Soman Ote̠tre̠n Ạdibasi Maejiuko kom mạjuriko ńame̠da

Jug Jug Khonaḱge pạṭ kạmi paisa ńamre̠ko eṛe heć akana noa soman otre̠n Ạdibạsi Maejiu kạmiạko. Casbas kạmire̠ herelko são soman te kạmi kate̠ rehõ mạjuri se kạmi paisa do̠ thoṛageko ńam ạgu akada. Enre̠ hõ reṅgeć jalate̠ dinạm ge thoṛa paisate̠ hõko kạmi ạguyet́ kana.

Chapai Sodor upojilạ re̠aḱ Bolṭha atore̠n kolhe hoṛ maejiu Nirạsi Ṭuḍu(44) do̠ 13 serma ume̠r khonge casbas re̠aḱe̠ kạmie̠da, un khonge uni do̠ nonkae ńe̠l ạgueda, niạ ko dinre̠ hoṛo rohoe̠ se ge̠t́ kạmi ko bạnuḱte̠ dare bagwan kore̠ pạṭe̠ kạmieda, onḍe hõ herel kạmiạ kodo dinre̠ 300 sae ko ńameda ar onko Nirạsi tako maejiu kodo 250 ṭaka ko ńameda, menkhan reṅgeć jalate̠ sanamaḱ baḍae kate rehõ kạmi lagawae kana.

Noa atore̠n ge eae kilạs re̠n pạṭhuạ kuṛi hopon Sorosoti Murmu do Mãhãḍaṅga High School ren pạ̣ṭhuạ hõ ona bagwan reye kami kana.

 

 

 

Uniaḱ memenaḱ do, “Tinre kạmiko tahẽna un redoń kạmieda.”Maejiu kạmiạ kodo kạmi paisa 250 ar herel kạmiạ kodo kạmi paisa 300 ko ńameda. Iń do noa nalha kạmi kate ińaḱ paṛhaoḱ re̠aḱ khorcań calaoe̠t́ kana ar saõte̠ oṛaḱ se gharońj rehõ goṛoń emoḱ kana, maejiu kodo herel soman kạmi kate rehõ kạmi paisa do thoṛa se kom geko emale kana.

Bil-bolṭha atore̠n Maloti Murmu(60) do amdaj 50 serma khonaḱ noa nalha-pạṭ kạmie kạmi kana, uni hõ jion etohoṕ khonge noa bar mẽt́te̠ (Boisommo) maejiu ko ńel ạguet́ ko kana.

Uni doe̠ meneda, “ce̠t́ upại ko bạnuḱte̠ mit́ leka apnar goroj tege jiwi bańcao lạgit́ lać daka juṛaua mente e̠ṭaḱ hoṛaḱ jumi kore̠ nalha kạmi hoyoḱ kana, ona hõ nebetar do aema kạmiko kom caba akana, aema bagwan se casbas jumi kore maejiu kodo kaxmi paisa 250 ṭakakọ ńameda, one okare̠ herel kạmia kodo dinre̠ ko ńameda 300 ṭaka. Hoṛo rohoe se geget́ okte do maejiu kạmiạ ko 300 ar herel kạmiạ kodo 400 ṭakako ńameda. Soman kạmi kate rehõ ale maejiu kodo aleaḱ asol hok khonle eṛe ocoḱ kana.”

Rajshahi Jilạ Godagạṛi upojilạ re̠aḱ santi paṛa atore̠n Alamonu Ṭudu(45) doe̠ kạmi kana mạsri goḍare̠, uni doe̠ lại keda, mạsri totot́ kạmire̠ uni do dire̠ 250 ṭakae ńama, herel ko khon 50 ṭaka thoṛa ńam kate̠ rehõ memen re̠aḱ cet́ hõ bạnuḱa, reṅgeć harob iạtege uni do kạmi lagawae kana.

Bil- bolṭha atore̠n bagwan mạlik Abul kasem doe̠ meneda, Maejiu kạmiạ kodo cas bas kạmire̠ ạḍiko gạkhuṛa, kạṭić dare rohoe por onko do ạḍi mońj ko joton daṛeaḱa, nonḍe do noage cạli do menaḱa, ona tege nonḍe do herel doko ńama 300 ar maejiu do 250 ṭaka.

