Jisu Jaeroren Hoponerae Jivet́kedea

Mit́ṭaṅ seḱwa oṛaḱren mukhiạ do Jisu ṭhen hećkate uniaḱ ti jaṅgare giḍiyenteye metadea, Ińren kuṛi gidrạ gujuḱ dạkhil menaea, jãhã lekate senkate tikinem capoae, jemone bańcaoḱ ar jivet́e tahen. Jisu uni tuluće calaoena.

Horre uni seḱwa oṛaḱ mukhiạ reaḱ oṛaḱ khon hećkateko metadea, amren hoponerae goćena. Jisu do apate metadea, Alom botoroḱa, eken pạtiạuḱme. Jisu oṛaḱreye boloyen khan, jotoge raraḱ kane ńelket́koa. Metat́koae, Caḱpe raḱet́ kana? Khange uniren eṅgat apat ar Peter, ar Jakob ar Johan soṅgekate kuṛ̣iye gitić akan ṭhene boloyena, ar gidrạ reaḱ ti saṕkateye metadea, Mạ̃i metam kạnạń, beret́me! Khange uni do beret́ got́enteye dãṛã baṛaket́a. (Mark 5, 22-42.)




Teheń Kho̠n Ehoṕena Jạtiạri Vitamin A plus Ran Jo̠m

Teheń do̠ Sạnicar (15.03.25). Teheń khonge goṭa disomre gidrạ koaḱ jạtiạri Vitamin A Plus ran jom kạmihora do̠ ehoṕena. Noa Vitamin A Plus ran do̠ 6-11 cando umer ren gidrạko ar 12-59 cando umer ren gidrạ ko jo̠m ńama.

Onka leka 6-11 cando umer ren ko do̠ lil ran ar 12-59 cando umer ren do̠ araḱ ran ko ńama. Gidrạre ạndhuạḱ ro̠g ar gidrạ umerre gujuḱ soṅkha ko̠mao lạgit́ge noa Vitamin A Plus ran jo̠m reaḱ kạmihora do̠ calao idiḱ kana. Vitamin A Plus ran jo̠m karonaḱte bochor re bar dhao 98% Vitamin A ran jo̠m iạte Vitamin ‘A’ reaḱ ṭonṭate oka ạnḍhuạ ro̠g ona do̠ 1% khon hõ latar re ko̠m akana ar gidrạkoaḱ gujuḱ soṅkha hõ aema ko̠m akana.

Tumạl: Bangladesh Pratidin




21 lakh gidrạko Vitamin A plus capsule ko ńama

Rajạri Vitamin A Plus’ Capsule em kạmihora do̠ gapa (15.03.2025) din khon goṭa diso̠m re e̠ho̠ṕ akana; Ona reaḱ latar re 22.6 lakh gidrạko ‘Vitamin A Plus’ capsule ko em ocoḱa. Noa capsule do̠ 6 khon 59 cando umer ren gidrạko em ocoḱa, jemon gidrạkoak̕ ạḍi jạruṛok̕ kạmi khon bańcao ar gidrạkoak̕ acka gujuk̕ kom hoyok̕. Mõ̠ṛẽ̠ ge̠l bar 120 hajar gạḍi ạkhriń kendra kore noa gạḍi ạkhriń reaḱ bebosta hoe akana. Sastho Se̠rvice General reaḱ mit́ṭen kho̠bo̠r sakam re̠ menaḱa je, Jilạ, Upazila ar union level re̠ 6-11 cando umạr ren gidrạko lil ar 12-59 cando umạr ren gidrạko araḱ capsule ko emakoa.

Bibhag ren ko meneda, Vitamin A Plus capsule em kạmihora hotete 98% gidrạko bochor re bar dhao Vitamin A ko em ocoḱa, ona iạte Vitamin A reaḱ komjoṅ iạte ạḍi jạsti ko ńel ńam reaḱ ḍhertet́ do 1 pạrsi khon hõ latar re kom akana ar gidrạkoaḱ goć reaḱ ḍhertet́ hõ kom akana. “Noa jitạu dohoe lạgit́ 6-59 cando umer ren sanam gidrạko Vitamin ‘A’ capsule em lạgit́ Rajạri Vitamin ‘A’ Plus Abhiyan calao idiḱ kana.” Gidrạko do̠ ạḍi jạruṛ gea ạḍi jạruṛ gea ạḍi jạruṛ gea ạḍi jạruṛ gea Vitamin A Plus capsule emako lạgit́. Vaccination centre re mit̕ṭen saset̕ kạmiạ se volunteer do̠ capsule reak̕ mo̠ca kạpci te kạṭić kate gidrạ bhitri renak̕ jo̠to̠ jinis jom ocokoa. Gidrạko rạskạte se jor-jorao kate capsule do baṅ em jạruṛa.

