Mit́ṭen Koṛawaḱ Alaṅ kin Get́ket́ Taea Barea Maejiu

Bharot re mit́ juạn koṛawaḱ alaṅ kin get́ket́ tae barea maejiu birudre nạlis (ovijog) akana. Pochimboṅgo reaḱ Bolpur re Santiniketon thana reaḱ ṭoṭha re So̠mbar hiloḱ noa ghoṭna ghoṭao akana. Kho̠bo̠r do̠ Anandabazar Potrika reaḱ kana.

20 serma umer ren uni koṛa do̠  (6 December) So̠mbar ńindạ ńũ bunulaḱ (pạurạ- hạnḍi) ghạṭire peṛa hisạbtey calaolena mit́ aḍepase hoṛaḱ oṛaḱte. Onḍege uni koṛawaḱ alaṅko get́ akat́tae doserey ńam kedea ać ren mit́ gate koṛa. Uni koṛa ar aćren gate koṛa mit́ sãotekin tahẽkan re hõ, ghoṭna do̠ ać danȧrege hoyena. Polis noa ghoṭna babotre tojbij ko ehoṕ akada. Me̠nkhan uni koṛawaḱ gharońjren hoṛko ṭhen kho̠n baḍae ńamoḱ kana, unkin banar maejuge oko okote mantar se̠ mạtri ojha baṛaḱạkin. Ona iạtege uni koṛawaḱ alaṅ do̠kin get́ akat́taea.

Uni koṛawaḱ ńutum do̠ Shymai Soren. Bolpur reaḱ Santiniketon thana re menaḱ Fuldanga Santal atore uniaḱ oṛaḱ do̠. So̠mbar ńindạ 8 bajaḱ okte Shymai do̠ aćren gate Mukul são ńũi lạgit́ aḍepaseren hoṛ Haṛam Pak Ṭuḍu aḱ oṛaḱte kin calaoena. Mukul do̠e lạiket́a, ńũi okte uni haṛam são Shymai aḱ katha reṭha reṭhiḱ do̠ hoyentaea.  Inạ mit́ ghạṛi tayom khange Mukul do̠ bahre sen racatey oḍoḱena. Ruạṛ hećkateye ńelkede Shymai do̠ mayamtey jo̠dbo̠dao akan. So̠mbar ńindạ ghoṭna hoyen torage uni koṛa do̠ Bordhoman Haspatal reko idikedea. Me̠nkhan ạḍi bạṛić dosa hoylen khạtir SSKM  Haspatal teko parom kedea.

Me̠nkhan aḍepaseren hoṛko ṭhen kho̠n baḍae ńam akana, gharoń ren hoṛko do̠ ṭaka paesa reaḱ ṭonṭa se̠ okulạn khạtir Kolkata bako ạgu daṛeadea. Onate oṛakteko ruạṛ idikedea.

Tumạl: Korotoa




Isoraḱ Bhor

Alom landaea

Reṅgeć hoṛ ńelte

Alom rạskạḱa

Kisạṛgeam mente

Alom lajaḱa.

Lelhako soṅge ropoṛoḱ

Mit́din hiloḱ cet́korecoṅ

Onkogeko jạruṛoḱ

Beṅget́akome aḍepaseren

Reṅgeć nacar hoṛ

Tobem ńama coṭkhonaṅ

Isoraḱ Bhor.




Manwawaḱ Bańcao

‘Manwawaḱ Bańcao’ – noa do khod reaḱ katha ar gạhirte ganḍoṅjoṅ reaḱ katha hõ kangea. Ente manwa do bon sạdhingere hõ ek do apnarte ar baṅkhan eṭaḱ hoṛ daraete abo do aema lekan tonolre tolakan se bạṛić halotre ńurakan menaḱ bona ar jaoge ona khon bańcaoḱ lạgit́ hõ bon kurumuṭuet́ kangea. Santal hoṛkoaḱ sirjạu kạhnire ńeloḱ kana – Sisijạuić (Ṭhạkur – jiu) do ạdre hasaren hoṛe benaolet́kina. Uni do tinre unkin hasaren hoṛ jiwi emakine monejoṅkan tahẽkana, unrege serma khon siń sadom ãṛgo kate unkin hoṛe lebet́ rạput́ket́kina.—- Abo do bon roṛ baṛaegea ar ńelaḱ hõ kangea, enkathae etohoṕrege bhul hoelen khan se jãhã akoṭ paṛaolen khan – mucạt́ dhạbić ona akoṭ se haron do tahẽngea. Abo Santal hoṛko jiṅgi bhor bańcaoḱ lạgit́ ḍher bon kurumuṭu ạguet́ kana. Menkhan paromen jugre se darakan jãhã hiloḱ manwa hisạbte haron kosṭo khon bańcaoakan se sạdhinakan do ceka bon hoe daṛeaḱ kana?

