Mit́ṭen Ạdibạsi Neta

Ińdoń Bhạbit ledạń

Sãotare ạyuriạdo bạnuḱ koa.

Ar baṅkhan sãota gãota reaḱ

Cekate nonka hal do?

Kukmuń ńela

Sãota reaḱ tinạḱ e̠ṭke̠ ṭoṛẽ

Harkhet saset joto

Sapha kate mit-

Marsal ḍahar rebon taṛama.

Jiwet́ ṭuṅḍạṅ jạtiạri ạidạr

Joto lekanaḱ lai lakcar

Toa leka sapha-saphi tohela.

Jạt Bhại bańcao lạgit́

Ạidạri hạṭińko lạgit́

Hoe lenae 54 ren MLA

Duk muhim reaḱ katha.

Manmi siknạtre maraṅ guni bhạbi

Tear ledae poilo paṭsala.

Manḍer Manwa ko lạgit́ library

Sagor paṛare oloḱ koṛako lạgit́ hosṭel.

Nui do okoe hõ baṅ

Nui do santal ren Nelson menḍela

Aćaḱ jiwie alae leda

Sãota sepeń rakaṕ lạgit́.

Uni do aboren Ai-kon

Okoe do ontorre bạisạu kate

Tayom daram ḍaharbon

Taṛam laha daṛeaḱ.

Ekal amaḱ-Ińaḱ sãohet́

Sãotaren hulgạria

Nagamren mẽṛhẽt́ Mạnmi

Mit́ṭaṅ ạdibạsi neta

Manotan SAGRAM MȦŇJHI

1901 sermarey upellen.

Nacol Bidroho re birbanṭa

71 ren Mukti joddha

74 ren UP chairman

Betar MADOL ren uchạniạ.

Sãota ren susạria

Hoṛ jạt ren lạuṛiạ

Juạn koren kukmu bạnijiạ

Darakan din koren ạyuriạ…..

———-×———-×————

13.09.2021

Ranisankal, Thakurgaon




27 September Tayom Jhijoḱ Kana Bissobiddaloy

Darakan 27 September bhitrite disạm reaḱ jo̠to̠ Bissobiddaloy re paṛhaoḱ kan pạthuạko ko̠ro̠na ṭikạ lạgit́ ńutum ol caṛhao (registration) kạmi do̠ mucat́ lạgido̠ḱkana. Teheń Moṅgolbar sikhnạt Montri Dipu Moni Bissobiddaloy jhić babotre University Grants Commission (UGC) ar bissobiddaloy koren maraṅ ạḱyurko (upacarjo) são mit́ dupuṛuṕ do̠e hoe ocokeda. Ar dupuṛuṕre noako goṭakeda.

Ona sãote arhõ Sikkha Montronaloy ren totho ar Jonosonjog Officer M A Khayer do̠e me̠nkeda, Bissoboddaloy ko menlekhać akoaḱ tahẽn ho̠l room ko jhić daṛeaḱa, Tobe Judi  Bissobiddaloy ren mahasoe ar pạthuạko ko̠ro̠na reaḱ mit́ṭen doge ko hatao akat́ khan. Ar okoe aḱ campusre a̠t́ me̠naḱ unko do sastho montronaloy aḱ gorote sastho kendro bạisạu kate ṭ̣ikạ̣ kạmi horako ehoṕ lagao akoa.

Bissobiddaloyre paṛhaoḱkan pạṭhuạko modre o̠koekoaḱ NID card bạnuḱ, onko do̠ akoaḱ Jonmo nibondhon namber (UGC) te kol hoyoḱtakoa. E̠nḍekhan Surokha App re jonmo nibondhon namber joṛao kate pạthuạko ko̠ro̠na ṭikạ hatao lạgit́ ńutum ko ol caṛhao daṛeaḱa.

