Maraṅ Din

Nijum ńindạ kãṛãṅ ńut

Arhõ reaṛ rabaṅ

Ḍigḍigạuen dhạrti puri

Ańjomoḱ sereń aṛaṅ

Sereń ate dutko lạiyet́

Seṭeren bańcaoḱ din

Bochor mucạt́ seṭerena

Rạskạ maraṅ din.

Laṅga hoṛmo manwa joto

Jạpit́ kan do ạḍi

Reaṛ rabaṅ guti koma

Meneḱ ko bathan ṭạnḍi,

Acka bathan marsalena

Gutiko botorena

Dutko lạiyet́ jisuaḱ janam

Maraṅ din seṭerena.

Purub disom gonok ponḍet

Ontor pereć ạkil

Ńel kedako acka teheń

Ḍigḍigạuḱ kan ipil,

Ponḍetko guni ńam keda

Nawa raje janamen

Dhạrti re hećen suluk

Manwako kusiyen

Joseph, mạriạm soṅge kate

Betlehem kin seṭeren

Bhạrti hoṛmo mạriạmaḱ hõ

Duṛuṕ dinge tiạḱen

Nandware jisui janamena

Meṭao lạgit́ kại rin

Rạskayenako dhạrti manwa

Seṭerena maraṅ din.




Jatiyo Bissobiddaloy Re Honors Dosar Bo̠rso̠ Reaḱ Bidạu Do̠ 29 January Eho̠bo̠ḱa

Jatiyo Bissobiddaloy re 2020 serma reaḱ Honors Dosar Bo̠rso̠ ren pạṭhuạ koaḱ (Niyomito, Oniyomito ar Grade Unnoyon) bidạu do̠ darakan 29 January eho̠bo̠ḱa. Hapta reaḱ chuṭi se̠ Sarkari chuṭi chaḍa din hiloḱ setaḱ 9 baja kho̠n bidạu do̠ eho̠bo̠ḱa. Ar darakan serma reaḱ 15 March biḍạu do̠ mucạdoḱa.

Inạ begor hõ 2020 serma reaḱ Honors Tesar bo̠rso̠ ren pạṭhuạ koaḱ biḍạu hõ darakan serma reaḱ 26 February eho̠bo̠ḱa ar 27 March bidạu do̠ mucạdoḱa. Noa biḍạu reaḱ Somoysuci Bissobiddaloy reaḱ website (www.nu.ac.bd) re e̠m akana. Hola (8 December) Budhbar ńindạ Bissobiddaloy reaḱ mit́ ḍhạrwạḱ talate noa  kho̠bo̠r do̠ baḍae oco akana.  




Meskoć

                                          Meskoć

Operation lahare rogi adisạ ko reaḱ karo̠ntet́:

Diagnostic center re nurse hatao reaḱ interview hoyoḱ kana-

Kukli ić: Operation lahare rogi do̠ cedaḱko adisạ koa?

Bidạu emoḱić: Je̠mon rogi ko operation bako cet́ daṛeaḱ, Sir.

Kukli ić: Cet́em menkeda! Nonko ạuṛi- pạthạuṛi katha okarem cet́keda?

Bidạu emoḱić: Ạuṛi- pạthạuṛi do̠ baṅ Sir, ekal sạri katha kana.

Kukli ić: Me̠nkhan onate aleaḱ metaḱme Ḍaktar koaḱ  lab do̠ cet́ ?

Bidạu emoḱić: Sir, rogi judi aćge operatione cet́ lekhan tahole ar apekoaḱ do̠ jạruṛ baṅ hoyoḱa – bam bujhạuleda?

 




