Meesiaḱ Ạḍi Daman Ho̠ro̠ḱ aḱ (Jạrsi) Ńamkeda Pop Francis

Lionel Messi ren goṭa dhạrtire cela ko reaḱ ṭonṭage bạnuḱtaea. Jo̠to̠ umer ren, jo̠to̠ lekan kạmiạ hoṛko uniaḱ football eneć ńelte ekkalte ạḍi ko mạluṅ koḱa. Pop Francis hõ onka lekage. Uniaḱ football bho̠kti reaḱ katha jo̠to̠ hoṛge ko baḍaea.

Argentina taroka ren hõ cela kanae. Niạ dhao France ren Maraṅ Montri ṭhen khon Messi aḱ jạrsi Pop Francis do̠ sandes hisạbteye ńamkeda. Messi nit do France reaḱ club Saint Germain seć khone enejoḱ kana. Sombar (18 October) France ran ne̠betar menaekade Maraṅ Montri Jean Castex psg reaḱ jạ̣rsi Pop Francis ti reye caladea. Ona jạrsire Lionel Messi aḱ suhi tahẽkana. Jạti hisạbte Argentina ren Francis je̠ Messi ren cela kane, niạ lahare hõ aema dhaoge uni do̠e lại akada.

84 bo̠cho̠r umer ren Pop niạ lahare hõ Messi são do̠e ńapam akana. Ina chaḍa hõ mit́ dhao Messi do̠ jo̠to̠ khon soros khelwaṛ hisạbte hõye ńumledea.

Tumạl- Padmatimes




Bodorgonj re Orao- Santal Koaḱ Jumi Do̠kho̠l Baṅ Bad Akana Topa Tạnḍi Hõ

Rangpur, Badargonj upạjilạ reaḱ Lohanipara union re urao- santal ạdibạsi koaḱ jumi mandhas (probhabsali) ko do do̠kho̠let́ kanako. Baṅ bad akana topa tạnḍi hõ. Ona iạte bańcao tahẽnre cet́leka mũskil re paṛaoḱ hoyoḱ kan tako, gujuḱ tayom hõ onakage mạr mũhim bae bạgiako kana.

Cet́lekate girobas akan hoṛko jumi ko re̠ć ocoḱ kana:

Badargonj so̠do̠r khon amdaj 16 kilomeṭer sạṅgińre Lohanipara union ren ạdibạsi orao ar santal jạti- gosṭhi ren amdaj 9 hajar hoṛko basoḱ kana. Onḍen ko hoṛko lạiet́ kana, calaki se̠ cho̠lte 100 bighạ khon hõ ḍher jumi mandhas ko do̠kho̠l akat́takoa. Gumitpaṛa atoren goć akan Munis Murmu ren hopon Suniram Murmu (35) do̠e baḍae ocokeda, uniaḱ 95 percent jumi jal dolil kate do̠kho̠l akat́ako ona ṭoṭha ren Krisno Sarkar ar uniren boeha Rishi Sarkar. Inạ chaḍa hõ Kodompaṛa re 78 percent jumi re jor jo̠bo̠rkate cas abado̠ḱ kana Mujibur Rahman.

Shimilbaṛi atoren Som Kisku ren koṛa Lal Kisku (70) uni hõe baḍae ocokeda, amdaj bar sae mõṛẽ gel serma lahare Lohanipaṛa bir- gajaṛko sapha kate akoren ạgil hapṛamko girobasoḱ ko ehoṕlena. Be̠ baḍae khạtirte 1940 ar 1962 salre SA, CA khotiạnte aema hoṛaḱ jumi 1 namber khas khotiạn re se̠ne̠na, oka do ona reaḱ poriman 110 akor.  Note Boṛopaṛa ren Karma Kispoṭṭa ren hopon Sanny Kispoṭṭa (52) nạliskeda, sạdhin lahare uni ać mama ba Ottawa Toppo aćren eṅgat́ Manori Toppo do̠ pe bighạ jumi ol ade tahẽkana. Onkoaḱ sojha soṛa ạt́ hatao kate 1975 salre oko okote Motaleb Hossen do̠ jumi do̠kho̠l hataoket́ takoa. 2019 salre aḍepase union re nạlis kate rehõ bicạr bako ńam akada nit́ dhạbić hõ. Note inạ sal rege Mohir Uddin ṭhen ać gogo 1 hajar 200 ṭakate bondok do̠e e̠mkeda. Tayomte Mohir ona jumi calaki kate jal dolilteye ạkrińket́a.