Source: Padmatimes

 




Kul ar Banakin Jhogṛalen Reaḱ

Mit́ṭen birre mit́ṭen kul ar bana rabaṅ din jo̠khe̠ć dãṛã baṛaerekin ńapamena, ar e̠n hiloḱ do̠ ạḍi ãṭ rabaṅ kan tahẽkana. Khange ado̠ kule me̠nket́a, Cele ho, teheń do̠ cet́ leka ạikạuḱ kana? Ado̠ banae me̠nket́a, Iń do̠ bogegeń ạikạueta. Ado̠ kule me̠nket́a, Henda ho, bhala, oka din bạṛti do̠ rabaṅa? Ado̠ banae me̠nket́a, Jạput́ dinge bạṛti do̠ rabaṅa. Ado̠ kule me̠nket́a, Baṅa ho, Pus Magge bạṛti do̠ rabaṅa. Ado̠ banae me̠nket́a, Baṅa ho, San Bhado̠rge bạṛti do̠ rabaṅa. Ado̠ noa kathage ạḍi bạṛić jhunạ jhunkin ro̠po̠ṛ kana. Bana mae gadlegete Pus mag jo̠khe̠ć ma baṅ rabaṅe; onate kulaḱ katha do̠ bae se̠n ocoaḱ kana; ar jạput́ din ma mit́ lo̠ho̠tgeye tahẽna; onate ona din do̠ ạḍi rabaṅea.

Khange ado̠ onka ro̠po̠ṛ ro̠po̠ṛtekin aṅga ńamena, e̠nre hõ ona ro̠po̠ṛ do̠ baṅkin cabayet́a. Khange ado̠ ona takre mit́ṭen ho̠ṛ ona mohnḍategeye calaḱ kan tahẽkana.. Ado̠ uni kin ńe̠l ńamkede khankin ho̠ho̠adea; ado̠ uni ho̠ṛ do̠ bo̠to̠rteye dạṛet́ tahẽkana. Khangekin khudạu e̠se̠t́kedea; ado̠kin metae kana, E̠ ho, mit́ṭen phanḍaokatalińme; e̠nte ạliń do̠ enaṅ khon ạḍiliń jhograḱ kana. Ado̠ uni ho̠ṛe me̠nket́a, Mase e̠nte ro̠ṛleben, ado̠ń ańjo̠mle nạ̃hĩń ro̠ṛa.

Khange ado̠ kul do̠e me̠nket́a, Enaṅre bana tuluć iń ńapamena, ado̠ banań kulikedea, Cele ho, teheń do̠ cet́ leka ạikạuḱ kana? Ado̠e metadińa, Iń do̠ bogegeń ạikạuet́a. Ado̠ń metadea, Jạput́ dinge bạṛti do̠ rabaṅa. Ado̠ ińiń me̠nket́a, Baṅa ho, Pus Magge bạṛti do̠ rabaṅa. Me̠nkhan banae me̠nket́a, Baṅa ho, San Bhado̠rge bạṛti do̠ rabaṅa. One anaṅ ạlińaḱ jhogṛa do̠; onage phanḍao katalińme. Ar bana hõe me̠nket́a, Onagetaliń jhogṛa do̠. De̠ bicạrkatalińme. Ado̠ kule me̠nket́a, Judi bana se̠n lekam ro̠ṛ khan do̠laṅ jo̠mmea; inạ hõ so̠nto̠roḱme. Bana hõe metadea, Judi kul se̠n lekam ro̠ṛ khan do̠, to̠be̠ iń hõń jo̠mmea. Ado̠ khange uni ho̠ṛ do̠e luyut́ luyudoḱ kana; ado̠ ać mo̠ne̠reye hudiset́a, baṅma, Kul se̠n lekań ro̠ṛre ma banae jo̠meń, ar bana se̠n lekań ro̠rre ma kule jo̠meń. Bana ho̠ṛkin jo̠jo̠m janwar kana; oka lekań bicạrtạkina?

