Kurbạni Eid Ńutumte Eae Mãhã Bank Bond Reaḱ Ḍhạrwạḱ

Daraekan muslim dhorom hoṛkoaḱ kurbạni Eid ńutumte eae mãhã bank reaḱ kạmihorako bond tahẽn kana. Darakan 25 May khon 31 May hạbić disạm reaḱ joto bank bond tahẽna mente Bangladisạm Bank doe baḍae ocoakada

Menkhan kicrić khạnḍuaḱ kạmiạkoaḱ tolop, Bonus ar eṭaḱ topol ko sod lạgit́ kicrić khạnḍuaḱ karkhanare thoṛa begar doho hoe akana. Baṅgladisạm bank reaḱ hukum lekate, kicrić khạnḍuaḱ se silpạ são joṛao akan ṭoṭhare adom adom bank do 25 ar 26 may jhić tahẽna.

Noa chuṭi dinre hoṛkoaḱ londbond calao idiḱ lạgit́ ATM Booth, Internet Banking, ar Mobile Financial survice se MFS lekan digiṭal meḍia ko jao ghuṛi jhić dohoe reaḱ hukumko emkeda. Jạruṛoḱ kạuḍiko em são sãote booth sạbit dohoe reaḱ hõko menakada. Onate Eid reaḱ bajar se ạsul janwarkoaḱ hạṭiạre londbond re ḍher kạuḍi reaḱ jạruṛ paṛaolenkhan, ona são jopoṛao akanko do chuṭi laharege sanamaḱ purạu reaḱ solhako emena.




Eid Chuṭi Babotte Rel Gạḍi Ṭikiṭ Ạkhriń Ehoṕ Akana

Calaoen Budbar khon Eid chuṭi babot ṭikiṭ ạkhriń ehoṕ akana. Daraekan 23 tạrik reaḱ ṭikiṭ do Budbar hiloḱko ạkhriń akada. 24 tạrik renaḱ ṭikiṭ do 14 tạrik ạkhriń akana. Arhõ baḍaeoḱ kana, 25 tạrik reaḱ ṭikiṭ do 15 tạrik, 26 tạrik reaḱ ṭikiṭ do 16 tạrik, ar 27 tạrik reaḱ ṭikiṭ do 17 tạrik ạkhriń akana.

Railway reaḱ goṭa lekate mit́ hoṛ do mit́ dhaoge ṭikiṭe kiriń daṛeaḱa. Ona mit́ dhao ṭikiṭre uni do ponea ason reaḱ ṭikiṭe kiriń ńama. Maraṅre get́ akan ṭikiṭ bạtil okte ṭaka ruạṛ baṅ ńamoḱa. Highcourt reaḱ hukum lekate joto rel gạḍire maejiuko lạgit́ judạ bogi joṛao hoyoḱa. Calaoen Moṅgolbar highcourt reaḱ sunạni lekate noa hukum ko jạri akada.




Ot Baṛge Hundạrko Jãhãtinạḱ Daṛeangeko Hoyoḱma Khas Baṛge Onko Ṭhen Khon Ruạṛ Hatao Hoyoḱa

Ot Baṛge Hunḍạrko jãhãtinạḱ daṛeangeko hoyoḱ khas baṛge onko ṭhen kho̠n ruạṛ hatao hoyoḱa mente baḍae ocokeda Jumi Montri Mizanur Rahman Minu. Uni doe menkeda, khas baṛge ruạṛ hatao ar jumi são jopoṛao akan joto lekan eṭkeṭõṛẽ ar mamlako cabae lạgit́ Jumi Montronaloe ar Ạn Montronaloe miljulte kạmi reaḱkin goṭa akada.

Calaoen Moṅgolbar ạyuṕ okte jilạ prosasok mit́ dupuṛuṕre noa kathae baḍae ocokeda.

Jumi Montri do arhõe baḍae ocokeda, Sarkar do jumi office khon dalal oḍoṅ ocoḱko ar facist amolre dokhol akan khas baṛge ruạṛ reaḱ kạmihorae hatao akada. Ot baṛge hunḍạrko jãhãtinạḱ daṛeanko hoyoḱ khas baṛge onko ṭhen khon ruạṛ hatao hoyoḱa.

Ona okte Jumi Protimontri doe menkeda, niạko dinre sthanio jumi office do soyonkrio hoe akana. Nagorik seba bạṛti lạgit́ sarkar do App, Hotline ar Nagorik seba kendro ehoṕ akada. Seba kạmi hoṛkoaḱ duạr duạr seṭer lạgit́ sthanio sarkar do ḍher aodhaonoḱ jạruṛkantaea.




