Khaṭo Selebaste PEC Bidạu Do̠ Hoyoḱa

Ko̠ro̠na okto reaḱ hal halot ko̠m ńo̠ḱlenkhan sajao doṛha akan selebas (sylabus) re darakan November mucạt se̠ Disember cando reaḱ ehoṕre PEC bidạu hoyoḱa. Prathomik ar Gonosikkha Protimontri Md. Jakir Hosain noa katha do̠e me̠n akada.

Kho̠bo̠riạ koaḱ kukli tahẽkana, 12 September khon mõṛẽaḱ kelas ren pạṭhuạkoaḱ do̠ din hiloḱ kelas hoyoḱa, enḍekhan niạ serma reaḱ PEC biḍau do̠ hoyoḱa? Unre uniaḱ roṛ ruạṛ tahẽkana, Hẽ hoyoḱgea. Sajao doṛhaoakat́ selebas lekate hoyogo̠ḱa. Arhõe me̠nkeda, ko̠ro̠na okte niạ ko din reaḱ hal halot ńel se̠ bujhạu baṛakate turui goṭen bosoi reaḱ biḍạuge hatao hoyoḱa ar Primary reaḱ bạrsik bidạu hõ hoyoḱa.

Source: Prothom alo




November Khon 43 Goṭen Model Reaḱ Phone re WhatsApp Bae Kạmia

November cando reaḱ 1 (pạhil) tạrik khon 43 goṭen model reaḱ Smartphone re bae kạmia ̕WhatsApps. Jo̠to̠ hoṛko kusiaḱ niạ Messenging App do̠ bondoḱa. WhatsApps to̠ro̠ṕ  reaḱ report khon baḍae ńam akana, Android 4.0.4 se̠ ona lahatenaḱ Operating System re menaḱ phone ar IOS 9 se̠ arhõ ona lahatenaḱ Operating System re menaḱ phonere ar bae kạmia WhatsApp.

Jo̠to̠ phone tearko songstha noa kho̠bo̠r do̠e baḍae ocokeda. Samsun galaxy Trend lite, Galaxy S3 mini, GalaxyTrend2, Galaxy X cover 2, Galaxy core ar Galaxy As 2. LG Lucid 2, Lg Optimus F7, Optimus F5,  Optimus L3  dual,  Otimus L 7, Optimus L7 2 dual, Optimus F6, Optimus L4 dual, Optimus F3. ZTE grand S flex, ZTE V956, Grand X quad V987 ar Grand Memo. Sony Xperia Mero, Sony Xperia NO L, Xperia Arok S. HTC Dsayar 500, Lenovo A820. Huawei Ascend met, Ascend D Oi, Lcatel 1 Tuch Ivo7 Apollo Iphone SE, 6S ar 6S Plus re WhatsApp bae kạmia mente baḍae akana.

Calaoen serma khon WhatsApp reaḱ nirapokta re aema lekan muskilteaḱ do̠ ehoṕ akana Noa khạtirte hoṛkoaḱ kusiaḱ niạ messenging App re beoharet́ kan hoṛ do̠ko ko̠m akana mente baḍae akana. Tobe App reaḱ nirapokta reaḱ jãhãn eṭkeṭõṛẽć do̠ bạnuḱa mente baḍae oco akana WhatsApp do̠. Nonḍe e̠makat́ message ar chubi jao oktege nirapokta menteye dạbi ạgu akadakko.

Source: IP News




Din Hiloḱ Kelas Hoyoḱa SSC-HSC Ar Mõṛẽ Kelasren Pạṭhuạkoaḱ

Darakan 12 September kho̠n disạm reaḱ jo̠to̠ Primary, Secondary, High iskul sikhnạt gãotako jhijogo̠ḱa. E̠nte ko̠ro̠na mãhãmạri khạtir iskul-College do̠ calaoen serma reaḱ March cando kho̠nge bond me̠naḱa.

