Kurumuṭu Ho̠ṛ

Okate co, E hopon cẽṛẽ !

Ṭhonṭate cet́ co gerkate ?

Hape lại torawạńme baṛe .

Nitoḱ cet́ hõ bạń roṛet́ kana,

Taga tusạń ger ạguyet́ kana,

Tukạń benao hot́joṅ kana.

E dumur ińren gate,

Okate co eskar setaḱre ?

Hape ińhõ tạṅgińme.

Bagwanre baba saṛ akana

Ros ạḱguń calaḱ kana,

Caḱ am doń tạṅgimea!

Okate beṭa ḍhena muć!

Unạḱ usạra malać muluć,

Lạiạńme se calaḱ kana!

Rabaṅ din  lạgit́ jomaḱ dandha,

Calaḱ kạnạń maraṅ dada,

Ińaḱ murạireń baejoń kana.




Nit́ Dhạbić Dhạrtire Ko̠ro̠nte Ko Goćena 44 Lakh 22 Hajar Ar Ńamakat́koa 21 Karoṛ 13 Lakh

Ko̠ro̠nate  jạbunkate dhạrtire nit dhạbićte ho̠ṛkoaḱ gujuḱ soṅkha pon gel pon (44) lakh bar gel  bar (22) hajar. Ona sãote 21 karoṛ 13 lakh kho̠n ḍher ho̠ṛkoaḱ hoṛmore ko̠ro̠na ńam akana. Teheń Robibar setaḱ 8 baja okte Johnes Hopkins University re ko̠ro̠na virus reaḱ resources  centre noa kho̠bo̠r ko baḍae oco akada. Noare me̠n akana, Goṭa dhạrtire ko̠ro̠nate jạbun akan 21 karoṛ 13 lakh 4 hajar 126 hoṛko ńam akana ar 44 lakh 22 hajar 259 manwako goćena.

Noare arhõ me̠n akana, Ko̠ro̠nate  nit́ dhạbić ḍher  jạbunkate ko goć akan disạm  do̠ hoyoḱ kana Juktorastro. Ona disạmre ko̠ro̠na ńam akat́ hoṛkoaḱ soṅkha do̠ 76 lakh 67 hajar 889, ar hoṛkoaḱ gujuḱ soṅkha do̠ 28 hajar 964. Jạbun akan modre  dhạrtire  dosaraḱ thạ̃ire me̠naḱ Bharotre 3 karoṛ 23 lakh 93 hajar 286 hoṛkoaḱ hoṛmore ko̠ro̠na ńam akana. Ar gujuḱ seć kho̠n do̠ tesaraḱ thạ̃ire me̠naḱ Bharotre 33 lakh 964 hoṛko goćena.  Gujuḱ sećte dosar ar rog ńam akan seć kho̠n tesaraḱ thạ̃ire me̠naḱ Dạkhin America reaḱ disạm Brazilre ńam akat́ko hoṛkoaḱ soṅkha 56 hajar 487 ar hoṛkoaḱ gujuḱ soṅkha mõṛẽ(5) lakh eyae gel pon (74) hajar bar sãe are (209). Inạ chaḍa hõ Johnes Hopkins University reaḱ ko̠ro̠na virus resources centre noa kho̠bo̠r lekate, nit́ dhạbićte dhạrtire ko̠ro̠na reaḱ ṭikạ e̠m akana, 489 karoṛ 83 lakh 2 hajar are sãe pe gel pon (934) goṭen doge.

Calaoen serma reaḱ 8 March Baṅgladisạmre pạhil ko̠ro̠na rogte jạbun akan hoṛko ńamena Sarkaraḱ  rog babotre reaḱ kho̠bo̠r,  rog sambṛao, khon- rond gãota ( IEDCR). Sastho Odhidaptor reaḱ mucat́re so̠do̠r akan kho̠bo̠r lekate, disạmre nit́ dhạbićte ko̠ro̠na rogte jạbunkate ko̠ goćena 25 hajar 143 hoṛko ar moṭ 14 lakh 57 hajar 194 manwakoaḱ hoṛmore ko̠ro̠na ńam akana.

