwạḱ Oḍokoḱa gapa Moṅgolbar

Pạhil Siknạt Odidoptor ḍạr Ạpisre̠n são̠ caḱlaoić Atik Bin Sattar no̠a bisạie khạṭi akada.

 

 

a.  




Co̠lo̠nbil Jo̠la aḍepaseren Ạdibạsi ho̠ṛko̠ lahare pạṭh kạmi ko ạkhrińeda

Co̠lo̠nbil jo̠la aḍepase ṭo̠ṭhare menaḱko ạdibạsi gharo̠ńjren ho̠ṛko̠re ạḍi  haro̠n ar ko̠sṭo ńeloḱ kana. O̠na khạtir o̠na aḍepaseren ạdibạsi  herel ar maejiu ho̠ṛko̠ do̠ ako̠aḱ kạmi se kamla (pạṭh) ko̠ ikhrińeda lahare.

Sirajganj reaḱ Taṛas, Raiganj, Ullapaṛa; Pabna reaḱ bhaṅguṛa, Caṭmohor  ar Naṭor reaḱ Siṅgṛa ṭo̠ṭharen andaj 40-45 hajar ạdibạsi maejiu ar herel ho̠ṛko̠aḱ bo̠so̠t menaḱa. Niạ ṭoṭharen hoṛ ko̠aḱ kạmi  reaḱ aema khjogoḱ menaḱre hõ̠ niạ  Ạsin,kạrtik – Ãghhaṛ cando̠ (Sepṭember kho̠n No̠vember) hạbić do̠ jo̠lare ar bạihạṛre o̠nkan jahan pho̠so̠l baṅ tahente̠ kạmi re̠aḱ ạḍi akal ho̠yo̠goḱa niạ o̠kte do̠. O̠nate ai ro̠jgar ho̠ tho̠ṛaḱa. Ar niạ karo̠nte gharo̠ńj calao̠ ho̠ ạḍi muskil ho̠yo̠goḱa. No̠ko̠ ạdibạsiko̠ mo̠dre  menaḱko̠a- O̠rao̠n, Mahato̠, Rajbo̠nsi, Ro̠bidas, Ko̠no̠kdas, Murari, Bo̠saik, Santal ar ho̠ aema jạtren maejiu ar herel ho̠po̠n do̠ o̠t-baṛgere, iṭa bhaṭare, eṭaḱ ho̠ṛaḱ o̠ṛaḱre khaṭao̠ kate kạudiko̠ ro̠jgara.

Menkhan nit kạmi bạnuḱ te darakan bo̠ra ho̠ṛo̠ bạihạṛ kho̠n rakaṕ o̠kte reaḱ ako̠aḱ pạṭh kạmiko̠ ạkhrińakadae Boail ato̠ren Ko̠mo̠les Mahato̠. O̠na o̠kte din mit́ ho̠ṛ 400 kạuḍiy ńam rehõ nit kạmi bạnuḱ dinre aćaḱ kạmiy ạkhrińeda lahare. Ar o̠n o̠ktere 200-250 kạuḍite kạmi lagao̠aya. Ḍher ho̠ṛko̠aḱge no̠nkan hal.

Madhainagar ato̠ren Ho̠ren Mahato̠e lạieda, lahare kạmi ạkhriń khạtirte sạrdi kạmi o̠kte o̠nko̠ do̠ ạḍi tho̠ṛa kạuḍiko̠ ńama. Menkhan nit kạmi bạnuḱa pạisa bạnuḱa o̠nate ạḍi haro̠n ho̠yo̠ḱ re ho̠ akhrińa lagao̠ ako̠kana kạmi.

No̠nkage reṅgeć (o̠bhab) reaḱ bạrić jalare paṛao̠kate ako̠aḱ kạmiko̠ ạkhriń ho̠yo̠ḱkan tako̠a ạdibạsiko̠. Reṅgeć nacar do̠ paseć bae aṛaḱet́ ko̠a ạdibạsiko̠.

