Kaera

Kaera do noa disomre ḍher jaegareko rohoe akat́a. Kaera bele do jomjoṅ sad, sebel hõ ạḍi mõńj heṛemge sebela. Kaera do bar pe lekateko joma. Mit́ ma belekatege; kaenḍe machawaḱ do setoṅre rohoṛ caṭ caṭkateko gunḍạia ar holoṅkateko piṭhạia. Ar rugi lạgit́ hõ ạḍi mõńj jomaḱ kana. Berel jo doko utuia.

Daretet́ do cikạ̃ṛ baklaḱ kana. Ạḍi hahaṛa, dạriạ kagoj guṛhe keṭeć akan leka daphãṛ dophãṛ baklaḱ menaḱa. Cetanrem capo baṛale khan ạḍi mõńj cikạ̃ṛ ar leńjerge ạikạuḱa. Cetan baklaḱem chaḍaole khan, bhitri utạrre mutạk leka ponḍge bale majem ńama, ona doko utuia. Jom pạrkạu hoṛ doko ńam baṛaea. Sakamtet́ do jeleń jeleń, ar ḍhalkagea. Thoṛa baṅkhan dare unạḱge jhạla. Sakam do jeleńte usạra baṅ cirạḱa. Menkhan ganḍete do Mạdwạri kicrićko cirại leka nasenaḱtege char mente sojhete cirạḱa. Jãhãtis hoete hõ onkage aema ṭhen sojhetege siṛaḱa. Bapla se porobkore hõ kaera sakamre dakako joma. Berel jel se piṭhạko kaera sakamte ret́ idi ạḍi jutoḱa.

Kaera do mit́ darere eken mit́ kạndhige joḱa, are ken mit́ dhaoge. Menkhan laha khonge arhõ eṭaḱ poha do phoṛ oḍokoḱa. Tinre hara sạtoḱa, unre geleḱa, ar ona gele khon bahaḱte joḱa. Thok thok jo ạcuroḱa. Mimit́ thok do mimit́ nạkić se chimbṛi kana.

Tumạl- Ạkil ḍahar, pạhil hạṭiń




Eyae (7) Goṭen Bạṛić Heowa Bo̠ho̠ḱ Hataṅ Lạgit́ Hạhạnaḱ kana

Bo̠ho̠ḱ hataṅ boge do̠ho̠e do̠ ạḍi jạruṛ kana. Ar bo̠ho̠ḱ hataṅ boge do̠ho̠e lạgit́ thoṛa jo̠to̠n ar sontor tahẽn jạruṛa. Me̠nkhan apnaraḱ bin baḍaete dinạm din be̠sumạr kạmite bo̠ho̠ḱ hataṅ do̠ bon hạn idiyet́ kana.

Eyae (7) goṭen bạṛić heowa bo̠ho̠ḱ hataṅ lạgit́ be̠ bạṛićgea-

  1. Setaḱ baskeaḱ jo̠m hiriń lekhan
  2. Ńindạ dirite jạpit́ lekhan
  3. Ạḍi bạṛti heṛem jo̠maḱ jo̠m lekhan
  4. Setaḱ jo̠khe̠n ạḍi bạṛti jạpit́ lekhan
  5. Jo̠m okte tv se̠ computer ńel lekhan
  6. Ṭupṛi/ scarf se̠ moja ho̠ro̠ḱ kate jạpit́ lekhan
  7. Racate usur kate re hõ racate aṭkao se̠ bond do̠ho lekhan

Source: Bangladesh pratidin




Alom Begar

Baba gogo boeha misera

Boge hudisabon usara

Koṛa kuṛi gidrạ lạgit́ ge

Begar babon dohoe tis ge

Baḍae abon gharońj rege

Baba do gusṭi ren bos ge.

Onate gogo baba lạgit́ ge

Sareć dohoyae hako bohoḱ ge

Maraṅ din horoaḱ new market́ re

Bạbu lạgit́ ge ḍher tahena bajeṭre

Menkhan mare munḍumala hạṭiạre

Kuṛi lạgit́ do thoṛa tahena bajeṭre.