Ado̠ onakate mit́ṭen kathae hudis ńamket́a; ado̠ e̠nre hõ bae ro̠ṛ phuṭạu daṛeaḱ kana. Ado̠ unkin kin ro̠ṛket́a, Ma ho, bicạr ho̠tkatalińme, okorem ro̠ṛet́a? Ado̠ uni ho̠ṛe me̠nket́a, Bicạr do̠ń bicạrgea; pase̠ben jo̠meń? Ado̠kin me̠nket́a, O̠ho̠liń jo̠mmea. Arhõe me̠nket́a, Acha, to̠be̠ oka katha ińiń metaben, ona do̠ben bataotińa se̠ baṅ? Ado̠kin me̠nket́a, Hẽ, ona kathaliń do̠ho̠etama; ado̠ põ̠ćliń badao akat́mea, cekate baliń do̠ho̠ea? Katha do̠liń do̠ho̠egetama; me̠nkhan ạikạ! Ṭhik bicạrkatalińme; khusi ocolińme, baṅkhan do̠ dhorageliń jo̠mmea. Ado̠e me̠nket́a, Acha, e̠nḍe̠khan iń ro̠ṛet́a; ạikạ bujhạuben, ṭhika se̠ baṅa. Ado̠kin me̠nket́a, Ma ro̠ṛme. Khange adoe me̠nket́a, Pus Mag hõ baṅ rabaṅa, ar San Bhado̠r hõ baṅ rabaṅa, me̠nkhan ho̠e khange rabaṅa. Ma ho̠ne̠ć bujhạuben, teheń hõ mit́ ńindạ halae halaye ho̠eket́te nonka do̠ rabaṅ kana, ar baṅkhan huṭe̠ć rabaṅ do̠ o̠ho̠ ạikạulena. Ar jạput́ din hõ e̠ke̠n daḱ eskarte do̠ baṅ rabaṅa, me̠nkhan ho̠e hiloḱge bạṛti rabaṅ do̠ ạikạuḱa. Mase̠ bhala, bujhạuben. Bana do̠ jajput́ din mit́ lo̠ho̠t́geye tahen kana, onate ona din do̠ rabaṅea; ar netar ma uṕ menaḱtaete goloṕ goloṕe ạikạuet́te baṅ rabaṅede kana. Ar am ma uṕ bạnuḱtamte rabaṅet́me, me̠nkhan aso̠l do̠ ho̠ege rabaṅ kana. Nahakte aben do̠ben jhogṛaḱ kana. Mase̠ bujhạuben, ṭhikiń ro̠ṛet́a se̠ baṅa? Khange ado̠ sạri bana ho̠ṛkin bujhạu baṛaket́ khankin me̠nket́a, Sạriaḱge, ho̠e khange rabaṅ kana, ar baṅkhan do̠ baṅ rabaṅa. Niạ kathage balaṅ hudis ńam daṛeaḱ kan tahẽkana; nahakte alaṅ do̠ enaṅ khonlaṅ jhogṛaḱ kana.

Ado̠ ma nẽ̠ḱẽ̠ jhogṛa do̠ cabayena; mabo apan apinoḱa. Ado̠ e̠nḍe̠ khonge apan apinko calao baṛayena. Ado̠ kul ar bana reaḱ katha uni ho̠ṛe phanḍaoket́takina.

Source: Santal Folk Tales




Sagram (Hasdaḱ ) Manjhi Dinisạ Mãhã ńutumte Santals times reaḱ virtual galmaro

Sagram (Hasdaḱ ) Dinisạ Mãhã ń́́́utumte Santal Times Seć Khon mit́ virtual galmaro hoe purạena hola 13 september 2021 tạrik (Sombar) ạyuṕ 9:00 baja okte. Noa gapamarao akhṛa do zoom re facebook santalstimes reaṅ sakam (page re live) sorasori uchạnena. Sagram (Hasdaḱ ) Dinisạ Mãhã gapalmarao akhaṛare Manot peṛa hisạbte selet́ko tahẽkana Adibạsikoren onoliạ ar colomnist Mn. Mithusilaḱ Murmu, Professor Rajen Hembrom, Uttor Boṅgo Forum ren mukhiạ Mn. Hingu Murmu general secretaŕy, Adv. Probhat Tudu, Tabitha Foundation ren Director ar santalstimes ren ạyurić Manotan Stephen Soren, Santal onõṛhẽ onoliạ Manotan Samiel Mardy, ar Santali news 24.com ren Co-Editor Samar M. Soren, Rajshai Government College ren   Lecturer Manotan Samson Hasdaḱ, Lalit nagar Degree College ren Assit. Professor Manotan Rajen Hembrom, Sagram (Hasdak) Manjhi dinisạ mãhã akhṛa ayurrey tahẽkana Prodip Hembrom