Ona iạte ar bilom baṅkate 12 tạrik kho̠nge calaḱkan serma ar  darakan sermaren Secondary School Certificate (SSC), Higher Secondary School Certificate (HSC) ar mõṛẽ kelas ren pạṭhuạkoaḱ din hiloḱ kelas hoyoḱtakoa. Sikhnạt Montri Dipu Moni noa kathae lại so̠do̠r akada. Me̠nkhan eṭaḱ kelas ren pạṭhuạ kodo̠ haptare mit́ din iskul calaḱ lagaoakoa.  Ar Junior School Certificate (JSC) ar Junior Dakhil Certificate (JDC) biḍau reaḱ jo̠to̠aḱ do̠ sapṛao tahẽna. Niạ ko̠ din reaḱ halcal thoṛa mońj ńo̠ḱlenkhan, E̠nḍekhan biḍạu do̠ko hatao daṛeaḱa.

Mask begor o̠koe gidrạge kelaste baṅko bo̠lo̠ḱ ocoakoa. Onate jo̠to̠ Iskul-College jhijoḱ rehõ Sasthobidhi se̠ hoṛmo hạṭiń reaḱ ạnko manao katege kelas do̠ko hataoa.

Source: Padmatimes

 




Me̠ro̠m, Kul, Bana, ar Toyo

Mit́ṭen khub maraṅ me̠ro̠m bodae tahẽkana, khube gocoana, ar dereń do̠ khub titit́ hapṛaḱ hapṛaḱ tahẽkantaea. Khange gupiyić do̠ bir se̠će idiket́koa; ạḍi maraṅ urni bir bhitri talateye idiket́koa. Ado̠ ona bir talare mit́ go̠ṭe̠ć cạṭạini dhiri menaḱa; ona do̠ ạḍi usula, ge̠l mõṛẽ moka; ona dhiri latarre kul dander menaḱa. Ona danderren kul do̠ okate co̠ṅ ạḱtińe dukạna, ona takrege uni me̠ro̠m do̠ ona usul dhirire o̠n e̠ne̠ć baṛae lạgit́e de̠ćlena. Khange ado̠ bae ãṛgo daṛeaḱ kana, gupiyić hõ bae disạledea; ado̠ gupiyić ạyuṕen khan gạiko, me̠ro̠mko oṛaḱteye ạguyet́koa; kulhi mucạt́reye lekhayet́koa; ado̠ maraṅ boda do̠ okare co̠e at́kede.

Khange oṛaḱte laga idi ho̠t́kate ado̠ oṛaḱrenkoe lạiako kana, baṅma, Maraṅ boda do̠ okare co̠n paskaokedea. Apatte̠t́e metae kana, Oka se̠ć bạbum idilet́koa? Pase̠ć tạruṕ tanaḱrem jo̠m ocokede. Me̠n ruạṛket́ae, Jo̠mle khan iń disạkea; ona maraṅ urni bir talatege ạtiń iń idilet́koa. Ona maraṅ dhiri ṭhe̠ć o̠nḍe̠ ma, bạbu, kul co̠e tahẽn. Ado̠e metat́koa, Oka se̠ćtem idilet́koa, onkate ńam baṛayepe. Khangeko calaoena. Ado̠ ńũten khan kul do̠ bir khon danderteye oḍok he̠ćena, cạṭạini ko̠yo̠ḱket́ae, ayoge, cele kanae, un maraṅ do̠? Me̠ro̠m do̠ bo̠to̠rteye kiṭ miṭạuḱ kana dhiri co̠ṭre, ar kul hõ bo̠to̠rteye kuc kucạuena. Kule me̠net́a, Henda, maharaja, cet́ no̠nḍe̠ do̠m ńam kana? Me̠n, oṛaḱ aṛaḱkạtińme. Me̠ro̠me me̠nket́a, Noa barren mit́ mit́te kul bana bạń jo̠m cabaleko khan bań bạgińa. Onkae ańjo̠mket́ khan uni kul do̠e dạṛ taṕket́a; dạṛ dạṛte se̠ phõe sahe̠t́ket́a.