Sạri kahni ge hoyoḱ kan okte re

Onate babon dohoe monduk ontor re

Disạyabon dhạrti re nawa sirjon em re

Mit́ bedon ge tahena koṛa kuṛi gidrạre

Onate begar babon dohoe sanam oktere

Ente banar ge ạḍi jạruṛa ruạ joton okte re.




Santal Casawaḱ Hoṛo Khet Ko Jeret́keda Bạiri Ko

Rangpur jilạ reaḱ Pirgonj re mit́ santal ạdibạsi casawaḱ Amon hoṛo khet re hoṛo dare ro̠ṅgo̠ ran chiṭạukate jeret́ roṅgo ket́ako bạiriko. Niạ ghaloḱ pe dhao ona jumire pho̠so̠l khuti reaḱ ghoṭna ko ghoṭao akada. Calaoen Sunibar (9 Octob̃er) ńindạ upạjilạ reaḱ Choitrokol union reaḱ Chokkrisnopur atore noa ghoṭna ghoṭao akana.

Ghoṭna thạ̃ire calaokate ńelena, Uni casa Jotin Hembrom do̠ oṛaḱ pheḍre 1 akor 2 percent jumire amon hoṛo do̠e ro̠ho̠e ket́a, Bại bạite  hoṛo dare hara rakaboḱ ehoṕela. Thoṛa din tayom khange hoṛo gele oḍoḱkoḱa. Me̠nkhan hoṛo dare ko do̠ jeret́ ro̠ṅgo̠ akante e̠kkalte busuṕ leka ńeloḱ kana. Jeret́ ro̠ṅgo̠  akan hoṛo khet ńelte dayage Jotin Hembrom kạumạue raḱet́ kana. Jumi lạgit́ Jotin Hembrom são aḍepase upạjilạ reaḱ Miṭhapukur upạjilạ Durgamoti atoren goć akan Mofiz Uddin ren koṛa  Aziz Miawaḱ aema din khonaḱge kạphạriạu calaḱ kan tahẽkana. Jotin Hembrom do̠e me̠net́kana, Niạ khạtirge Aziz ar uniren koṛa Ashikur do̠ raṅgaote  hoṛo dare ro̠ṅgo̠ḱ ran chiṭạukate khet reaḱ sanam hoṛo dare jeret́ ro̠ṅgo̠ cabaket́ako.

Noa ghoṭna babotre Rongpur adalot re aema mamla nit hõ menaḱa. Noa ghoṭna babotre Aziz Mia são galmarao hoyen khan, uni do̠e me̠nkeda, jumi lạgit́ bibạd menaḱ reaḱe aṅgoćket́ rehõ hoṛo khet jeret́ do̠e be̠muń́jur keda. Niạ babotre Tenḍabaṛi polis todonto kendro ren Incharge Inspector Asaduzzan do̠e baḍae ocokeda, jãhãn olaḱ nạlis do̠ baṅ ńam akana, Ńamlen khange ạn lekate bebostha hataoḱa.

Tumạl- Adivasinews

  




Suluk

Suluk suluk bon khojoḱ kana

Sulukge bạnuḱ dhạrtire

Be suluk ren hoṛ onate

Din ko khemaoet́ phurtite.

Dhạrtiren Raj- porja sanam

Suluk lạgit́ko dạdạṛ kan

Suluk ạuri ruạṛ rege

Be suluk ko janam kan.

Hanhareya jhogṛa jaoge

Suluk bạnuḱ gharońj re,

Apa honko tapam kana

Gharońj ḍheroḱ kan mucạt́re

Ato somajre suluk lạgit́

Mạńjhi hõko dohoḱ kan.

Suluk lạgit́ bicạr bicạrte

Somaj geko bhaget́ kan.

Disom rẽhõ disom calaoić

Dạṛet́ kanae muluk muluk

Suluk lạgit́ dạṛ dạṛ tege

Bạṛti kedae be suluk.