Topa ar rapago̠ḱ reaḱ tạnḍi hõ be̠hat:

Orao – santal koaḱ topa ṭạnḍi do̠kho̠l reaḱ hõ nạlis akada ko me̠nte baḍae ńam akana. Amdaj 4 akor jumire topa okte bar jạti- gosṭhiren hoṛkoge ạḍi mũskil reko paṛaoḱ kana. 1990 salre Hobibur Rahman, Mominul Hoqe, Boitullah Mistri, Bulbul Islam ar Abul Kalam oko okote noa topa thạ̃i reaḱ jumi bondobos hatao keda ko. Niạ lahare ijạra bạtil khoj kate jilạ prosasok ṭhen ko ardasleda, me̠nkhan jãhãn hala ruạṛ se̠ roṛ ruạṛge bako ńam akada. Lohanipaṛa union ren Chairman Rakib Hasan Doll Shah do̠e me̠nkeda, topa ṭạnḍi oko okote ijạrạ kate hatao do̠ baṅ ṭhik akana. Noa khạtir bar do̠l ren hoṛko talare gapalmarao hoyen rehõ jãhãn mimạṅsage baṅ hoeakana.

Tumạl- Adivasinews

 




Ekoṭ

Pukhri jalapuri gaḍako eman daḱ

Kạṭić ṭhop midoḱte ạtu jarwaḱ

Mimit́ goṭeć akhorkoge joṛaole khan,

Hajar hajar puthiko cet́ baṅ benaoḱ kan!

Mimit́ goṭeć itạko gathao mit́kate

Hapṛaḱ hapṛaḱ dolan hõ benaoḱ kajakte;

Sutạm lekan sobot́ son ḍherae pãktege

Moṭa moṭa barahi ạḍi keṭećge.

Manwa hoṛmo jaṅ jel mãyãm ar sirkote

Muṭhạn akana onako mit́ akante.

Uć phạnṭillenre oka eskar bam dhej,

Gel hoṛ ekoṭoḱte do algatem leṭej.

E gidrạko! Mit́ monoḱ de kurumuṭuipe,

Ekoṭ mon hạrjoṅ lạgit́ mage jhũkoḱpe.