Source: Padmatimes

 

উল্লেখ্য,                   গত




Teheń Kho̠n Guccho Bhurti Biḍạu Reaḱ Pạhil Jo̠ So̠do̠ro̠ḱ Kana

Teheń khon bar gel  (20) goṭen Biggan ar Projukti Bissobiddaloy reaḱ guccho bhurti biḍạu reaḱ  pạhil ardas akat́ jo̠ do̠ so̠do̠roḱ kana. Sunibar (21 August) ńindạ Bissobiddaloy ren upacharjo koaḱ sabhare noa do̠ goṭa akana. Uni do̠e me̠nkeda, pạhil ardasre okoeko bachao ocoḱ onko koge SMS talate biḍạu reaḱ jo̠ baḍae ńamoḱa. Teheń do̠ bidạu reaḱ jo̠ emo̠go̠ḱa. Inạ tayom darakan (1 September) khon Final reaḱ biḍạu do̠ ehoboḱa. Final re ardas lạgit́ fee do̠ 1200/- niṭ akana. Noa babotre dharwạḱ talate kho̠de̠ kho̠d do̠ baḍae ńamoḱa. Professor Dr. Monaj Ahmed do̠e me̠nkeda, bhurti dạuṛạha lekate paṛhaoḱ kan gidrạkoaḱ kusi lekate ko̠m se̠ ko̠m 5 goṭen biḍạu centre bachao hoyoḱa. Ardas akat́ gidrạ ne̠tar jãhã sikhnạt gãotare bhurti menae khan sikhnạt gãota reaḱ ńutum ar oka clas rey paṛhaoḱ kan ona babotre kho̠bo̠r do̠ e̠moḱ hoyoḱa. Gucchobhukto Bissobiddaloy ko do hoyoḱ kana- Islami Bissobidaloy, Sahjalal Biggan ar Projukti Bissobiddaloy, Khulna Bissobiddaloy, Hazi Mohammod Danesh Biggan ar projukti Bissobiddaloy, Maulana Bhasani Biggan ar prujukti Bissobiddaloy, Noakhali Biggan ar Projukti Bissobiddaloy, Comilla Bissobidaloy, Jatiyo Kobi Kazi Najrul Islam Bissobiddaloy, Jossor Biggan ar projukti Bissobiddaloy, Begum Rokeya Bissobiddaloy, Pubna Biggan ar Projukti Bissobiddaloy, Bongobundhu Sekh Mujibur Biggan ar Projukti Bissobiddaloy, Borisal Bissobiddaloy, Rangamati Biggan ar Projukti Bissobiddaloy, Robindro Bissobiddaloy, Bongobondhu Sekh Mojibur Rahman Digital University, Sekh Hasina Bissobiddaloy, Bongomata Sekh Fazilatunecha Mujib Biggan ar Projukti Bissobiddaloy, Potuakhali Biggan ar Projukti Bissobiddaloy ar Jagannath.

Source: Sonali Sangbad




Sim Sạnḍi

Ale racare nui loboe sạnḍi

Hanko oṛaḱ khone hećen hạni;

Dinạm setaḱe  hiriet́le kan,

Onate ạḍile kusiae kan.

Ale ma celege baṅtale,

Unige racae sajaoet́tale

Heṛan husnạkgeye ńeloḱ kan,

Bejãe sajao hõe hara akan;

Mońjge aṛaḱ roc roco docot́tae

Bohoḱ do onatey sajaoet́tae

Datrom leka bhala livet́ cupi,

Hạ̃sge laṛaoḱ kan ripi;

Citạr kabar hõ cikạ̃ṛ ilkotae,

Ạḍige sanań kan capo baṛae.

Pohrek pohrek hõe kukṛuet́ kan,

Okte pohorgeye jạhiret́ kan;

Ote kuḍam sećreye kukṛuket́,

Eṭaḱ sạnḍi bhalae ataṅ got́ket́;

Raḱ haparaoenkin ạḍi kusige, 

Hạni tora nui hõ uni sećge.         