Dhạrti ren sanam bigganiko

Kạmi kanko ạḍi jhuk

Benaoet́ ko suluk jontor

Ona jontor rege be suluk.

Suluk lạgit́ manwa judi

Mońjko kạmi dhạrti re

Dhạrti puri bạgi tayom

Suluk bon ńam serma re.

 

 




Haṛam Buḍhi Reaḱ Jhogṛa

Sedae jo̠khe̠n, kathae, mit́ṭen ạḍi khacaṛ ho̠ṛe tahẽkana, siń sạṭuṕge ạimại do̠e dik dikạu cabakoa. Jãhã khongeye hijuḱ, se̠ kạmi ṭhen khongeye hijuḱ, e̠kkalte dakageye kho̠jkoa. Me̠nae, De̠n daka daḱ mạnḍi e̠m go̠t́ańpe. Ado̠ khojket́ torako e̠m go̠t́aere ma bogege, ar baṅkhan e̠kkalteye dhum utạrkoa. Me̠nae, Nit́ hõ ạuripe isina? Cet́pe kạmi kana nun hạbić? Cet́pe cekayet́ tahẽkana? Bela do̠ bape ńe̠le kana, se̠ re̠ṅge̠ć bela do̠ bape baḍaea? Ado̠ko metaea, E̠ se̠, onka do̠ alo se̠m ro̠ṛlea. Kạmi kangeale, ado̠ kạmi kạmitege belaḱ kan khan, cet́e me̠na? Ar baṅkhan enan sim raḱ khongele kạmi kana. Ado̠e me̠n go̠t́ket́a, Cet́kope kạmiket́a? De̠n se̠ bhala hisạb uduḱạńpe, ar iń cet́koń kạmi akat́a dela hisạb iń uduḱapea. Ado̠ ạimạitaeye me̠nket́a, Onka hisạb tisạb do̠m alo ro̠ṛa. O̠ho̠m daṛelena, e̠nte amaḱ kạmi do̠ mit́ go̠ṭe̠ngete ńe̠l ńamoḱ kana, onate hisạb hõ̠m uduḱ daṛeaḱa. Ar aleaḱ do̠ aemaḱa ar khucrạ kạmi kantalea. Ar aleaḱ kạmi do̠bon jo̠m horayet́a. Oka khon hisạb do̠le lại daṛeama? Acha besge, gapalaṅ biḍạutalaṅa. Am hõ̠ gapa setaḱ sim raḱ khonaḱ tinạḱem kạmia, ona re̠t́ jarwaeme, ar iń hõ̠ tinạḱ iń kạmia, onań re̠t́ jarwakaḱa. Ado̠ daka jo̠mem hijuḱa, unre onako hisạb re̠t́ do̠ ạgu daraeme.