 Khange banae metadea, Okate nunạḱ ãt do̠, mamo̠m dạṛet́a? Cet́ baṅ, bạbu, ińaḱ oṛaḱre cele kan co̠e, go̠do̠r go̠do̠r gocoanae, bo̠ho̠ḱre bạrci leka menaḱtaea. E̠nte mamo̠m cekayea? Tahẽ ocoae. Ona ma, bạbu, hẽge, ińiń metadea, Henda, maharaja, oka khonem he̠ć akana no̠nḍe̠ do̠, cet́en ńam kana? Ạyuṕen co̠ṅ, bam eskaroḱ kana? Unre, bạbu, noa kathań ro̠ṛ kạilaḱa. Ado̠e me̠nket́a, Noa barren kul bana mit́ mit́te bạń jo̠m cabaleko khan bo̠ro̠ṅ upạsteń tahẽna, e̠nre hõ cabakogeạń; bạń bạgina. Khange, bạbu, kiṭ miṭạu baṛae kanae, ona bo̠to̠rteń dạṛet́a; dela am hõm dạṛ khać. Khange banae me̠nket́a, Delaṅ, mamo̠, bar ho̠ralaṅ, o̠ho̠ jạnić mit́ dhaote do̠e jo̠m laṅa. Ado̠kin hijuḱ kana. Ho̠rre toyotekoko dapramena, Henda mamo̠, teheń do̠ bar ho̠ṛ cekatebon gateyena? Ona katha lạiạńben. Ado̠kin lạiae kana, Cet́ baṅ se̠, bạbu, iń oṛaḱre mit́ go̠ṭe̠n rakase he̠ć akana.

Cet́ lekanae? Toyoe me̠net́a. Ạḍi maraṅae, bạbu, kule me̠net́a. To̠be̠ khan, mamo̠, iń hõń calaḱa; jo̠to̠kotebon lagayea; khange joṛaḱabon, mamo̠, jãhãebon laṅgalen khan, daṛe ho̠ṛe ạtkirbona; pase̠t́ iń co̠ń laṅgaḱ, pase̠t́ am co̠m laṇgaḱ; joṛa mit́kate khan jo̠to̠ge jo̠m khane jo̠mbona; baclao khan jo̠tio̠gebon baclaoḱa. Joṛa mit́enako. Joṛa mit́katebo calaoena ona dander ṭhen. Nui me̠ro̠m do̠ onkoe disạlet́ko khan phurkate ạḍi ãṭe do̠n ạcurket́a dhiri co̠t́re; kaṭaṕ kaṭaṕ saḍeyena. Khange onko bana, kul, toyo do̠ ona ańjo̠mte birạm paṭko dạṛet́a. Khange bana do̠e bindạṛen khane o̠r rad radao idiye kanakin; ado̠e me̠net́a, Alo mamo̠ben o̠reńa, mare mare mạilạ, mamo̠, chaḍaoḱ kan tińa. Khange toyo hõe gurena; ar onkayet́akin, Alo, mamo̠, am do̠m maraṅ ho̠ṛ kana, mare mare mạilạ, mamo̠m toraoket́tạlińa. Khangeye ge̠r go̠ćket́kina.

Tumạl- Santal Folk Tales




Teheń Do̠ Bisso Mahasoe Mãhã

Goṭa dhạrtire teheń Sokolbar ‘Bisso Mahasoe Mãhãko manaoet́kana. UNESCO niạ dhao nisạnako doho akada, Sikhnạt reaḱ ạidạri mane do̠ hoyoḱ kana, gun-punte pereć akan mahasoe ńame reaḱ aidạri. Niạ talate goṭa dhạrtiren hoṛko men ocoḱkana je̠ sikhnạt reaḱ ạidạri gạkhuṛ ar le̠kman mahasoe ńame reaḱ ạidạri chaḍa hameṭ do̠ o̠ho̠ge hoelena. Mahasoe do̠ko hoyoḱkana hoṛko benao rakaṕkko ren kạrigol. Bisso mahasoe mãhãre sikhnạt ar lahanti lạgit́ mahasoekoaḱ mońj kạmi ar goṛo ko emoḱkan aṅgoć lekate noa mãhã do̠ manaoḱ kana. Niạ serma songstha reaḱ soddosobhukto 100 disạmre 401 goṭen mahasoe songthon mãhã ko manaoet́ kana. Goṭa dhạrtiren mahasoekoaḱ mońj kạmi ar goṛko emoḱ kan  ńutumte onko disạ salaḱ Jatisongho Ongo songstha UNESCO aḱ hohote noa mãhã do̠ manao hoyoḱ kana. 1994 serma kho̠n jao serma 5 October goṭa dhạrti reko manao ạguieda Bisso mahasoe mãhã. UNESCO ko menet́kana, Goṭa dhạrtire nitoḱ 26 karoṛ 40 lakh 40 lakh gidrạ sikhnạt gãotako reaḱ sikhnạt khon ko barkhas akana. 2030 serma bhitrire jo̠to̠ hor̠ lạgit́ Primary ar High School sikhnạt reaḱ bejha seṭer lạgit́ goṭa dhạrtire amdaj eyae karoṛ nawa mahasoe hatao jạruṛ kana. Kạṭić kuṛi gidrạ, nijor gidrạko,  refugee ar reṅgeć nacar hoṛko talare nuko pạthuạ gidṛa ar mahasoe ko talare ạḍi bạṛti pharak me̠naḱa. Niạ pharaktet́ ocog lạgit́ jo̠to̠ko laha hijuḱ hoyoḱa- noageko moneaḱ kana UNESCO do̠.