Tili Ar Uniren Guti Reaṅ

Sedae jugre kathae nonka hoelena, baṅma, mit́ṭen tili haṛam dạuṛạre sunum jạluạ sajaokate atote ạkriń lạgit́e calaḱ kana. Ado̠ calaḱ jo̠khe̠ćge mit́ṭen ho̠ṛe ńamkedea, ado̠e metae kana, Henda ho,iń ṭhen gutim tahẽkoḱa? Ado̠e me̠nket́a, Hẽ̠ e̠nte̠m do̠ho̠ń khan do̠ń tahẽna. Ado̠e me̠nket́a, E̠nḍekhan de̠, noa sunum dạuṛa dipiltińme; noa dipil reaḱ do̠ nãhãḱ bar ana poesań emama. Ado̠e me̠ket́a, Acha bogege, e̠nḍe̠khan iń dipiltama. Khange sạri ado̠e dipilket́taea; ado̠ calaḱ tuluć uni ho̠ṛ do̠ ho̠r ho̠rteye hudis idiyet́a, je bar ana poesa nãhãḱe emańa; mit́ anate do̠ khorcań kirińa; inạ do̠ nãhãḱ iń jo̠ma ar mit́ ana sarejo̠ḱa; inạte do̠ sim iń kirińkoa; ado̠ eṅga iń do̠ho̠koa, ado̠ko belea arko busạḱkoa; ado̠ko haralenkhan kalo̠ṭ do̠ eṅga iń do̠ho̠ idikoa ar sạnḍi do̠ń gayakoa, ado̠ onko gaya do̠ harakate cạcạr anateń ạkrińkoa; ona poesate ado̠ me̠ro̠m iń kirińkoa, khange me̠ro̠mko busạḱlenkhan do̠ pạṭhi do̠ eṅga iń do̠ho̠koa ar boda do̠ń kạsikoa, ado̠ onko kạsi ạkrińkate ona ṭakate do̠ gại iń kirińkoa; ado̠ gạiko busạḱlenkhan bạchi mĩhũ do̠ puńjigeń do̠ho̠koa, ar ḍaṅgra do̠ń ko̠ṭe̠ćkoa; ar ado̠m ḍaṅgra do̠ do̠ń ạkrińkoteń ṭakaea, ar ado̠m ḍaṅgrate do̠ bitkil iń kirińkoa; ado̠ onko bitkilko busạḱlenkhan kaḍa ho̠po̠n do̠ bạḍgeń do̠go̠koa, ar kaḍa ho̠po̠n do̠ harakateń ko̠ṭe̠ćkoa, ar jumi bạṛi kirińkateń sioḱa; ado̠ cas bas hoeyena me̠nkhan do̠ń bạhujońa, ado̠ gidạr pidạrko hoyoḱtińa; ado̠ko haralenkhan ghuṭ ghuṭko ńir baṛaea; ado̠ khange iń do̠ kạmi khon iń hẹć go̠doḱa, ado̠ dạtạuni baṛakate do̠ń duṛuṕ thirkoḱa, ado̠ gidrạkoko metańa, Ma baba, daka jo̠m lạgit́ ạbukoḱme; ado̠ un jo̠khe̠ć bo̠ho̠ḱ iń ruku go̠da ariń me̠na, Ũhũḱ, ũhũḱ, bań jo̠ma ya. Onka hudis baṛakate ado̠ ũhũḱ ũhũḱ̃e me̠n jo̠khe̠ćge sunum dạuṛạ do̠ bo̠ho̠ḱ kho̠n ńũr go̠t́ena, sunum ṭhili hõ posaḱ ge̠je̠r go̠t́ena. Khange ado̠ uni tili do̠ haṛame ruhet́ go̠t́kedea, Durre̠, cet́ leka mạńjhim dipil akat́a? Sanam sunumem loksanket́tińa mit́ poesa reaḱ hõ ạurilań ạkrińrege. Am do̠ jo̠to̠ sunumem hirićket́a, mit́ poesa hõ o̠ho̠lań e̠mlema, arhõ bickom nawa sunum reaḱ dam nit́gelań ạgumea.

Ado̠ khange uni ho̠ṛe me̠nket́a, Nawa sunum reaḱ dam do̠ o̠ho̠lań e̠mlema. Am do̠m me̠net́a, je̠ ạḍi utạr sunumem loksanket́tińa, me̠nkhan amaḱ khon do̠ ińaḱge bạṛti loksan akantińa. Khange ado̠ uni tili haṛam do̠e hạriạ̃ busiạyena. Ado̠ khange bogetekin jhogṛayena. Khange ado̠ uni ho̠ṛe me̠nket́a, Alom ruheda onka do̠, bana ho̠ṛaḱlań hisạblegi. Judi amaḱ ḍheroḱ khan, e̠nḍe̠khan ona reaḱ dam ińiń emama; ar judi ińaḱ ḍheroḱ khan, e̠nḍe̠khan ona reaḱ dam ạikhạ emạńme.