Ado̠e me̠nket́a, Acha besge, gapa ocoaḱ. De̠n teheńte̠t́ e̠m ho̠t́ạńpe. Ne̠tar do̠ Aghãṛ din, oka hõ̠ baṅ ṭhikạnoḱ kana. Mit́ ghạṛitege ạyuboḱ kana. E̠ne̠ge je̠ḍe̠r akan lekam ạikạua, ayo̠go̠! Tikin go̠t́enge. Ado̠ erateye me̠nket́a, Inạ baṛe me̠nme se̠. Ado̠ cedaḱ hisạb do̠m khoj kana? De̠n ona reaḱ hisạb batlaoańpe ar ińaḱ kạmi ńe̠lpe. Ado̠ amge tho̠m tokraṛ kana. Ado̠e me̠nket́a, Acha besge, gapanoḱ hisạbbo milạutabona. Ado̠ sạri dosar hiloḱ uni he̠re̠l ho̠ṛ do̠ sim raḱre kaḍae aṛaḱ idiket́kote e̠noḱe joṛaoket́koa. Ado̠ manḍae lạhut́ket́te busuṕe gidiket́a, te ṭạnḍiket́ae, hạr samṭaoket́ae. Ado̠ tikinen khan, oṛaḱte daka jo̠me he̠ćena. Ado̠ pạhil leka onkageye ruhet́et́koa. Ado̠ erataeye me̠nket́a, Hape̠, ạuriń dakaea. Ar holam me̠n akat́a, Gapa do̠ hisạbbon uduga. Ado̠ de̠n udugme ar iń hõ̠ń uduḱama. Ado̠e metadea, Ma hisạbtińme. Sim raḱ kaḍań aṛaḱ idiket́koa. Ado̠ inạ reaḱ mit́ go̠ṭe̠ne re̠t́ket́a. Ado̠ hoṛo chiṭạukateń e̠nket́a. Ado̠ inạ reaḱ mit́ go̠ṭe̠ne re̠t́ket́a. Ado̠ busuṕ iń giḍi giḍiket́a. Ado̠ inạ reaḱ mit́ go̠ṭe̠ne re̠t́ket́a. Ado̠ ho̠ṛo̠ń teket́a. Ado̠ inạ reaḱ mit́ go̠ṭe̠ne re̠t́ket́a. Ado̠ ho̠ro̠ń hạr puńjiket́a, ado̠, oṛaḱteń he̠ćena. Inạ reaḱ mit́ go̠ṭe̠ne re̠t́ket́a. Ado̠e metadea, ma lekhae-tińme, tinạḱ re̠t́ hoeyena me̠nte. Ado̠e lekha baṛaket́tae do̠ turui go̠ṭe̠nge. Ado̠e me̠n go̠t́ket́a, Ma ńe̠lme, samani utạr iń kạmiket́.

Ado̠e metadea, Ona ma e̠ke̠n mit́ lekan kạmi kange, judạ tho̠ bam kạmi akat́a. Ona ma e̠ke̠n hoṛo reaḱ kange. Ado̠ uni he̠re̠l ho̠ṛ ạḍi garteye ro̠ṛ go̠t́ket́a, Am do̠ okor cet́ko judạm kạmiket́a. De̠n  se̠ bhala hisạb uduḱańme. Ado̠e re̠t́ jarwa akat́ tahẽ̠kana. Onako re̠t́ uni samaṅre ạgukateye giḍi go̠t́kat́a. Are metadea, Ma lekhaetińme. Ado̠ he̠re̠l ho̠ṛe me̠nket́a, Baṅa, e̠ke̠ e̠ke̠te hisạb lại pạhilạńme, e̠nkhanteń lekhaetama.

Ado̠e me̠nket́a, Acha besge; ma nãhãḱ mimit́ go̠ṭe̠n pharak horaeme. Sim raḱ hoṛoń huṛuńket́a – mit́. Racaṅ jo̠ḱket́a- mit́. Gurić iń giḍiket́a – mit́. Daḱ iń ạguket́a – mit́. Thạri bạṭikoń mańjao sapha ạguket́a- mit́. Gidrạko daḱ mạnḍiteń bodhaoket́koa- mit́.  Gupiko ar sẽ̠ṛã ho̠ṛko baskeaḱ iń e̠m baṛawat́koa – mit́. Culhạń chõ̠cket́a – mit́. Se̠ṅge̠l iń jolket́a – mit́. Daḱ iń basaṅ ket́a – mit́. Dakań ạ̃ṛĩć ãṛgoket́a – mit́. Tuṛi aṛaḱ iń sit́ ạguket́a – mit́. Utuket́ań – mit́. Daka utukoń hạṭińket́a – mit́. Ado̠ nẽ̠ḱẽ̠ń e̠m baṛawako kana – mit́. Ado̠ ma bujme, mit́ lekan kạmi kantińa se̠ judạ judạge? Arhõ rel gumko renaḱ ma bạń lạiet́ kan. Ado̠ ma lekhaeme. Am do̠ onkatem metań kana, cet́kom kạmi kana me̠nte. E̠nte bhala ạimạiaḱ kạmi do̠ kho̠ro̠ć horaḱ kana se̠ jo̠m horaḱ kana. Ado̠ oka ṭhen hisạb do̠m uduḱ daṛeaḱa? Daḱem lo ạguket́ge, inạ hõ̠ mit́ ghạṛitege caba baṛayena. Muńjrạ tho̠ bạnuḱan. Ma ado̠ lekhaeme.