Eken Kolhe ạdibạsi hoṛko talare̠ do baṅ chapai nababganj re̠aḱ aḍepase ren sanam lekan ạdibasi ko modre̠ menaḱko santal Urão Ar eṭaḱ ạdibas maejiu kohõ jug jug khoonaḱge noa eṛe ocoḱkan hal rege menaḱ koa, jaoge herel hoṛko khon 50/100 sae ṭaka kom se thoṛa kạmi paisa ko ńama. Menkhan reṅgeć hal khạtirte̠ cet́ hõ baṅ men kate̠ko kạmi ạgueda.

Bil-bolṭha Adibasi Besorkari Pạhil Iskul re̠n didimuni Saroda Rani hasda doe̠ meneda, Chapai sodor upojilạ re̠aḱ Bil-bolṭha, Coṭṭigram, Catra,Philṭipaṛa,ar Bolṭha ato kore̠amdai 300 kolhe hoṛ ar Rajshahi Godagaṛi upojilạ re̠aḱ Babuḍaṅ, ar Santipaṛa atore̠ amdaj 200 kolhe hoṛko menaḱkoa, mit́leka sanam koge (maejiu herel) jaejug khonaḱ nonkage kom majuri se kạmi paisate eṭaḱ koaḱ jumi reko nalha ạsuloḱ kana. Sarkarko noa re̠aḱ mit́ṭeć boge hudis jạruṛakoa.

Uttarboṅgo Adibasi Forum re̠n sabha mukhiạ Hingu Murmu doe̠ men akada, Noa Chapai jilạre̠ santal,Urão, ar kolhe ạdibasi, arhõ aema lekan adibasikote amdaj 1 lakh gan menaḱlea, ale noako jạti gusṭire̠n maejiuko do jumireko kạmie talea onko do tisge kạmire bako eṛea arko gạkhuṛ gea   enrehõ hok kạmi pạisa do bako ńameda jaoge onko doko hok khonko eṛanoḱ kana, Noa do ṭhikaḱ do̠ baṅ kana ạḍi usạrage noa do cabae jạruṛa.

Chapai nawabganj re̠n Mahila bisoyok Odhidopor re̠n upo poricalok Sahida Akhtar doe menkeda, herel maejiu re̠ bhedabhed baṅ komlen khan mạjuri se kạmi paisa ńam re̠aḱ kom/d̠her hõ baṅ komaoḱa, nit do maejiuko ạḍiko laha akana, mạjuri kohõ laha khonaḱ do aemage jut ńoḱ akana, nitić sarkar hoẽ maejiukoaḱ hok emoḱ cetanredo ạdie napae gea, asoḱ abon darakan din kore do̠ noa mạjuri kohõ mońj se midoḱa.

Dhạrti jakat jạtiạri gãota ar Unesco re̠ak website re̠aḱ guṭ katha ko lekate̠ dhạrti jakat maejiu serma hisạbte̠ 1975 serma re̠aḱ 8 March do̠ pạhil Dhạrti jakat Maejiu mãhã manao hoelena, noa re̠ak 2 serma tayom 1077 sermage Official lekate̠ Dhạrti jakat Maejiu mãhã hisạbte̠ noa mãhã do̠ hẽḱaḱ ko ńam keda.

Source-The Daily Star




Kuṛi ho̠po̠n koaḱ lahanti ar ạidạri lạgit́ GO̠GO̠ BABA aḱ ge dạyik .

Gharo̠ń̠j  me̠naḱ́ te̠ So̠maj ṭikạu me̠nak̇́ a . gharo̠ńj baṅ tahẽle̠n khan so̠maj baṅ tahẽko̠k̇ a . So̠maj me̠nak̇ te̠ ḍ̣anṭao̠ me̠nak̇a, ạn me̠nak̇a, o̠nkate̠ ạri cạli le̠ka o̠kte̠ nạpit re̠ak̇ kạmi ko napae̠ te̠ paro̠mo̠k̇ kana.

