Bagdah Farm Reaḱ Jumire EPZ  Baṅ Hoyoḱ Babo̠t Santal Maejiukoaḱ Bạisi

Gaibandha, Gobindoganj upạjilạ reaḱ Sahebgonj Bagdah Farm reaṅ ạ̃k khamar re goṭawakan jumire EPZ benao rakaṕ babo̠tre bạtila mente Santal maejuiko mit́ bạisiko hoe ocokeda.

Calaoen Sạnicar (28 May) setaḱ 11 baja jokhen Gobindoganj-Dinajpur ạḍepase ṭoṭha Kaṭamoṛ re noa doko hoe ocokeda. Niạ lahare nonkage Santal maejiuko mit́te teṅgo daram bạisiko hoe ocoakada. Unre Gobindogonj-Dinajpur ḍahar Kaṭamoṛ khonaḱ Bagdah bajar goṭa ṭạnḍi ạnucur baṛakate arhõ Kaṭamoṛ reko jarwaena. Noa do eken Sahebgonj bagdah Farm bhumi punrudhar songram committee koaḱ baondobostege manao-ganaoena.

Sahebgonj Bagdah Farm bhumi punrudhar songram committee ren mit́ member Omeda Begum noa bạisi ạyurkeda.  Bạisire selet́akan sawaliạ ko, Prisila Murmu, Olivia Hembrom, Sharmin Tudu, Nomita Tudu, Sufol Hembrom, Antoniyata Hembrom, Momota Hembrom ar Rajmoni Hembrom.

Sawaliạko menket́a, Noa jumi khạtirte pe̠a santal hoṛko goć ocoakan mõṛẽ bo̠cho̠r parom calaḱkan rehõ, teheń hạbićte noare jonoṛao akan celege baṅko giripter akana. Bicạra mente nana parkanko ạṅḍuṅ idiet́ kana. Santalko cetanre bes okoć eḱṛe mamla lade menaḱa. Menkhan noa lạgit́te okoeaḱge cet́ge dạyik bạnuḱanaṅ. Menkhan EPZ ńutumte ulṭạute ale laga giḍikale reaḱ kurumuṭu calaḱkana. Aleren pe̠ santal boeha jumi bańcao khạtir jiwi ko alaelet́a. Arhõ aema hoṛge leḍha arko khoṛda akana. Jạruṛlenre arhõ mãyam̃le jo̠ro̠ea. Enrehõ noa jumire EPZ o̠ho̠gele benao rakaṕ ocokea.

Ona iạte sawaliạko onko pe̠ santal hoṛkoaḱ bicạr, khoi-khoti, luṭpaṭ akan babo̠t eyae dhap dạbiko roṛ rakaṕket́a. Ar onka leka noa dạbi purạu lạgit́te Sarkar ṭhen nehõrko do̠ho̠ket́a.




Cehaona Katha

Bạrsạ oktere serma daḱ ar ḍubạ hoe daṛeaḱa. Ar oka kore daḱ perejoḱ ar ḍubạ hoyoḱ ona jaega kore biń ạḍiko dãṛã baṛaea. Aema oktere oṛaḱte bińko bo̠lo̠ḱa. Onate biń khon bańcaoḱ se rukhiạ ńam lạgit́ Lifebouy sạbun oṛaḱre do̠hokaḱ ạḍige jạruṛ kana. Ente noa Lifebouy sạbun redo Carboxylic Acid se Carbonyl Asid tahena. Ar noa Asid iạte biń baṅko hijuḱa.

Ar baṅkhan Carbonyl Asid bo̠to̠l reaḱ benet́ ocoḱ kate doho lekhan hõ hoyoḱa. Ar baṅkhan noa Carbonyl Acid baṅ tahẽlen khan mungạ ḍạr se rạsun kạṭić kạṭić kuṭrạ kate oṛaḱ goṭa ṭạnḍi ar beṛhaete dohoka hoyoḱa. Enḍekhan nonka kạmi lekhan biń oṛaḱte o̠ho̠geko bo̠lo̠ daṛeaḱa.