Jo̠lha Jạtiaḱ Gam

Mit́ṭen jo̠lha do̠ ato atote sado̠m kirińe dãṛã baṛae kan tahẽkana; oṛaḱ oṛaḱe kuliyet́koa, Henda ho, sado̠m ho̠po̠npe ạkrińkoa? Din hiloḱ onkageye kulikoa. Ado̠ mit́ṭeć oṛaḱreko metadea, Sado̠m ho̠po̠n do̠ bạnuḱkotalea, sado̠m bele menaḱa. Ado̠ ko̠eko lạgit́e bo̠lo̠yena, metako kanae, De̠n ona sado̠m belege imạńpe. Ado̠ onko ho̠ṛ do̠ mit́ṭen bora bora konḍhako tioḱ akat́ tahẽkana; ona konḍhako oḍoṅadea, arko metae kana, Ne̠ noa bele do̠ sado̠maḱ kana, pichạuṛire ghẽ̠ṭme khub kajakte, baṅkhanem paskaoa; gaṛhao bele kana, ar okare hõ̠ alom do̠ho̠ baṛaea; baṅkhan sado̠m ho̠po̠n busạḱkateye dạṛa. To̠be̠ inạ katha ańjo̠mkate uni jo̠lha do̠ konḍha jo̠ go̠ḱkateye mohnḍayena; ać do̠e me̠nket́a, Sado̠m bele kangea jạnić. Ạḍi ãṭe̠ rạskạyena, ho̠rre jãhãekoko kuliyde kana, Cet́em moṭraket́a ho? Ado̠e metako kana, Sado̠m bele kana. Ado̠ko metae kana, Henda ho, sado̠m do̠ko belea? Unreye metako kana, Bako beleyet́tegeko ho̠po̠no̠ḱ kan khan, cekateko bạḍoḱ kana to̠be̠? Inạko ro̠ṛ baṛakategeye paro̠moḱ kana, ar onko ho̠ṛ do̠ko landawae kana.

Calaḱ calaḱte mit́ṭeć birteye bo̠lo̠yena; ona moṭra do̠ho̠kate racate lạgit́e duṛuṕ akana; oka se̠n khon co̠ṅ mit́ṭen toyo do̠ he̠ćente ona moṭra do̠e ji baṛayet́ tahẽkana; ona konḍha do̠ do̠ho̠e jo̠khe̠nrege posaḱ akana; ado̠ racate khon beret́kateye ńe̠lket́ posaḱ akan, ar o̠nḍe̠ khonge mit́ṭen toyoe dạṛket́a. Ado̠ uni jo̠lha do̠e me̠nket́a, Pase̠ć sado̠m ho̠po̠ngeye dạṛket́tiń. Ạḍi ãṭe̠ uh uhket́a are hahawae kana teṅgo ocoye lạgit́; onka me̠nkateye lagakedea, me̠nkhan baṅgeye tioḱ daṛeae kana, sara dine khudạukedere hõ̠ bae bataolet́a, ḍher ńindạ hạbiće khudạukedere hõ̠ bae saṕ daṛeadea. Oṛaḱte ruạṛ jo̠khe̠n do̠ khube ńindạyena; ho̠rre kombṛoko ńamkedea, ado̠ko metae kana, O̠ko̠e kanam ho? Unre uni ho̠ṛ do̠e me̠nket́a, ińge ho, peṛa ho̠ṛ. Ado̠ko metae kana, Okatem se̠nlena ho? Unre ar hõ̠e me̠nket́a E̠ho, mit́ṭeć sado̠m ho̠po̠niń khudạuede tahẽkana. Ado̠ko metae kana, Okarem ńamledea? Ado̠e lạiat́koa. Belegeń kirińlet́a. Ado̠ko metadea, Cele belem kirińlet́a? Ado̠e metat́koa, Sado̠m bele kirińkateń ạguyet́́ tahẽkana, racate me̠nte noa barren do̠ho̠let́a, unrege busạḱenteye dạṛket́a. Ado̠ unreko metadea, arko dhomkaokedea, Dhur boka, sado̠m do̠ko belea? Uni jo̠lhae ro̠ṛ ruạṛket́a, Bele baṅ khanko cekaea. Ado̠ko bujhạuadea, Sado̠m do̠ baṅko belea, e̠ṛe̠ket́meako, dela allele idimea. Ado̠e me̠nket́a, Okatepe idińa?  Metadeako, Sado̠m kombṛo. Me̠nkhan bae pạtiạuḱ kana; metako kanae, Okarepe ńawańa? Ado̠ko metae kana, Dela se̠, ale tuluć gateḱme, tinạḱ sado̠mem cekakoa.

