Meskoć

Meskoć

Dạṛ Haparao-

Pappu aḱ tire iphone ńelte sãoten gate kuṛitaeye kulikedea-

Gate Kuṛi: Ah, ạḍi napae phone tam! Tinạḱtem kirińket́a?

Pappu: Dạṛ haparaoreń jit́ akan do.

Gate kuṛi: Ạḍi bhage. Ado̠ tinạḱgan hoṛpe dạṛleda?

Pappu: Pea polis, mit́ mobile phone ar iń.




Mit́ṭen Siṅgho̠ Ar Goḍowaḱ Go̠lpo̠

Mit́ din mit́ Siṅgho̠ danderrey jạpit́ akat́ tahẽkana. Ackage mit́ṭen goḍo hopon kilḍo khilḍote Siṅghoaḱ mũrey bo̠lo̠yena. Khange jạpit́ khone ebengo̠t́ena. Ado̠ kajaktey ạchimket́ khan goḍo hopone chiṭkạu oḍokena. Un jokhen Siṅgho̠ do̠ jaṅgate uni hopon goḍo saṕe monejoṅkeda. Ado̠ ekal hopon goḍo bo̠to̠rtey tharbasaoena. Khange ạḍi mãyã, mạhir salaḱe metaekana, alogem daleńa. Maharaj ikạkạńme baṛe. Nonkan din pasećre he̠ć paṛaoḱ, enhiloḱ amaḱ bhạlaire iń jạruṛoḱ.

Uniaḱ katha ańjomte Siṅgho̠ do̠ landawatey menkeda, unạḱ huḍiń macha janwar cet́em go̠ṛo̠ daṛekińa, ma lạime? Do enḍekhan senjoṅme, aṛaḱkat́meạń. Inạ thaoṛadin tayom reaḱ ghoṭna. Siṅgho̠ ackage sikạriwaḱ phãndrey paṛaoena.

Onḍe khonaḱ bańcaoḱ lạgit́ ạḍitet́e aḍraoḱ kana. Ona ańjo̠mte goḍo hopon riạḱ riạḱe dạṛ he̠ćena. Nonkan muskilrey paṛao akan ńelte bhabnayena. Enḍekhan hopon goḍo do̠ aćaḱ ḍaṭate jhạli gegere portonkeda. Mucạt́ dhạbićte Siṅgho̠ onḍe khone rukhiạyena.

Rukhiạ ńamte goḍo hopon johare emadea are metadea, huḍiń macha ńelte ạḍitet́iń nisṛạulet́mea. Ar teheń ińaḱ jiwim bańcao ruạṛkeda. Goḍo hopone memenkana, ńelkedam, o̠ho̠gem pạtiạuạńkan tahẽkana. Menkhan hopon goḍo hõ ame rukhiạ daṛekema. Teheń khonaḱ ińren so̠ro̠s ar dulạṛiạ gate kanam.

Sikhạuna: Huḍiń se kạṭićko o̠ho̠ge nisṛạu jạruṛa. Ente ạtko ńamlere nonkankoge maraṅaḱko kạmi daṛeaḱa.




Meskoć

Meskoć

Mit́ kuṭhiạ hoṛ khobor kago̠jre ḍhạrwạḱ em lạgit́e senena-

Kuṭhiạ hoṛ: E boeha, ạpuńe goćena. Jo̠to̠ khonaḱ huḍiń macha ḍhạrwạḱ so̠do̠rte tinaḱ kạuḍi emoḱ hoyoḱa?

Kạmiạić: Mit́ sae.

Kuṭhiạ hoṛ: Nunạḱgan? Acha, mit́ sae ṭakage nahaḱiń ema. Olme, Rofiq Saheb-e gurena.

Kạmiạić: E mahasoe, kom se kom irạl goṭen akho̠r hoyoḱ jạruṛa.

Kuṭhiạ hoṛ: Ma enḍekhan olme, Rofiq Saheb-e gurena. Mit́ṭen gạḍi hõ ạkhrinoḱa.