Sạntipaṛa Circle Youth Committee ak’ 5th Annual Conference

Bharot disom reak’  Amlaiguri -NELC-Sạntipaṛa Circle Youth Committee ak’ 5th Annual Conference do 13 khon 15 October 2021 napae te hoe purạu akana. Sạntipaṛa Circle Youth Conference Reception Committee sec’ khon Manotan Peṛa ko, Manotan Rev. Mrs. L.Tudu, Mr. B.B. Mardi, Mr. Adward Baskey, Mrs. Nirmola Murmu, Rt. Rev. G. Murmu, Bishop,GDC, Mr. Christom Tudu, ạḍi ạḍi Gunman Johar ko em hạṭińat́ koa, ente Juạn ko mońj katha te udgạuna ko emak’ko ńutum te. Johar ko emat́koa Sạntipaṛa Circle ar Ạṭhiạbạṛi Circle ren Pasṭor ar Evangelist ko, Rev. Lokhon Soren , Rev. Ramjit Murmu Rev. Amio Mardi ,Evn. Sagenen Kisku, Rev. James Mardi, Rev. John Thomas Kisku entet’ Conference napae te hoe purạuk’ re ạḍi ãṭ goṛo ko emket’ ńutum te. Arhõ Johar ko emawat́koa Sạntipaṛa, Kumarikaṭa,Joema, Ạṭhiạbạṛi,Haraputạ,Bhorpur ar Udạlguṛi Circle ren Juạn ko entet’ onko hõ Conference reko helmel daṛeaḱ ńutum te. Johar ko emat́koa Ạṭhiạbạṛi Circle ren Worship Team ren Members ko entet’ conference mońj ko Sohan ket’ ńutum te ar mońj sereń duṛạṅ te Isor ko Sarhao kede ńutumte. Johar ko emat́koa Manotan Peṛa ko, Mr. Riman Soren ,Mr. Soleman Murmu ,Mr. Kangresh Mardi,Mr. Sánjay Kisku , Mr. Binoy Kr Tudu Mr. Guliat Hasda, Mr. Nirmal Murmu, Mr. Roben Murmu ,Mr. Jirimia Kisku , Mr. Kishun Tudu , Mrs. Renuka Kisku, Mr. Philip Murmu, Mr. Monoj Soren,Mr. David Murmu , Mr. Devid Murmu , Mr. Sagenen Murmu, Miss. Monoroma Murmu , Mr. Philip Soren, Mr. Dipok Tudu , Mr. Nilu Besra conference re helmel en ńutum te. Johar ko emat́koa Sạntipaṛa Circle ren Employees ko, Hapṛam ko, mimit’ Manḍer ren Youth President/Secretary ko, Go-Baba ko entet’ Conference napae te hoe purạu ocoe re aema lekate goṛo ko emket’ ńutum te. Johar ko emat́koa Conference reko selet’ en Delegates ko ar General Members ko entet’ conference reko helmel daṛeadaḱ ńutum te. Johar em hạṭińat́ koa Ạmlạiguṛi Manḍer ren Manḍer Chairperson/Secretary, Juạn ko,Sunday School ren Gidrạko, Go-Baba ko, entet’ conference re ạḍi haron kosṭo katet’ re hõ conference napae te hoe purạuk’ re goṛo emket’ ńutum te. Johar ko emat́koa Sạntipaṛa Circle Youth Conference Reception Committee latar reak’ joto Sub Committee ren In-Charge ko, Worship Team ren Members ko, Volunteers ko entet’ Conference napae te hoe purạu ocoe re ạḍi lekanak’ haron kosṭo sahao katet’ rehõ goṛo ko emket’ ńutum te. Sạntipaṛa Circle Youth Conference Reception Committee do Manotan Rev. Oddvar Holmedal Saheb ạḍi ạḍi Gunman Johar ko emawadea. entet’ Conference napae te hoe purạu en ńutum te Sarhao Johar re emat’ ko ńutum te. Conference Reception Committee doko hoyoḱ kana: Mr. Bonifash Tudu, Convenor. Miss. Selwanti Murmu, Vice Convenor. Mr. Binod Murmu, Secretary. Miss. Dipa Hasda, Asst. Secretary. Mr. Samuel Tudu, Treasurer.




   Meskoć

                                        Meskoć

Buddhi reaḱ bidạu:

Oṛaḱre aema gidrạ ko ko heć jarwa akana. Mama do̠  onko gidrạkoaḱ buddhiye biḍạuet́ takoa.

Mama: Kombṛo babotre mit́ṭen mońj udahoron jãhãe pe lại daṛeaḱa?

Jitu: Iń lại daṛeaḱa mama.

Mama: Ma se̠ to̠be usạra lạime.

Jitu: “Kombṛo ko dạṛ lekhan buddhi ḍheroḱa”. Metaḱme nijaḱ buddhi ḍher ocoe lạgit́ jãhãtin rege kombṛo dạṛ ocoae hoyoḱa.




Sạri Roṛoić Washiṅṭon Gidrạ

Jorj Washiṅṭon ńutuman turui serma umer ren mit́ṭen huḍiń gidrại tahẽkana. Apat do Jorj ạḍiye dulạṛede kan tahẽkana, ar uniaḱ janam dinre rṣskạḱ lạgit́ mit́ṭen hopon ṭeṅgoće emadea. Jorj do onae ńamket́te ạḍiye rạskạyena. Enhiloḱ do skulre hõ mit́ talao ṭeṅgoćrege mon tahẽkantaea. Skul chuṭi torage uni do riạḱ riạḱ oṛaḱteye ńir hećena, ar aćaḱ hopon ṭeṅgoć saṕ rakaṕ kateye menwana, “Ạḍi laser ar jhak jhak mõńj ṭeṅgoćtiń! Noate do jãhãnaḱgeń mone onage magoḱa. Acha, enhõ jãhãnaḱreń biḍạu legaletińge.” Khange uni huḍiń koṛa do bagwanteye dạṛ idiket́a. Onḍe uni do mit́ṭeć mõńj hopon dareye ńel ńamket́a. Ar ona ṭeṅgoćte ona reaḱ baklaḱ maḱ chaḍaoe nandhaoena. Uni do bae hudislet́a, nonkate do dareń bạṛićet́a. Ar aćaḱ sana leka jãhãtinạḱ coṭ hạbiće dạreat́, beṛhaeteaḱ baklaḱ doe maḱ chaḍaoket́a. Ar ạḍi ãṭe rạskạyena oṛaḱteye ruạṛ calaoena.