Ado̠ uni ho̠ṛe me̠nket́a, Acha, delabon. Ado̠ko calaoena mit́ṭen kisạ̃ṛ oṛaḱre kombṛoe lạgit́; dealko maḱ bhugạḱket́a, arko metadea, Do̠, bo̠lo̠ḱme ar bhage bhage jinis ạguime. Ado̠e bo̠lo̠yen khan uni jo̠lha do̠ mit́ṭeć haṭaḱe ńam oḍokket́a are metako kana, Nõ̠ḱõ̠e. Ado̠ onko do̠ bại bạiteko khae kho̠ae kana, Noa do̠ bhage jinis kana? Do, arhõ bo̠lo̠ḱme, khub bhạri jinis ạguim. Uni jo̠lha do̠ se̠n ruạṛkate janteye ạguket́a, are metako kana, Nõ̠ḱõ̠e. Ado̠ onkoko metae kana, Dhut lelha, to̠be̠rege enan do̠ko e̠ṛe̠let́mea. Noa do̠ bhạri jinis kana? Noa ma jante kan; do arhõ bo̠lo̠ḱme ark hub sapha jinis ạguime. Uni do̠e bo̠lo̠yente ṭukućre dakae ńamket́a, ar ona daka do̠ haḍ baḍe ạgulet́a. Unre ona oṛaḱren ho̠ṛko disạkedea, arko laga oḍokkedea. Onko kombṛo ma jo̠to̠ko dạṛket́a, uni do̠ko ńir bạgiadea; tayo̠m tayo̠mte, Hape̠ ho, hape̠ ho, me̠nkateye dạṛ idiyet́a; laga tioḱket́koae. Ado̠ko metae kana, Am do̠ bale gatemea, bhage bhage jinis bam oḍoket́a. Ado̠e metako kana, Acha nit do̠ń oḍok aḍoena. Ado̠ onae me̠nket́khan do̠ko gatekedea. Ado̠ mit́ṭeć raj oṛaḱteko calaoena kombṛo; o̠nḍe hõ̠ dealko la bhugạḱket́a, ado̠ unigeko bo̠lo̠ ocokedea, khange bo̠lo̠kate janteye oḍoḱket́a are metako kana, Nõ̠ḱõ̠e ho, bhạri jinis do̠ baṅ kana. Ado̠ko metae kana, Huṭ, am do̠ baṅle gatemea; enana hõ̠ jantegem oḍoṅat́lea ar nit hõ̠, me̠n dạṛme ale ṭhen khon do̠. Ado̠e metat́koa, Acha nit do̠ bhage jinisgeń ạguia.

Bo̠lo̠kate mit́ṭen ḍhulkiye ńamket́a, ar ona ru ruteye oḍokena onko ṭhen; ado̠ onkoko manayede kana, metae kanako, Alom ruia, baṅkhanle disạia. Ado̠ko metae kana, Noa do̠ cedaḱem ạguket́a? Noa do̠bo joma? Ado̠ uni ho̠ṛe me̠nket́a, To̠be̠ khan cet́ iń ạguia? Dela bon jo̠to̠ ho̠ṛgebon bo̠lo̠ḱa. Ado̠ uni do̠e lahayen takoa, ạyur aderket́koae; ać do̠ mit́ṭen kandhare tumdaḱe ńamket́a ar rurui dhurạuena are ho̠ho̠ako kana, Nõ̠ḱõ̠e ho, bhage jinisiń ńamket́a. E̠nre hõ̠ uni rajaḱ oṛaḱren ho̠ṛ do̠ bako disạyet́a; onko kombṛoko modern mit́ ho̠ṛ se̠nkate uni ho̠ṛe manaye kana, khae kho̠ekateye metae kana, Alom ruia, baṅkhanko saṕbona. Khange uni lamo̠ṭ ho̠ṛ do̠ ạḍi ńindạ hoeyenkhan re̠ṅge̠ćkedea. Rajren mit́ṭen mahrae tahẽkana; uni mahrae do̠ toa duhạukate ać ṭhengeye basaṅ do̠ho̠ akat́ tahẽkana; uni ho̠ṛ do̠ mahrae gitić oṛaḱteye bo̠lo̠yena; ńe̠lket́ae, mit́ kara toa culhạreko conda akat́a; caole ńamket́te ona toareye khadleket́a, dakae isinket́a, jo̠mket́ae. Mahra tikin do̠ haṛam buḍhi parko̠mrekin gitić akan tahẽkana; ado̠ uni maejiu do̠ aćaḱ tire bo̠ho̠ḱe lade akat́taea bạlis leka, ar ti talka do̠ ataṅ akan leka ńe̠loḱ kana; uni lamoṭ ho̠ṛ do̠e hudisket́a, pase nui ạimại do̠ ińge dakae ko̠eyeń kan. Khange ona tiregeye loadea lo̠lo̠ daka. Uni ạimại do̠e lo̠yen khane ńir beret́ena, are  kạumạuket́a; khange jo̠to̠ kombṛoko dạṛket́a, ar ać do̠, pạcri bhitrire busuṕ cake tahẽkana, ona co̠ṭreye de̠ćena; kombṛo do̠ cet́ hõ̠ bako idilet́a.