Barea Kãṛã Bikhạriwaḱ Go̠lpo̠

Mit́ṭen atore barea kãṛã bikhạri hoṛkin tahẽkana. Bana hoṛge ạkil sećte khaṭo baḍho machagekin tahẽkana. Ado̠ koe baṛae lạgit́ mimit́ atokin daṛankan tahẽkana. Ado̠ enḍekhankin hudis-ganḍonkeda, koe lạgit́ jao hiloḱge so̠ho̠r nagraha senkin calaḱa ar ńindạ do̠ oṛaḱkin ruạṛa.

Khan dosar hiloḱ kathawakat́leka, so̠ho̠r nagrahatekin calaoena. Ado̠ goṭa dinte aemakin koe jarwakeda. Ado̠ ńel ńelte siń marsal danaṅente ńindạ he̠ć seṭerena. Onkin modre mit́ hoṛ do̠ Kaṛaṅ ńutre oṛaḱ ruạṛoḱ lạgit́ ạḍitet́e bhabnayena. Un jokhen eṭaḱ kãṛã do̠e menkeda, alom bhạbita, ińge nahaḱiń idimea. Nonka menkate aćaḱ moṭra kho̠n mit́ṭen mare marsalaḱe oḍoḱkeda. Ado̠ bana hoṛ ti sapaṕkate taṛamkin dhurạuena. Nonka taṛam taṛamte mạilạ daḱte perećakan mit́ nala/ḍobhaḱreiń khańjo̠yena.

Menkhan bana hoṛge paerak bakin baḍaekan tahẽkana. Nala reaṅ daḱ mocare bo̠lo̠yen khan ekal rahamgekin ạikạukeda. Ado̠kin kupuliḱ kana cekate nunạḱ raham daḱ do̠? Paseć dorẽorelaṅ he̠ćakana. Nonḍe kho̠naḱ o̠ho̠laṅ bańcao bo̠te̠ćkoḱa. Nonka men baṛakate ekal riạḱ riạḱ ti-jaṅga phandakin ehoṕena. Ar ạḍi tuṛighuṛi loraoente onḍegekin goć hapeyena.

Sikhạuna: Nawa hidis cintạ sirjạu talate jãhã lekan mũhin muskil kho̠n rukhiạbo ńam daṛekea.




Santal Casa Gujuḱ Lạgit́ Uskur Emoḱićaḱ Bicạr Lạgit́ Manwa Tonol

Rajshahi jilạ reaḱ Godagari thana Nimghuṭu atoren Santal casakin gujuḱ lạgit́ uskur emoḱićaḱ sạjại lạgit́ santal ạdibạsiko manwa tonolkeda.

Hola So̠ko̠lbar (8 April) jatiyo press club samaṅre Utarbongo Adibasi Forum ar Adibasi Santal Fellowship somiti aḱ bo̠ndo̠boste noa manwa tonol hoyena. Un jo̠khen santalko unkin casawaḱ gharońj lạgit́ 50 lakh kạuḍi kate ar ona sãote sanam santal casako nirạite tahẽn babotre sarkar ṭhen nẽhorko dohokeda.

Manwa tonol re Utarbongo Adibasi Forum ren sạdại sompadok Adv. Provat Tudu baḍae ocokeda, Rajshahi, Godagari upạjilạ reaḱ Nimghuṭu atore santal casakin guren Avinath Mardi ar Robi Mardi 25 kaṭha jumire bo̠ro̠ sijinrekin cas-abatet́ tahẽkana.  Rohoe abad akat́ khetre dak hatao lạgit́ ḍip caḱlaoić ṭhen jao hiloḱge ạnạcur baṛaekan tahẽkanakin. Menkhan 10-12 din paro̠m calaḱkana enrehõ daḱ ohogey emakin kana. Enḍekhan cet́ karonaḱte daḱ bạkin ńameda, Sakhawat ṭhen baḍaejoṅkin khojkeda. Un jo̠khen ạḍi bạṛiće ruhet́ket́kina are metat́kina, bạń emawabena daḱ. Okaṭaḱ bisben kiriń akat́, ma abenge jo̠m maṛaṅkaḱben. Ar sạrige baṅkin sahaolet́te biskin jomket́a.