Ado̠e lekhaket́ do̠ pe̠ ganḍa pea hoyena. Khange cet́ hõ̠ bae ro̠ṛlet́a, tiruṕ hapeyenae. Ado̠ e̠n hiloḱ khon ạimại dhomkaoko do̠e bạgi utạrket́a. Ado̠ erataeye me̠nket́a, Alo se̠ e̠kkalte saegat katha do̠ ạimại hũyãte alope metalea. Ale hõ̠ jo̠to̠aḱgele kạmi kana. Ado̠ sedaere oka lekate co̠ṅ niạ sioḱ ar oṛaḱ daṕ ar rumoḱ, niạ do̠e baro̠nkat́lete bale jo̠ṭe̠t́et́a, ar baṅkhan jo̠to̠ge tho̠le kạmi go̠ṛo̠ape kangea.  Ado̠ e̠nre hõ̠ oka lekate co̠ṅ siń sạṭuṕge iạ ạimại, iạ ạimạipe ruhet́ akale tahena. Ado̠ mase̠ bhala aleaḱ kạmige ńe̠ltalepe. Ar baṅkhan e̠nte niạ sioḱ chaḍakate kạmikaḱre do̠bon pherao hataṛoḱa se̠ cet́a? Ado̠ eratae unạḱ hạbiće ro̠ṛ idiket́re hõ̠ nui he̠re̠l ho̠ṛ do̠ cet́ge bar ro̠ṛlet́a. Ado̠ o̠ne̠ onkate uni khacaṛ he̠re̠l ho̠ṛ do̠e bhagao ocoyena, ado̠ e̠kkalteye seta baragena. Seta o̠ne̠bon le̠hakoa, to̠be̠ko jo̠ma. Ado̠ onkage abo he̠re̠l ho̠ṛ do̠ ạimạiren seta kanabo. Tinre ạbukoḱko metabona, un utạrbon jo̠met́a.

Source: Santal Folk Tales




Ṭikạ Hatao Lạgit́ ko Registration Daṛeaḱa 18 Serma Umer Ren Hõ

Ko̠ro̠na virus khon rukhiạ ńam lạgit́ ṭikạ hatao ko reaḱ umer do ko̠mao reaḱe goṭakeda sarkar.  Ṭikạ hatao reaḱ umer do 18-25 bo̠ho̠r doho hoyena. Niạ cando reaḱ (October) mucạt hapta khonaḱge registration reaḱ kạmihora do̠ eho̠b lạgido̠ḱ kana.

Theń Sombar (11 October) tikin okte Sastho Odhodoptor ren Line Director ar ṭikạ kormosuci  ren aḱyurić Dr. Shamsul Hoqe khoboriạko ( sambadik) noa babotrey lạiat́koa.

Tumạl- Bangladesh pratidin




E Ho Juạn

E ho Juạn

Koclon ocoḱkan jạtiaḱ homor raḱte

Nit hõ cedaḱ

Bạnuḱ tama audhạn?

Goć gopoć ar jabor dokhol

Kạmi kanko soetanren dol

Ńeńel kan com baṅ co

Jạpit́ akadam nirodhol?

Lekcarako lạṭu lạṭu

Mil bạnuḱa kạmire

Onko gema eṭkeṭõṛẽ

Reńgeć koaḱ Bhạlạire.




Hạti

Janwar do celeko metakoa? E gidrạko! Mimit́ hoṛ oṛaḱre ek do gại ḍaṅgra, ekk do merom bhiḍi, ek do sukri menaḱkotaoea. Ar bạnuḱkotapere hõ atore tho menaḱkogea! Ponea jaṅga menaḱtakote pon jaṅgawan janwarko metakoa. Hạtipe ńel akat́koa? Uni naksarey ńeloḱ kan uni doe hạti kana. Hạti do pon jaṅgawan janwar kanako. Hạti do gại ḍaṅgrako khon do ạḍitet́ko lạṭua. Napṛaḱ hạti do gel moka hạbićko usula.