Uni ho̠ṛ do̠ busuṕ co̠ṭrege luṭuḱ luṭuḱe gitić aṅgaḱ kana; setaḱ jo̠khe̠n oḍokoḱ lạgit́e asbasaoena; khangeko ńamkedea arko ho̠ho̠ket́a, Nũḱũi ho kombṛo. Uni ho̠ṛ do̠e me̠nket́a, Baṅ ho, kombṛo do̠ń baṅ kana. Onko ho̠ṛ do̠ko me̠nket́a, Ma ho to̠le ma ar dale ma! Uni ho̠ṛ do̠e ro̠ṛ ruạṛket́a, Alope daleńa, alope to̠leńa, iń do̠ kombṛo do̠ń baṅ kana; kombṛo bo̠ro̠ṅko he̠ćlen tahẽkana, onkogeko ạguledińa. Ado̠ko metae kana, Kombṛo m baṅ kan khan cekatem gatelena? Me̠nket́ae, Iń do̠ sado̠m kirińiń he̠ćlena, unre kombṛoko ńamkidińa, arko metadińa, Delale gatemea. Khange eskarenteń he̠ć aḍoyena onko sãote; ado̠ko metań kana, De̠ kombṛole idimea, bogeń he̠ćen, baṅkhan ape oṛaḱ reaḱ jinis do̠ sanamko idi cabaketapea. Raj hõ̠ko pạtiạuena, metae kanako, Sạrige, bhage am re̠ṅge̠ćtem dakaket́te kombṛom lagaket́koa. Unreye me̠nket́a, Hẽ̠ e̠nte tire lo̠lo̠ dakań loadea disạ ocoyea me̠nte; ho̠ho̠le khan ma onko kombṛoko ruhet́kin. Mit́ jaegare nonkagele bo̠lo̠lena, unreń gulmallet́a, unreko ruhet́lidińa, onate niạ dhao do̠ bań ho̠ho̠let́a.

Khange onko rajko me̠nket́a, Acha uḍim bogeket́a, baṅkhan ạḍi utạr jinisko idiketalea, thạri bạṭi, loṭa emanteaḱko, aema jinisko sajaolet́ tahẽkana. Ado̠ko ho̠ho̠adea, Acha dela no̠te̠ge hijuḱme. Mit́ṭen pạcri bhitri se̠nko ho̠ho̠ aderkedea, o̠nḍe̠ye ńe̠lket́koa, aema utạr sado̠mko to̠l akat́koa; ado̠e metako kana, Noko sado̠m do̠pe ạkrińkoa se̠ baṅ? Baṅkhan dini mit́te̠ć imạńpe, tinạḱpe damea? Ado̠ko kulikedea, Tinạḱ ṭaka menaḱtama? Uni ho̠ṛ do̠e me̠nket́a, Pea ṭaka menaḱtińa. Ado̠ko metae kana, Inạḱgetama? Ado̠e metako kana, Hẽ̠, raj, inạḱgetińa; re̠ṅge̠ć ho̠ṛ kạnạń, okareń ńama? Unre raj do̠ bujhạukateko metadea, Acha, baṅle damam kana, ma enkatege idiyem, jãhãeṭaḱgeyem khusiae kan bin damtege idiyem; am iạte e̠nte ạḍi utạr jinis bańcaoentalea, Khange uni jo̠lha do̠ ạḍi khusiyente sado̠me to̠lkedea are tiạḱ oḍoṅkedea.

Tumạl: Santal Folk Tales




Mit́ṭen Koṛawaḱ Alaṅ kin Get́ket́ Taea Barea Maejiu

Bharot re mit́ juạn koṛawaḱ alaṅ kin get́ket́ tae barea maejiu birudre nạlis (ovijog) akana. Pochimboṅgo reaḱ Bolpur re Santiniketon thana reaḱ ṭoṭha re So̠mbar hiloḱ noa ghoṭna ghoṭao akana. Kho̠bo̠r do̠ Anandabazar Potrika reaḱ kana.