Gharo̠ńj re̠ mae̠jiu se̠ kuṛi ho̠po̠n ko bako tahẽle̠n khan ạḍi mo̠ńj gharo̠ńj do̠ baṅ ho̠yo̠k̇a .gharo̠ńj re̠ak̇ kạmi ko ạyur idi lạgit́ kuṛi ho̠po̠n se̠ maejiu ko̠ak̇ do̠ ạḍi ge jạṛur me̠nak̇a .Dhạrti sirjạu o̠kte̠ re̠ak̇ bon disạ le̠khan bon bujhạu daṛe̠ak̇a , sisirjạuić̕ jo̠to̠ak̇e  sirjạuke̠t́ o̠kte̠ re̠ jo̠to̠ ge manan se̠ sajao̠ do̠e̠ ńe̠l ke̠da, me̠nkhan manwa se̠ baba ho̠ṛ do̠ be̠manan ge̠y ńe̠l kedea,tinre̠ maejiue̠ te̠ar kedea un o̠kte̠  manwa do̠ manan ge̠y ńe̠l kedea . O̠na te̠ aboaḱ jio̠n kore̠ bo̠n hudis jo̠ṅa kuṛi ho̠po̠n se̠ mae̠jiu koaḱ do̠ tinạḱ jạruṛ me̠naḱa gharo̠ńj kore̠ .

Santal so̠maj re̠ kuṛi hopon koaḱ jion bon ạri bạndhie ma, onko do̠ ạḍi huḍiń huḍiń khon ge gharońj re̠aḱ kạmi ko̠re̠bon he̠wa koa ar o̠nkate̠ gharo̠ńj re̠aḱ kạmi ko do̠ ạ̣ḍi ko gạkhuṛo̠ḱa  . O̠nate̠ tayo̠m din ko̠re̠ gharo̠ńj re̠aḱ kạmi lạgit́  jãhãn muskil do̠ bako bujhạua. Kuṛi ho̠po̠n ko do̠ gharo̠ńj re̠ tahe̠n o̠kte̠ re̠ gharo̠ńj re̠ak̕ kạmiko sambṛao̠ kate̠ bahre̠  income̠ se̠ upại lạgit́ hõ ạḍi ko gạkhuṛa , ar daya mãyã te̠ hõ ạḍi ko pe̠re̠ć a .

Ume̠r hoe̠le̠n khan kuṛi ho̠po̠n ko do̠ bon bapla ye̠t́ koa , ar jãhãn so̠mpo̠d do̠ babon e̠ma ko kana ,e̠ke̠n o̠ka danko ńame̠t́ o̠na moto̠ ge bon e̠mako kana . Bapla tayo̠m do̠ janam o̠ṛaḱ re̠aḱ ce̠t́ ạidạri hõ baṅ tahe̠n taya, uni do̠ e̠ṭaḱ ho̠ṛ̣ e̠nte̠ bidạ hilok̇ ge bon jimạ akadea e̠ṭak̇ ho̠ṛaḱ tire̠, niạ kan gea ạn se̠ dhara kuṛi ho̠po̠n be̠la re̠. Bapla  kate̠ ge bo̠jha do̠ rawalo̠ḱ tabona, uni lạgit́ te̠ ḍḥe̠r bhabna do̠ cabaḱa. No̠nka obostha do̠ se̠n idiḱ kana kuṛi ho̠po̠nko  lạgit́ . No̠nka ge se̠n idiḱa ạn se̠ dhara do̠? Se̠ bon phe̠rao̠a? Khạṭi ge bon phe̠raoa, gharo̠ńj re̠n gogo baba ge kin daṛe̠ak̇a no̠a dhara phe̠rao̠ do̠ . Khạṭi ge gharo̠ńj re̠n kụri ho̠po̠n kan khane̠ uni hõ bakhra doe̠ ńama gogo babaaḱ o̠ṅso̠ khon . E̠nte̠ lạṛhạ̣i re̠n o̠lo̠k̇ić  KAZI NUJRUL ISLAM do̠ maejiu ko̠aḱ Ono̠ṛhẽ̠ re̠y me̠n akada ,” DHẠRTI RE̠ JÃHÃNAḰ MARAṄ AR MOŃ̕jAḰ  JAE̠JUGAḰ TE̠ARAḰ ORDHE̠K DO̠ MAE̠JIU AR O̠RDHE̠K DO̠ BABA  HO̠ṚE̠ TE̠AR AKADA”   o̠na  te̠ gogo ar babawaḱ te̠araḱ khon o̠rdhe̠k baṅ re̠ hõ tho̠ṛa bakhra ńam le̠k kanae̠ e̠nte̠ gogo baba re̠n ho̠po̠n kan ge̠ae̠. O̠nkate̠ janam o̠ṛaḱ khon ge ạidạri do̠ tahẽ̠n kan taya ar o̠na ạidạrian te̠ Jãwãe̠ o̠ṛ̣aḱe̠ se̠n le̠n re̠ o̠nḍe̠ hõ ạidạri do̠ tahẽ̠n taya ,ar ạidạri khon ge lahanti ho̠yo̠k̇ taya ar lahanti khon ge dar̠e̠ do̠e̠ ńama ar man mano̠t hõ tahẽ̠n taya .