Baṅgladisạmre Juluḱ Sunum Reaḱ Dam Bạṛti Karonaḱte Jaruṛ Jinisko Reaḱ Dam Hõ Bạṛti Idiyena

April cando talamala oktere sarkar do juluḱ sunum reaḱ dam liṭer re 15-20 ṭaka dhạbiće ḍher akada, ona do nit hõ calaḱkana. Juluḱ sunum reaḱ dam ḍheren são sãote gạḍi-ghõṛã reaḱ khoroć ar jạruṛ jinis reaḱ dam hõ ḍherena.Caole, dạl, cini, bele ar sim reaḱ dam kegire 20-30 ṭaka hạbićko ḍherkeda.

Gạḍi ghõṛã ṭirak ar bhenko reaḱ bhaṛa bahana karonaḱte bạnij-bepariko hõ jinis reaḱ damko ḍherkeda. Inạ chaḍa hõ cas bas kạmire ḍigel beohar khạtirte khoroć ḍher akana. Mit́ lagaote jotowaḱ reaḱ dam ḍheroḱkante kom ae rojgaret́kan hoṛko muskil dosareko paṛao akana.

Sarkare meneda, dhạrti reaḱ bajarre juluḱ sunum reaḱ dam ḍher ar rajariko khạtirte dam bạṛtiyena. May cando hõ laha nenḍa akan damtege sunum ạkhrińoḱa.Upjạu ar jogaṛ jotonre thoṛa ṭonṭa hõ ńeloḱ kana.Juluḱ sunum reaḱ dam bạṛti ar jạruṛ jinisko reaḱ dam bạṛtiyente baṅgladisạm reaḱ orthonitire bạṛić halot ńel ńamoḱ kana. Onate hoṛkoaḱ jion jingi khemaore bạṛić dosa heć paṛao akana.

 

 

 

 

 

 




Bond Akan Kạrkhana Ehoṕ Reaḱ Bạisi

Maraṅ Montri Tareq Rahman do bond akan kạrkhanako babot paṭ ar kicrić khạnḍuạḱ montronaloe ar jopoṛao akanko sãote mit́ bạisi hoe ocokeda. Noa bạisi do Sombar (04 May) setaḱ socibaloe reaḱ Montriporisod bibhag reaḱ Maraṅ montri aḱ daptor re hoyena.

Bạisire selet́ko tahẽkana paṭ ar kicrić khạnḍuaḱ kạrkhana Montronaloe ren Montri Khandakar Abdul Muktadir  ar Protimontri Md.Shariful Alom ar ona são jopoṛao akan eṭaḱko hõ.

Calaoen April candore Montronaloe doe baḍae ocoleda, turui candore turui goṭen sarkari paṭkol ehoboḱa mente.

Inạkate bại bạite bond akan eṭaḱ paṭkol ko hõ ehoṕ se ijạra emoḱ reaḱe baḍae ocoleda paṭ ar kicrić khạnḍuạḱ montri. Sarkaraḱ as menaḱa je, nonkate bạnij-bepar, kiriń-akhriń ḍheroḱa ar kạmi ṭhãonako hõ bạṛti idiḱa.




Kaṭ Baḍohi Ar Mit́ṭen Pajhaṛ Cẽṛẽ Reaḱ Golpo

Mit́din mit́ṭen kaṭ baḍohi kaṭ mamaḱe calaḱkan tahẽkana. Horre ńelkeda, banḍhej hoṛkoaḱ phãndre mit́ṭen Pajhaṛe aṭkao akana. Kaṭ baḍohi do uni pajhaṛe bańcao kedea.

Inạkate kaṭ maḱ lạgit́ mit́ṭen burureye dećena. Kaṭ maḱ tayom tinre latare phedoḱ lạgit́ unre oka sećte latare phedoḱa ona hore hiṛińkeda. Jãhãn upại baṅ ńamkate, uni hoṛ do maraṅ utạr dhirire duṛuṕena ar goṛo ńam lạgit́e koyoḱ horkeda. Ackage uni Pajhaṛ do uni hoṛ ṭhene hećena, one okoe do buru dejoḱ lahae bańcaokede. Khange Pajhaṛ do uni hoṛaḱ ṭupṛi gerkeda are uḍạuena. Onate kaṭ baḍohi doe raṅgaoena.

Ṭupṛi ńam ruạṛ lạgit́te Pajhaṛ tayom tayomte dạṛkeda. Nonkate thoṛa ghạṛić dạṛ tayom latar pheḍoḱ reaḱ hore ńamkeda.