Noṅka gạhir hudisre paṛaolen khange arhõ disa hijuḱa etohoṕre oka bhul hoeakan—pạhil eṅga apa Pilcu haṛam ar Pilcu buḍhi tinre ạkin eskarkin tahẽkan—‘ Liṭa goṛom do unkin samaṅre upelentey solhawaḱkin tahẽkana jemon hạnḍikin dohoe ar ńũite rạskạkin sulạṅjoṅ. Liṭa goṛom do hạnḍi doho hõe cet́aḱkin tahẽkana.— Noḱõe noṅkate Santal somajre hạnḍi doho ar ńũi ạri do pạhil khonge colena ar jug cetan jug thamgạḍiena. Liṭạ goṛomaḱ noa bạṛić solha – hạnḍi pạurạ doho ar ńũi ạri do Santal somajre tinạḱ nasaoe ạguakada! Mase nit do manwa somajre jug reaḱ khaṛman (standard) lekate Santal somajre noa hạnḍi doho ar ńũi ari do aboaḱ somaj lahantire tinạḱgan goṛoanaḱ hoyoḱ kana, ona do jotoko hudisjoṅ jạruṛ kantabona. Manwawaḱ bańcao babot arhõ hudis ar dhorom sostorko ńellekhan ńeloḱa Sisirjạuić do Pilcu haṛam ar Pilcu buḍhi sirjạu kate ekal haleḍale do bae doholet́kinạ. Sirjạu reaḱ kạhnire ńelogoḱ kana Ṭhạkur jiu do manwako sãoe tahẽkana. Uni do dob ar muskil oktere hoṛe bańcaoakat́koa. Jomaḱ ar hoṛmo daĺpalaḱe kulạuakawat́koa. Ṭhạkur jiu do aćaḱ dhorom horre hoṛko ạyurko lạgit́ jaogeye kurumuṭuakat́a.

Arhõ bon ńelet́ kana. Santal somajre sapo, sạriạu, sạriaḱ, gopoṛo ar dupulạṛ pereć dohoe lạgit́ tinre dhạrtire eṭaḱ hoṛ baṅko tahẽkana un do Pilcu haṛam ar buḍhi ạkinren gidrạko boeha boeha bhitrirekin baplalet́koa. Menkhan tayomte mimit́ goṭenkin pạriskat́koa ar kajakkin baron kat́koa jemon tayom daram ar do mit́ pạrisre aloko baplaḱ. Unkin do noṅkae reaḱ motlob tahẽkan tạkina jemon Hoṛkoaḱ man manot, apnar ạidạri ar somajre dhorom pereć tahẽn. Noa ạri do Hoṛko nit hạbić kajakko manao ạguet́ kana. Tobe hẽ, adom adomko do noa ạri somajre baplaḱ lạgit́ mit́ akoṭ hisạbteko ńelet́ kana ar somoere kaṛgo hõko kaṛgo rạput́eḱ kana. Menek phaelao mon mẽt́te do bako ńelet́ kana – noa ạri Santal somajre koṛa kuṛiko sidhạ ar dhorom horre calaoko lạgit́ tinaḱ goṛoanaḱ hoyoḱ kana mente. Santal hoṛko tinre khoj – Kaman disomreko tahẽkana un do somajre sạriạu ar dhorom horte ruạṛ hijuḱ lạgit́e hohoat́ko tahẽkana. Menek hoṛko uniaḱ hoho baṅko ańjomlet́taea. Enḍeteroṅ Ṭhạkur – Jiu do eken mit́ dhoromić juri – pạri harata buru danderre oko bańcaoḱ reaḱ ạte emat́kinạ ar sanam hoṛko eae siń eae ńindạ seṅgel daḱ ar ḍubạteye goć cabaket́koa. Noṅkan kạhni do baibel puthire Nohawaḱ golpore hõ ńeloḱ kana. Ḍubạ tayomte hõ hoṛko besạdhin jiṅgi ar peṛta, bạṛić bańcao do bako ńamleda.

