Bagdah Farm re EPZ Bond Reaḱ Dạbi

Gaibandha, Gobindoganj upạjilạ reaḱ Sahebgonj Bagdah Farm re ạ̃k khamar reaḱ hạlmạl jumire EPZ benao kamihora ko bond khạtir santal ko mit́ teṅgo daram bạisi ko hoe ocokeda. Calaoena Sunibar (13 November) tikin okte Sahebgonj bagdah Farm bhumi punrudhar songram committee koaḱ baondoboste Gobindagonj – Dinajpur ṭotha reaḱ upạjilạ kaṭamoṛ re noa do̠ hoyena.

Songram committee ren sabha mukhiạ Dr. Philimon Baskey aḱ ạḱyurte noa bạisire sawaliạ (bokta) hisabte katha ko roṛkeda, committee ren mukhiạ Hazi Nurul Islam, Sadharon sompadok Rezzul Korim Master, Ạdibạsi Baṅgali Songhoti Porisod Upạjilạ bibhag ren convener Sowpon Sekh, Ạdibạsi ạyurić Prisila Murmu, Committee ren são goṛoić Somapadok Sufol Hembrom, Pea santal ko gur ocoakan, noa mamla rey bạdi akan Thomas Hembrom hõ seṭere tahẽkana.

Niạ lahare hõ Madarpur, Joypurpaṛa, Sahebgonj selet́ aema ṭoṭhako re baba hoṛ  ar maejiu ko jhạnḍi, Benar ante mit́te gãota kate ho̠ho̠ se̠ ko michil keda.

Mit́ṭen cạtur mo̠ho̠l EPZ benao ńutumte jumi do̠kho̠l hatao reaḱko kurumuṭuieda. Onkoaḱ nonkan be̠ beạṛić kạmiko birudre do̠ teṅgo daram hoyoḱa. Noa jumire EPZ je̠no aloko benao daṛeaḱ.




Meskoć

                                         Meskoć

Aema din hoyen re hõ rogi do̠ bae mońjoḱ kana. Ona iạte arhõ ḍaktor ṭhene senena-

Rogi: Cet́ kho̠bo̠r amaḱ mo̠lho̠m ma bae kạmiet́ kan do̠?

Ḍaktor: Cet́em me̠net́ kana, bae kạmia cedaḱ? Thik lekam lagaoet́ kana to̠.

Rogi: Hẽ, ḍaktor Saheb.

Ḍaktor: Mo̠lho̠m do̠ okrem lagao akada?

Rogi: So̠ dare re.

Ḍaktor: So̠ dare re do̠ cedaḱ?

Rogi: Am ge co̠m me̠nakat́, Oka jaegarem tạkić akana onḍege lagaome.

 




Ludgi Mạ̃iaḱ Kurumuṭu Ar Boge Cạlcolon

Ludgi mạ̃itako do ạḍi reṅgeć ar nacar-geako. Eṅgat apat hõ Ludgi ạḍikin dulạṛea, ente sadher biṭi kantạkinae. Menkhan ać go aćge ạḍi bhage maejiu kante Ludgi jaoge boge aḱ seće uskurea. Ludgi hõ ać goaḱ sana senoaḱ lạgit́ ạḍiye kurumuṭuia. Ar oṛaḱ kạmi begor ạcu bhorsate uduṛ dhupuṛe chuṭạuḱa. Reṅgeć hoṛ kanteko eṅgat apat dokin nalha tumạla, ać do daka utui isin aroetakoa, Setaḱ do aṛaḱ sakam baṛge ar kulhi mucạt́ bir khone hunạr ạguia.

Menkhan ako atoren eṭaḱ kuṛiko skul calaḱ ńelkote monre ạḍitet́e hae haeoḱa, ente mõńjge puthi sileṭ saṕkate ar roḱ nạkićkateko senoḱ hijuḱa. Mit́ din Ludgi mạ̃i do mẽt́ daḱ jorok tuluć ać goe metae kana, E go, iń hõ onko Lupsi dạiteko sãote skul kolkạńme. Eṅgattet́ sadher biṭiaḱ bhabna ńelteye hạruṕkedea, ar ako atoren sor peṛa ṭhen khon mare oṛeć oṛeć puthiko ar sileṭko koeadea. Ado dosar hiloḱ khon skulte calaḱe ehoṕena.

Menkhan oṛaḱre hećkate hõ enkage uduṛ dhupuṛ ać goe kạmi goṛoaea thạri bạṭi mańjao, daḱ ạgu, isin aro sudhạge. Uphạṅ jokheće jirạuḱa ar gapa lạgit́ aćaḱ paṛhaoe sapṛaoa.

Menkhan budtae do ạḍi laser. Bae ạdại bạdạioḱa. Thoṛa dintege silại kạmi hõ ạḍitet́e cat́ket́a. Sẽṛayenre hõ enkage ać go goṛoae lạgit́ uṛum suṛume kạmia: bae ạruń pạruńoḱa. Oṛaḱ kạmi jãhãṭaḱ bae jutlere ać goe nisṛạule khan bae usạt́a, bae moc moco hapekoḱa;  bickom artet́geye sontoroḱa ar mon lagaokate sapha kạḱmi sanayea. Hạni oṛaḱ nui oṛaḱ ajare baṛae hõ baṅataea.