Somaj Reaḱ Cehaona Babo̠t Jarwaḱ

Calaoen (27 May 2022) Sokol hiloḱ Koikuṛi Durgapur manḍerre Kolhe talare “Sãota Cehaona” babo̠tre jarwaḱ hoe purạuena. Noa jarwaḱ́ do Tabitha Foundation aḱ goṛo-gopoṛote ạḍi jak jomoḱte hoe purạuena.

Ar niạ jarwaḱre Office seć khonaḱ selet́ko tahẽkana, KOP ren kạmiạko Mn.Subash Baskey- Facilitator, Circle pasṭor Rev.Rajen Soren, Maejiu porcarika Basonti Mardi ar Rumali Hasda.

Noa cehaona babot jarwaḱre gapalmarao bisoe ko tahẽkana-

  1. Manḍer ren sanam biswạsiko mit́te tahẽnoḱ babo̠tre.
  2. Gidrạkoaḱ sikhnạt ar solha kathako babo̠tre.
  3. Sapha-sạphi ar niropon hoṛmo babo̠tre.
  4. Kristan gharońj re koejoṅ reaḱ jạruṛ babo̠tre.



Tabitha Kindergarten School Ren Pạṭhuạ Gidrạkoaḱ Biḍạu Ehoṕena

Chapainawabgonj jilạ, Amnura Mission reaḱ Tabitha Kindergarten School re teheń 26 May Lukhibar setaḱ 8:00 baja khonaḱ pạhil dhap (1st Terminal Examination-2022) biḍạu do ehoṕena. Noa bidạu re Play kelas khon Mõṛẽ aḱ kelas ren pạṭhuạ gidrạ bidạureko selet́ akana.

Ạḍi rạskạ ar jhũk monante sanam pạṭhuạ gidrạko bidạu emoḱ lạgit́te School ko he̠ć seṭerena ar mimit́ gidrạko biḍạureko selet́ena. Nunạḱ Mońj poribes re gidrạko napaete bidạuko emeda.  Ar School ren Mahasoe selet́ akan gidrạko napaeteko ńel arko tạṅkhiet́ko kana. As menaḱ teheń khon mucạt́ din dhạbić jo̠to̠ biḍạu napaete hoe purạuḱa.




Isor Aboe Bhorabon Kana

Khange Bethaniạ pheḍ hạbiće ạyur idiket́koa. Ar aćaḱ tikin tiạr kateye bhorat́koa. Are bhorako kan tulućge onko khone begarena ar sermateye rakab idi ocoyena” (Luk 24:50-51).

Jisu do aćren celako soṅgei tahẽkana. Ar Bethaniạ jaegareko seṭeren khan aćaḱ ti tiạr kate onkoe bhorat́koa. Ar Jisu Mạsi do onko celako bhor em tulućge onko khone begarena ar sermatey rakaṕena.

Abo Isor tuluć jopoṛao bon doholekhan ar uniaḱ hukumbon batao lekhan ar uniaḱ dewa seware bon tahẽlen khan khạṭige Isor doe jotonbona ar jahanaḱge jạruṛabon okte nạpitrey emabona. Ente abo lạgit́ Isoraḱ bhor do tis hõ baṅ cabaḱa, emoḱtege tahẽna. Menkhan Isor okaṭaḱe khjogo̠ḱkan onka babon kạmi lekhan saraṕ-e emabona.

Aboaḱ dạyiḱ kạmi do hoyoḱ kana Baibel re ol akan ạn-ạri baḍae hoyoḱ tabona. Hukum batao hoyoḱ tabona, ar Isor tuluć jopoṛao doho hoyoḱ tabona. Jemo̠n Isoraḱ bhor khon alobon eṛaṅoḱ ma.