Asami Sakhawat do̠ khemota hoṛkoaḱ tabere menaea mente Porvat Tudu menkeda, noa ghoṭna khạtri dukoḱkan gharońjren hoṛko mamlako menet́ khan, Polisko ạḍitet́ko ḍhilisiliyet́kana. Inạkate aema songoṭhonkoaḱ miljulte Godagari thana polis calaoen 3 April asamiko giripter akadea. Enrehõ bo̠to̠r menaḱa ho̠ḱ bicạrko ńama se baṅa? Onate kho̠jo̠go̠ḱ kanale asami je̠mon sạjạiye ńam. Manwa tonolre eṭaḱ sawaliạko menkeda, nukinaḱ gujuḱ babot tojbij lạgit́te committee bandhao akana. Menkhan ạdibạsi hoṛko modre mit́ gọten hõ baṅko do̠ho akat́koa. Nonkate santalko ạḍitet́ko ḍhilạu seko nisṛạu ocoḱ kana.

Fellowship ren sabha mukhiạ Jotin Marandi aḱ ạḱyurte manwa  tonol Hoe purạuen




Bar Boeha College Rekin Paṛhaoḱ Kana

Rajshahi reaḱ Godagari upạjilạ, Mohonpur union reaḱ Babudang atore mit́ gharońrekin baso̠ḱ kan boeha kuṛi-koṛa mit́ sãote mit́ College rekin paṛhaoḱ kana. Nẽs 2022 sermaren Hsc pạṭhuạ gidrạ Parboti Hasda ar Somochan Hasda. Turui boeha modre nukin bar boeha. Eṅgat-apatkinaḱ ńutum do̠ Manik Hasda ar Bison Tudu. Nito̠ṅ nukin gidrạ Chapainawabgonj Technical and Business Management College rekin oloḱ-paṛhaoḱ kana. Mit́ bidạl Babudang Alor Pathsala rekin paṛhaoḱ kan tahẽkana. Parboti Hasda do̠ aćaḱ tayom daram kukmu cet́ kana mentey nonkae lạiket́a metaḱme oloḱ paṛhaokate mońj mahasoe hoyoḱ reaḱ sana menaḱtaea. Ar onkaleka Somochan Hasda hõ bhage bạjij-bepari hoyoḱa mente baḍae ocokeda. Oloḱ-paṛhao são gharońjre gại-ḍaṅgrakoe jogao jotonet́koa.

Somochan Hasda baḍae ocokeda, Alor Pathsala ren mahasoeko ekal oṛak-duạrakore hećkateko tae-tolaset́ tahẽkana. Jor-joborte skulteko idiyet́ko tahẽkana. Onko mahasoekoaḱ nonkan jhũkte, nunạk dhạbić paṛhaoḱ reaḱ o̠po̠sor ńamena. Arhõ Parboti Hasda do̠ nit kho̠naḱge bin kạuḍite gidrạko private-e paṛhaoet́ko kana.

Nukin banar boeha mit́ sãotekin paṛhaoḱ kana noa do̠ maraṅ bhạg kana mente Babudang Alor Pathsala ren maraṅ mahasoe Ali Uzzaman Nur do̠e menket́a. Prothom alo Trust do̠ Baṅgladisom re nonkan tayom akan jạti-gosṭhiko talare marsal bamber se jhalkao ocoe lạgit́e kạmikana.




Napaete Hoe Purạuena Helmel Sabha-2022

Paromen 3-6 April Chapainawabonj jilạ reaḱ Amnura Mission re mit́ helmel sabha hoe purạuena. Noa Helmel Sabhae saṕṛaoleda Rajshahi circle, BNELC church. Noa helmel sabha re bo̠ho̠ḱ katha tahẽkana, Joh:14:6. Ińge Hortet́ Sạriaḱtet́ ar Jion. Helmel Sabhare amdaj 500 sae cetan hoṛko selet́lena. Ente dhorom katha ańjom lạgit́ BNELC church reaḱ mimit́ ṭhạ̃iren isại hoṛko so̠ho̠t́ seṭerlena.

Helmel sabhare etohoṕ khon mucạt́ din dhạbić ạdi napaete, dhorom salaḱ jion khemao, Isorre jamaṛ akae tahẽn nonkan uskur se udgạu kathako porcarena. Noa upạs dinre kại manwa iạte Jisuaḱ harket-saset dinko disạ reaḱ kathako porcarena. Sạrige helmel sabhare selet́len hoṛko ạḍi daman kathako hemeṭjoṅana. Noa Helmel Sabhare maraṅ peṛa hạsạbte selet́e tahẽkana Rev: Binoy Saur. AG.Church. Ar uni do̠ Helmel Sabha reaḱ aso̠l jos katha cetanre galmaraokeda.