Noa karonte ińaḱ ṭuprim idikeda. “Am dom khojoḱ kan tahẽkana iń do am tayom tayomteń calaḱa ar latar pheḍoḱ horiń ńam ruạṛ daṛeaḱ! Adi aema sarhao, gate.” Kaṭ baḍohi noa katha Pajhaṛe metadea.

Sikhnạt: Bhage kạmi reaḱ jo do jaoge mońjge hoyoḱa.




Daraekana 2026-2027 Serma Renaḱ Budget

Dhạrtire hoyoḱkan lạṛhại ar orthoniti reaḱ bạṛić halot oktere Baṅgladisạm ortho Montri Amir Khasru Mahmud Chowdhury do 2026-2027 serma renaḱ budget emoḱe lạgidoḱkana.

Noa lahare 2005-2006 serma okte boṅga tala akan ortho Montri M.Saifur Rahman do 61 hajar koṭi renaḱ budget-e emleda.

Un oktere hoṛkoaḱ ae-rojgar do tahẽkana 550 ḍolar. Nes amdaj 20 bochor tayom jatio sonsodre budget emoḱ ko lạgidoḱkana BNP sarkar. Ańjomoḱ kana je, noa budget renaḱ poriman 9 lakh koṭi ṭaka. 2024-2025 serma renaḱ hisạb lekate disạmren hoṛkoaḱ ae-rojgar do 2 hajar 820 markin ḍolar.

Niạ oktere disạm sarkaraḱ maraṅ eṭkeṭõṛẽ juluḱ sunum ṭonṭa marao.

-Bank cetan hoṛkoaḱ pạtiạu keṭeć ruạṛ

-Bạnij-bepar napaete ạyur reaḱ.

-Bajar jinisko renaḱ dam kom ocoe.

-Bekar hoṛko lạgit́ kạmi ṭhãona bạṛti.

-Pulis prosason ạn-ạri jut sạbit.

Niạko muskilanaḱ talarehõ sarkar budget emoḱ lạgidoḱ kana. Noa budget do sarkaraḱ 15 nombor budget kana. Baṅgladisạm renaḱ soros utạr budget em renaḱe hukum akada Prodhan Montri Tareq Rahman.

Iran-Israel-Amerika reaḱ lạṛhại karonaḱte goṭa dhạrti reaḱ halot ạḍi muskil dosare menaḱa. Juluḱ sunumko reaḱ dam ḍheroḱ kana. Ona sãote eṭaḱ jinisko renaḱ dam hõ bạṛti calaḱ kana.

Sorto baṅ purạu akat́te rin renaḱ kisti hõko akoṭ akada Antorjatik Mundra tohobil. Noa karonaḱte disạm sarkar ạḍi bhabnare menaea. Nui sarkar cetanre hoṛkoaḱ bhorsa hõ menaḱa je, hoṛkoaḱ jion lahanti lạgit́ alga budgete em daṛeaḱa.




Baṅgladisạmre Paromanobik Bijli Tear Kạmihora Ehoṕena

Calaoen 28 April Moṅgolbar Pabna reaḱ Ishordi ṭoṭha renaḱ Ruppur re paromanobik bijli benao kạmi horako uḍhạukeda. Paromanobik bijli benao lạgit́ jạrurạḱ uranium ader kạmi horako ehoṕ akada. Noa talate Baṅgladisạm do paromano daṛe beohar disạm lekate taṛame ehoṕkeda.

Noa kạmihora ren Incharge Ruhul Kuddus doe baḍae ocoakana, Moṅgolbar siń beṛa 3:00 baja tayom pạhil uniṭre uranium ader ehoṕ akana.

Sabha mukhiạ biggan ar projukti montri Fakir Mahbub Anam Suitch lin kate noa kạihorae uḍhạukeda. Montri doe menkeda uranium ader kạmihora do Baṅgladisạm renaḱ nagamre damanaḱ okte lekate lekhaḱa. Ruppur khon tearoḱkan bijli do eken Pabna do baṅ menkhan goṭa disạm reaḱ orthoniti ar somaj citạre bodola.

Noa sãote joṛao akan mukhiạko do asoḱ kana je, Jotowaḱ jut tahẽlen khan noa bochor renaḱ july cando renaḱ mucạd baṅkhan August candore pạhil uniṭ khon amdaj 300 megawaṭ bijli jatio griḍ re seledoḱa.