Sirajgaj jilạren  Ạdibạsi Forum ren Mukhiạ Susil Mahato̠ baḍae o̠co̠ḱ kana- niạ ṭoṭharen 80-85 bhag ạdibạsiko̠ kamla khaṭao̠ḱ ko̠ kanako̠. Bo̠cho̠r reaḱ niạ o̠kte kạmi baṅ tahente gharo̠ńj calao̠ ạḍi muskila. O̠nate tho̠ṛa pạisatege ho̠ṛko̠ ako̠aḱ kạmiko̠ ạkhriń lagao̠ako̠a. Aema o̠kte ạdibạsi maejiuko̠ sirạm cirạkate, khijur sakam, get́ kate o̠nako̠ reaḱ jo̠no̠ḱ, pạṭiạ ko̠ tear kate ko̠ ạkhrińa ar gharo̠ńj calao̠re go̠ṛo̠ ko̠ emo̠ḱa. Sarkar seć kho̠n niạ kạmi baṅtahen dinre go̠ṛo̠ko̠ ńamlekhanko̠ o̠nko̠aḱ jio̠n jiṅge khemao̠ napae ko̠ḱa. Ar são̠ sãote no̠ko̠ teṅgo̠ se hara rakaboḱ lạgit́ kạmiho̠ra ar rin reaṅ bebo̠stha kate tite tear jinis reaṅ akhriń kate mit́ bepari kạmi ko̠ re lạgiạpaṛao̠ re do̠ho̠ leko̠ khan niạ 3-4 cando̠ gharo̠ńj calao̠ re algako̠ḱa ar ai –ro̠jgar dahar reaḱ bo̠ndo̠bo̠sto̠ jạruṛa. 




Teheń do̠ ILA MITROWAḰ Janam Mãhã

Khondroṅ kạmire̠ heć kate chapai nababgonjre̠  pe din khon menaea Dhaka University re̠n Nri biggan re̠n mahasoe̠ Jobaeda Nasrin, Teheń Robibar uni do̠ Te bhaga lạṛhạire̠n aḱyurić Ilạ Mitrowaḱ 95 dhao̠ janam mãhã manao akhṛareye selet́ lena. Calaoe̠n sanicar hiloḱ uni do̠ Ilạ Mitro oka Kuṛi gidrạ koaḱ Iskul re̠n Etohoṕ mahasoe̠ tahẽkan o̠na Krisno̠ Gobindopur kuṛi Dosar darjạ Iskul teye senlena, Tobe onḍe do̠ uni Ilạ Mitrowaḱ jahan ńutum se cinhạ ko hõ bae ńel ńam leda. Chapai nababgonj Jilạ re̠aḱ Krisno Gobindopurre̠ o̠na Iskul do̠ menaḱa, hola tikin okte̠ Jobaeda Nasrin do̠ Prothom Alo paṛhao̠ḱ sakamre̠n koe̠ metat́ koa , mare tinạḱ cecet́ gãotako menaḱ jotoge jahae baṅ jahae cecet́ joṅre̠ mon tahẽkan tako hoṛkoaḱ goṛo-gopoṛo se kurumuṭute̠ onako gãota be̠nao rakaṕle̠na.O̠nkan gãotakore̠ onkoaḱ kạmi ar goṛo em re̠aḱ katha ol se disạko lạgit́ diḱsạ dhiriko tahena, menkhan hahaṛa re̠aḱ katha Ilạ Mitro ać jãwãe Romen Mitro takoaḱ gharońj re̠aḱ e̠maḱ hasare̠ bạisạu akana no̠a Iskul, Etohoṕ Maraṅ mahasoe̠ tahekana Ila Mitro, menkhan Iskul re̠ uniaḱ jahan ńutum do̠ bạnuḱa noa do̠ ạḍi bhabna re̠aḱ bisại kan gea. No̠a bisạire̠ Iskul re̠n calao banao̠ rạsiạko modre̠ sabha Mukhiạ Khosru Mia doe̠ menkeda nonḍen rajnitire̠n hoṛko karonte̠ Ilạ Mitrowaḱ kạmi re̠aḱ hẽḱaḱ do̠ baṅ e̠m hoe akana, uni do̠ Communist e tahekana nonḍe̠n Communist hirkhạ karon tege noa do̠ baṅ hoe akana ona chaḍa iń baba Alhaj Mia waḱ hõ disạ kạmi re̠ak oka re̠hõ bạnuḱa. Calaoe̠n 2 serma khon iń do̠ noa Iskul re̠n sabha Mukhiạ hisạbte̠ heć kate̠ Ilạ Mitrowaḱ kạmi re̠aḱ diḱsạ re̠aḱ cet́ hõ bạṅ uduḱ daṛe akada, Iskul racare̠ Ila Mitrowaḱ muṭhạn be̠nao̠ iń menleda menkhan ona hõ bạń daṛeada. Iskul re̠aḱ oprom olaḱre̠ menaḱa etohoṕ serma do̠ 1938 tobe maraṅ mahasoe̠aḱ ńutum olaḱ re̠do ńeloḱ kana Anhar Uddin Mia ar uniaḱ kạmi etohoṕ din do̠ 1 january 1955 serma.