Ado̠ khange sạri uni tiliye me̠nket́a, Acha bogege, malaṅ hisạba. Ar uni tili tho̠ bae baḍaelaḱa, je nui ho̠ṛ do̠ nonka onkae hudis akat́a me̠nte. Ać do̠e bujhạuet́a, je nui ho̠ṛ ma e̠ke̠nnaḱgeń ạgulede, cet́ hõ tho̠ bạń ńe̠llet́aea, ado̠ cet́e hisạb ocoḱ lạgit́?  Ado̠ uni tiliye me̠nket́a, je, ińaḱ do̠ bar ṭaka reaḱ sunum tahẽkantińa, arm it́ ana reaḱ jạluạte̠t́ ; noam loksanket́a; den, bar ṭaka mit́ ana e̠moḱme. Ado̠ uni ho̠ṛe me̠nket́a, Acha, ado̠ ińaḱ iń lạiama, ona hisạbtińme. Khange ado̠ uni ho̠ṛ do̠ poesa ńam khone e̠ho̠pket́a, poesa khon do̠ sim, sim khon do̠ me̠ro̠m, ado̠ o̠ne̠ cet́ lekae hudis ạgulet́, arc et́ lekateye baḍhao ocoket́ , ar cet́ leka ro̠ṛkate ona sunum dạuṛại ńurhạ posaḱ ocoket́tae. Onako jo̠to̠e lại cabawade khan, uni tili haṛam do̠e landa go̠t́ket́a; ado̠ ghạṛi ghạṛige muluć muluće landayet́ kana. Ado̠ onka lekate jo̠to̠ kathae lại cabaket́ khan do̠e me̠nket́a, Ma se̠ bhala, o̠ko̠eaḱ ḍher loksanentalaṅa? Khange ado̠ uni tili haṛame me̠nket́a, Iń do̠ń hisạbket́talaṅa, je bana ho̠ṛaḱ somangea, bana ho̠ṛaḱ bara bạrige loksanentalaṅa. Cet́laṅ cekaea?  Amge ado̠ bana ho̠ṛaḱem loksanket́ khan, cekaealaṅ nitoḱ do̠? Ma bogeyentalaṅa. Ado̠ muluć muluće landakatekin apan ạpinena.

Ado̠ onate nit hạbić Ho̠ṛ ho̠po̠nko me̠na, Tili jo̠ṛ leka alom aodaea, o̠ho̠m le̠ṭe̠ćlea.

Source: Santal Folk Tales




Gobindagonj Re Santalkoaḱ Jumire Orthonoitik Oncol (Kạuḍi oncol) Baṅ hoe Ocoe Lạgit́ Teṅgo Daram

Gaibandha Gobindogonj-Dinajpur reaḱ kaṭamoṛ ṭoṭhare Santalkoaḱ jumire orthonoitik oncol ( kạuḍi oncol) baṅ hoe ocoe lạgit́ 19 August lukhibar manobbondhon, ar sabha do̠ hoe purạuena. Madarpur kho̠n Ạdibạsi santalko do̠ bikhob michil ( mit́te teṅgo daram) oḍoḱ kate aema ḍahar kore ạcur baṛakate ona sabhare ko selet́ena. Sahebgonj Baghdapharm bhumi Udhar Songram committee ren sabha mukhiạ Dr. Philemon Baske aḱ ạyurte sabhare mit́ bar kathako roṛkeda, Sahebgonj Baghdapharm bhumi udhar songram committee ren bharapon sadharon sompadok Rezaul Korim Master, soho sangoṭhonik sompadok Sufol Hembrom, soho Treasurer Pricilla Murmu, Bhumi udhar songram committee ren matha Sopon  Shekh, Kerina Hasda, Nurul Hazi, Thomas Hembrom, Sucittra Murmu Trisa, Sodosso Moynul Hoqe ar Olivia Hembrom seṭere tahẽkana.