Sagram (Hasdaḱ)  do nia september cando reaḱ 08 tạrik 1978 serma niạ dhuṛi dhạ̣rtí bạgíaḱ tahena. Noa galmarao akhṛare Sagram (Hasdaḱ) Manjhi aḱ bhạlạianaḱ kạmar uniaḱ jion jiṅgi babotre galamarao hoyena. Sagram (Hasdaḱ) Manjhi Santalko eskar do ban bickom noa Rajshahi Tanore, Godagari, Nachole ṭotharen sanam jạt koren maraṅ ạḱyuriće tahekana.

Uni do̠ 1901 se̠rmare Rajshahi jilạ, Godagaṛi upạjilạ reaḱ Malkomola ńutuman atorey janam lena. Uniaḱ ńutum disạte nit aćaḱ ṭola do ‘Sagram paṛa” ko metaḱ kana. Sagram (Hasdaḱ) Manjhi do 1954 sermare Pakistan Member Of Legislative Assembly ren mit́ manotan member e tahekana. Ona chaḍa ho uni do Bangladisom furgạl tayom Gogram union porisod re election se voṭte jitạoan Manotan

 Chairman e tahekana. 1971 sermare Baṅgladisạmre maraṅ furgạl hoylen okte, ạḍi jhũkan mo̠ne̠ante disạm rukhiại lạgit́ samakoe udgạulet́koa.  Ar uniaḱ kathate aema hoṛko sạrige  Bangladisom phurlạl lạṛhạireko ńir phe̠ḍlena. Sagram (Hasdaḱ ) Manjhi do̠ ạḍi gạkhuṛ sãota susạṛia hoṛe tahẽkana. Uni do̠ siknạt gagoj, sãota lahanti, Niropon hoṛ̣mo cehaona emoḱ  ar manwa koaḱ ạidạri rukhiạ hore tahekana. Uniáḱ kạmi ko do sạrige aema s E̠nte uniaḱ kurumuṭute Godagari Upạjilạre Bottoli Adibasi Prathomik Biddaloy’ benao akana, Modhumath re benao akana Biṛla Prathomik Biddaloy. Inạ chaḍa hõ Pạnihara ṭolarey benao rakaṕ akada‘ Panihar Public Library.

Arhõ 1976 sermare 6 June khon Sagram (Hasdaḱ) Manjhi aḱ kurumutute santal ar urao koaḱ ạricạli lakture rạkhijogao ar hoṛko ṭhen sodo̠r lạgit́  Bangladesh Betar Rajshahi khon ‘MADOL’ ńutuman mit́ akhṛa uchạn ehoṕekeda oka do nit hõ calao idik kangea. Sagram (Hasdaḱ) Manjhi aḱ join khon aema sikhnạt do abo lagit́ menaḱa uniaḱ niạ kạmi hora ko de bon pańja idiya ar aboaḱ jion bon lahantia mente galmarao re sanam manotan ko uskur ko emkeda ar niạ diso̠m re tinaḱ ạdivạsi ko sãota suṛia ar mońj kạmire akoaḱ ńutum ko dohoakada sanam k obo sendra ńam koa ar onkoaḱ ka̠mi hora nawa piṛhi ren ko ṭhen sodor reak arji ko dohokeda. Ona chaḍa ho niạ gapalmarao kho̠n Sagram (Hasdaǩ) Manjhi aḱ jion cạrit ar uniaḱ nagam olcaṛhao ona são uniaḱ mukmuṭhạn ar Sagram (Hasdaḱ) Manjhi ńutumte Rajshahi re mit́ soṛok dahar reaḱ ńutum reaṅ dạ̠bi ko jạhirkeda niạ galmarao hotete te.