Hoṭoḱ do ạḍi khaṭogetakoa, ar sunḍtako ma tawar tawar jeleńge. Sunḍ mucạt́re do ạḍi mońj khuipạḱgetakoa. Hạti do sanaleko khan, sunḍ do onte note lawaḱ lạtińko hurlạ daṛeaḱa, ar jãhãnaḱ saṕkateko lebda daṛeaḱa. Sunḍre ạḍi daṛe menaḱtakoa. Lạṭu lạṭu dare ḍạrko or cagat́ daṛeaḱa ar moṭa moṭa munḍhạt́ hõko tul idi daṛeaḱa. Hoṭoḱ khaṭogetakote sunḍtege jomaḱko rakaba. Sunḍte daḱ ńũi jokhećem ńelleko khan dom mạluṅ utạrḱoḱa. Sunḍ mucạt́e bhugạḱ menaḱa, ar ona do mũ kana. Mũtege daḱ hõko surkạu adera, ar sunḍ kuṛbạṅkate mocareko soloṅ got́kaḱa. Onkage sunḍtege hoṛmore hõ daḱko phurkạujoṅa, ar baberko reaḱ tonolkoko raṛa daṛeaḱa. Napṛaḱ napṛaḱ barea sonḍa ḍaṭa menaḱtakoa, ona do ạḍitet́ keṭećtakoa. Onakin ḍaṭate do akoren bạiri tạruṕ emanko soboḱ cagaṛkoa.

Lutur do ḍhalkagetakoa. Onatege hoṛ hopon dobon mena, “ Hạti do haṭaḱ leka lutur menaḱtakoa”. Ar mẽt́kin do hoṛmo hisạb ạḍi kạṭićgetakoa. Hạti do saḍe ańjom ạḍiko kusiḱa. Jãhãnaḱ mõńj saḍeko ańjomle khan, ạḍi rạskạko taṛama; baṅkhan eṭaḱ okte do gaṛdham guṛdhumko taṛama, ar roṛ hõko bujhạua.

Hạti do daḱre hõko paera daṛeaḱa. Paeraḱ jokheć sunḍtet́ do coṭteko tulkaḱa. Ạsul hạtiren mit́ṭen joḱtonić menaea. Uni doko metaea “ mạhut”. Unige jomaḱ doe ṭalaoea. Mạhutaḱ hukum lekae calaḱa. Sedae do lạṭu lạṭu raj hoṛ hạtiko dohoyet́ko tahẽkana. Hạti do ḍạr baklaḱ ar sakamko joma.




12-17 Bo̠cho̠r Ren 30 Lakh Pạṭhuạko Ạḍi Usạrage Ko̠ro̠na Ṭikạ ko Ńama. Sasthomontri

Ạḍi usạrage 12-17 bo̠ho̠r ren pạṭhuạ gidrạko ko̠ro̠na ṭikạko ńama. Onko do Pfizer ar Moderna ṭika ko ńama me̠nte Sasthomontri Jahid Malek do̠e baḍae ocokeda. Teheń Robibar (10 September) Mohakhali reaḱ Bangladesh college Of Physician And Surgeon re Covid-19 Vaccine ar Somosamoik babotre mit́ sombad sonmelonre Montri do̠ noako kathae me̠nket́a. Uni do̠ arhõe me̠nkeda, Nitoḱ Pfizer reaḱ 60 lakh ṭikạ puńji menaḱa. Niạ 6o lakh ṭikạ do̠ 30 lakh pạthuạ gidrạko ńama se̠ko emakoa. Arhõ calaḱkan niạ candorege 70 lakh ṭikạ hijugoḱa. Unre pạṭhuạ gidrạko ko̠ro̠na ṭikạ emako okte jãhãn o̠kulạn do̠ baṅ hoyogo̠ḱa.

Tumạl- Kalerkantho