Vitamin ‘A’ Plus kạmi hora reaḱ biḍạu lạgit́ kạmi dinre sanam upazila, jilạ ar kendra re 24 ghanta control room do jhić tahena.

-BD News khon Tumạlaḱ




Kạmi

̣Kạmi begorte dhạrtire jãhãn lahanti baṅ hoyoḱa. Begor kạmite moloṅ reaḱ jorte lak ṭaka hoyoḱtama noa do tis hõ alom hudisa. Dhạrti jionre jãhãnaḱgem asoḱ kạmi do lagaoamgea. Apnar hoṛmo bańcao lạgit́ hõ kạmi do lagaoamgea. Kạmi talatege jionre suk-sạnti menaḱa. Ạṛiste jãhãe bań kạmi katei duṛuṕkoḱ uni doe nosṭoḱ gea. Eṭaḱko dos emkate cet́ porho? Okoe hõ abo do bako kạṭić bona. Abo do apnartege nosṭoḱ reaḱ hor bon tearjoṅa. Ạṛiste baṅ kạmikate eken duṛuṕ tahẽlen khan okoe hõ tis hõ jomaḱ se ṭaka-poesa do bako ạgu oṭoabona. Noa dhạrtire reṅgeć orećko geko kạmia ona do tis hõ baṅ hoe daṛeaḱa. Din hiloḱ jomaḱ jogaṛ khạtir kạmi do lagaoakoa ona do besgea. Menkhan okoe koaḱ aema dhon sompod ṭaka menaḱtako se ko kisạ̃ṛge onko hõ kạmi do lagaoakoa. Ṭaka poesa sećte bam ṭonṭaoa, nijaḱ dhon-sompotti bes menaḱtama bickom jãhãn kạmi reaḱ jạruṛ bạnuḱtama noa do tis hõ alom hudisa.

Noḱoe oka ṭaka poesa ar dhon sompotti menaḱtam noako jogaṛ khạtir am apat tinạḱ kạmi lagao akadea noako jãhãtisem hudis akada? Am gharońj, Manḍer se disạm mukhiạm hoe daṛeaḱa, apnar lạgit́ baṅ rehõ gharońjren, manḍerren se disạmren hoṛ lạgit́ kạmi lagaoama. Jãhãe judi eṭaḱ koaḱ dhon sompotti kombṛo kate bańcaoḱ ko kurumuṭui onkoaḱ do kạmi reaḱ jạruṛ bạnuḱtakoa. Sạriaḱ horte jion khemao lạgit́ kạmi do jạruṛ kangea. Sạriaḱ horte tahẽkate bhageaḱ kạmi idime amaḱ duk cabaḱtama. Amaḱ noako kạmiko ńelte aema hoṛ am kạṭić monan hoṛ men kateko nisṛạu daṛeama. Menkhan okoe amko nisṛạuet́me onko ṭhen amaḱ duk hiloḱre mit́ bar poesa koekom ńelkoam am ṭhen khon ko ńir pharakoḱa.

Mit́ṭen reṅgeć hoṛ hamal bojha liạ hoṛ aṛereye duṛuṕakana. Ona bojha tulem goṛoae khan uniaḱ upkạr hoe koḱa. Noa montem meneda tobe bam kạmi daṛeaḱ kana. Amren bhạṅguạ gateko seć koyoḱ kate ona bam kạmi leda. Onko são ạuṛiaḱ khilḍu enećte somoem nosṭoeda. Onko bhạṅguạ gateko seć baṅ koyoḱ kate uni reṅgeć hoṛ amaḱ dulạṛem sodorae khan bhageaḱ em kạmikea. Kami do kạṭić se lạṭu jãhã lekanaḱ kange mon lagao kate kạmime. Onate amaḱ man do baṅ khatoḱtama boroṅ bạṛtiḱtama. Bhạṅguạ gateko lajaote kạmi do alom ạṛisaḱa. Okte reaḱ kạmi okterege kạmi purạu reaḱ kurumuṭuime. Teheńaḱ kạmi gapam kạmia ona do amaḱ monre ṭhạ̃i alom emaḱa. Baṅ khanem eṛe ocoḱa. Somoe reaḱ dam okoeko emet́kan onko do tis hõ bako eṛe Ocoḱa. Okaṭaḱ kạmite am mońj se rạskạm bujhạua onaṭaḱge kạmi me. Am do din hiloḱ jãhãnaḱge ceka lagaoama. Thoṛa thoṛa kate jao sermam kạmile khan kạmi mucạt́re amaḱ kạmi reaḱ porho ńelte amgem hahaṛaḱa.