Source; Prothom Alo




Ṭikol maṭre̠ hoe̠ purạue̠na Ạdibạsi Phuṭbol haparao̠

Teheń 18 Ocṭober 2020 ạḍi jakjomok selet́ Hatbakoil Ṭikol maṭre̠ bar din re̠aḱ ạdibạsi koaḱ phuṭbol haparao̠ hoe purạue̠na, No̠a haparao̠ doko sapṛao̠ leda “Amra Sobai Bondhu” juạn gãota. Ona khilạḍ re̠ko selet́ le̠na no̠a ṭotha re̠n 16 goṭe̠n phuṭbol khilạḍ  dol joto dol dilgạria̠ juạn koṛakoge kajak kurumuṭu selet́ khilạḍko khilạḍe̠na tobe mucạt́ rạskạ doko rạskạyena Cạlnai Ạdibạsi phutbol Dol onko do̠ pạhil Ṭikol phutbol são nirik akan okte̠re̠ 1-1 goalte̠ soman somanko tahẽkana,o̠na tayo̠m, ona tayo̠m Ṭraebrekar phandare̠ Ṭikol Ạdibạsi dol do̠ Cạlnai Ạdibạsi Dol ṭhe̠n 4-3 goalte̠ko pạnḍućena ar onate̠ cạlnại dol do̠ teheńaḱ haparao̠re̠ ko jitạue̠na. No̠a Khilạḍre̠ Jitạue̠n Do̠l lạgit́ pạhil siropa do̠ tahẽkana 10,000 hajar ṭaka ar dosare̠n dol lạgit́ do̠ 8,000 hajar ṭaka. Khilạḍ re̠aḱ Siropa cal capat́ Akhṛare̠ selet́ ko tahẽkana Nejampur Union 5 No. word re̠n member md. Toslim Uddin, Nejampur Union re̠n pargana Manotan Sontosh Pauria, manotan Nogen Pauria ar hõ onḍen aema manotanko.




Gapa khon bond tahẽna Interneṭ

Goṭa Diso̠mre̠ gapa Robibar (18 October) khon  dinạm din 3 ghonṭa kate̠ Interneṭ ar TV Cable bond ge tahẽn re̠aḱ katha ko lại akada ISPAB ar COAB. Jhamka jhạkur tar (Cable) ocoḱ cabae̠ lạgit́ noa te̠ṅgo daram re̠aḱ got̠awaḱ hatao ̠hoe akana mente̠ baḍae̠ akana. No̠a bhitrirege onko do̠ aema ṭhạ̃i re̠aḱ Internet goṛoko e̠moḱ kan gãota koren rạsiạ ko ṭhe̠n Mobile phonete SMS ar email teko baḍae̠ ocoe̠t́ko kana je, se̠taḱ 10 baja khon tikin 01 baja hạbić Internet  do̠ bond do̠ho̠ akana me̠nte̠̠.

Goṭa diso̠m rege arhõ bạṛti botorre me̠naḱkoa lonbonko. Tinạḱ kạṭić lonbonić kane botor do̠ unạḱge ḍhera. Ente̠ uniaḱ do̠ asol punji at́ re̠aḱ botor tahẽn kan tae̠a. Interne̠t bo̠nd tahe̠n khan KORONA re̠aḱ no̠a mahamạri re̠aḱ no̠a oktere̠ ae̠ma hoṛge kạuḍi se̠ćte̠ko kạbuḱa se̠ko laṅgaḱa.