Sạdhin ar chuṭạ jiṇgi reaḱ aste hoṛko do mit́ disom khon ar mit́ disomteko Oṛaḱ duạrakadako, jumi jaega kate cas basko porton akada. Menkhan jaoge eṭaḱ jạtko daraeteko laga ńir ocoakana. Ar noṅkan kạhni do baibel puthire hõ Israelkoaḱ jiṅgire ńelakana. Menkhan onko do apnaraḱ dhorom ar ạkil gunạḱte dhạrtire do bańcaoko ńamet́ kana. Ar abo hoṛko do apnaraḱ lelha gunạḱte nit hõ bạṛić halotre thạli ṭarhaoakan menaḱ bona. Eden bagwanre Isor do Pilcu haṛam ar Pilcu buḍhi boge bạṛić bujhạu ńamoḱ dare reaḱ jo jome baronlet́kinạ. Menkhan unkin do Saetanaḱ ạnḍićre paṛao kate ona jokin jomket́a. Khan manwawaḱ do boge bạṛić bujhạu bud hećena, jiṅgire haron kosṭo ar gujuḱ lekan sạjại hõ bololena. Tobe Isor do manwa bae bạgi giḍilet́koa. Uni do aḍre aćge ar tayomte manwa jạtko modre Aćren nạbi ar dhorom hoṛkoaḱ mocate aćaḱ kathae lại jạhirakat́a. Aćaḱ dhorom horre manwako calaoko lạgit́ Pilcu haṛam buḍhi okote khon nit dhạiće kurumuṭu ạguet́ kana. Menkhanabo lelhako, aboaḱ ạlbudhạ, becol beonar, nisạ ńũre jạbunakan bạḍai, hiskạ,apnar ruhuṭuhu, bedhorom emanteaḱ bạṛićaḱko gobolre menaḱ bon iạte nạbikoaḱ dhorom sikhạuna ar goyon do sạbittr babon pańja daṛeaḱ kana. Aboaḱ atma bańcao lagit́ do ḍherkate thir doroḱkan menaḱbona.

Enhõ Sisirjạuić do aćaḱ ekraṛ lekate manwako kại khon, duk kosṭo khon bańcaoko ar sạri dhorom hor uduḱako lạgit́ aćren ekaput hopon Jisu Khrisṭ do noa dhạrti puriteye kolkedea. Jisu do dhạrti puriteye hećena, manwako kại khon bańcaoko lạgit́ kurusre asambheṛ kosṭo sahaokateye goć ocoyena. Abo do sạri dhorom hore uduaḱ bona, Uniaḱ goyon ar sikạuna pańjae reaḱe solhawaḱ bona jemon dhạrtire nirạite jiṅgi bon bitạu daṛeaḱ ar tayomte sermapurire sulukre bon tahẽ daṛeaḱ. Nit ado ńeloḱ kana eṭaḱ jạtrenko o apnaraḱ dhorom napaeko pańjaeda. Eden bagwanre baron dare reaḱ jo jom kate oko boge bạṛić bujhạu bud hećakan inạ ạkilge oloḱ paṛhao daraete arhõko baṛhaoeda ar ona beohar kate onko do lahanti horre mohnḍawakan menaḱkoa ar abo Santal hoṛ do cet́ bon cekaet́ kana? Ado noa Maraṅdin aboe disạ ocoet́ bona reṅgeć bạpuṛić halotre Jisu Khrisṭaḱ janam ar ạḍi duk saset sahaokate kurusre gujuḱ do dhạrtiren manwako bańcaoko lạgit́ge hoeakana. Khan Maraṅdinre eken jon ńũ do baṅ bickom bon hudisma aboaḱ bańcao do oka horre ńamoḱa? Aboko do dhạrtiteaḱ, atmateaḱ ar ar aema sentege aodhanoḱ hoyoḱ tabona. Isor do asokaete hoṛkoaḱ atma bańcao lạgit́e   dandoḱ kana. Uni doe khoj kana manwa do jemon sanam lekan bạṛićaḱ, kại ar duk kosṭo khon sahaṛakan bon tahẽn. Ar baṅkhan cet́ dhạrtiteaḱ se atmateaḱ oka bańcaoge abo lạgit́ do bạnuḱa.




Tanorre Ạdibạsi Ko Laga Ńir Reaḱ Ko Kurumuṭuieda

Rajshahi jilạ reaḱ Tanor upạjilạ re ạdibạsi santal hoṛkoaḱ topa thạ̃i jor – jobor dokhol hatao kate oṛaḱ benao, onko ko laga ńir khạtir oṛaḱ- duạr ko raput́, maejiu ar gidrạko dal kate oṛaḱ- duạr jeret́ reaḱ ko dho̠mo̠ḱ akat́koa. Baḍae ńam akana, Upạjilạ reaḱ Badhair union reaḱ je̠l no̠mbo̠r 40 Ekannopur  Goalpaṛa, khotian no̠mbo̠r 217, hal dag no̠mbo̠r 1236, Bhiṭa reaḱ poriman 2 akor 88 so̠to̠ḱ ar khotian no̠mbo̠r 217, dag no̠mbo̠r 1233 sreni bhiṭa, poriman 21 so̠to̠ḱ moṭre 3 akor 10 so̠to̠ḱ.