Onka leka sabhare Moṅgol hiloḱ (05 April) ńindạ bises koejoṅ reaḱ bondoboslena. Noa bises koejoṅe ạḱyurkeda Rev: Binoy Saur ar uni sãote BNELC ren seṭerko tahẽkan mimit́ pasṭorko. Helmel Sabhare selet́akan ḍher hoṛge bises koejoṅ ko hataokeda. Ar nonkate probhuaḱ bhorko ataṅjoṅana.

Sabha mucạt́ din Budhbar (6 April) setaḱ 9:00-11:30 baja do̠ Maraṅ Girjạ ar Probhu Kedoḱ hoyena. Noa maraṅ girjạ do̠ Pasṭorko hotete hoe purạuena. Isoraḱ daya-dulạṛ ar Helmelre jarwa akan sanam hoṛkoaḱ goṛo-gopoṛote Sabha do̠ ạḍi mońjte hoyena. Girjạ tayom Rajshahi circle Acting Chairman Robindronath Hembrom do̠ bidạ johar talate Helmel sabhae mucạt́ket́a.    




Biṛi-Sikaṛeṭ Ńute Hoedaṛeaḱ Muskilanaḱ Ko 

Jo̠to̠ hoṛgebon pusṭaua Biṛi-cuṭi do̠ hoṛmo lạgit́ muskilanaḱ kana mente. Noa kakhante hoṛmore nana-parkan rog ńelo̠go̠ḱa. Thamakur lekan jinis bạṛti beohar khạtir Cancer lekan gujuk rog hõ ḍher idiḱkana.

Biṛi ńute Cancer são arhõ ekal high blood pressure ar cholesterol ḍherogo̠ḱ kana. Thamakur jo̠mte hoṛmore mãyãm pasnaoḱ kan sirre dhũạ jarwaḱa, nonkate stroke heart attack hoe daṛeaḱa.

Jaribte ńelo̠go̠ḱ kana, amdaj 34.6 percent sẽṛã metaḱme haratạl hoṛko bạṛtiko ńujoṅ kana. Noa simạ baher ńu kakhante aema lekan rog bihinte jạbunkate bo̠cho̠rre amdaj mit́ karoṛ hoṛko gujuḱ kana. Ar biṛi ńute bo̠cho̠rre amdaj 53 percent hoṛko gujuḱ kana.   

Menkhan paseć ḍher hoṛge babon baḍaea, biṛi ńute mẽt́re muskil he̠ć paṛaoḱa. Ente gobesona meneda, Thamakur dhũạte eyae hajar khon bạṛti chemical sarańjam menaḱ akada. Noa ko modre thoṛa do̠ mẽt́ lạgit́ ạḍitet́ bạṛićanaḱ kangea. Enḍekhan dela thoṛagan bon baḍaelege, biṛi ńute cet́ cet́ muskil dosa hoe daṛekea-

Mẽt́ ro̠ho̠ṛoḱa se mẽt́ daḱ ańjetoḱa-

Hoṛmo reaṅ maraṅ utạr tarantar kana noa mẽt́. Sikaṛeṭ se biṛi dhũạte mẽt́ kho̠n daḱ lekan bo̠stu ekal ańjet́oḱa. Ar nonkate bại bạite mẽt́ ro̠ho̠ṛoḱa. Bạṛtikaete, mẽt́re araḱ dag, mẽt haso se mẽtre nana parkan muskil dosa do̠ he̠ć paṛaoḱa. Noakage calao idilenkhan mit́ okte mẽt marsal ad metaḱme kãṛã reaḱ bo̠to̠r tahẽnoḱa.