Sawaliạ do̠ko me̠nkeda, 2016 serma reaḱ November re santalko upạr un ok̠teren MP Principal  Abul Kalam Azad, Mohimagonj Rangpur Cinikol ren MD selet́ Sthanio Prosasonaḱ goṛote polis koaḱ umuloḱ thạ̃ire sthanio se̠ ona ạḍe̠pase̠ re̠n sontras ( uchur) ko do̠  ạḍi bo̠to̠r ko jhapṭaoena. Ar tahẽn oṛaḱre seṅgel, jinisko rạput, luṭpaṭ kedako.  Noa ghoṭnare pe̠a santalko goć ocoakana ar aema santalko akham kate teheń hõ jion jińgiko khemaoet́kana. Noa okte mit́ṭen sarthonesi se̠ abge ṭoṭha phad kate Bengalikoaḱ bapa purkhạ casa abad jumire EPZ se̠ orthonoitik oncol (Kạuḍi oncol) lạgit́e  goṭa akada.

Sawaliạ do̠ko me̠nkeda,  Ale do̠ Ạdibạsi- Bengaliko do̠ pe̠a santalkoaḱ mãyãmte hamet́ akan bap-dada aḱ casa bad jumire lahanti ńutumte pe̠a casa bad jumi bạbilonḍ kate birodhi  roṛakan prokolpo cetanre birudre ạḍi bạṛićko dusạukeda. Onko do̠ arhõ ko me̠nkeda, Maraṅmontri lại jạhir akat́ leka pe̠a cas abad jumi  bạbilonḍkate jãhãnaḱ tear se̠ mit́ inchi abad jumi hõ baṅ bạgiat́ hoyoḱa. Ale do̠ ạdibạsi santalkoaḱ noa sạriaḱ reaḱ dạbite jo̠to̠ko goṛo gopoṛo lagit́le  metako kana.  

Source: IP News




2021 Sermaren SSC Ar HSC Biḍạu Emoḱkoaḱ Practical Khata Jomae Reaḱ Batlao

Ko̠ro̠na mãhãmạri khạtir 2021 serma reaḱ Secondary School Certificate (SSC), Higher School Certificate (HSC) ar ona man reaḱ biḍau e̠moḱ koaḱ practical khata jomae lạgit́e batlao akadae Secondary ar High School Sikhnạt Board. Moṅgolbar (17August) Board reaḱ Website re noa batlao e̠m akana. Secondary ar High School sikhnạt board ren ạyurić S M Amirul Islam me suhi akat́ mit́ dharwạḱ  re me̠n akana, Ko̠ro̠na khạtir calaoen serma reaḱ SSC se̠ ona man reaḱ ar HSC se̠ ona man ren biḍạu e̠moḱkoaḱ do̠ khạli bachao akat́ bisoi cetanre bidạu do̠ hoyoḱ takoa, onka leka bachao akat́ bisoi reaḱ practical khata se̠ note book do̠ hatao jạruṛa. Arhõ me̠n akana, SSC se ona man ren bidạu e̠moḱ gidrạko do̠ akoaḱ bachao akat́ jo̠to̠ bisoi reaḱ khaṭote e̠makan puthi reaḱ sucire  ulek akan practical reaḱ jãhãṭaḱ barea practical khata (note book) tear kate nij nij sikhnạt gãotare jomae hoyoḱtakoa. Onka lekage HSC se̠ ona man reaḱ biḍạu e̠moḱ gidrạko do̠ akoaḱ bachao akat́ bisoire  jo̠to̠ ciṭhi o̠po̠l  (protipotro) lạgit́ puthi reaḱ sucire ulek akan practical reaḱ barea kate khata jomae hoyoḱa. Noa ko talare hõ jãhãe sikhnạt gidra 2021  serma reak khaṭote e̠makan puthi reaḱ suci lekate protipotro re barea kho̠n bạṛti practical reaḱ kạmi purạu akat́  e̠nḍe khan hõ ona  practical khata se̠ note book joma daṛeaḱako.