Onḍe do̠ ạdibạsi santal hoṛkoaḱ topa ṭhạ̃i do̠kho̠l kate oṛaḱe benao akada sollapaṛa ato ren jumi eḱṛe bạṛić hoṛ Durul Huda ren hopon abdul Alim. Aema ṭoṭha ko ren amdaj be̠jaega se̠ tahẽn lạgit́ jaega bạnuḱtako nonkan 30 goṭen gharońj ren hoṛko ṭaṭi – jhạṭite oṛaḱ benao kate girobasoḱ ko ehoṕ akana. Ona jaega cetanre adalot re 144 dhara mamla do̠ bạhi menaḱ akada. Me̠nkhan calaoen (3 December) Sokolbar tikin okte Durul Huda ar uniren saḍge Mozammel, Ershad Ali ar Sumon amdaj 30 goṭen porja bạhini ante, kuḍi, bo̠rlo̠m são aema lekan hạtiar ko ante sapṛao kate 144 dhara rạput́ se̠ bemano̠t kate nana parkan dareko ro̠ho̠e kate jaega do̠kho̠l ar ạdibạsi oṛaḱ duạr ko rạput́ ket́a. Un okte ạdibạsi maejiu do̠ aṭkao ko reaḱ ko kurumuṭuket́ khan onko maejiu ko são ạḍi bạṛić ko beoharket́a, dalket́koa ko ar heo kho̠n gidrạ ko rećkate ko giḍi baṛakat́koa. Ạdibạsi santal ko modre Juel, Maloti ar Suvas Murmu do̠ ạḍepase kho̠bo̠riạ ko bạḍae ocoket́koa, Durul Huda, Milon Mridha ar Mozammel do̠ hoṛkoaḱ oṛaḱ- duạr jeret́ ar kaphon kicrić ko sapṛao do̠ho̠ lạgit́ko dho̠mo̠ḱket́koa.

Inạ chaḍa hõ calaoen Sunibar ạdibạsi hoṛkoaḱ pukhrire hako do̠e cas abad ko lạgit́e aṛaḱket́koa. Un okte Durul ren hopontet́ Sumon onko hoṛko aema lekan be̠ bạrić kathako teye eger ar bo̠to̠r do̠e uduḱat́koa. Ona iạte ạḍi bo̠to̠r re menaḱ koa sanam hoṛko. Un kho̠nge ạdibạsi hoṛko ạḍi haron- kosṭo talate phaka maṭhre jion jiṅgi ko khemaoet́ kana.




Ti Tiạrtam

Aghãṛ cando tiyoḱ lenkhan monre ạikạu Botor,

Reṅgeć nacar hoṛ koaḱ cet́ dosa co hoyoḱ

Niạ reaṛ te him utạroḱ hoṛmo reaṅ jaṅ

Thar tharaoḱ kan goṭa hoṛmo jiwi oḍoṅoḱ kan.

Jaoge noko nacar hoṛko cetan

Duk haron hoe – bharḍu paromoḱkan.

Hiṅsạ bạḍạe bạgi kate dela onko pheḍ re bo

Niạ rabaṅ bo tiṅgo daram.

Ona lạgit́ de amaḱ goṛo ti tiạrtam.




Meskoć

Meskoć

(1)

Biḍạu Re Phel Reaḱ Karontet́:

Baba: Am ma coṅ metaḱ me tahẽn, biḍaurem pas lekhan ḍuluṅ gạḍiń kirińama.

Gidrạ: Hẽ, menlet́geam.

Baba: Enrehõm phel keda! baṅ Paṛhao kate cet́em cekaet́ tahẽkana?

Gidrạ: Cedaḱ, duluṅ gạdi calao iń cet́et́ tahẽkana.

(2)

Cet́lekate ṭaka lekha lekhan bạṛti subitạ:

Ạkhrińić: Nõḱõe, thoṛa ojon re ko̠m nõḱiń emat́mea. Oṛaḱte idi subitạ hoyoḱtama.

Polṭu: Nõḱõe ṭaka.

Ạkhrińić: A re, hako reaḱ dam ma mit́ sãe ṭaka, gel ṭaka cedaḱem emạń kana?

Polṭu: Ṭaka ṭhoṛa kom ńoḱiń emat́mea. Je̠mon lekhare subitạ hoyoḱtam.