Noa prokolpo renaḱ kạmihora lekate 2027 sal renaḱ January khon purạte bijli tear kạmihora ehoboḱa.

12.65 bilion ḍolar khoroć kate benao akan noa prokolpo renaḱ banar uniṭ khon amdaj 2400 megawaṭ bijli tearoḱa. Asoḱ kana je, daraekan dinre Baṅgladisạm do bijli teare teṅgo keṭejoḱa ar bijli reaḱ ṭonṭa do disạm khon cabaḱa.




Bapla Sogoy

Bapla din do nenḍayena

Ato koṛako umjhạuena,

Tinre hijuḱ ona ghạṛi

Sogoy sanakan ghane ghạṛi.

 

Tumdaḱ ṭamak  jomkạo saḍe

Mạndạṛiạ ma  jaṅga laḍe,

Tirio murli ar phet́ banam

Manḍwa latarre koṛa haṛam.

 

Tumdaḱ saḍekan tińdạṇ chop

Eneć kuṛiaḱ hilạuḱ ehoṕ,

Kaṛba ḍabaṅ ḍobe ṭamak

Kuṛiko kosae chamak chamak.

 

Tayom mucạt́re sogoy koṛa

Tiriạu akanko hanko tora,

Ti thayo ar ḍanḍa hilạu

Ńeloḱ kanko ekal milạu.

 

Santal somajre bapla sogoy

Mone jiwiye romoj rijạu,

Akhṛa ehoṕre sereń rãwãḱ

Sogoy koṛawaḱ jhãwãḱ.

 

Bapla sogoyre santal rạskạ

Duk bhabna sanam ikạḱ,

Bul hoṛma thayo ghaňjeṛ

Rạgạu mente hoho pajheṛ.




Uḍhạuena Topa Ṭanḍi Reaḱ Simạ Pạcri Eset́ Kạmihora

29 Tạrik Budbar setaḱ 8 baja Chapainawabgonj reaḱ Amnura Lutheren Mission re santal hoṛkoaḱ Topa tạnḍi simạ pạcri eset́ kạmihora ko uḍhạukeda. Topa tạnḍi eset́ kạmihora komiṭiren sompadok Prodip Hembrom doe baḍae ocoakana, Amnura Lutheren Mission do ạḍi mare Mission kana. Noa Mission Baṅgladisạm phurgạl lahare ehoṕlena ar nonḍe hõ nit 300 cetan hoṛko bosotoḱ kana. Sedae re niạ Mission do mońjge pạcri eset́ tahẽkana. Menkhan nit aema lekan eṭkeṭõṛẽ te niạ pạcri do rạput́ caba akana. Onate niạ do nawate aro ruạṛ kạmihora kana.

Amnura Mission reaḱ Topa tạnḍi simạ pạcri do 465 feet menaḱa; Ona modre pạhil dhapte 165 feet reaḱ simạ pạcri eset́ kạmihora do ehoṕ hoyena ar bại bạite joto hoṛaḱ goṛo gopoṛote sareć kạmi hõ purạuḱa mente asle dohoyeda.

Niạ topa ṭanḍi simạ pạcri eset́ kạmihora uḍhạu kạmihora do Amnura Mission manḍer ren Mạńjhi Haṛam Silip Soren aḱ ạyurte maraṅ peṛa hisạbte seṭere tahẽkana 03 no Jhilim Union Parisod ren Panel Chairman-01 ar 02no.word Member Mohammad Masud Parvej, Bangladesh Northern Evangelical Lutheran Church (BNELC) Trust Board Secretary Hingu Murmu, Amnura Lutheran Mission Church ar topa tạnḍi ạyur lahanti komiṭiren Chairman Josep Hembrom, Secretary Nelson Mardy, Amnura Mission manḍer ren ạyurić David Dhonai Hembrom ar manḍer Member Horidas Hembrom, Amnura Mission juạn club ren chairman Jiheskel Murmu, gãota sompadok Samuel Hembrom selet́ atoren hoṛko.

Niạ topa tạnḍi eset́ kạmihora lahanti do Bangladesh sarkaraḱ TR fund ar ato hoṛaḱ goṛote etohoṕ hoyakana. Niạ do ạḍi maraṅ kạmihora kana ar aema kạuḍi reaḱ jạruṛ menaḱa mente baḍae ocoakan komiṭiren Chairman Silip Soren. Niạ oka goṛo ńamakan onate do eken great beam ar khunṭi reaṅ kạmi hoe purạuḱa. Onate sanam dayawan hoṛko ṭhen goṛo khojoḱ reaṅ nehõrko doho akada.