Goṭa dhạrti leka baṅgladisạmre hõ manot salaḱko manaoeda Bisso mahasoe mãhã.

Source: Prothom alo




Ạdibạsi ko Ko̠ro̠na Ṭika reaḱ buth ko ńamkeda Amnura re

Bạrin ṭoṭharen ạdibạsi se̠ reṅgeć nacar gharonjren hoṛko covid-19 reaḱ ṭikạ e̠mako khạtir booth se̠ centre uḍhạu do̠ hoyena. Tabitha Foundation ar Amnura Rotary Community Core reaḱ goṛo-gopoṛote hola (03.09.21) Sunibar setaḱ 10 baja okte Chapainawabgonj Sodor Upạjilạ reaḱ 3 namber Jhilim UP re Amnura Lutheren Mission Haspatal re Covid-19 Vaccine booth do uḍhạukedae Capainawabgonj sodor upạjila Sastho ar Poribar Porikolpona Offier (TS) Dr. M A Matin. Niạ okte seṭerko tahẽkana, Amnura Lutheren Mission Haspatal ren Maraṅ Mukhiạ Stephen Soren, Sodor Upạjila Sastho Complex Medical Officer Dr. Aslam Hosain, 3 namber Jhilim Union Porisod ren Chairman Md: Asraful Hoqe (Motu), Amnura Rotary Core ren Sobha mukhiạ Prodip Hembrom, Mission Haspatal ren Manager Markus Murmu. Uḍhạu akat́ pạhil hiloḱ Holage mit́ sae turui gel mit́ (161) goṭen ạdibạsi maejiu ar baba hoṛko ṭikạ em hoyena. Amnura Lutheren Mission Haspatal ren Maraṅ mukhiạ Stephen Soren do̠e menkeda, Bạrin ṭothakore menaḱko ạdibạsi reṅgeć nacar hoṛko ạḍiko nisṛạu ocoḱkana. Niạ Mission Haspatalre noa ṭoṭharen reṅgeć-nacarko thoṛa khoroćtege sebako ńamet́kana. Ale do̠ sanam ạdibạsiko vaccine se̠ ko̠ro̠na je̠mon doko hatao daṛeaḱ ona iạte Sarkar ṭhen mit́ṭen ṭikạ Centre le khojleda. Teheń aleaḱ ona khojoḱteaḱ do̠ hoe purạu akantalea. Aema ạdibạsi gharonjren hoṛko nitoḱ noa Mission Haspatlre ko̠ro̠na ṭikạ selet́ jo̠to̠ lekan seba ạḍi algateko ńam daṛeaḱa. Ona khạtir Manotan Maraṅ Montri aema aema Joharle emaekana.