Maraṅ Din: Manwaren Raj Jisuaḱ Janam

Niạ dhạrti re sisirjạuić aḱ daṛe do ạḍi asambheṛgetaea. Isor do manwae sirjạuket́bona joto khon soros jiwian hisạbte. Ar uni do abo manwa ko talare thoṛa ektiạre emakat́bona. Niạ ektiạr ạḍige thoṛa ar kạṭić culuṅ gebon mendaṛekea. Niạ kạṭić culuṅ ektiạr reaḱ do bạń khondroṅjoṅa. Iń do Isorren soros sirjạu abo bebạṛić manwawaḱ kathań roṛa. Niạ jugre abo manwa koaḱ ontorre dulạṛ do baṅ ńelogoḱa bon mendaṛekea. Dulạṛ do ạḍi kạṭić katha kan re hõ niạ reaḱ ṭhại ar jostet́ do ạḍige soros ar ạḍitet́ge damangea. Dulạṛ reaḱ do jahan simạ bạnuḱa, dulạṛ do baṅ soṅoḱa. Niạ dulạṛ do cet́ kana ar niạ re cet́ menaḱa? Niạ do nit́ hạbić okoe hõ bako khondroṅ oḍoṅ daṛe akada. Dulạṛ re do Isor apnartet́ge menaea. Ar niạ dulạṛ hotete Isor aćtet́ge abo talare menaea. Isor do abo ạḍiye dulạṛet́bona aćren ekaput hopon khon hõ ḍherge. Ar ona dulạṛ reaḱ sodor bo ńel ńama jisu kurus kaṭre jiwie alaeket́re. Jisu do aboaḱ kại ko khạtir abo sanam ko bańcao ńam lạgit́e goćlena. Ar ona talate abo lạgit́ serma duạr jhićena. Ar niạ reaṅ mit́ṭen karon do jemon abo uni Jisu Mạsi bo orom daṛewae, baḍae daṛewae arbon dulạṛ daṛewae. Uniaḱ uduḱ ḍahar re taṛam kate jion bon ́am niạge uniaḱ khoj. Jisu Mạsi do aćtet́ge niạ dhạrtiren sisirjạuić hoekatet́ hõ tinạḱ bạṛić bhạg tae je niạ dhuṛi dhạrtire thoṛagan hõ ṭhại baṅ hoelen taea aćaḱ janam lạgit́ge. Nunạḱ mońj mońj oṛaḱ duạr tahẽn tuluć mit́ṭen kạṭić ṭhại baṅ milạu adea jirusalem nagraha re. Ona iạte ona mạila ar besapha gại – goṛa re ṭhại kin hatao leda Joseph ar Mạriạm do. Jisu Mạsi janamoḱ okte unit ̣hen do okoe hõ bako tahẽkana, eken jiwi raṛeć em leka eskare teṅgo akan tahẽkana Joseph do.

A ona oṛaḱ reaḱ ge mit́ seć re beṅget́ lekhan bo ńelńama je, onḍe ko tahẽkana gại – ḍaṅgra koge pạhil ko koyoḱ hor akat́ tahẽkana Jisu Mạsi dhạrti re hijuḱ reaḱ. Jisue janamen são sãote goṭa Jirusalem naṅgraha do sonotena. Jirusalem naṅgraha do sarhao ocoyena Jisu Raje janamen iạte. Ar noṅkate nạbi ko hotete roṛlen katha sạriaḱ ena baṅ ma “ Noako joto do hoeakana jemon nạbi mocate Probhui roṛlet́aḱ purạuḱ, oneye menlet́, ńelpe kũạ̃riyić doe bhạrti hoṛmoḱa, ar mit́ṭen koṛa gidrạe janamea, Ar uniaḱ ńutum do Immanuel ko dohoetaea” (Mathae 1: 23 kạli).

Jisu Mạsiaḱ niạ rạskạ janam sombat do ańjom kate aboaḱ ontor do uni lạgit́ jhić ae jạruṛ tabona, Uni do aboaḱ ontor re heć kateye bosotoḱa. Ona iạte aboaḱ ontor do tear jạruṛa Jisue tahẽ daṛeaḱ ṭhại leka sostore meneda “ Ote mit́ṭen hoḱhoić reaḱ aṛaṅ; Hãhãkarre Probhu reaḱ hor tear kataepe; khaṅkarre aboren Isor lạgit́ mit́ṭenḍahar mit́ saope” ( Jesaya 40: 3 kạli). Aboren Jisu do ạḍi reṅgeć dosare gại – goṛa nandawarey janamlena, ar hõ ạḍi haron selet́ kurus kaṭ re jiwiye alaeket́a. Uni doe baḍae kan tahẽkana nonkatege gujuḱ hoyoḱ taea. Jisuaḱ gujuḱ okte uni do thoṛae jirạuḱa onkan ṭhại hõ bạnuḱ taea cet́ leka aće janamen leka. Haire Israyel jạtko jihudi jạtko tinạḱ ko chaṭchaṭoḱ kan tahẽna Jisuaḱ jiwi hatao lạgit́. Uni do sanam haron kosṭo sahao kate gujuḱe sikạrena. Uni do abo kại khon bańcaobon lạgit́e goćena ente uni do dhạrtiren hoṛ koaḱ mon pherao lạgit́e hećlena. Uni do abo sanamkoe dulạṛet́ bona. Nit Jisu Mạsiaḱ niạ janam din re dela abo do apnaraḱ ontorre bo ṭhạiae ma; jemon kại khon bańcaobon ńamma.