Dhamoir haṭre Joyita reaḱ Man-manote ńam keda Lovely Hembrom

Naogaon Jilạ reaḱ Dhamoirhaṭre reṅgeć nahacar ko sanamaḱ hạr kate Siknạt ar Nukri re mońj jo hameṭ khạtirte Man-manote ńam akada Ạdibạsi Maejiu Lovely Hembrom . Uni do noa Man-manote ńam ket́ teṛoṅ Upojilạ prosason ar Mahila Bisoyok Odhidoptor ṭhen johare doho akada Ạdibạsi nui Maejiu ar Ạdibạsi sãotaren hoṛko.

Calaoe̠n Lukhibar  2 baja okte Upojilạ Mahila Bisoyok axpisre Joyita Anneson Bangladesh  reaḱ noa akhṛare̠ ol uduḱ akan mońj jo hameṭ akat́ Ạdibạsi maekiu ko modre Lovely Hembrom Siknạt ar Nukri cetanre bhage jo ńamket́ te Man-manotko cal-capat́ adea UNO pahṭa seć khon Upojilạ Mahila Bisoyok ạpisar Md. Mizanur Rahman. Noa oktere Somaj seba ạpisar Sohel Rana, Bir Muktijoddharen sabek Komanḍar Phormud Hossain tako selet́ko tahẽkana.

Man-Manot ńamket́ ạdibạsi maejiu Lovely Hembromaḱ gharońjre 4 Misera ar 1 Boehako modre uni do sanamko ko khon maraṅić kanae. Maddhomik pas tayom uni do̠ kom umer rege bapla ar ać babawaḱ acka gujuḱte uniaḱ mon do ekal rạput́ utạrlen taea. Gharońj reaḱ aema lekan muskil iạte oloḱ paṛhaoḱ reaḱ ạḍi somoe-okte do̠ bae ńamet́ tahẽkana lovely Hembrom do̠. Jawaeaḱ gharońj seć khon hõ onkan jahan goṛo bae ńamlet́te mit́ okte do̠ aćtege teṅgo keṭejoḱ reaḱ ekraṛ hatao reaḱe kurumuṭu keda. Uni do aema okte aema NGO kore cukti lekate nukri kate ona paesate gharońjre ać gogo goṛoae ar aćren boehakoaḱ oloḱ paṛhaoḱre goṛo lạgit́e kurumuṭukeda.

Onka tege uni do̠ bại bạite ucco maddhomik, BA, Masters hạbiće paṛhao sạt akada, hatao akadae Computer training, hoe akanae gạkhuṛ IT ren Expert. Nitoḱ do BRAC-IDP(Integrated Development Project) ren cecet́ić hisạbte mońj tolopan nukrie nukri kana.Uniaḱ noa mońj jote uniaḱ gharońj, ato-hoṛko ạḍiko rạskạḱ kana.