12-18 Serma Umerren Paṛhaoḱ Gidrạko Pfizer Ar Moderna Reaḱ Ṭikạ ko Ńama

Sastho ar PoribarKollan Montri Jahid Malek do̠e men akada, ’12 serma umer khon cetan, me̠nkhan 18 khon latar umerren paṛhaoḱ gidrạko Pfizer ar Moderna ṭikạko emakoa. Menkhan 12 serma umer ren paṛhaoḱ gidrạko ṭikạ emako babotre goṭa hatao hoyoḱa. Montri do arhõe me̠nkeda, Bisso Sastho Songstha reaḱ ḍhạḍ ho̠ra (guidline) lekate – Skul College ren sikhnạt gidrạko ṭikạ emako do̠ onkoaḱ umer cetanre girhạṛoḱ kana. Paṛhaoḱ gidrạkoaḱ umer 18 serma cetan hoylen khan, enḍekhan jãhãṭaḱ ṭikạgeko hatao daṛeaḱa. Me̠nkhan 12 serma umer khon cetan ar 18 serma umer khon latar umer renko do̠ lahanti akan disạmkore Pfizer ar Moderna ṭikạko emako kana. Aboaḱ noa disạmre paṛhaoḱ  gidrạko ṭikạ emako e̠hoṕlen khan, ‘Bisso Sastho reaḱ ḍhạḍ hora (guide line) o̠to̠ṅ katećge ṭikạ do̠ e̠moḱgo̠ḱa.

Source: Sonali sangbad




ḌUBẠ DAḰ

Ale bạihạṛ reaḱ ḍubạ daḱ,

Cedaḱ hale bam ạikạu ńe̠lte raḱ-raḱ?

Hạriạṛ hoṛo dare ḍubạ unumena,

Ado̠maḱ do̠ lẹh́ galaoena,

Ado̠maḱ do̠ topo to̠lmo̠ćena,

Ado̠maḱ do̠ ricạṅ-picạṅ sarećena,

Ṭin lạukạre de̠ćkateḱ,

Hako jhạliko oḍaoet́kana,

Lạṭu kạṭić hako jo̠to̠ko ńamoḱkana,

Lạṭu kạṭić ho̠ṛ deko gidrạ,

Jo̠to̠geko paeraḱkana,

Hako kaṭko̠m jo̠to̠geko saeraḱkana,

Oṛaḱ-oṛaḱ hakoko utuet́koa,

Ado̠mkoko ro̠ho̠ṛet́koa,

Me̠nkhan, so̠ hõ̠ko so̠ḱkana,

So̠rkar se̠ć kho̠n ce̠t́ge baṅ ńamo̠ḱkana?

E̠ke̠n so̠lhage co̠e e̠mo̠ḱkana,

Bạń baḍaea tinạḱ din co̠ noa ḍubạ daḱ tahe̠na,

Mase̠! haere bacha ce̠t́em me̠na,

Iskul Ko̠le̠j bidạlre do̠ bhageteń paeralena,

Ṭin lạukạge ce̠t́?

Kaera dare lạukạge ce̠t́?

So̠l lạukạge ce̠t́?

Kaṭ lạukạge ce̠t́?

Jo̠to̠reń de̠ćlena.

Nahaḱ do̠ bạnuḱanaṅ ạ̃t apso̠r!

 




13 September Khon Medical Pạthuạkoaḱ Kelas Eho̠bo̠ḱa

Darakan 13 September kho̠n jo̠to̠ Medical College ar Bissobiddaloy reaḱ kelas eho̠bo̠ḱa me̠nte Sastho Montri Jahid Malek do̠e lại so̠do̠rkeda. Medical ren pạhil, dosar ar mõṛẽaḱ sermaren pạthuạkoaḱ kelas eho̠boḱa. Me̠nkhan niropon hoṛmo tahẽn lạgit́ sanamaḱ ạn-ạriko manao ganao hoyoḱa. Bạṛtikaete mask ho̠ro̠ḱ ar hoṛko kho̠n pharak pharak tahẽn hoyoḱa. Inạ tayom jo̠to̠ Skul, College hõ pạri pạrite jhijoḱa.

Tumạl-Korotoa




Mit́ṭen Kul ar Kulại

Ho̠ṛko me̠na, kathae, Sedae jugre do̠ kul do̠ kulại ṭhenko jo̠m ocoḱ kan tahẽkana. Mit́ṭen kamar, kathae, birte hurut́ kuṭạm kuilại lạgit́̃e se̠n akan tahẽkana; un jo̠khe̠ćge, kathae, kulại do̠ kule lagaye lagayedea se̠. Khange uni ho̠ṛ ṭhen se̠ uni aṛete kul do̠e ńir calaoena. Khangeye okoyena, uni kul do̠; ado̠ dhãoṛa dhạ̃uṛi uni kulại do̠ kule ńam baṛayede kana.