2023 Serma Kho̠n PSC Ar JSC Biḍạu Baṅ Tahẽna, Tesar Kelas Dhạbić reaḱ Bạrsik Biḍạu Hõ Baṅ Tahẽna

Sikhnạt Montri Dipu Momi do̠e menket́ae, 2023 serma khon Prathomik Somaponi reaḱ biḍạu (PSC) ar Junior Sshool Certificate (JSC) bidạu do̠ baṅ tahẽna. Tesar kelas dhạbić do̠ bo̠cho̠r mucạt́ reaḱ (barsik) biḍạu hõ baṅ tahẽna. Nawate ro̠ṛ so̠do̠r  akan jatiyo sikhnạt curriculum lekate are-gel (Nine-Ten) kelas re pạṭhuạko bako bibhạgkoa, karigori  sikhnạtge bạṛtiko mo̠ne̠aḱa.

Teheń tikin sikhnạt Montri noa kathae ro̠ṛkeda. Uni do̠ arhõe me̠nkeda, Secondary School Certificate (SSC) bidạu do̠ hoyoḱa e̠ken gel kelas reaḱ selebas cetanre. Higher Secondary School Certificate (HSC) reaḱ jo̠ (result) do̠ hoyoḱa gel mit́ ar gel bar kelas reaḱ bo̠cho̠r mucạt́ bidạu reaḱ jo̠ milạukate. HSC reaḱ ńutum ar grading dhara do̠ bo̠do̠l daṛeaḱa.  

Tumạl- Bangladesh protidin




Boge Gupi Koṛa

Lopsa kakaren ạḍi uṭạr gại daṅgra menaḱkoa. Merom bhiḍi hõ menaḱkotaea. Mit́ṭen gupiyiće tahẽkantaea. Uni do beste bae gupiyet́ko tahẽkana. Lopsa kaka do ạḍitet́ ạḍi  ãṭe ạrisena, ar uni gupi koṛae metadea, “am do ado bạń dohomea. Jomaḱ ńũiaḱ lać perećiń emam kana; menkhan ińren gại ḍaṅra lać pereć do bam ạtiń biyet́koa. Ạḍi dińiń sahao ket́tama. Ar gại ḍaṅgra hõko osogoḱ kantińa.” Lopsa leka do uni kuṛhiạ gupi koṛa  aćaḱ oraḱteye kolkadea. Ar mit́ṭen boge gupi koṛa ńame lạgit́e odoḱena.

Mit́ṭen atoteye senena, ona atore mit́ṭen huḍiń koṛae khoṛo ńamkedea. Uni koṛaren apate kulikedea, uni hoṛ hõe rebenena. Ado bana hoṛte koṛa hõkin kulikedea, uni koṛa hõe rạskạyena, are hẽḱ got́ket́a. Uni koṛawaḱ kuṛại reaḱ hõkin galmarao goṭaket́a. Uni koṛa do baskeaḱe jomket́a ar aćaḱ pãeṛa saṕkate Lopsa kaka  sãoteye hećena.

Lopsa kaka do uni koṛawaḱ kạmi ńelte ạḍi ãṭe rạskạyena. Uni koṛa do setaḱ hõe beret́ godoḱa, ar gại  ḍaṅgraye aṛaḱkoa. Baskeaḱ jom lạgit́ oṛaḱteye senoḱ khan, eṭaḱ gupi koṛa ṭhene bạgiakoa. Arhõe sen ruạṛgodoḱa. Ar eṭaḱkoko senoḱ khan, unre ać hõe horho hataṛkoa. Okare mõńj daḱ ńamoḱ, onḍege daḱ ńũi laga idikoa. Ạtiń bilen khanko tikin doe aḍakoa, ar baṅkhan oṛaḱteye idikoa, ar goṛareye aderkoa. Jomkateye jirạuḱa, gại ḍaṅgra hõko jirạuḱa.

Tarasiń do arhõe aṛaḱkoa. Ar ạyuṕ do goṛarey aderko jokheće lekhakoa. Ona atoren hoṛ do uni gupi koṛawaḱ kurumuṭu ńelte ạḍiko rạskạyena. Lopsa kaka hõ uni koṛa ạḍiye kusi ocoyede kan tahẽkana.




T-sports re Teheńaḱ Khilạḍ

Baṅgaldisạm re pạhil Sports channel do̠ hoyoḱ kana T-sports. Disạm reaḱ eneć khilạḍ são sãote niạ channel do̠ jao oktege aema lekan khilạd ko do̠e porcaret́ sey uduḱet́ kana. Teheń T-sports re oka do̠ ńelo̠go̠ḱa…..