Ona iạte inạ atoren ar aḍe pase atorenko Ludgi mạ̃iaḱ mone monete ạḍitet́ko sarhaoea.




Teheń Kho̠n Secondary School Certificate (SSC) Biḍạu Do̠ Ehoṕena

Teheń kho̠n goṭa disạmre SSC biḍạu ehoṕena. Niạ biḍạu do̠ darakan 23 November mucạdoḱa. Jao sermage February cando reaḱ pạhil hapta noa biḍạu ehoṕ baṛaḱ re hõ, ko̠ro̠na mãhãmạri khạtir amdaj mit́ serma tala kho̠n sikhnạt gãotako bond tahẽkante niạ dhao do̠ okte nạpitre bidạu hatao baṅ hoeakana.

Niạ dhao reaḱ biḍạu do̠ khaṭo sylebas te hoyogoḱ kana. Biḍạu do̠ mit́ ghonṭa tala hạbić hoyoḱa. Pea bisoi cetanre bidạu do̠ hoyogoḱ kana. Noa ko bisoi reaḱ pholaphol se̠ result cetanre mullayon kate biḍạu reaḱ jo̠ do̠ so̠do̠roḱa.




Huḍińaḱ Alom Neṅghaoa

Mit́ṭen casa hoṛ aćren koṛa gidrạ sãote mit́ṭen bilạn ṭạnḍiye paromet́ tahẽkana. Unre uni koṛa do mit́ṭen nal kuṭrại ńel ńam got́ket́a, are men got́ket́a “ Noḱõe baba, mitṭen nal kuṭrạ”. Apattet́ do uni koṛaye metadea, “ Ma beṭa ona do halaṅme ar am ṭhen dohokaḱme”.

Menkhan uni koṛa doe menket́a “ ona kuṭrạ bae halaṅlet́a. Khange apattet́ do hape hapete ona nal kuṭrại halaṅket́a, ar aćaḱ aṅgrop buglireye bhoraoket́a. Mit́ṭen atokin tioḱket́a, ona atore mit́ṭen kamare tahẽkana. Apattet́ do ona mẽṛhẽt́ kuṭrạ uni kamar bar poesateye ạkrińadea. Ona poesate do eae goṭeć ạḍi sebel joye kirińket́a. Onḍe khon ona ṭạnḍi ṭạnḍitegekin sen idiyena. Bogeteye setoṅket́a, umuloḱ lạgit́ dare se oṛaḱ hõ bạnuḱaneć, ar daḱ hõ bạnuḱaneć, uni koṛa do loraoḱ kan lekae ạikạuket́a.

Koṛa do ać baba tayom tayomtegeye sen idiḱ kan tahẽkana. Khange apattet́ do mit́ṭen jo hape hapete bugli khone oḍokket́a, ar otreye ńugot́kat́a. Uni koṛa do ạḍi usạraye eṅgot́ got́ena, ar onae halaṅ jomket́a. Sen idiḱ tulućge ackage arhõ mit́ṭen joe ńurgot́kat́a. Ona hõ ot khon halaṅkateye jomket́a.

Apat́ do onkage mimit́ goṭećkate aćren hopon pohrek  otre onako joe ńuradea, are halaṅ caba ocokedea. Khange apat do muluć muluće landaket́a, ar aćren hopone metadea; “ Henda bạbu, enaṅ do ona nal kuṭrạ halaṅ lạgit́ mit́ dhao eṅgodoḱ hõ bacom rebenlen. Unre eṅgot́katem halaṅle khan, noḱõe eae dhao do ohoń eṅgot́ ocolema. Ma bujhạume beṭa ar hudisme”.




Corpoṭ Gun Khon Cetaoḱ

Taṛo do ạḍi corpoṭ koṛa kanae. Uni do janwarko bebạṛiće harkhetkoa. Mit́ din uni do kulhi pinḍạre duṛuṕkate matkom laṭheye jojomkan tahẽkana, ar mit́ṭeć bes cikạ̃ṛ macha hopon pãeṛae saṕ akat́ tahẽkana, jojom kan jojomkan, ać khon thoṛa pharak ńõḱre mit́ṭen setae ńel ńamkedea. Uni seta doe burum akan tahẽkana. Taṛo do setae leh lehadea. Leh lehade tora seta do ạḍi coṭkare beret́ got́ena, ar canḍbol ṭheṛe ṭhepe ṭhepeate lujuṅ lujuṅ uni ṭhene dạṛ idi got́keda. Taṛo do huḍuhuḍuć matkom laṭhe tire dohokate uni seć tiye tiạrket́a, seta do ona aste ạḍi usạra onḍeye sen sor got́ena. Senen tora uni koṛa do aćaḱ pãeṛate uni seta ạḍi garte nạthureye piṭạukedea.