Kạmi ho̠ra re̠aḱ ḍhạrwạḱ re̠ te̠ṅgo hape̠ akana me̠nae̠a Dhaka Dạkhin City Corporation (DSCC). ISPAB, COAB ar NTTL cạlạuako são̠ dupuṛuṕ kate̠ hasa latarte̠̠ tar idi ạgu se tić ạuri hoyoḱ hạbić tar emanko baṅ ge̠t́ re̠aḱ niạme doho akada Dhaka Utạr City Corporation (DNCC). Tobe̠ tar o̠co̠ḱ kạmi nit hõ calaḱ tegeye  do̠ho̠ akada DSCC.

Aema le̠kan ạnḍuṅ, muskilaḱ baḍae̠ oco kate̠ rehõ thir do̠ bạnuḱa Raj nagraha re̠aḱ tamkur tar ocoḱ re̠aḱ kạmi. Baṅ hoe̠ akana e̠ṭaḱ jahan lekan kạmi hora hõ,Internet se Satelite goṛoko hatao̠e̠t́ kan hoṛko do̠ ạḍi le̠kan haronre̠ko par̠ao̠ akana Raj nagrahare̠n Lakh lakh hoṛko.Loksanre̠ par̠ao̠ kate̠ (18 October) khon dinạm din 3 ghonṭa kate goṭa diso̠mre̠ Internet ar Cable TV re̠aḱ goṛo kạmi bond re̠aḱ husiạriko e̠m akana Goḱṛo emoḱko.

KORONA eṭkṭõṛẽ são ̠lạṛhại okte̠re̠ Diso̠m re̠aḱ kạuḍi niti calaḱkan hor saṕ dohoe̠ lạgit́ Online jopor̠ao̠ re̠ge Goṭa dhạrti doe̠ Bhorsa akana. No̠a Obostare̠ ackage tar ocogre̠ te̠ṅgo thir akana ạpisko re̠aḱ aema kạmiko. Diso̠m re̠aḱ sare bajar, Kendrio Bank menek Banijjik Bank re̠aḱ kạmi kohõ no̠a iạte̠ akot̠oḱ kana, sapha alga se mit́ jumte̠ Internet bae ńamle̠ khan Bond tahẽna ATM goṛo kạmi hõ. No̠a iạte̠ sae sae kạrur  ṭaka re̠aḱ loksan hoyoḱ re̠aḱko hudiseda Projuktibidko.

No̠te̠ 17 October bhitrire̠ calaḱkan muskilaḱ saphae lạgit́ City Corporationko okte ko tol akawadia Internet ar Diss em kạmire̠ goḱṛokan 2 gão̠tare̠n ạḱyurko.




Ạdibạsi ar Reṅgeć hoṛko sapha sạphi Jom-Ńu hok Ńam lạgit́ Dạbi

 “Sapha sạphi jom ńuyaḱ joto hoṛaḱ dạyik” no̠a bohoḱ katha samaṅre̠ doho kate̠ Dhạrti jakat sapha sạphi jom-ńuyaḱ mãhã-2020 lạgit́ teheń sokolbar (16 October 2020) se̠taḱ 10 baja o̠kte̠ (ANSKS) Hall Room,Mohipur panch bibi, Joepur Hatre̠ mit́ gapal marao̠ sabha hoe purạue̠na. Ạdibạsi Nari O Sishu Kollan Songstha (ANSKS) re̠aḱ Ạyurte̠ ar Association for Land Reform And Development (ALRD) aḱ goṛo sopohot́te̠ noa gapal marao̠ do̠ hoe purạu e̠na.

Ạdibạsi Nari o Sishu Kallan Songsthare̠n são̠ sabha mukhiạ Anjali Murmuaḱ Ạyurte̠ No̠are̠ selet́ko tahẽ kana Songsthare̠n kạmiạ Manik Soren project Coordinator Sohagini Hasda, General Secretary Nila hasda ar o̠nare̠n rạsiạ Liton Murmu, Royel Murmu.

No̠a chaḍa hõ phaelao̠ gapal marao̠re̠ Noyomi Murmu, Dipti Mardi,Anita Munda, Iti Marandi,Candni Murmu, Bipul Marandi takoko selet́le̠na.