Mańjan baṛayenako. Mańjan baṛayen tayomge apattet́ do bagwante dãṛã baṛaye calaoena. Ar Jorj hõ uniye pańja idikedea. Jorj okaṭaḱ dare reaḱ baklaḱe maḱ chaḍaolet́ ona dareye ńel ńamket́ khan bebạṛiće edreyena. Ar ạḍi garteye men got́ket́a. “Okoe noa dare nonka akat́a? Noa ańjomkate Jorj do ạḍi ãṭe botorena ar thar tharaoḱe ehopena. Apat do Jorje kulikedea, “ Henda beṭa! Baḍaeam, okoe noa doe nonka akat́a?” Jorj doe menket́a. “ Ińge baba, ińaḱ nawa ṭeṅgoćteń nonka akat́a.”

Apat do Jorj cet́e cekakedea? Am do cet́em hudiset́a? Cet́ uni do aćren hopone sạjạikedea? Baṅ, uni do aćren hopone heokedea. Are coḱadea, are metadea, “ E beṭa iń do ạḍiń rạskạḱ kana, am do sạriaḱem roṛ akat́a. Mit́ṭen eṛe katha roṛlere tinạḱiń bhabnaḱoḱa, bebak dare goć cabalenre hõ unạḱ do ohoń bhabnalena.” Jorj doe sẽṛãyena, ar dilgạriạ ar ạḍi boge gunan hoṛe hoyena. Ar jotoko ṭhen pạtiạr hoṛe hoyena. Uni do aćaḱ disom metaḱme Amerikare lạṛhại phạdkoren Subedar ar mukhiại bahalena. Uni reaṅ roṛ akana, baṅma uni do lạṛhạire soroić ar eṭaḱko tuluć sulukoḱre pạhiliće tahẽkana.




    Meskoć

                              Meskoć

Dactor khon sạṅgiń re tahẽn reaḱ upại:

Gidrạ: Baba, dinạm din mit́ṭen kate apple jo̠m lekhan Dactor ṭhen baṅ calaḱ hoyoḱa?

Baba: Hẽ, baṅ calaḱ hoyoḱa.

Gidrạ: To̠be den se̠ mit́ṭen apple emạńme.

Baba: Am ma apple jo̠jo̠m ge bam reben! Teheń do̠m cekayena? Aćkage apple jomem menet je?

Gidrạ: Dactor aḱ gạḍi reaḱ janlań rạput́ akada to̠!




Hulạs Landa

Cẽṛẽ leka tinạḱlaṅ uḍạuḱ

Serma uḍạu uḍạuteń laṅgayena.

Den thoṛa sãhẽt́ dulạṛ

Oka jhạl khon dulạṛ tetaṅ ińma.

E! amma bahan landa mẽt́tam

Koṛam baṛge re rohoe kedam aema abad.

Ạḍi jhạl khon hõ amma esel sapha

Amaḱ mayam tema

Bại bạiteń eset́en

Hoṛmo – mayam – sãhẽt́ loloen.

Kạṛuń ńutre, setoṅ talare

Eneć joḱ kan kukmu bhabnako

Oko – cukute bana hoṛaḱge.

Eṭaḱ koaḱ ṭopoḱ dulạṛ leka do

Ar baṅ hanḍe – nonḍe jiṅgi juri.

Alaṅaḱ hulạs landa sirijanoḱ leka

Tol tearoḱ sona bando nạṛi.




Candoaḱ Hasare Pạhil Manwa Nil Amostrong

Goṭa dhạrtire ńindạ cando aḱ deyare pạhil taṛam Manwae hoyoḱ kana Nil Amostrong. Nui Nil Amostrong do 5th August, 1930 salre America reaḱ Ohaeo ńutuman nagraha reye janamlena. Eken turui bochor umer rege ać baba tuluć Uḍạoḱ jãhãj reye dećlena. Un khonge uḍạuoḱ jãhãj re dejoḱ reaḱ nesa do uni re capaṛẽna. Unạḱ kạṭić khonge uni do serma uḍạoḱ jãhãj re dećkate manḍrao baṛae reaḱ kukmũye ńelet́ tahẽkana. Ar aćaḱ niyạ kukmũ sạrie lạgit́ gidrạ khonge ạḍi ãṭẽ kurumuṭu leda. Aćaḱ kurumuṭũ reaḱ pạhil dhaṕ hisạbte 16 serma umer rege cecetaḱ uḍạo jãhãj calao reaṅ hukume ńam keda.