Sim Hopon

Mit́ din mit́ṭen kạṭić macha sim hopon ać gogo tuluć gudṛi khone oḍoṅ ena. Oḍoṅ torage sim kisạṛ samaṅre tiṅgu akankin ńam kedea. Khange sim eṅga do aćren hopone metadea “ nui do alaṅ ren mạlik kanae. Jãhãtinregei hoho am nui ṭhenem dạṛ edea. Ente nuiaḱ dayatege bańcao menaḱlaṅa”. Sim hopone roṛ ruạṛadea “ ṭhikgea”. Sim kisạṛ do unkin khudie eraḱkina. Ar unkin  do khot́ – khot́, ciạṕ – ciạṕ ate jojomkin lagaoena. Inạ tayom sim hopon ar sim eṅgat do barhete daṛankin oḍokena. Dãṛã dãṛãte samaṅre mit́ṭen pukhrikin ńamkeda. Ać gogoe menkeda – “ E beṭa noa do pukhri kana. Pukhri re do alogem pheḍoḱa, baṅ khan dom unum gojoḱa”. Sim hopone menkeda – “ ṭhikgea”. Hors en idiyena. Ar sim eṅgat do aema lekan sikhạuna aćren hopone cet́adea. Ar sim hopon hõ jotoaḱge lutur kiṛbit́ kateye ańjomeda. Baṅgei ạṛisoḱ kana. Jãhãnaḱgei ńeloḱ met́ lonḍo – lonḍo kateye ńeleda.

Ente niạge pạhil dhom gudṛi barhei oḍoḱ akana. Hoṛ aṛere menaḱ hạrić – pạsir jomaḱ cet́ leka jom lagaḱa, sim eṅgat do aćren hopone cet́ adea. Metadeai – “ Pạhil re nonkam paskaya, adom joma”. Sim hopone menkeda “ ṭhikgea”. Hante nate dãṛã baṛae re koyoḱ baṛae jokheć sạṅgińre mit́ṭen biṛ gajaṛ kin ńam keda. Sim eṅgat doe menkeda – “ Hanem ńeńelkan ona do bir kana, onḍe do aema lekan jojom janwar menaḱkoa. Maṭ maṭ onḍe alom boloḱa. Baṅkhan do jom re hõ ko jom megea. Sim hopon do bohoḱ mit́ aṛe koce kateye menkeda ṭhikgea. Aḍepaseren aema sim hopon mit́ tuluć ko gateḱ kan tahẽkana. Mit́ ghạṛi tayom jhogṛaḱ ko ehoṕena. Khange sim eṅgat aćren hopone metadea – ar hankum ńelet́ko kan jhogṛaḱ kanko onko leka alom jhogṛaḱa. Bạṛić hopon tuluć hõ hõ alom gateḱa. Baṅkhan am hõ paseć onko leka bạṛićaḱ em cet́a. Sim hopone menkeda ṭhikgea. Pạchim seć siń candoe unumoḱ kan tahẽkana ar araḱgey ńeloḱ kana. Aćka ge gajaṛ khon toyoko raḱ got́ keda hukka hua. Ać gogoe menkeda dela usạrate baṅkhan toyo doko jom laṅa. Sim hopone menkeda dela.

Sikhạuna

Abo do aboren gidrạ kạṭićre cet́ leka bon cet́ akoa. Onkageko hara buruḱa. Ente kạṭić re jãhãnaḱ gebo ńel cet́ akoa, ona geko pạtiạuḱa. Mit́ṭen katha menaḱa “ loha jokhon leher tahẽna, un jokheć amaḱ sana leka goṛon em em daṛeaḱa. Loha keṭeć lenkhan amaḱ sana leka goṛon bam em daṛeaḱa. Cet́ leka kạṭić akana onkage tahẽna. Ar hõ bon ńela sim jãhãnaḱge paska kateko joma onkage abo hõ kạmi kate jom lagao abona. Sim eṅgat jemon aćren hopone metadea sim kisạṛ batao lạgit́ onkage abo hõ aboren gidrạ ko bon meta koma – Isor bataoe lạgit́.




HAHAṚA

Hahaṛa janam tae

Hahaṛa kạmi tae

Hahaṛa gujuḱ tae

Hahaṛa beret́ tae.

Ạḍi maraṅ hoṛ kanae

Ạḍi maraṅ daṛe tae

Ạḍi maraṅ daya tae

Ạḍi maraṅ dulạṛ tae.

Dhạrti teye hećena

Manwa lạgit́e alayena

Miridos mayam joroena

Puruchun kạmi purạuena.

Hoṛ ńutumteye nindhạuena

Hoṛ ńutumteye nacarena

Hoṛ ńutumteye dukena

Hoṛ ńutumte jione alaekeda.

Okoyaḱ noa hahaṛa dulạṛ?

Okoyaḱ noa hahaṛa kạmi?

Okoyaḱ noa hahaṛa katha?

Uniaḱ ńutum Jisu Mạsi!