Gapal Marao̠re̠ Manotan koko lại keda, Ato oṛaḱre̠n Ạdibạsiko nit hõ Bir pakaṛ ar ṭạnḍi re̠aḱ aema le̠kan jomaḱko ce̠tanre̠ko ṭehaḍoḱ kana. Menkhan din din te̠ nit do̠ aema le̠kan ranko (Bis) re̠aḱ beo̠har bạṛti akante̠  Jola/juli kore̠  hako kaṭkom ko hõ ar do̠ bako ńamoḱ kana. O̠na chaḍa Bir pakaṛ kohõ kom cabae̠nte̠ aema le̠kan jomaḱko je̠mon, aṛaḱ sakam bạḍgu bayaṅ oka do̠ ńamoḱ kan tahẽ o̠na kohõ nit do̠ ar ńamoḱ kana.

COVIT-19 mãhãmạri iạte̠  Ạdibạsi koaḱ Jom-ńu lạgit́ aema lekan eṭkẹtõṛe do̠ hoe akana. Ai-Rojgar kom akante̠ sapha sạphi jom-ńu do̠ cet́ dinạm din re̠aḱ jạruṛoḱ jom-ńuaḱ  kulạu anṭao̠tege aema muskil re̠ menaḱkoa. Nitoḱ noako  thoṛa mońj ńoḱ akan re̠hõ laha din kore̠naḱ ghạṭti khon rakaṕ daṛe do̠ Ạdibạsiko bako ṭhen baṅ hoe akana.

Roroṛko do̠ arhõko menkeda Jom-Ńu do̠ Manwakoaḱ pạhil hok kanre̠hõ Ạdibạsi kodo̠ Kạuḍi seć lekate̠ko laṅga se tayom gete̠ nit hõ sapha sạphi jom-Ńu hok khon do̠ ko e̠ṛan gea, No̠a sabha khon Ạdibạsi reṅgeć hoṛko sapha sạphi Jom-Ńu hok jemonko ńam no̠a lạgit́ jạruṛoḱ kạmihora purạu lạgit́ Sarkar ṭhe̠n dạbi e̠m hoena.

Source: Adivasi News




Badarganj upojilạ Lohani paṛare̠ ạdibạsi Iskul paṭhuạ kuṛi jhapṭao saṕ ar bạṛić kạmi bulạu iạte̠ mit́ Muslạ koṛawaḱ aṭok

Rangpur Badarganj upojilạre̠ Ạdibạsi Iskul pạṭhuạ 8 Irạl kilạs paṛhao̠ḱ kan kuṛiwaḱ jormoṭte̠ hoṛmo bạṛijtae̠ lạgit́ kurumuṭu re̠aḱ lạlisre̠ lailatul borat (19) ńutuman mit́ muslạ koṛae̠ giriptar oco akana. No̠a ghoṭona do̠ hola budhiloḱ ạyuṕ be̠la upojilạ Lohanipaṛa Union re̠aḱ Ạdibạsi Ato Simuljhuṛire̠ (diṅgạpaṛa) hoe̠ akana,.

No̠a ghoṭonare̠ pạṭhuạ gidrạre̠n Eṅgatte̠t́ bạdi hoe kate̠y mamla akada. Teheń Lukhibar uni muslạ koṛa Rangpur hajot teko kol kedea. Mamla re̠aḱ Ijạharre̠ baḍae̠o̠ḱ kana Dinạm hiloḱ Iskul horre̠ calaḱ hijuḱ lailatul Borat́ do̠ uni kuṛi gidrạ horre̠ eset́kate̠ dulạṛ re̠aḱ arojae kan tahẽna, o̠nate̠ Uniaḱ ona aroj nẽhorre̠ bae rạjilente̠ raṅgao̠ kate̠ uni boskoye̠ ehoṕ keda. Korona oktere̠ Iskul bondge tahẽkante̠ oṛaḱre̠ hećkate̠ uni uni kuṛi gidrạ ạṛisede kan tahẽkana.