Khange ado̠ uni kule me̠nket́a, uni kamare metae kana, E̠ ho, de̠ bańcaokańme. Uni kamar do̠e me̠nket́a, O̠ho̠ń okolena, jo̠meńam nãhãḱ. Ado̠ uni kule me̠nket́a, O̠ho̠ń jo̠mmea.

Ado̠ khangeye okokedea. Ado̠ taeno̠mte khange to̠e metae kana, O̠ko̠e ṭhen hõ alom lại baṛaea, arem jạile khan do̠ dhorageń jo̠mmea. Ado̠e cekaea be̠cara, pạhil mae okokede, taeno̠mte ma onkae metae kan. Khange ado̠ ghań ghuń bại bạiteye me̠nket́a, O̠ho̠ń lạia. Inạkin ro̠ṛ baṛae jo̠khe̠ćge kulại do̠e ńir hijuḱ kan tahẽkana. Khange uni kamar do̠ ṭe̠ṅgo̠ćte  kulạiye capat́ledea se̠ye̠ capat́ go̠ć go̠t́kedea. Ar kul do̠e ro̠ṛ oṭokat́a, Am do̠ o̠ko̠e ṭhen hõ alom lạia, are dạṛket́a. Ado̠ uni kamar do̠ kuilạ baṛakate tarasiń ber jo̠khe̠ć kuilạko ar uni kulại hõe go̠ḱket́te oṛaḱteye he̠ćena. Khange ado̠ ro̠ ge̠t́kate uni kamar ạimại do̠e utu dakaket́a; ado̠ khankin jo̠m baṛaket́a. Ado̠e kuliyede kana, Okare nui kulại do̠m go̠ćledea? Ado̠ uni kamar do̠ cet́ hõ bae ro̠ṛet́a.

Khane me̠nket́a, Ma se̠ lạime, okarem go̠ćledea? Ạḍiye sebela, gapa do̠ iń hõ am so̠ṅge̠te̠ń calaḱa; am do̠ sendra baṛakom, ar iń do̠ inạkore hurut́koń kuṭạm baṛaea. Ado̠e me̠nket́a, Iạń lạiam kana, ạikạ o̠ko̠e ṭhen hõ alom lại baṛaea. Ado̠e me̠nket́a, O̠ho̠ń lạia. Ado̠ khangeye lạiae kana, je, Mit́ṭen kul do̠ kulại ṭhene laga ocoḱ kan tahẽkana, un jo̠khe̠ćge ṭe̠ṅgo̠ćte iń do̠ kulại iń capat́leda se̠n go̠ć utạr go̠t́kedea.

Ado̠ unre kule metadińa, O̠ko̠e ṭhen hõ alom lạia, baṅkhanlaṅ jo̠mmea. Onate am hõń metam kana, o̠ko̠e ṭhen hõ alom lạia. Khange uni kul do̠ tinre co̠ṅ kuḍạmre he̠ćkateye aḱten kan tahẽkana; khankin jạpit́ket́ khan uni kul do̠ bo̠lo̠yente uni kamar he̠re̠l do̠e jhuṭiạu oḍokkedea. Ado̠ khange ṭạnḍiteye oḍok idikedea; me̠nkhan cet́ lekate co̠e idikede, okare hõ bae ghaoledea. Khange ado̠ idikateye do̠ho̠ akadea; khange ado̠ bo̠to̠rte uni kamar reaḱ linḍhi do̠ luyut́ luyudoḱ kantaea. Khange ona ńe̠lte uni kul do̠e me̠nket́a, Henda ho, linḍhi do̠ cedaḱ lukut́ lukudoḱ kantama? Ado̠ uni kamar do̠e me̠nket́a, Enaṅ kulạige laćreń bhorao akade tahẽkana, nuige oḍokoḱe me̠net́ kana. Khange kule me̠nket́a, Acha o̠ho̠ń aṛagea, ma dạṛ ho̠dme. Khange ado̠ kule dạṛket́a; ado̠ uni kamar bańcaoenteye ruạṛ he̠ćena.

Tumạl- Santal Folk Tales