20 serma umer ren uni koṛa do̠  (6 December) So̠mbar ńindạ ńũ bunulaḱ (pạurạ- hạnḍi) ghạṭire peṛa hisạbtey calaolena mit́ aḍepase hoṛaḱ oṛaḱte. Onḍege uni koṛawaḱ alaṅko get́ akat́tae doserey ńam kedea ać ren mit́ gate koṛa. Uni koṛa ar aćren gate koṛa mit́ sãotekin tahẽkan re hõ, ghoṭna do̠ ać danȧrege hoyena. Polis noa ghoṭna babotre tojbij ko ehoṕ akada. Me̠nkhan uni koṛawaḱ gharońjren hoṛko ṭhen kho̠n baḍae ńamoḱ kana, unkin banar maejuge oko okote mantar se̠ mạtri ojha baṛaḱạkin. Ona iạtege uni koṛawaḱ alaṅ do̠kin get́ akat́taea.

Uni koṛawaḱ ńutum do̠ Shymai Soren. Bolpur reaḱ Santiniketon thana re menaḱ Fuldanga Santal atore uniaḱ oṛaḱ do̠. So̠mbar ńindạ 8 bajaḱ okte Shymai do̠ aćren gate Mukul são ńũi lạgit́ aḍepaseren hoṛ Haṛam Pak Ṭuḍu aḱ oṛaḱte kin calaoena. Mukul do̠e lạiket́a, ńũi okte uni haṛam são Shymai aḱ katha reṭha reṭhiḱ do̠ hoyentaea.  Inạ mit́ ghạṛi tayom khange Mukul do̠ bahre sen racatey oḍoḱena. Ruạṛ hećkateye ńelkede Shymai do̠ mayamtey jo̠dbo̠dao akan. So̠mbar ńindạ ghoṭna hoyen torage uni koṛa do̠ Bordhoman Haspatal reko idikedea. Me̠nkhan ạḍi bạṛić dosa hoylen khạtir SSKM  Haspatal teko parom kedea.

Me̠nkhan aḍepaseren hoṛko ṭhen kho̠n baḍae ńam akana, gharoń ren hoṛko do̠ ṭaka paesa reaḱ ṭonṭa se̠ okulạn khạtir Kolkata bako ạgu daṛeadea. Onate oṛakteko ruạṛ idikedea.

Tumạl: Korotoa




Isoraḱ Bhor

Alom landaea

Reṅgeć hoṛ ńelte

Alom rạskạḱa

Kisạṛgeam mente

Alom lajaḱa.

Lelhako soṅge ropoṛoḱ

Mit́din hiloḱ cet́korecoṅ

Onkogeko jạruṛoḱ

Beṅget́akome aḍepaseren

Reṅgeć nacar hoṛ

Tobem ńama coṭkhonaṅ

Isoraḱ Bhor.




Manwawaḱ Bańcao

‘Manwawaḱ Bańcao’ – noa do khod reaḱ katha ar gạhirte ganḍoṅjoṅ reaḱ katha hõ kangea. Ente manwa do bon sạdhingere hõ ek do apnarte ar baṅkhan eṭaḱ hoṛ daraete abo do aema lekan tonolre tolakan se bạṛić halotre ńurakan menaḱ bona ar jaoge ona khon bańcaoḱ lạgit́ hõ bon kurumuṭuet́ kangea. Santal hoṛkoaḱ sirjạu kạhnire ńeloḱ kana – Sisijạuić (Ṭhạkur – jiu) do ạdre hasaren hoṛe benaolet́kina. Uni do tinre unkin hasaren hoṛ jiwi emakine monejoṅkan tahẽkana, unrege serma khon siń sadom ãṛgo kate unkin hoṛe lebet́ rạput́ket́kina.—- Abo do bon roṛ baṛaegea ar ńelaḱ hõ kangea, enkathae etohoṕrege bhul hoelen khan se jãhã akoṭ paṛaolen khan – mucạt́ dhạbić ona akoṭ se haron do tahẽngea. Abo Santal hoṛko jiṅgi bhor bańcaoḱ lạgit́ ḍher bon kurumuṭu ạguet́ kana. Menkhan paromen jugre se darakan jãhã hiloḱ manwa hisạbte haron kosṭo khon bańcaoakan se sạdhinakan do ceka bon hoe daṛeaḱ kana?