Dada Saheb Phalke Film Festival-2022 Siropai ńam keda Dagar Tudu

Sanamko lạgit́ ạḍi rạskạ khobor. Ente Dada Saheb Phalke Festival -2022 siropae ńamkeda Bharot disom puruliạ nagraha ren santal kuṛi Dagar Tudu. Aso̠l ńutum do̠ Dagarmoni Tudu. Uni do Raigonj bidhayok Krisno Kollani  saṕṛao akan Santali film‘Asha’ rey ovinoi (acting) leda. Nunạḱ monje ovinoileda je tinạḱko ńelakat́ sanam hoṛko mạluṅ akana. Ar sạrige noa khạtir so̠ro̠s ovinetri hisạbte bachao ocoyena.  Calaoen May cando reaḱ pạhil tạrik hoe purạuen 12 serma Dada saheb festival re Santali film‘Asha’ re mońj acting ńutumte siropae ńamkeda. 

Noa siropa hameṭjoṅ ńutumte Baṅgladisom ren santalko seć khon hõ tahẽnkana aema aema sarhao ar johar.




Bharot Diso̠m Phuṭboll Khelodiạ Ạyurić e Hoyena Birbhum Ren Santal Kuṛi

Bharot disom reaḱ Birbhum naṅgraha. Ekal ghane ghane Birbhum ren hoṛ Bharot disomren hoṛkoe go̠ro̠bet́ko kana. Nia dhao Birbhum ren mit́ṭen santal kuṛi ona rasṭro ren sanam hoṛkoe rạskạ ocoket́koa. Birbhum Sewṛi reaṅ 1 nombor block re lekha mit́ akan Kaṭaboni atoren Papia Murmu Special Olympic Bharot Unified seć khonaḱ khilạdoḱ lạgit́te ạḍi mońj mit́ṭen ạte ńamkeda.

Ona khon arhõ rạskạ khobor noage, Papia Murmu nia dhao Bharot Unified phuṭboll do̠lren kheloḍiạ ạḱyurić hisabtey bachao akana. Nonkan khoborte disomren hoṛko são jilạren hoṛko ạḍi rạskạko bujhạuet́ kana. Ente Special Olimpic Unified Bharot phut̠boll do̠lren seć khon khilạdre ạte ńamket́ ńutumte uniaḱ atoren sanam hoṛko monre rạskạ capeat́koa. Jaoge mon muruk kateye khilạḍoḱ kana.

Jao hiloḱge aṅga simraḱ mõṛẽ baja beret́kate maṭhrey enejo̠ḱ kana. Ar niạko dinre Bharot reaḱ Special Olympic committee torop khon soros ạḱyurić menteye bachao ńamena. Jilạren Sorbosikha Mission ren Co-ordinator Shukadev Chokroborti baḍae ocokeda, babar goṭen ạyurićkin bachaoena, mit́ṭen do sạdại ar eṭagić do soros utạrić. Rạskạwanaḱ khobor do noage Papia Murmu do soros kheloḍiạ ayuriće hoyena.

Papia Murmu do sadharon gharońjren kuṛi kanae. Apat́et́ do Siblal Murmu. Apat́tet́aḱ mit́ṭen huḍiń macha buluṅ-sunum dokane calaoet́ kana. Ać babawaḱ nonkan kạmitege gharońje ạyuret́ kana. Ar nonkate Aćren kuṛiwaḱ eneć-khilạḍ são são oloḱ paṛhaoḱ hõ calao idiḱ kana. Nit́ uni do Sewṛi Biddasagor college ren pạhil bo̠rso̠rey paṛhaoḱ kana.  

Arhõ bon ńellekhan, Papia Murmu Bharot Unified phuṭboll do̠l seć khon enejoḱ ạt́e ńamakat́ khobor ańjomte Birbhum jilạ prosason jo̠to̠ lekante go̠ro̠ko emaea menteko lại sosorkeda ar johar ko em caladea. Ona rasṭro ren Mukkhomuntri Momota Bondapadhay  hõ Papia Murmu johare emawadea ar Birbhum jilạ ren ạyurko aema lekan eneć-khilạḍ hạtiạr tireko em caladea.