Kạmi katege tinre ṭaka poesa, suk-sạnti, man manot́ ńamoḱa tobe cedaḱ bam kạmia? Amaḱ jion jiṅgi ạṛiste baṅ ḍhilạu kate okte menaḱre kạmi reaḱ kurumuṭuime. Apnarte tis hõ reṅgeć alom hudisoḱa. Bạṛti dhon sompot do alom lalocaḱa. Amaḱ okaṭaḱ menaḱtam, inạtege jion khemao reaḱ kurumuṭuime mucạt́re porhom ńama.




MIT́ MONOḰ

Pukhri jalapuri gaḍako eman daḱ

Kạṭić kạṭić ṭhoṕ midoḱte ạtu jarwaḱ

Mimit́ goṭeć akhor koge jaoṛaole khan,

Hajar hajar puthiko cet́ baṅ benaoḱ kan!

Mimit́ goṭeć itạko gathao mit́kate

Hapṛaḱ hapṛaḱ dolan hõ benaoḱ kajakte;

Sutạm lekan sobot́ son ḍherao pãk kate

Moṭa moṭa barahi ạḍi keṭećge.

Manwa hoṛmo jaṅ jel mãyãm ar sirkote

Muṭhạn akante onako mit́ akante.

Uć phạnṭillenre oka eskar bam dhej,

Gel hoṛ mit́te do algatem leṭej.

E gidrạko mit́ monoḱ de kurumuṭuipe,

Mit́ mon hạr joṅ lạgit́ ma jhũkoḱpe.




Mit́ṭen Kuṛi Iń Dulạṛkedea-Bargel Mit́ Aḱ Porbo

Dulạṛiạ Gate,

Alom raga, dayakate alom raga. Amaḱ obosthań bujhạu daṛeaḱkangea, khubiń bujhạu daṛeaḱ kana. Botoroḱ reaḱ cet́ jạruṛge bạnuḱtama. Tinre iń am tuluć minạńa tisge alom botoroḱa. Ona ma joto ińaḱge bhul tahẽkan; Ińge galmarao jạruṛ tahẽkantińa. Jãhãnaḱ kulime jạruṛ tahẽkantińa. Menkhan iń hõ tho bạń daṛeada.

Oka enhiloḱ hoyen onako sanamaḱtege ạḍiń bhaṛoyena: cet́ leka iń panterem duṛuṕena, enkathae eken iń lạgit́ge onka do. Onage co sanamaḱmae lạiạdińa katha khon bạṛtige.

Am dom jạdukedińa arhõ as menaḱgetińa. Teheń do cal reaḱ mãt́ sener batako seć baṅ koyoḱkate iń gogo baganreń goṛoadea. Bhaṛote uni hõ tan mane ńelkedińa.

Noage Amren

Pạtiạr gate

 

 

 




Meskoć

Meskoć

Mit́ṭen Bepari ar sardar hoṛaḱ ropoṛ-

Mit́ṭen bepari hoṛ ḍaharte calaḱkan okte sardar hoṛ sãoe ńapamena. Ado bepari do uni hoṛe metae kana, E sardar, noa pauḍar idi me, dam do eken gel (10) ṭaka.

Sardar: Noa pauḍar hatao kateć cet́ hoyoḱa?

Bepari: Oṛaḱ idikate, amaḱ oṛaḱre tinạḱ mũć, tejo, capṛa menaḱko, onko cetanrem chiṭạua, arem ńela cet́ lekan hahaṛa kạmi ema.

Sardar: Bohoḱ bạṛić akantama! Teheń pauḍar idi lekhan gapa lipsṭik ko khojoḱa!