Ae̠ma dhao mana kate̠ re̠hõ Lailatul ńutuman uni muslạ koṛa do̠ katha bae ańjom leda. Tayomte̠ ać gharońjre̠nko ona katha lại kate̠ re̠hõ jahan boge kạmi do̠ baṅ hoelena. Hola tayo̠m be̠la lailatul Borat do̠ tho̠ṛa kạmiạ são dare maḱ lạgit́ uni kuṛi tako seće hećlena,o̠na oktere̠ uni kuṛi tako oṛaḱre̠ bolokate̠ ńui lạgit́ daḱe̠ koekeda unre̠ uni do̠ tubewell khon daḱ ạgu kate̠ unie̠ emade khan uniaḱ hoṛmore̠ daḱe̠ chiṭạu adea, ona oktere̠ oṛaḱre̠ kuṛire̠n Gogo baba bạkin tahẽkan ạtre̠ bạṛić kạmi re̠aḱe̠ nẽhorade teye jhapṭao kedea ar lajao̠ jaega kore̠ ti emkate̠ bạṛijiye kurumuṭu keda uni lailatul Borat.Unre̠ uni kuṛiaḱ kạumạu ańjomte̠ eṭaḱ gharońjre̠n hoṛko ńir hećente̠ lailatulko saṕ kedea. Ona re̠aḱ khobor ńam ket́ khan pulis do̠ he̠ć kare ona ńindạge uni lalociạ Boratko saṕ kedea. No̠a ghoṭonare̠ kuṛire̠n acu gogo bạdi kate̠ lalociạ lompoṭ Borat ńutumte̠y mamla keda. Teheń Lukhibar Rangpur Adalot hũyạte̠ jehel hajotre̠ko kol kedea.




Sukạndighi Maṭre̠ Ạdibạsi Santalko modre̠ Football Haparao̠

 Teheń October 15, 2020 tạrik do̠ go̠ṭa din Dinajpur Jilạ r̠eaḱ Kaharol Upojilạ Sukạndighi Maṭre̠ hoe̠ purạuena. No̠a football haprao re 8 go̠ṭe̠n team se̠le̠t́ko tahe kana. Jo̠to̠ team rege ạḍi dilgạriạ santal khilạḍ koko tahẽ kana. Football khilạḍ re̠aḱ asol jo̠s se̠ mo̠tlo̠b do̠ tahẽ kana; nãhãḱ jugre̠n juạn koṛako je̠mo̠n bạṛić kạmiko khon sahaṛakae̠ ko tahẽn ar o̠lo̠ḱ paṛhao̠ se̠ć te̠ko laha idiḱ. No̠a khilạḍ calao̠ banao̠re̠ Ạyurre̠ko tahẽ kana Isore Gram Ạdibạsi Jubo Soṅgoṭhon Khilạḍ re̠ se̠le̠t́ ko tahẽ kana Erạl 8 go̠ṭe̠n team se̠ do̠l; Do̠rga paṛa Mohe̠spur Ạdibạsi Jubo Soṅgho, Laṭer haṭ (Raten) Khansama, Muṭni haṭ SAFA Soṅgoṭhon, Pargao, Belsari, Baromail, Kạsipur, Rampur Santal atokore̠n dilgaṛiạ gạkhuṛ kilạḍiạko. Laṅga re̠ṅgeć go̠ṭa din khilạḍ kate̠t́ Final re̠ko rakaṕ e̠na; Muṭni haṭ SAFA Soṅgoṭhon ar Dorga paṛa Mohe̠spur Ạdibạsi Jubo Soṅgho. Ạḍi tạpis khilạḍ kate̠t́ okoe̠ hõ gol bako ńam le̠da. Mucạt́ re̠ traibekar phanda te̠ khilạḍ re̠aḱ jo̠ do̠ ńame̠na. Jo̠ do̠ no̠nka le̠ka tahẽkana; traibe̠kar phanda kate̠t́ mit́ 1 go̠l te̠ Muṭni haṭ SAFA soṅgoṭho̠n pạhilaḱ siropa (prize) lạgit́ko jitkạr e̠na. Pạhil siropa (prize) hisạbte̠ Muṭni haṭ SAFA soṅgoṭhon do̠ Ge̠l mõṛe̠ (15,000) hajar ṭaka ar Do̠sar siropa (prize) do̠ Dorga paṛa Ge̠l hajar (10,000) ṭakako ńam ke̠da.No̠a khilạḍ re̠aḱ Siropa cal-capat́ Akhṛare̠ seṭerko tahẽkana manotan Gonesh Murmu Bablu Member ar Maejiu Member Nurnahar.