Upojilạ Nirbahi Officer Gonopoti Roy doe menmeda, Sãotare maejiuko nit hõ eṛe-ạṛisre do ar bạnuḱ koa. Bises kaete Dhamoir haṭ upojilạren ạdibạsiko lạgit́te Lovely Hembrom do̠ mit́ṭen nạmuna kanae. Sãotare okoeko jion lạṛhạire bin leṭećaḱko bhagao kate apnar sạbitoḱko khojoḱ kana, onko sãote do̠ upojilạ prosason goṛo lạgit́te tis hõ bako  tayomoḱa.

SourceDainik jonokontho 21.01.2021




Godagạṛire̠ Ạdibạsi maejiu beabruke doste mit́ deko koṛae giriptar oco akana

Rajshahi re̠aḱ Godagaṛire̠ Adibạsi mit́ Maejiu Beabruke reaḱ doste̠ Naim (22) ńutuman mit́ bạṛić (Bokhaṭe) juạn deku koṛako giriptar akadea Pulis.

Robibar ńindạ amdaj 10 baja okte̠ upojilạ re̠aḱ Deopaṛa union kodom sohor napit paṛa ato khon uni deko doko aṭok akadea.

Nạlis lekate̠ baḍae akana, upojilạ re̠aḱ Deopaṛa union kakol baṛia atore̠n Dulal Hosain re̠n ulbulia hopon Naim do ạdibạsi mit́ Rạnḍi maejiu ḍher din khonge bạṛić kạmi re̠aḱ́e bulạuede kan tãhekana. Calaoen Robibar (29 November) Siṅghạṛ okte atore̠n uni Ạdibạsi maejiuaḱ oṛaḱre bolokate̠ jormoṭte̠ beabruke kurumuṭu keda.

Niạ okte̠ uni maejiue hoho kạumạuket́te̠ Ato hoṛko do̠ Naim saṕ kate̠ pulisko khoborat́koa. Pulis do̠ ona ṭhạ̃i khon uni bạṛic monan ulbuliạ koṛa aṭok kate̠ uni Ạdibạsi maejiu biḍaue lạgit́te̠ Rajshahi Meḍikel kolej Haspatal teko kol kedea.

Godagaṛi Moḍel thanare̠n Officer in Charge (OC) Kholilur Rahman Paṭoarie baḍae oco akana, Ạdibạsi maejiu beabruk re̠aḱ nạliste mit́ juạn koṛa doe giriptar oco akana. Tayomte uni Ạdibạsi maejiure̠n ać Baba bạdi kate̠ beabruk mamlae em ket́te̠ som hiloḱ setaḱ okte̠ uni koṛa  do adalot hotete hajoteye kol oco akana.

Source-Sonali Songbad




Jiṅgi lạṛhaire̠ jitkạr Ạdibạsi kuṛi Pirina….

Baṅladisomre̠ oka jilạ kore Ạdibạsiko ḍherko girobas akae menaḱko onkan mit́ utạr re̠aḱ Ạdibạsi bạṛtiko bosot akan Jilạ do Dinajpur. Dinajpur Jilạ re̠aḱ Nobabgonj upojilạre̠ mit́ṭen huḍiń Ạdibạsi Ato Ḍakmari re reṅgeć gharońjkin bandhao leda Rabon Murmu ar Lugina Soren.

Nukin juri pạri kinaḱ gharońjre̠ 2 gidrạ tayom 20.03.1996 dinre tesar ar mit́ gidrạkin ńam kedea uni do̠ Pirina Murmu. Noa tayom ar hõ 2 gidrạ Rabon ar Lugina tạkinaḱ gharińjre̠kin ńam ket́ kina. Reṅgeć haron kosṭo do din hiloḱ re̠aḱ saõten gate leka tahẽkana pirina takoaḱ gharońj redo, ona talatege oka din do̠ jom ar oka din do baṅ jomtege̠ tahen hoyoḱkan tako tahẽkana onkoaḱ. Pirina do onka tege BRAC Iskul reye bhurtiyena ar saõ saõte̠ Khalippur Mission Iskulreye Bhurtiyena motlob do̠ tikin bela jom ńam lạgit́.