Uni bạpuṛić seta do bacha, haso jalate kạ̃i kạ̃iye raḱket́a, ar kubuṅ kubuṅ onḍe khone dạṛket́a. Ar taṛo do onkae ńelkede khan kheṭe kheṭeye landaket́a.Taṛo ać talaba do ona tamasa pharaḱ khone ńeńelkan tahẽkana. Ar uni do setawaḱ dosa ar Taṛoaḱ corpoṭ kạmi ńelte ạḍi baṅ ṭhike ạikạuket́a, ar Taṛo boge sikhạuna emaye goṭawana. Khan uni do Taṛoe hohoadea, are kuli-kedea, “ Henda Taṛo poesam hataoa?” Taṛo do usạrae mengot́ket́a. “ Hẽ tala ba, emạń khanem ente”. Khan uni do mit́ sikạ poesa saṕkate uni seć tiye tiạrket́a. Taṛo hõ ạḍi rạskạkate ti tiạrkateye ataṅgot́ket́a. Ataṅ torage Taṛo ać tala ba do mit́ṭeć mat́ chit́kiṛićte  caraṭ marte tiye dalkedea. Taṛo do haso jalate ti irci ircite ạḍi ãṭe aḍraokeda.

Khan ać talaba doe menket́a. “ Am do uni bạpuṛić seta ạuṛiaḱtem dalkedete, iń hõń dalket́mea. Teheń khon disạime, seta hõ am hasoket́me leka hasokogea. Ar tis hõ onka alom colona.




CASA

Casa do ko casa

Phosol ko ubjạo,

Casa re bon asoḱ

Jomaḱ ko jogaṛ abon.

Casa babon nisṛạuko

Disạm ren gorob kanko,

Casa kạmi baṅ kạṭića

Onate alobon lajaḱ.




Ne̠shõ Junior School Certificate (JSC) Biḍạu Do̠ Baṅ Hoyoḱa

Ko̠ro̠na virus karonaḱte Prathomik Somaponi biḍạu leka ne̠s do̠ Junior School Certificate (JSC) biḍạu hõ baṅ hoyoḱa. Hola calaoen Moṅgolbar (09 November) Anto: Sikkha board somonoy Sub- Committee ren sabha mukhiạ ar Dhaka Sikkha board ren Chairman Professor Nehal Ahmed tạkianḱ suhi akat́ mit́ dhạrwaḱ talate noa khobor kin baḍae ocokeda.

Noa re me̠n akana, ko̠ro̠na poristhiti khạtir 2021 serma reaḱ JSC biḍạu baṅ hatao reaḱ goṭa hoe akana. Niạ̣ hạl halot okte nij nij sikhnạt thãonako rege bo̠cho̠r mucạt reaḱ bidạu ar assignment hotete pạthuạ gidrạko mullayon kateḱ cetan kelas se are aḱ kelas reko rakaṕ ocoḱa. Noa karonaḱte darakan 6 kho̠n 13 November bhitrite JSC pạthuạ gidrạkoaḱ form purun lạgit́ batlaoe e̠m akada Anto-sikhnạt board.

Tumạl- Bd-pratidin




Santalkoaḱ Ạricạli

Santal hoṛ koaḱ ạricạli

Sanam jạti khon ạḍi soros,

Sereń duraṅ ar eneć sogoe

Sanam jạti khon ạḍi rạskạ.

Horoḱ- bandi ar sajsaṕṛao

Sanam jạti khon ạḍi napae,

Jom ńu ar isin basaṅ

Sanam jạti khon ạḍi sebel.

Man manot ar dulạṛ sodor

Sanam jạti khon ạḍi sabasi,

Pal porob ar bapla bihạ

Sanam jạti khon ạḍi begar.

Sạgại hoho ar roṛ landa

Sanam jạti khon ạḍi soṛom,

Santal hoṛ koaḱ ạricạli

Alobon at́ ocoe somaj khonaṅ.

Saṕ dohoe mabon joto kote

Jogao joton mabon gharońj kore,

Santal hoṛ koaḱ ạri- cạli

Sanam jạti khon ạḍi soros.




Bo̠cho̠r Reaḱ Pạhilrege Nãwã Puthiko Ńama Pạthuạ Ko

Sikhnạt Montri Dipu Moni do̠e baḍae ocokeda, Darakan serma se̠ bo̠cho̠r reaḱ pạhilrege pạṭhuạ gidrạ ko do̠ okte nạpitre nãwã puthiko ńama. Calaoen bo̠cho̠r lekage nia dhao hõ oloḱ paṛhaoḱ kan mimit́ pạṭhuạ gidrạko nãwã puthi ko emakoa seko ńama.

Ko̠ro̠na mãhãmạri okte talate hõ noa kurumuṭu do̠le calao idiet́ kana. Enre hõ As me̠naḱa, jao serma leka niạ dhao hõ pạṭhuạ gidrako talare puthi em hạtiń kạmi hora ko do̠ napaete hoe purạuḱa.

Tumạl:Bss news