Source: BSS News




Nạhạrte Calaḱ Kanić Koṛa Ar Mo̠ro̠n Aṛaḱ

Mit́ṭen koṛa do̠ ạḍi sạṅgińreye tahẽkana. Khange bạhui dạṛket́tae khan uni koṛa do̠ bạhu pańjage nạihạrteye mohnḍayena; me̠nkhan bir ho̠rteye calaḱ kan tahẽkana. Ado̠ ho̠r aṛerege, kathae, mo̠ro̠n aṛaḱ nạ̃ṛĩye ńel ńamket́a. Ado̠ mo̠ne̠ mo̠ne̠teye me̠noana, Noa mo̠ro̠n aṛaḱ do̠ bań jo̠ma; e̠nte noań jo̠mle khan do̠, nạihạrteń calaḱ kana, ado̠ nãhãḱ o̠nḍe̠ oka laćre daka do̠ń jo̠ma. Onae niṭoante mo̠ro̠n aṛaḱ do̠ bae jo̠mlet́a. Ado̠ o̠nḍe̠ kho̠nge nạihạrte do̠e mohnḍa idiyena; ado̠e se̠n tioḱket́a nạihạr do̠. Ado̠ parko̠mko beladea; ado̠e duṛuṕena. Ado̠ tho̠ṛa ghạṛi tayo̠m khange daka utuko tearket́a, ado̠ uni ar uniren baho̠ńharte̠t́ ado̠ daḱko taṅat́kina. Ado̠ uni se̠n akan    koṛa do̠ daka utu ńe̠lte ạḍige  ele mo̠ne̠re rạskạ he̠ćadea, ạḍi garteye landaket́a. E̠nte aṛaḱgeye disạ maṛaṅket́a. Ado̠ uni baho̠ńhartet́ landa ańjo̠mkate ạḍiye edreyena. E̠nteye me̠nket́a, Nui ho̠ṛ do̠ dakale e̠m akawadea, ado̠ okaṭaḱe rạskạyente nonka do̠e landaket́a? Uni se̠n akan koṛa do̠ ona daka thoṛa hõ bae jo̠mlet́a. Ado̠ bhageteye thapakedea, are metadea, Am sala do̠, jivi bańcao lạgit́ co̠ṅ dakale e̠m akawat́mea, ado̠ cadaḱem landaket́a? Ado̠ bae jo̠m ocoadea, thapa ńirkedeae. Ado̠ ruạṛ jo̠khe̠n inạ mo̠ro̠n aṛaḱgeye joharat́a, are me̠nket́a, Lahare noań jo̠mle khan pase̠ nonka do̠ o̠ho̠ hoelena. Onate, kathaeko me̠na,  jãhãtegem calaḱ judu ho̠rre mo̠ro̠n aṛaḱem ńamle khan; do̠m jo̠met́gea; e̠nteko me̠na, Candoe edrena baṅ jo̠mle khan; ado̠e me̠na, Am do̠ tin maraṅ ho̠ṛ kanam? Cedaḱ mo̠ro̠n aṛaḱ do̠ bam jo̠mlaḱa? Onate mo̠ro̠n aṛaḱ do̠ko jo̠mgea.

Source: Santal Folk Tales




HongKong Reaḱ Bissobidaloyre Sikhnạt Goṛo Ńamkate Paṛhaoḱ Reaḱ Ạt

2022 Sikhnạt serma ren  Bidisiạ pạṭhuạ gidrạko sikhnạt  goṛoko e̠makoa HongKong City University. Noa Biswabidaloy do̠ HongKong reaḱ Coulonre me̠naḱa. Sikhnạt goṛo do̠ bar lekate e̠mogo̠ḱa. Mit́ do̠ jo̠to̠ khorca arm it́ do̠ thoṛa  khorca e̠moḱ reaḱ bebostha hoe akana. Ardas tayom aema gunko lekate goṛo e̠moḱ lạgit́ pạṭhuạ gidrạko bachaokoa. Baṅgladisạm selet́ goṭa dhạrtiren pạṭhuạ gidrạko noa sikhnạt goṛo ńam lạgit́pe ardas daṛeaḱa. Bidisiạ pạṭhuạ gidrạ ko do̠ Graduation ar Degree program lạgit́pe ardas daṛeaḱa.  Gagoj menaḱtako pạṭhuạ gidrạko do̠ darakan 15 November bhitrire ardas e̠moḱ hoyoḱa.   

Ạt  Se Subitạko-

  • Sikhnạt goṛo  reaḱ man do̠   1,80,000 HongKong Dolar, Campus re tahẽn, Bạrsik Tuition Fee ar Jion jiṅgi reaḱ khorca lạgit́ e̠moḱ hoyoḱa.
  • Jo̠to̠ tuition fee, sikhnạt bạrsik tuition fee khorca hõ ńamoḱa.
  • Onka leka latarre em akan oprom khon bhurti akan sikhnạt lạgit́ jao serma 30,000 HongKong Dolar goṛo hisạbte ńamoḱa.
  • Sikhnạt reaḱ kuṛại bạrsik tuition fee adha baṅ khan jotoge onḍe kho̠n ńamo̠go̠ḱa.