Noṅka gạhir hudisre paṛaolen khange arhõ disa hijuḱa etohoṕre oka bhul hoeakan—pạhil eṅga apa Pilcu haṛam ar Pilcu buḍhi tinre ạkin eskarkin tahẽkan—‘ Liṭa goṛom do unkin samaṅre upelentey solhawaḱkin tahẽkana jemon hạnḍikin dohoe ar ńũite rạskạkin sulạṅjoṅ. Liṭa goṛom do hạnḍi doho hõe cet́aḱkin tahẽkana.— Noḱõe noṅkate Santal somajre hạnḍi doho ar ńũi ạri do pạhil khonge colena ar jug cetan jug thamgạḍiena. Liṭạ goṛomaḱ noa bạṛić solha – hạnḍi pạurạ doho ar ńũi ạri do Santal somajre tinạḱ nasaoe ạguakada! Mase nit do manwa somajre jug reaḱ khaṛman (standard) lekate Santal somajre noa hạnḍi doho ar ńũi ari do aboaḱ somaj lahantire tinạḱgan goṛoanaḱ hoyoḱ kana, ona do jotoko hudisjoṅ jạruṛ kantabona. Manwawaḱ bańcao babot arhõ hudis ar dhorom sostorko ńellekhan ńeloḱa Sisirjạuić do Pilcu haṛam ar Pilcu buḍhi sirjạu kate ekal haleḍale do bae doholet́kinạ. Sirjạu reaḱ kạhnire ńelogoḱ kana Ṭhạkur jiu do manwako sãoe tahẽkana. Uni do dob ar muskil oktere hoṛe bańcaoakat́koa. Jomaḱ ar hoṛmo daĺpalaḱe kulạuakawat́koa. Ṭhạkur jiu do aćaḱ dhorom horre hoṛko ạyurko lạgit́ jaogeye kurumuṭuakat́a.

Arhõ bon ńelet́ kana. Santal somajre sapo, sạriạu, sạriaḱ, gopoṛo ar dupulạṛ pereć dohoe lạgit́ tinre dhạrtire eṭaḱ hoṛ baṅko tahẽkana un do Pilcu haṛam ar buḍhi ạkinren gidrạko boeha boeha bhitrirekin baplalet́koa. Menkhan tayomte mimit́ goṭenkin pạriskat́koa ar kajakkin baron kat́koa jemon tayom daram ar do mit́ pạrisre aloko baplaḱ. Unkin do noṅkae reaḱ motlob tahẽkan tạkina jemon Hoṛkoaḱ man manot, apnar ạidạri ar somajre dhorom pereć tahẽn. Noa ạri do Hoṛko nit hạbić kajakko manao ạguet́ kana. Tobe hẽ, adom adomko do noa ạri somajre baplaḱ lạgit́ mit́ akoṭ hisạbteko ńelet́ kana ar somoere kaṛgo hõko kaṛgo rạput́eḱ kana. Menek phaelao mon mẽt́te do bako ńelet́ kana – noa ạri Santal somajre koṛa kuṛiko sidhạ ar dhorom horre calaoko lạgit́ tinaḱ goṛoanaḱ hoyoḱ kana mente. Santal hoṛko tinre khoj – Kaman disomreko tahẽkana un do somajre sạriạu ar dhorom horte ruạṛ hijuḱ lạgit́e hohoat́ko tahẽkana. Menek hoṛko uniaḱ hoho baṅko ańjomlet́taea. Enḍeteroṅ Ṭhạkur – Jiu do eken mit́ dhoromić juri – pạri harata buru danderre oko bańcaoḱ reaḱ ạte emat́kinạ ar sanam hoṛko eae siń eae ńindạ seṅgel daḱ ar ḍubạteye goć cabaket́koa. Noṅkan kạhni do baibel puthire Nohawaḱ golpore hõ ńeloḱ kana. Ḍubạ tayomte hõ hoṛko besạdhin jiṅgi ar peṛta, bạṛić bańcao do bako ńamleda.