NAGR ren Director aḱ Graduation

21 May 2022 sạnicar Dhaka reaḱ Sa hall room re Asian Access Leadership 2 serma course reaḱ graduation hoypurạuena. Noa Asian Access Leadership course reaḱ bar serma paṛhao pahṭao do̠ ho̠la mucạt́ena. NAGR (National Agency for Green Revolution) ren ạyurić Mn. Stephen Soren do̠  2020 serma kho̠n no̠a course paṛhaoe ehoṕleda ar  napaete niạ sermae  paṛhao purạu keda. Sãota lahanti lagit́ niạ ạyuran  paṛhao do̠ manmi jion re ạḍi lạgti gea. Mn. Stephen Soren do̠ Sãota lanti ar reṅgeć-nacar hoṛko napae te akoaḱ jion jiṅge khemao lạgit́ uskur ar cehaona ko̠ lạgit́  Tabitha Foundation ńutuman mit́ hudiń gaõtae (none government organization) e bandhao rakaṕ keda 2008 serma re ar noate Rajshahi,Chapainawabganj jilạren santal,kolhe ar eṭaḱ jaṭ ko talare lahanti kạmye ehoṕkeda. ar noa do̠ ạd̠i thoṛa din ren ona ṭoṭha ren hoṛko lagit́ bhạlạeanaḱ sãota hoy rakaṕena. Menkhan Mn. Stephen Soren do̠ ar ḍher hoṛko tala ar goṭa diso̠m re kạmi hora pasnao idiy lạ̣git́  arhõ mit́ṭen maraṅ sãotae bandhao keda NAGR (National Agency for Green Revolution) ńutuman ar nit onaren ạyurić (director) hisạbte kạmikana. Noa hotete nit Bangladiso̠m re Santal, kolhe, Mahale ar eṭaḱ jạt ko talare ho manwa jion jiṅgi lahanti ar napae jion khemao babot aeama leknaḱe kạmi kana. Noa kạmi ko do̠ diso̠m reak Rajshahi, Chapainawabgnaj, Naogaon, Dinajpur, Thakurgaon, Gaibandha jilạ reaḱ niṭ akan upojilạ kore hoyoḱ kana. Uniaḱ niạ lahanti kạmire aćaḱ niạ Asian Access Leadership gradution maraṅ goro ar porho anaḱ ge hoyoḱa. Mn.  Soren aḱ niạ ạidạri khatir aćren kạmiạ ar gate peṛa ko ạḍi ko rạskạḱ kana.




Mãyãwanić Hoyoḱ Me

Sonot jiu reaḱ daṛete mimit́ kristan boeha se misera edre ar mon reaḱ haṛhat́ khon bon sapha daṛeaḱa. Khạṭige abo do noa khon sạdhin bo ńama ar onkage abo do mimit́ goṭen Dayaić, Mãyãwanić ar ipikạ hoṛ bon hoe daṛeaḱa.

Sanam hewer haṛhat́ ar raṅgao, edre ar kạumạu ar henosta, sanam dusṭạmi sudhạ ape khon sahaṛakan tahenme; ar ape apere susṭoban, mãyãwan baṛe hoyoḱpe, ar ipikạḱpe, cet́ leka Mạsire Isor hõ apeaḱe ikạitape. Eph 4:31-32




Meskoć

Meskoć

Maraṅ Mahasoe aḱ Dare Khonaḱ Ul Kombṛo kateko Jomket́ Pạṭhuạ Gidrạko

Mahasoe: Holanoḱ ape Principal Mahasoe aḱ oṛaḱ pheḍ ul dare khonaḱ ul pe tioḱ akat́a arpe jom akat́a baṅ se?

Gidrạ: Baco̠ Mahasoe!

Mahasoe: Sạri katha lạipe, tayomteń baḍae ńamlere, College khoniń oḍoḱpea nahaḱ.

Gidrạ: Baco̠ Mahasoe, baṅgele jom akat́a.

Mahasoe: Ńelpe, jo̠to̠ room le tae-tolasa, ape modre jahaeaḱ room re ul jan̄ se cokaḱ tạnić ńamlenre, enḍekhanpe bujhạu boteća.

Gidrạ: Jahan muskilge bạnuḱa Mahasoe, ente jotoge ma bahre rele giḍi maṛaṅakat́.