Pạhil kilạs khon 10 kilạs hạbić paṛhaoḱ lạgit́ onkoaḱ oṛaḱre̠ jãhãn bijli bạti baṅ tahẽkana ar Diohe sunum kiriń lekan jahan daṛe se paisa hõ baṅ tahẽkan takoa, onate ḍher okte uni do̠ din belarege aćaḱ oloḱ paṛhaoḱ doe sạt kan tahẽ kana, ar oka okte do̠ ḍibyạ marsalte oloḱ paṛhaoḱe purạuet́kan tahẽkana. 10 serma umerre ać Babae hanapuriyen khan onkoaḱ gharońjre̠ arhõ okulạn do bạṛti idiye̠na.

Noa reṅgeć haron gharońjre okte okte do Pirina hõ gharońj re̠aḱ jom ńu kulạu anṭao lạgit́ hoṛko são nalha kạmi calaḱ hoyoḱ kan tae tahẽkana, ona sãote kạmi iạte Pirinaren mit́ boeha ar mit́ Misera do̠ oloḱ paṛhaoḱ khon kin pharakena/mucạt́keda, menkhan Pirina do̠ oloḱ paṛhaoḱrẹ muruk ar keṭeć mon tahẽkan taete, uni do oloḱ paṛhaoḱ khon bae te̠ṅgo thirlena.

Noa re̠aḱ horte taṛam taṛam tege uni do̠ 2013 sermare hoyen SSC biḍạure̠ selet́ kate GPA 3.85 ńam katey pas keda, Pirinawaḱ do̠ reṅgeć haron iạte jaoge jahanaḱ kạmire̠ boloḱ re̠aḱ monsubạ ahkaoḱ mon tahẽkan taea, mit́ okte Bangladesh Pulis Bahinire̠ thoṛa koṛa kuṛiko hatao̠ koa mente mit́ṭen ḍhạrwạḱ oḍokena, Pirina do noae baḍae ńam ket́ khan uniaḱ kukmu do ̠ arhõ mocṛao beret́eń taea. Ḍhạrwạḱ lekate Pulis Lainre Hoṛmo re̠aḱ biḍạu,oloḱ biḍạu, Meḍikel biḍạu re̠ pas kate̠ pulis ṭreniṅ senṭar reye bhurtiyena, onḍe hõ mońjte ṭreniṅ purạu ket́te Rajarbag Pulis lainreye boloyena.

Nobab gońj Upojilạ ren Mohila Bisoyok Officer Rebeka Sultana Menkeda- Pirina calaoe̠n 9 December Pirina Dhạrti jakat maejiu haron rokao̠ ar Begum Rokeya Dibos kurumuṭute ‘Joyita Onnesone Bangladesh’ re̠aḱ latarre Siknạt ar nukri lạgit́ bhage jo hameṭ akat́ maejiu hisạbte kresṭ ar mane ataṅ keda ać Gogo Lugina Soren.

Source -Dinajpur News




Dina̠jpur Nursing College re̠n nãwã Principale̠ bahal o̠có̠ena mit́ Santal

Dinạjpur Nursing College re̠n ñawã ạyurić  (principal) hisạbtey bahalena Nursing  Ạyurić Magdalina So̠ren. Uni do̠ apnaraḱ laha to̠lo̠btege niạ hudạreye bahal o̠co̠ akana.

Niạ lahare̠ nui do̠  Upo̠ -seba to̠ttabo̠dhayo̠ḱ hisạbte M. Abdur Rahim Medical College Hospital re̠ dạyike̠ purạu ạgu akada. Inạ chaḍa hõ Public Health Nurse aḱ dạyik kạmiko̠ purạu ạgu akada.

Baḍae̠joṅ baṅma Dinajpur Nursing College re̠n  be̠na̠o̠ rakaṕić  ạyuriće̠ tahẽkan Sarmin Sattar do̠ calao̠e̠n O̠cṭober cando̠ ka̠mi kho̠ne̠ jirạu akana. Uni tayo̠m do̠sar ạyurić hisạbte̠ nui santal maejiu Magdalina Soren  niạ hudạrey bahal o̠co̠yena.  Nui chaḍa hõ Rajshahi Nursing College ar Khulna Nursing College ren ạyurić (Principal) hõ apnar laha to̠lo̠bte ko bahal o̠co̠akana.