Mitṭen Lelha Ṭuạr Koṛa

Sedaere, kathae, mit́ṭen ṭuạr koṛae tahẽ̠kana. Ado̠ bại bạite uni gidrạ do̠e hara idiyena; me̠nkhan jãhãnaḱ kạmi eman se̠nte do̠ ḍhere lelhagea. Mit́ dhao eṅgate kulikedea, Henda go̠, ińaḱ bapla do̠ hoe akana se̠ baṅ? Eṅgat do̠e metadea, Amaḱ bapla do̠, bạbu, gidrạre hoe akantama phalna atore. Ado̠ uni koṛa do̠e me̠nket́a, De̠n go̠, sạtu sambarạńme, pańja ạguyeạń. Ado̠ uni eṅgatte̠t́ do̠e sạtu sambaradea. Ado̠e calaoena; calaḱ calaḱteye pańja ńamket́a bạhu oṛaḱ, ar onko do̠ jãwãe gomke me̠nteko ataṅ daramkedea, arko peṛa baṛakedea khub leka. Ar tayo̠mteye pe̠ṛa bhagaoen khan do̠e metat́koa, Calaḱaliń, bidạkạlińpe. Ado̠ko bidạkat́kina. Uni koṛa do̠ lahateye oḍokena, ar uni kuṛi do̠ ạḍi tayo̠m. Ado̠ uni koṛa do̠ mit́ṭen dare buṭạre duṛuṕkateye tạṅgi akadea, are ńe̠l daramedea. Ar uni kuṛi do̠ dustur lekako sindur go̠t́adea. Ar cạndire jo̠ro̠ṅ jo̠ro̠ṅ sindur ńe̠lket́te uni koṛa do̠e me̠nket́a, Bạhu me̠nte mań idiyede, me̠nkhan bo̠ho̠ḱ paṛaḱentae do̠; nui do̠e gujuḱa, bae bańcaoḱa; bạń do̠ho̠yea, nui do̠ń bo̠do̠lea.

Ona takrege mit́ṭen ho̠ṛ ona ho̠rte mit́ṭen ḍaṅgrae idiye kan tahẽ̠kana. Khangeye metadea, Dini ho, nui ḍaṅgra do̠ imạńme, nui iń do̠ń emama. Uni ho̠ṛ hõ̠e kusiyena. Ado̠ uni ḍaṅgrae hataokedea. Ado̠ calaḱ calaḱte mit́ṭen ḍạḍi lekae ńamket́a, ar o̠nḍe̠ye jirạu ńõ̠ḱena; khange uni ḍaṅgra do̠ dustur lekae aḍoyet́ kana. Ado̠ uni koṛa do̠ uni ḍaṅgrae be̠ṅge̠t́ae kana are me̠nket́a, Iń bạhu do̠ bo̠ho̠ḱ paṛaḱentaea, onateń bo̠do̠lkedea, ar nui hõ̠ nitoḱ do̠ lać bo̠go̠ćentaea, o̠ho̠e bańcaolena; nui hõ̠e gujuḱgea, bạń do̠ho̠yea nui hõ̠. Onakoe mo̠ne̠joṅ tak khange mit́ ho̠ṛ ona ho̠rteye hijuḱ kana, mit́ṭen me̠ro̠me idiye kana. Khangeye metae kana, Henda ho, nui me̠ro̠mem e̠mkoḱa? Nui ḍaṅgrań emama. Uni ho̠ṛ do̠ ạḍiye kusiyena. Khange uni me̠ro̠me hataokedea, ar ḍaṅgrae emadea. Ado̠ calaḱ calaḱte mit́ṭen gaḍae ńamket́a, ar o̠nḍe̠ do̠ jo̠m lạgit́e duṛuṕena, cet́ko co̠ṅko kol akawade nạihạr khon, ado̠e jo̠jo̠m kana, ar me̠ro̠m do̠e to̠l akadea. Ado̠e jo̠jo̠m kan tuluć uni me̠ro̠me be̠ṅge̠t́ae kana, ać cet́ leka mocae laṛaoet́a, me̠ro̠m hõ̠ akoaḱ dustur lekae pạḱgur kana. Khane me̠nket́a, Nui me̠ro̠m do̠ ya, ińe besaoiń kan do̠, bań do̠ho̠yea. Ado̠e jo̠m baṛaket́teye jirạu akana. Ińạḱ  khange ho̠ṛ mit́ṭen konḍhae idiyet́a. Khangeye metadea, E̠ ho, ona konḍha imạńme, iń do̠ me̠ro̠m iń emama. Khange uni ho̠ṛ do̠ konḍha bo̠do̠l me̠ro̠me ńamkedete ạḍiye rạskạyena. Khange ado̠e calao idiyena ar oṛaḱe tioḱket́a.