Ar ạḍi mońj pạṭhuạ gidrạ hisạbte America Marine Senabạhini aḱ Scholarship ńam kate 1947 salre Parudu University re Arontical Engineering  cetan re oloḱ paṛhaoḱe ehoṕket́taya. Ar aćaḱ niạ kukmũ sạri sạrige mit́ din sạriaḱ ket́ tayae. Nui Nil Amostrong ge hoyoḱ kana cando aḱ deyare taṛam pạhil manwa do. 1949 salre Korean lạṛhạe re Nil Amostrong ko hoho adeya. American marine bạhiniren Pilot hisạbte. Ona lạṛhại re uḍạo jãhãj ren ạḍi gạkhuṛ pilot hisạbte pea poruskare emadea.

1952 salre ona lạṛhạe khon ruạṛ hećkate ar hõ oloḱ- paṛhaoḱ re mone lagaoket́taya. Thoṛa bochor por National Adviser Committee for Arrontics (NACA) re kạmiye boloyena. Tayomte niạge NASA ńutum teko bodol keda. Nil Amostrong do jion juri soṅge tol baplayena 1956 salre. Serma re cando reaḱ disom re calaoḱ lạgit́ lạṭu challenge hećadea 1969 sal re. Michel Colins, Eduein- E- baj Aldrine tuluć ać hoko goṭa kedea cando ṭhen calaoḱ lạgit́.

Ona bochor ge metaḱ me 1969 sal reaḱ 16 July Nil do sãoten ko tuluć Apollo-11, roket re dećkate cando seć calaḱ lạgit́ dhạrti khonko uḍạoena ar niạ ren manjhi haṛame tãhẽkana nui Nil amostrong. 1969 sal reaḱ 20 July cando reaḱ deyare pạhil manwa hisạb teye taṛam keda Nil amostrong. Onḍe cando re 21 ghonṭa kin Nil Amostrong ar Aldrin. Onḍe khon 24 July ar hõ dhạrti teko ruạṛ hećena. Appolo-11, ge Nil amostrong aḱ do mucạt́ serma uḍạo tãhẽ kan taya. Enạ tayom 1971 sal re NASA reaṅ kạmi aṛaḱ giḍi kate Mahasoe kạmireye lagaoena, ar mucạt́ dhạbić gidrạko University reye paṛhaoet́ ko tãhãkana.

Nil Amostrong aḱ ạḍi kurumuṭu ar gạkhuṛ kạmi lạgit́ America ren President uni America reaḱ joto khon lạṭu utạraḱ Besamorik manotan Congrational hudạ reaṅ meḍel selet́ arhõ aema manotanaḱ poruskare em akawadea.

Nil Amostrong do 2012 sal reaḱ 25 August, 82 serma umer reye goćena. Uniaḱ jion abo juạn ko lạgit́ sạrige mit́ṭen udgạoanaḱ kangea.

Torjomao re- Prodip Hembrom




PORHO

Ạḍi mońjtam iṭạ oṛaḱ

Met́ lagaoḱ kan joto hoṛaḱ

Tãhẽn hoṛge bạnuḱ kotam

Oṛaḱkate cet́ porho tam?

Oṛaḱre menaḱ chapor khaṭ ar almari

Ar hõ joloḱ elekṭeri

Ona begor hoṛ bạnuḱ kotam

Cet́ ado hoyen porho tam.

Oṛaḱ pereć dhon tam

Pokeṭ pereć ṭaka tam

Ona onḍege tãhẽn khan

Cet́ ado porho tam.

Saj sapaṕtam ạḍi ạḍi

Ar hõ menaḱ phoṭo gạḍi,

Koyoḱam hoṛ bạnuḱ ko tam

Porho ona reaḱ bạnuḱtam

Marshal ge bam bamber lekhan

Cet́ porho ge bạnuḱtam.

Paṛhaoenam ạkilenam

Ạkil marsal okortam

Marshal ge bam bamber lekhan

Cet́ porho ge bạnuḱtam

Biḍạuenam pasenam

Daman hudạ ńamanam

Nit kạmi bam kạmi lekhan

Hudạ reaḱ cet́ porho tam?

Bạptisenam isạiyenam

Girjạ koejoṅ bạnuḱtam.

Kurus malayem ṭoṭko lere hõ

Jahan porho bạnuḱtam.