Sạdhin ar chuṭạ jiṇgi reaḱ aste hoṛko do mit́ disom khon ar mit́ disomteko Oṛaḱ duạrakadako, jumi jaega kate cas basko porton akada. Menkhan jaoge eṭaḱ jạtko daraeteko laga ńir ocoakana. Ar noṅkan kạhni do baibel puthire hõ Israelkoaḱ jiṅgire ńelakana. Menkhan onko do apnaraḱ dhorom ar ạkil gunạḱte dhạrtire do bańcaoko ńamet́ kana. Ar abo hoṛko do apnaraḱ lelha gunạḱte nit hõ bạṛić halotre thạli ṭarhaoakan menaḱ bona. Eden bagwanre Isor do Pilcu haṛam ar Pilcu buḍhi boge bạṛić bujhạu ńamoḱ dare reaḱ jo jome baronlet́kinạ. Menkhan unkin do Saetanaḱ ạnḍićre paṛao kate ona jokin jomket́a. Khan manwawaḱ do boge bạṛić bujhạu bud hećena, jiṅgire haron kosṭo ar gujuḱ lekan sạjại hõ bololena. Tobe Isor do manwa bae bạgi giḍilet́koa. Uni do aḍre aćge ar tayomte manwa jạtko modre Aćren nạbi ar dhorom hoṛkoaḱ mocate aćaḱ kathae lại jạhirakat́a. Aćaḱ dhorom horre manwako calaoko lạgit́ Pilcu haṛam buḍhi okote khon nit dhạiće kurumuṭu ạguet́ kana. Menkhanabo lelhako, aboaḱ ạlbudhạ, becol beonar, nisạ ńũre jạbunakan bạḍai, hiskạ,apnar ruhuṭuhu, bedhorom emanteaḱ bạṛićaḱko gobolre menaḱ bon iạte nạbikoaḱ dhorom sikhạuna ar goyon do sạbittr babon pańja daṛeaḱ kana. Aboaḱ atma bańcao lagit́ do ḍherkate thir doroḱkan menaḱbona.

Enhõ Sisirjạuić do aćaḱ ekraṛ lekate manwako kại khon, duk kosṭo khon bańcaoko ar sạri dhorom hor uduḱako lạgit́ aćren ekaput hopon Jisu Khrisṭ do noa dhạrti puriteye kolkedea. Jisu do dhạrti puriteye hećena, manwako kại khon bańcaoko lạgit́ kurusre asambheṛ kosṭo sahaokateye goć ocoyena. Abo do sạri dhorom hore uduaḱ bona, Uniaḱ goyon ar sikạuna pańjae reaḱe solhawaḱ bona jemon dhạrtire nirạite jiṅgi bon bitạu daṛeaḱ ar tayomte sermapurire sulukre bon tahẽ daṛeaḱ. Nit ado ńeloḱ kana eṭaḱ jạtrenko o apnaraḱ dhorom napaeko pańjaeda. Eden bagwanre baron dare reaḱ jo jom kate oko boge bạṛić bujhạu bud hećakan inạ ạkilge oloḱ paṛhao daraete arhõko baṛhaoeda ar ona beohar kate onko do lahanti horre mohnḍawakan menaḱkoa ar abo Santal hoṛ do cet́ bon cekaet́ kana? Ado noa Maraṅdin aboe disạ ocoet́ bona reṅgeć bạpuṛić halotre Jisu Khrisṭaḱ janam ar ạḍi duk saset sahaokate kurusre gujuḱ do dhạrtiren manwako bańcaoko lạgit́ge hoeakana. Khan Maraṅdinre eken jon ńũ do baṅ bickom bon hudisma aboaḱ bańcao do oka horre ńamoḱa? Aboko do dhạrtiteaḱ, atmateaḱ ar ar aema sentege aodhanoḱ hoyoḱ tabona. Isor do asokaete hoṛkoaḱ atma bańcao lạgit́e   dandoḱ kana. Uni doe khoj kana manwa do jemon sanam lekan bạṛićaḱ, kại ar duk kosṭo khon sahaṛakan bon tahẽn. Ar baṅkhan cet́ dhạrtiteaḱ se atmateaḱ oka bańcaoge abo lạgit́ do bạnuḱa.




Tanorre Ạdibạsi Ko Laga Ńir Reaḱ Ko Kurumuṭuieda

Rajshahi jilạ reaḱ Tanor upạjilạ re ạdibạsi santal hoṛkoaḱ topa thạ̃i jor – jobor dokhol hatao kate oṛaḱ benao, onko ko laga ńir khạtir oṛaḱ- duạr ko raput́, maejiu ar gidrạko dal kate oṛaḱ- duạr jeret́ reaḱ ko dho̠mo̠ḱ akat́koa. Baḍae ńam akana, Upạjilạ reaḱ Badhair union reaḱ je̠l no̠mbo̠r 40 Ekannopur  Goalpaṛa, khotian no̠mbo̠r 217, hal dag no̠mbo̠r 1236, Bhiṭa reaḱ poriman 2 akor 88 so̠to̠ḱ ar khotian no̠mbo̠r 217, dag no̠mbo̠r 1233 sreni bhiṭa, poriman 21 so̠to̠ḱ moṭre 3 akor 10 so̠to̠ḱ.