Football

La Liga

Getafe-Elche

Ńindạ 12.00 baja okte ńel ńamoḱa

Granada-Real Betis

Ńindạ 2.00 baja okte

Source: Kalerkantho




Ivory Coast re So̠nto̠ri (Military) Uḍạuḱ Gạḍi (Helicopter) Binạste Mõṛẽ (5) hoṛko Gurena

Ivory Coast reaḱ uṭar nakha ṭothare mit́ṭen so̠nto̠ri (Military) uḍạuḱ gạḍi (Helicopter) do̠ binạsena. Ar noa khạtir Mõṛẽ hoṛko gurena. Burkina Faso aṛe ṭhen noa Helicopter do̠ binạs akana. Ar e̠kkalte noare tinạḱ hoṛko tahẽkan sanam hoṛko gurena.

Ivory Coast reaḱ Protirokha Montronaloy mit́ biboronte baḍae ocokeda, Udạuḱ gạḍi do̠ ona ṭothare pahra lạgit́ Mission rey selet́lena. Cedaḱ noa ãoṛe gãoṛẽ hoyena nit́ hạbić ona do̠  baṅ sapha akana. Mit́ biboronte baḍae oco akana, ãoṛe gãoṛẽ reaḱ karontet́ ko sendaet́ kana. Ivory coast são Burkina Faso o̠t́ simạna tahẽ khạtirte onḍe do̠ uchur koaḱ dhawa do̠ ạḍi ãṭ ḍher akana.

Calaoen serma  Burkina Faso re be̠s bar-pe dhao gujuḱ lekan dhawa ko calao akada Al Kayedar são jopoṛao joṅgiko. Ona tayom kho̠nge disạm do̠ berukhiạ reaḱ khand re purạu akana.

Source: Korotoa




17 Cando Tayom Jhicyena Iskul

Ko̠ro̠na mãhãmạri khạtir calaoen serma reaḱ 17 March khonaḱ disạm reaḱ jo̠to̠ Skul college do̠ bond tahẽkana. Me̠nkhan 17 cando tayom teheń kho̠n Skul- College reaḱ duạr jhić akana. Skul- College calaḱ lạgit́ sanam pạṭhuạ gidrạko tạṅgi se̠ koyoḱ horreko tahẽkana. Unạḱ din kho̠n uihạr ar tạṅgire tahẽkanaḱ do̠ teheń sumạr akana.

Teheń kho̠n Disạm reaḱ Primary, Secondary ar High Skul ãṭre menaḱ sikhnạt gãota kore jo̠to̠ lekanaḱ hoṛmo hạṭiń reaḱ ạnko manao salaḱ kelas do̠ eho̠ṕ akana. Onate ạḍi rạskạ ko ạikạuet́ kana pạṭhuạ gaidrạko. E̠nte teheń do̠ mimit́ gate ko são ńapam ńepel do̠ hoyoḱ kantakoa.

Me̠nkhan jo̠to̠ pạṭhạu gidrạko mask ho̠ro̠ḱ kate ar Mahasoe koaḱ batlao lekate kelasteko bo̠lo̠yena.  

Source: Bangladesh-protidin




Migrain (Bo̠ho̠ḱ haso) Hoelen Khan Cet́ Cet́ Ko Cekae Hoyoḱa

Migrain bo̠ho̠ḱ haso babotre sontor tahẽn reaḱ hapta 2021 ńutumte SKF bo̠no̠do̠bo̠s akan bises akhṛa ‘Bo̠ho̠ḱ lạgit́ Bo̠ho̠ḱ Haso’ reaḱ mõṛẽaḱ porbo reaṅ bisoi tahẽkana Migraine reaḱ cikit́sa ar ona kho̠n bańcao ńam. Un hiloḱ peṛa hisabte seṭere tahẽkana National Institute Of  Neuroscience And Hospital reaḱ Neurology bibhag ren sãoten professor Dr. Abu Nayim.  Noa akhṛa do̠e ạyurleda Sushmita Shruti Chowdhury.