Mit́ṭen Gạ̃ṛĩ Ar Kẽoṭa Aḱ Golpo

Mit́ṭen gaḍare kẽoṭa jhạliko or kan tahẽkana. Mit́ṭen gạ̃ṛĩ do ona gaḍa aṛerege darere duṛuṕ akan tahẽkana, ar onkoaḱ ona jhạli ore ńeńel kan tahẽna. Jãhãn jạruṛ karonaḱte kẽoṭa do jhạli bạgikate thoṛa sạńgiń sećko senena. Onko kẽoṭa ńelte gạ̃ṛĩ hõ hako sasaṕ monadea.

Ado dare khone ãṛgo pheḍena ar jhạli saṕkeda. Khange saṕket́ sãote aćaḱ ti jaṅga do jhạlirege jhạliyentaea. Khan cekate ona jhạli khone chinḍạḱa onkan jãhãn horge bae ńamleda. Ado tinre onko kẽoṭako koyoḱkeda, ńele kanako gạ̃ṛĩ do jhạli oṛeć kana. Nonka hudis ganḍonkate harephare onḍeko sen sorena, ar joto hoṛ mit́te gạ̃ṛĩ ko dalkedete. Ado gạ̃ṛĩ do mon monte duk salaḱ nonkae menkeda,  Ińaḱ kạmi reaḱ jo doń ńamkeda. Ente iń do hako sasaṕ reaḱ cet́ge bạń baḍaea, menkhan cedaḱ, ạuṛiaḱ hećkate jhạliń saṕkeda.




Pheraoḱ Babot Thoṛa Katha

Nãhãḱ jugre ạḍi oprom mit́ṭen ḍhạrwạḱ hoho katha menaḱa, ar ona do hoyoḱ kana “Pheraoḱ me ar pherao me”. Noa do ạḍi jạruṛ kana. Entet́ Pherao ar Pheraoḱ reaḱ ạḍi jạruṛ menaḱa, Pạhilre jạruṛ menaḱa pheraoḱ reaḱ, pạhilre apnar nijtet́ pheraolen khange ạt do hoyoḱa sanamaḱ pheraoḱ reaḱ. Nitoḱ kukli do hoyoḱ kana, oka khon pheraoḱ reaḱ jạruṛa? Se cet́ lekate pherao do hoekoḱa? Sạriaḱ do hoyoḱ kana abo do nitge joto seć khon pheraoḱ reaḱ jạruṛ menaḱtabona. Aboaḱ Raj niti, kạuḍiniti, sãota ạri cạli. Bud Akel, Sikhnạt emanteaḱ metaḱme sanam sećtege pheraoḱ jạruṛ menaḱtabona. Hẽ aboaḱ mon reaḱ pheraoḱ hõ jạruṛ menaḱa. Aboaḱ mon reaḱ pheraoḱ bạnuḱte tinạḱ do dinko parom calaḱ kan disom ar sãotare kisạ̃ṛ ko do kisạ̃ṛ ar reṅgeć ko do reṅgeć geko tahẽn kana. Disom ar sãota reaḱ ạn ạri ko do jotoge tahẽn kana kisạ̃ṛ koaḱ tire, ar onko ṭhen sanamaḱre  jaogeko eṛe ocoḱ kana.

Sãotare juạn koṛa-kuṛiko hõ mońj se bhage jãhãn kạmi lạgit́ dạyik babon goḱet́ kana, juạn ko do bhageaḱ baṅkate hạnḍi-tạṛi, cuṭi-biṛi, gul-gańja, emanteaḱ bạṛić kạmi reko boloḱ kana, ar onkate juạn ko do s̃otako nosṭoeda. Abo bon baḍaea nebetar ren juạn koge darakan din ren sãota, church, disomren ạyur ko do. Menkhan juạnko talare noako gun colon tahẽlen khan sãota, church, disom do tis hõ noko ṭhen khon bhageaḱ do bae as daṛeaḱa, ona iạte juạnkoaḱ jạruṛ menaḱa noako khon pheraoḱ reaḱ, apnar pherao kate eṭaḱko pheraoko reaḱ aboaḱ mon khon noako bạṛić mạilạ se monsubạ baṅ caba akante sãota se abo do nit hõ unạḱ tayomre menaḱbona.