Ado̠ ạḍi rạskạte konḍhae ge̠t́ket́a, ar aćgeye utui lạgit́ karahere bhoraokate khange khube jolaḱ kana; tayo̠mte ona do̠ le̠yen khan ona do̠ se̠ṅge̠l tạpiste khub khad he̠ḍe̠jok kana. Ado̠ uni koṛae me̠net́a, Ạijo, iń do̠ me̠ro̠m se̠ celeye mitạń kana, onateye bo̠d bodaoạń kana. Arhõ̠e jol jolaḱ kana, ar onka khad khadge he̠ḍe̠joḱ kana. Khane me̠nket́a, Alom bo̠d bodaoḱa, baṅkhan iń tawaḱ ge̠jermea. Me̠nkhan tinạḱe jolaḱ kan, unạḱge onka saḍe kana. Ado̠ edrete racateye kuṭuṅ oḍokket́a, are tawaḱ ge̠je̠rket́a, are me̠nket́a, Ma nitoḱ do̠ bo̠d bodaoḱme. Ado̠ uni koṛaren eṅgat jo̠to̠ uniaḱ katha ańjo̠mte ar ona kạmi ńe̠lte ạḍiye mo̠n dukena, are metae kana, Cekate, bạbu, unạḱ do̠m lelhawa? Cet́ lekatem ạsuloḱa? Ado̠ tahẽn tahẽnte hoṛo iroḱ din tioḱena. Ar uni koṛa do̠ cet́ kạmi hõ̠ bae baḍaea, cekate hoṛo hõ̠ko ira ona hõ̠ bae baḍaea. Ado̠ uniren eṅgat do̠e metadea, Do bạbu, datro̠m idite hoṛo iroḱ calaḱme. Khange uni koṛa do̠ datro̠m saṕkate hoṛo khe̠tteye calaoena, ar datro̠m do̠ hoṛo budạ ṭhene do̠ho̠ket́a, are me̠nket́a, Ma khub iroḱtalaṅme; iń do̠ dakań ạguia oṛaḱ khon.

Ona me̠nkateye calaoena oṛaḱte. Ado̠ eṅgat do̠e kulikedea, Tinạḱ e̠m irket́a, bạbu? Uni do̠e me̠nket́a, Datro̠mgeń me̠n oṭo akawadea, khub leka iroḱtalaṅme, dakań ạguitalaṅa; de̠n bar bakhra daka imạńme, datro̠m jạnić re̠ṅge̠ćedea, calao go̠doḱạń. Khange uniaḱ katha leka eṇgat do̠ bar bakhrae emadeteye calaoena. Ado̠ se̠nkateye ńe̠lket́a, baṅ ir akana, enkage menaḱa. Ado̠e me̠nket́a, baṅ do̠ teheń do̠e ruạḱ kan, ona iạte baṅ iroḱ kan. Khange datro̠m saṕkateye tunumket́ do̠ lo̠lo̠ kan, ado̠e me̠nket́a, Uh, ruạḱ kantege bae irlaḱa. Ado̠e me̠nket́a, Cekateye bogeḱa? Ado̠ mit́ṭene hudisket́a, Baberte pạsikate kũireń ãṛgoea, pase̠ye bogeyenge. Sạrige datro̠m baberte pạsikate kũireye ãṛgoket́a; ado̠ daḱre topoyen khan do̠ reaṛena; ado̠e me̠nket́a, Nit do̠e bogeyena; e̠nte lo̠lo̠ do̠ cabayena, reaṛ kanae. Ona thoṛa din tayo̠mte eṅgatte̠t́e ruạyena, khange ado̠ disạ he̠ćadea, baṇma, Mit́ dhao datro̠me ruạyenre iń do̠ kũireń ãṛgoket́a are bogeyena, to̠be̠ nitoḱ nui hõ̠ń onkale khan do̠ pase̠ dhorageye bogeḱa. Ona me̠nkate eṅgatte̠t́ ho̠ṭo̠ḱre pạsikedete kũireye ãṛgokedea. Khange uni eṅgat do̠e pạsikedeteye go̠ćena; are o̠r rakaṕkedere uni do̠e isiṛ akat́a. Khangeye me̠n go̠t́ket́a, Nitoḱ iń go do̠e bogeyenteye landawạń kana. Ado̠ o̠r rakaṕkateye ńe̠lkede do̠e go̠ć akan.

Khange me̠nket́a, Ho̠rko ma akoren go̠ć ho̠ṛ gaḍateko idikoa, iń do̠ okateń idiyea? Ho, iń do̠ buruteń idiyea. Ado̠ mit́ṭen  pạṭiạteye po̠ṭo̠mkedea, are he̠rme̠t́kedea, ar buruteye mohnḍayena.Ado̠e calao idiḱ kana; calaḱ calaḱte  ho̠rre tinre co̠ṅ eṅgatte̠t́ do̠e bujurena, ar uni do̠ e̠ke̠n pạṭiạte̠t́ge burureye giḍi oṭokat́a. Khane ruạṛ hijuḱ kana, ar ho̠rre eṅgatte̠t́e ńe̠lkedea, ado̠e me̠nket́a, O̠ko̠e ren buḍhi ho̠ṛ co̠e go̠ćente no̠nḍe̠ do̠ko giḍi akade, jạnić toyo eman nãhãḱko jo̠mea; cedaḱ co̠ṇ no̠nḍe̠ do̠ko giḍi akade? Iń go̠ hana buruteń idi oṭokade. Ado̠ bạgiadeteye ruạṛena oṛaḱte.

Source: Santal Folk Tales