Aema lekan Bo̠ho̠ḱ Haso:

Dr. Abu Nayim do̠e baḍae ocokeda, Mẽt́ cetan khon dạbi dhạbić noa bhag do̠ bo̠ho̠ḱ kana. Ar bo̠ho̠ḱ tahẽlen khan bo̠ho̠ḱ haso do̠ tahẽngea. Me̠nkhan jãhãtin jãhãtinre niạ bo̠ho̠ḱ haso kho̠nge mẽt́, lutur ar sinus reaḱ muskil hoe daṛeaḱa. Pạhil porjai reaḱ bo̠ho̠ḱ haso re jãhãn karontet́ge baṅ sendra ńamoḱa. Ar 95 percent bo̠ho̠ḱ hasoge nonkanaḱ bo̠ho̠ḱ haso kana. Ar 2-5 percent re ńe̠loḱ kana, Bo̠ho̠ḱ haso são mẽt́, lutur ar mũ do̠ jopoṛao menaḱa. Noa ko bo̠ho̠ḱ haso reaḱ 70 percent arhõ ạḍi cintạ kho̠n hõ hoyogo̠ḱa. Noa do̠ko metaḱ kana Tension Headache. Ar 30 percent do̠ hoyoḱ kana Maigrain bo̠ho̠ḱ haso.

Cekatebo̠n bujhạukea je okṭaḱ bo̠ho̠ḱ haso kana:

Ạḍi aṭ cintạte bo̠ho̠ḱ haso (Tension Headache) do̠ mit́ talaoge hasoa. E̠ṭaḱ seć Migraine bo̠ho̠ḱ haso do̠ jãhãtinre hasoa. Haptare bar din, pe din; mas re bar din, pe din. Metaḱme bo̠cho̠rre mit́ dhao hõ hoe daṛeaḱa. Ar cintạte bo̠ho̠ḱ haso (Tension Headache) do̠ cando hạsurlen khange haso hõ ḍher idiḱa. Migraine reaḱ haso do̠ nonka ạikạuḱa, menkeam bo̠ho̠ḱ bhitrire okoe coṅ cet́teko hạnet́ kana. Pulse sãote noa haso hõ tal milạu kate rakaṕ daṛeaḱa. Ar Tension Headache do̠ ạḍi kajaḱgea. Bo̠ho̠ḱ ạcur daṛeaḱa, dudṛumge ạikạuḱa. Beć beć aṭkaroḱa. Setoṅ reaḱ rãt baṅ sahaoḱa, Katha roṛre hõ muskil hoe daṛeaḱa.

O̠koe do̠ Migraine bo̠ho̠ḱ haso ńam daṛeakoa:

Jãhãe hoṛkoaḱge Migraine hoe daṛeaḱa. Emanteaḱ bo̠ho̠ḱ haso leka maejiu ko bạṛti Migraine ńamet́koa. 16 bo̠cho̠r kho̠n e̠hoṕ kate 45 bo̠cho̠r dhạbić noa bo̠ho̠ḱ haso do̠ tahẽ daṛeaḱa. Nia laha- tayomre hõ hoe daṛeaḱa. Bạṛtikaete ńe̠logo̠ḱ kana, gogo-babawaḱ tahẽkana. Onḍe kho̠n hõ hoe daṛeaḱa.

Migraine karonaḱte cet́ jãhãn muskilaḱ hoe daṛekea:

Baṅ, Cintạ reaḱ jãhãn karonge bạnuḱa. Secondary bo̠ho̠ḱ haso hoelen khan thoṛa cintạ reaḱ kangea. Me̠nkhan pạhilaḱ re cintạ reaḱ karonge bạnuḱa. Cedaḱ je̠, Bo̠ho̠ḱ kho̠n ehoboḱ kan bo̠ho̠ḱ haso do̠ bo̠ho̠ḱ reaḱ cet́ hõ bae loksana. Mẽt́, mũ ar lutur kho̠n ehoboḱ bo̠ho̠ḱ haso thoṛa sensitive. Lahate ko dharonaet́ kan tahẽna Migraine são Stroke reaḱ gạhir sompok menaḱa. Me̠nkhan, khond-rond (Gobesona) kate jãhãn pormange baṅ ńam akana. Migraine reaḱ cikit́sa lekhan mońjoḱa. Me̠nkhan aema o̠kte baṅ mońj utạroḱa. Aema din ran jo̠jo̠m joyoḱa. Migraine re mẽt́ tayom nakha hasoa. Aema hoṛ do̠ mẽt́ ren dactor ṭhenko senoḱa. Cosma ko ho̠ro̠ga. E̠nre hõ thoṛa do̠ mońjoḱ, nirdae do̠ baṅ mońj uṭaroḱa.