Aboaḱ as akan ṭhạ̃ire babon seṭer daṛeaḱ kana, menkhan nonḍe khon se noako ṭhạ̃i khon oḍoṅ hijuḱ reaḱ upại do cet́ kana? Judi ạn benao kate kạmire ona babon beohar se babon pheraoḱ! Noa do ạḍi aema dhao bon ńel akada abo disom reaḱ soṅbidhante ạḍi keṭeć ạn menaḱa jãhãe esiḍem arećae khan (asid nikkhep) korṭ do am cetanre mit́ṭen maraṅ rae do ema ar ona do “phạsi” onka leka saṅge hoṛ bhitrire cuṭi se biṛiyem ńu lekhan ḍanḍom (Fine) emoḱ reaḱ ạn menaḱa. Ado cet́ unạḱ keṭeć ạn tahẽkate esiḍ areć’, biṛi-cuṭi ńu bond akana? Baṅ bond akana, noako lạgit́ jạruṛ menaḱa apnarte mon bhitri khon pheraoḱ reaḱ.

Abo judi apnarte nit bon ekraṛlen khan bạṛić babon kạmia, bhage se mońj kạmi lạgit́ bon kurumuṭuia, tobe khange abo dobon pherao daṛeaḱa. Menkhan sạri-sạrige pherao lạgit́ aboaḱ ạn (bibek) jagwaroḱa? Delabon noa reaḱ apnartegebon sendraea. 




Goṭa Dhạrti Maejiu Mãhã-2025

Begum Rokeya do 100 serma laha maejiu koaḱ hok lạgit́e lạṛhạilena. Onko do goṭa somaj ar ạri-cạliren ‘mace̱t́’ ko birud re maejiuko sikhnạt́ lạgit́ ko lạṛhạiyena. Uniaḱ maejiukoak̕ ạidạri babot aema lekan ạḍi dam anaḱ kathako uniak̕ aema lekan lekha/olaḱ kore ńam daṛeaḱa. Noa katha do uniak olak onḍe khon paṛhao ko lạgit́ em akana.

Kaji Nozrul Islamaḱ Maejiu Onoliạ reye ol caṛhao akada; adha do maejiu ar adha do herel hoṛe benao akada.

March cando reaḱ 8 tạrik 2025 serma reaḱ Goṭa Dhạrti Maejiu Mãhã reaḱ jos katha do menaḱa; Jegeṭ́ riari maejiu mãhã do jạt-pạt barabari, maejiukọaḱ ạidạri, ar unkoaḱ hok ko lạgit́ lạṛhại reaḱ din kana.

Somaj reaḱ sanam ḍạrkore maejiukoaḱ kạmi do ạḍi maraṅgea, menkhan nit hõ aema ḍạrkore bhenegar ko ńam kana. Noa din do maejiuko sạjại em lạgit́ ar onkoaḱ hok ạidạri lạgit́ cet́et́kanko lạgit́ ko manaoet́ kana. Dhạrti re 8 march hiloḱ jạt́ pạrsi reaḱ maejiukoaḱ din manaoḱ kana, ona do̠ maejiukoaḱ hok ar nạyite ạḍi khaṭo din kana. Noa do eken manao lạgit́ do baṅ kana, menkhan maejiuko lạgit́ ạḍi sạri somaj benao lạgit́ ạḍi jạruṛan hoho kana.

March reaḱ din do Russia reaḱ itihas reaḱ ạḍi jạruṛaḱ kana. 1913 sal reaḱ 23 phạrwạri hiloḱ Russia ren maejiuko do Julian calendar (eṭaḱ jaega kore beohar akan Gregorian calendar reaḱ 8 march sãote jopoṛao) lekate pạhil lạṛhại reaḱ ko lạṛhại lena. Noa do maejiukoaḱ din reaḱ jạṛuṛaḱ lạgit́ mit́ṭen global standard hoyena.

Nonde do maejiu koaḱ ạidạri manao lạgit́ maejiu koaḱ din reaḱ slogan ko menak̕a: “Sạdhin Mahila, Dhạrti Sạdhin “Barbar Hok, Barti Sujog, Barti Bhage!” Daṛe, lạṭu ar daya – sanam jaegare maejiuko manao!”

Jarman reaḱ Somaj Demokratik Pạrti ren ‘Mahila Ofis’ ren ạyurić Clara Zetkin ńutuman mit́ṭen maejiu do ạḍi jạruṛan maejiukoaḱ din reaḱ hudis doe sodor keda. Uni doe meneda, sanam disom re mit́ din – Mahila din – manaoḱ jạruṛa jemon onkoaḱ khoj do purạu daṛeaḱ.