Mẽtre chạuni:

Arhõ bạṛti biṛi cuṭi ńute jãhã umerege mẽtre chạuni ńelo̠go̠ḱa. Biṛi ńute mẽtre maraṅ ucạṭ paṛaoḱa. Baḍaekaḱbon, umerte lahalen khange mẽtre chạuni ńelo̠go̠ḱa, menkha biṛi cuṭi ńute hõ jãhã umerrege chạuni hoe daṛeaḱa. Ona iạte sạrige noa khonaḱ pharakre tahẽnge bogea. Enḍekhan nonkan dosare o̠ho̠bon paṛaolena.




Doṅ Sereń

Gate gatelaṅ tahẽkana

Haere ạḍi gatelaṅ tahẽkana,

Ińko jãwãekediń

Am ko jãwãeket́me

Gate mãyã chaḍaoen.

Ne sakam sabme

Gate mãyã re̠t́me

Do ạtu golkam gaḍa daḱre.




The Santals Times reak Sopolha Sabha

Hola Sạnicar (02 April) Chapainawabganj jilạ reaḱ Amnura re The Santals Times  reaḱ mit́ sopolha sabha do̠ hoe purạuena. Sopolha sabha reaḱ aso̠l jo̠stet́ do̠, cet́ lekate noa Santals Times reaḱ lahanti hoekoḱa. Ar santal pạrsi rạkhi jogao jotonre Santals Times lahanti jạruṛ menaḱa. Noakan bisoiko cetanre gapalmarao hoeyena. Noa sopolha sabha kho̠n seṭer akan manotan onoliạ ar mit́bar gãota mukhiạ ko selet́ ko tãhẽkana. Sopolha sabha re selet́akan manaotankodo santali pạrsite ari-cạli ar lakcar jiạṛ dohoe lạgit́ niạ santals times online te chapa sodo̠ro̠ḱ kho̠bo̠r sakam do̠ niạ okte reaḱ dạbi kana menteko lại so̠do̠rkeda.  Ena chaḍa hõ niạ chapa so̠do̠r khobo̠r sakamre jaoge santalite o̠l be̠l kol lạgit́ nehore do̠ho̠ akada santal maraṅ o̠noliạ Mn. Mithusilak Murmu. Unie menkeda abo nit aboren tayom daram piṛhikoren ko lạgit́ mit́ mońj ṭhại babon tear daṛelekhan darakan din re aboren gidrạko do̠ okare akoaḱ o̠lbe̠lko so̠do̠r takoa apnar pạrsite; onate niạ Santals times re jaoge jotoko apnar baḍae se a̠gil hapṛam ko ṭhen kho̠n ańjo̠m ạgoakat́ gam-kudum, ono̠ṛhẽ, nagam ko niạ hotete bon rạkhi jogao kaḱma.

Mn Murmu aḱ niạ katha do jarwa akan sanam ko ko hẽtaoada. Darakan din re nia Santals times re jaoge o̠lbe̠l kol lagit́ santalko menaḱko t̠hae re o̠no̠liạ sãota bandhao rakaṕ reaḱ goṭa nonḍe khon goṭayena. Niạ Santals times online chapa so̠do̠r kho̠bo̠r ko do goṭa dhạrti ren santal ko são eṭaḱ jạt ko okoe ko santali pạrsi ko baḍae joṅ hoṛko.

 Santals Times ar NAGR ren Mukhiạ Stephen Soren niạ online chapa so̠do̠r re sanam ko ṭhen khon jaoge santal somaj reaṅ lahanti, o̠noṛ katha ko ar guṭ katha, santal koaḱ jahan so̠mbat ge dhạrti reaḱ jahan ṭhại kho̠n nonḍebon kol daṛeaḱa. Niạre chapaso̠do̠r kate aboren sanam boeha miserako ńel arko paṛhaote ko baḍae ńama. Nonkate tayom daram piṛhiren ko ṭhen aboaḱ pạrsi bo jiạṛ dohoe tabona.  Niạ chaḍa ho jarwaakan ko sanam mit́ monte jomokate nia ̣ jiạṛ dohoe lạgit́ kami ko got́keda. Sopolha sabhare selet́ko tahẽkana  Rev. Soban Kisku, Mn. Robindronath Hembrom, Mn. Hingu Murmu, Mn. Markus Murmu, Prodip Hembrom, Emmanuel Mardi, Promila Hasda, Sontosh Tudu, Nirola Murmu, Sujonti Murmu, Subhas Baskey são arho onolia ko .