Migraine reaḱ cikit́sa:

Diagnosis ocoe hoyoḱa. Inạ chaḍa hõ gharońj reaḱ nagam tahẽn khan, jo̠to̠ cinhạko milạu kateć ale do̠ thoṛa ranle e̠mogo̠ḱa. Mone re do̠ho̠e hoyoḱa, Cando re judi bar-pe dhao nonka ạḍi kajaḱ bo̠ho̠ḱ haso hoyoḱ, e̠nḍekhan e̠ṭaḱ ran do̠le emakoa. Haso e̠hoṕ torage ran jo̠m lekhan unạḱ do̠ baṅ hasoa.

Maejiu kodo̠ cet́ lekate Migraine ko sambṛaoa:  

Bhạrti hoṛmo tahẽn o̠kte Migraine do̠ sabhabik ghoṭna kana. Arhõ ale Migraine reaḱ oka lekan ranle emako, ona do̠ bhạrti hoṛmo tahẽn o̠kte emoḱ baṅ ganoḱa. Nonḍe mit́ṭen hạsi reaḱ ghoṭna menaḱa. O̠koe koaḱ do̠ laha kho̠naḱge Genuine Migraine tahẽn, bhạrti hoṛmo tahẽn o̠kte ona do̠ 50 percent belare do̠ mońjoḱa. Ar o̠koe koaḱ Migraine reaḱ nagam banuḱ, Onkoaḱ 16 percent belare do̠ bhạrti hoṛmo okte  Migraine hoyoḱa. Arhõ gidrạ janam tayom mońjoḱa.

O̠koeaḱ ghane ghane Migraine hoyoḱ, uniaḱ judi Tension Headache hoyoḱ, unre?

Mit́ hoṛaḱ nonkan bar lekan bo̠ho̠ḱ haso hoe daṛeaḱa. Unre okako ran do̠ bar lekan hasorey kạmia, onkan rangele emakoa. Migraine bo̠ho̠ḱ haso me̠naḱtae rogi do̠ sabhabik leka bako kạmi daṛeaḱa. Je̠mon Skul, College se̠ Office calaḱ, oloḱ paṛhaoḱ- noako baṅko daṛeaḱa.

Hoṛmo khaṭaoḱ são sãote Migraine reaḱ sompok:

Ạḍi cintạ tahẽlen khan, jạpit́ ko̠m hoylen khan,  mit́ sańj baṅ jo̠m lekhan, ackage bạṛti hoṛmo khaṭao lekhan Migraine hoe daṛeaḱa. Migraine kh̠on sạṅgińre tahẽn lạgit́ hoṛmo ar mo̠n niropon do̠hoe jạruṛa. Jaoge hoṛmo khaṭao, taṛam, bhańjao (beyam) jạruṛa. Migraine do̠ bo̠ho̠ḱ hataṅ reaḱ ruạ kana. Hataṅ reaḱ cet́ hõ bae loksana. Cikit́sa lekhan aema okte mońj hõ mońj ho̠do̠ḱa. Me̠nkhan mońj hõ baṅ mońj daṛeaḱa. Baṅ mońj lenkhan sambṛaote do̠hoe hoyoḱa. O̠kte nạpitre jạpit́ hoyoḱa. O̠kte nạpit́re jo̠m hoyoḱa. Daḱ ńũi lagaoḱa. Ar ona sãote thoṛa hoṛmo bhańjao kate apnarte napae tahẽn jạrura. Migraine se̠ bo̠ho̠ḱ haso do̠ jãhãn maraṅ muskilaḱ cet́ hõ baṅ kana.

Source: Prothom alo