Etohoṕ se Pạhil maejiu mãhã reak̕ kạmi, oka do “Maejiu mãhã” ńutumte baḍaeoḱkan, 28 phọrwari, 1909 hiloḱ New York nagraha re hoelena. Noa do kạmiạko Theresa Malkielaḱ sujại lekate America reaḱ Somaj pạtiạu dol hotete hoelena.

Abo do noako karonte Mahilakoaḱ Cando manaoeda: Dhạrti renak̕ ạḍi daṛean maejiukoaḱ ạḍi jạruṛan kạmi ar ạḍi jạruṛan kạmiko manao lạgit́. Maejiu ar herel hoṛkoaḱ̕ barti hok ạidạri sạbit dohoe lạgit́ okoe ko apnar jion ko em akat́ onko manot ar sạjại em.

1976 khon 1985 sal hạbić Maejiuko lạgit́ United Nations reaḱ 10 bochor do nonkan okte kana oka do maejiuko cetanre ạḍi maraṅ porho hoe daṛeaḱa, jeleka kạmi reaḱ ạidạri, jạt pạrsi reaḱ ạidạri, jạt ạidạri, ar eṭaḱ manwa ạidạri ko reaḱ ạidạri. Noa do 1975 sal reaḱ 15 december hiloḱ 31/136 sạjại hotete ạḍi jạruṛaḱ kạmi ko purạu keda.

2025 serma reaḱ International Mahila Dibos reaḱ motlob do hoyoḱ kana “Sanam maejiu ar kuṛi ko lạgit́: Hok, Barti, Sạdhin. “Noa serma reaḱ motlob do sanamko lạgit́ barti hok, daṛe ar sujog ar mit́ṭen ạḍi jạruṛan ạyur lạgit́ kạmi lạgit́ ko hoho akada okaṭaḱ re okoe hõ tayom seć bako tahena.

Itihas lekate rạṅgao purple do nạyitet́ ar manot reaḱ cinhạ kana, ar niạ okte do maejiukoaḱ rạṅgao lạgit́ beohar hoyoḱ kana.Green do as reaḱ cinhạ kana.Teheń do beṅga rạṅgao do International Mahila Dibos reaḱ rạṅgao kana, ar hạṛiạr rạṅgao sãote joṛao kate, ona do maejiukoaḱ lạṛhại reaḱ cinhạe uduḱet́ kana.

Bangladesom ren Maejiuko (Minoti Murmu, Promila Hasdak, Sumitra Murmu ar Renuka Soren) soṅge katha hoyena santal maejiuko babot; noa Mohila Mãhã babot re roṛ ruạṛ do nonka leka tahẽkana. Sạrige ạḍi jạruṛa jemon maejiu ar herel hoṛ hok ar sadhin reaḱ babot re. Entet́ okte re maejiuko do baku ńamet kana hok ar sadhin do onate jemon noa do barabari ge tãhen. Disom, jatiari, somaj, gharońj lahai lạgit́ do ạḍige jạruṛ barabari hok ar kạmihora.

Nepal disom reaḱ Kathmandu, Birhatnagor ren santal mesera Sushila Murmu ar Kuindi Murmu soṅge jaoge ropoṛ do hoyoḱa social media messenger sećte. Goṭa dhạrti reák noa maejiu mãhã re nokin bana hoṛaḱ katha do hoyoḱ kana je, santal maejiuko ạḍi ko laha ediḱ kana. Nonka ge hok, sadhin ar barabari ạidariko ńam lekhan arhõ santal maejiuko bartiko laha ediḱa.

India reaḱ Jharkhand ren mit́ mesera (Sarmila Soen, Rimmy Marcyla Tudu ar Sarala Murmu) ko hõ mit́ geko lại sodor akada ako disom ren maejiuko babot re. India re santalko ạḍi aṭ ko laha akana, metak ́me disom ren President hạbićte ona oka doko metaḱ kana Indian ren pạhil utarik maraṅ hoṛ do Santal maejiu kanae. Arhõ menaḱa koṛa MP, MLA, government re maraṅ hudạko hameṭ akada.

Onate noa din ạḍi man manot selet́ko manao ganao akada goṭa dhạrti ren maejiuko. Santal maejiuko hõ nonka ge goṭa dhạrtiko pasnaoḱ ma maraṅ maraṅ hudạre kam kaj katet́ santal disom, somaj ato gharońj bon tul rakaṕ ma goṭa dhạrtiren hoṛko ṭhen. Niạ as ar koejoṅ ge tahẽn kana sanam maejiuko lạgit́.