Ardas lạgit́ do latare lo akan gun tahẽn lagaoḱa.

City University  lạgit́ ardasre pạṭhuạko niṭ akat́ thoṛa man purun lagaoḱa. Ardas e̠moḱkoaḱ do̠  High Skul Certificate tahẽn jạruṛa.

  • Ardas emoḱko do̠ thoṛa Accademic Record ar ạyur reaḱ gun uduḱ hoyoḱa.
  • Ardas  ko e̠m pạṭhuạko do̠ Hong Kong City University re graduation course lạgit́ bhurti hoyoḱtakoa.

 Ardas reaḱ niạm: Noare click hoyoḱa.

(https://www.cityu.edu.hk/sds/web/studentlife_scholarships_esfns.shtml). 

Source: Prothom alo

 




Srimongolre Garo Kuṛi Gidrạ Konac (Dhorson) Nạliste Mit́ Hoṛ Gerepter

Moulvibazar Srimongol re Garo  kuṛi gidrạ konac kede babotre  baḍae ńam akana. Uni kuṛi gidrạ do̠ 7 clas rey paṛhaoḱ kana. Nitoḱ uni kuṛi gidrạ do̠ So̠do̠r Hospitalre cikit́sa okte menaea. Noa ghoṭna do̠ Lukhibar (12 August) ńindạ upạjilạ reaḱ Kalapur Union, Fulchora Garo Atore. Ghoṭna ghoṭaoen torage onko uni kuṛi gidrạ gharonjrenko do̠ Union porisod (UP) chairman ar thana polis ko baḍae ocoket́koa.  Baḍae ńam akana, uni kuṛi gidrạ do̠ Giasnogor Sent Meris Brother Skul ren 7 clas ren pạṭhuạ gidrạ kanae. Skul bond khạtir  uni kuṛi gidrạ do̠ oṛaḱregeye tahẽnkan tahẽna. Oṛaḱ reaḱ jạruṛaḱ jinisko hatao khạtir ako oṛaḱ aṛe dokan calaḱ hijuḱ hor aṛere Lebu bagan ren mạlik Faruq são uniaḱ oprom do̠ hoyentaea. Faruq do̠ uni kuṛi gidrạ mit́ṭen mobile phone do̠e kirińadea. Noa Mobiletege unkin do̠ kathakin roṛet́kan tahẽna.   Me̠nkhan ghoṭna hiloḱ uni koṛa do̠ ńindạ 2 baja okte phone kate acaḱ phone ruạṛ hataoae me̠nte bahre seće hoho oḍoḱkedea. Ar un okte ḍahar aṛe ńutre uni kuṛi gidrại konac kedea. Tayomte ato hoṛko uni koṛako eset́kede khan acaḱ  honḍar gạḍi hõe ńir bạgiada are dạṛkeda. Assistant Sub- Inspector  (ASI) Sarwar Hosain do̠e baḍae ocokeda, Uni do̠ ghoṭna ghoṭaoen dosar  hiloḱ thanatey  ạgukeda. Uni kuṛi gidrạ do̠ sanamaḱ do̠e lạiakadea. Me̠nkhan olaḱte do̠ jãhãn nạlisaḱ do̠ baṅ ńam akana. Union Porisod Chairman Mojibur Rahman Mujul do̠e me̠nkeda, ‘ Uni kuṛi gidrạ ren babage noa ghoṭna do̠e lại akadińa.  Iń do̠ noa mimaṅsa reaḱiń kurumuṭuida. Assistant Sub Inspector Of Polis (ASP) Sohidul Hoqe Munsi do̠e me̠nkeda, ‘ Noa babotre thoṛań hudisoḱ kana. To̠be uni kuṛi gidrạaḱ gharońj seć kho̠n jãhãn ạn reaḱ goṛo bako khoj akada. Unko ko me̠nlekhan ale do̠ jo̠to̠ seć kho̠n goṛole emakoa.

Source: Adivasi News