Onḍe do̠ ạdibạsi santal hoṛkoaḱ topa ṭhạ̃i do̠kho̠l kate oṛaḱe benao akada sollapaṛa ato ren jumi eḱṛe bạṛić hoṛ Durul Huda ren hopon abdul Alim. Aema ṭoṭha ko ren amdaj be̠jaega se̠ tahẽn lạgit́ jaega bạnuḱtako nonkan 30 goṭen gharońj ren hoṛko ṭaṭi – jhạṭite oṛaḱ benao kate girobasoḱ ko ehoṕ akana. Ona jaega cetanre adalot re 144 dhara mamla do̠ bạhi menaḱ akada. Me̠nkhan calaoen (3 December) Sokolbar tikin okte Durul Huda ar uniren saḍge Mozammel, Ershad Ali ar Sumon amdaj 30 goṭen porja bạhini ante, kuḍi, bo̠rlo̠m são aema lekan hạtiar ko ante sapṛao kate 144 dhara rạput́ se̠ bemano̠t kate nana parkan dareko ro̠ho̠e kate jaega do̠kho̠l ar ạdibạsi oṛaḱ duạr ko rạput́ ket́a. Un okte ạdibạsi maejiu do̠ aṭkao ko reaḱ ko kurumuṭuket́ khan onko maejiu ko são ạḍi bạṛić ko beoharket́a, dalket́koa ko ar heo kho̠n gidrạ ko rećkate ko giḍi baṛakat́koa. Ạdibạsi santal ko modre Juel, Maloti ar Suvas Murmu do̠ ạḍepase kho̠bo̠riạ ko bạḍae ocoket́koa, Durul Huda, Milon Mridha ar Mozammel do̠ hoṛkoaḱ oṛaḱ- duạr jeret́ ar kaphon kicrić ko sapṛao do̠ho̠ lạgit́ko dho̠mo̠ḱket́koa.

Inạ chaḍa hõ calaoen Sunibar ạdibạsi hoṛkoaḱ pukhrire hako do̠e cas abad ko lạgit́e aṛaḱket́koa. Un okte Durul ren hopontet́ Sumon onko hoṛko aema lekan be̠ bạrić kathako teye eger ar bo̠to̠r do̠e uduḱat́koa. Ona iạte ạḍi bo̠to̠r re menaḱ koa sanam hoṛko. Un kho̠nge ạdibạsi hoṛko ạḍi haron- kosṭo talate phaka maṭhre jion jiṅgi ko khemaoet́ kana.




Ti Tiạrtam

Aghãṛ cando tiyoḱ lenkhan monre ạikạu Botor,

Reṅgeć nacar hoṛ koaḱ cet́ dosa co hoyoḱ

Niạ reaṛ te him utạroḱ hoṛmo reaṅ jaṅ

Thar tharaoḱ kan goṭa hoṛmo jiwi oḍoṅoḱ kan.

Jaoge noko nacar hoṛko cetan

Duk haron hoe – bharḍu paromoḱkan.

Hiṅsạ bạḍạe bạgi kate dela onko pheḍ re bo

Niạ rabaṅ bo tiṅgo daram.

Ona lạgit́ de amaḱ goṛo ti tiạrtam.




Meskoć

Meskoć

(1)

Biḍạu Re Phel Reaḱ Karontet́:

Baba: Am ma coṅ metaḱ me tahẽn, biḍaurem pas lekhan ḍuluṅ gạḍiń kirińama.

Gidrạ: Hẽ, menlet́geam.

Baba: Enrehõm phel keda! baṅ Paṛhao kate cet́em cekaet́ tahẽkana?

Gidrạ: Cedaḱ, duluṅ gạdi calao iń cet́et́ tahẽkana.

(2)

Cet́lekate ṭaka lekha lekhan bạṛti subitạ:

Ạkhrińić: Nõḱõe, thoṛa ojon re ko̠m nõḱiń emat́mea. Oṛaḱte idi subitạ hoyoḱtama.

Polṭu: Nõḱõe ṭaka.

Ạkhrińić: A re, hako reaḱ dam ma mit́ sãe ṭaka, gel ṭaka cedaḱem emạń kana?

Polṭu: Ṭaka ṭhoṛa kom ńoḱiń emat́mea. Je̠mon lekhare subitạ hoyoḱtam.