Jahanara Begum do̠ são ạyurić  (Nursing), ạyurić ( sastho) aḱ kạmi ṭhạ̃i Rajshahi bibhag  Rajshahi Nursing College  re̠n ạyurić hisạbte̠ ko bahal kedea.

Achmatun Necha, são ạyurić Khulna Medical College Hospital re̠ Khulna Nursing College re̠n ạyurić hisa̠bte̠ko bahal kedea.

No̠ko̠ do̠ niạ No̠vember cando̠ re̠aḱ 08 tạrik Sastho Montronaloi reaḱ Nursing sikkha ḍạr ren upo socib Israt Jaman aḱ suhiaḱ mit́ hukumte̠ niạ hudạre̠ bahal do̠ hoe akana.




Teheń do̠ ILA MITROWAḰ Janam Mãhã

Khondroṅ kạmire̠ heć kate chapai nababgonjre̠  pe din khon menaea Dhaka University re̠n Nri biggan re̠n mahasoe̠ Jobaeda Nasrin, Teheń Robibar uni do̠ Te bhaga lạṛhạire̠n aḱyurić Ilạ Mitrowaḱ 95 dhao̠ janam mãhã manao akhṛareye selet́ lena. Calaoe̠n sanicar hiloḱ uni do̠ Ilạ Mitro oka Kuṛi gidrạ koaḱ Iskul re̠n Etohoṕ mahasoe̠ tahẽkan o̠na Krisno̠ Gobindopur kuṛi Dosar darjạ Iskul teye senlena, Tobe onḍe do̠ uni Ilạ Mitrowaḱ jahan ńutum se cinhạ ko hõ bae ńel ńam leda. Chapai nababgonj Jilạ re̠aḱ Krisno Gobindopurre̠ o̠na Iskul do̠ menaḱa, hola tikin okte̠ Jobaeda Nasrin do̠ Prothom Alo paṛhao̠ḱ sakamre̠n koe̠ metat́ koa , mare tinạḱ cecet́ gãotako menaḱ jotoge jahae baṅ jahae cecet́ joṅre̠ mon tahẽkan tako hoṛkoaḱ goṛo-gopoṛo se kurumuṭute̠ onako gãota be̠nao rakaṕle̠na.O̠nkan gãotakore̠ onkoaḱ kạmi ar goṛo em re̠aḱ katha ol se disạko lạgit́ diḱsạ dhiriko tahena, menkhan hahaṛa re̠aḱ katha Ilạ Mitro ać jãwãe Romen Mitro takoaḱ gharońj re̠aḱ e̠maḱ hasare̠ bạisạu akana no̠a Iskul, Etohoṕ Maraṅ mahasoe̠ tahekana Ila Mitro, menkhan Iskul re̠ uniaḱ jahan ńutum do̠ bạnuḱa noa do̠ ạḍi bhabna re̠aḱ bisại kan gea. No̠a bisạire̠ Iskul re̠n calao banao̠ rạsiạko modre̠ sabha Mukhiạ Khosru Mia doe̠ menkeda nonḍen rajnitire̠n hoṛko karonte̠ Ilạ Mitrowaḱ kạmi re̠aḱ hẽḱaḱ do̠ baṅ e̠m hoe akana, uni do̠ Communist e tahekana nonḍe̠n Communist hirkhạ karon tege noa do̠ baṅ hoe akana ona chaḍa iń baba Alhaj Mia waḱ hõ disạ kạmi re̠ak oka re̠hõ bạnuḱa. Calaoe̠n 2 serma khon iń do̠ noa Iskul re̠n sabha Mukhiạ hisạbte̠ heć kate̠ Ilạ Mitrowaḱ kạmi re̠aḱ diḱsạ re̠aḱ cet́ hõ bạṅ uduḱ daṛe akada, Iskul racare̠ Ila Mitrowaḱ muṭhạn be̠nao̠ iń menleda menkhan ona hõ bạń daṛeada. Iskul re̠aḱ oprom olaḱre̠ menaḱa etohoṕ serma do̠ 1938 tobe maraṅ mahasoe̠aḱ ńutum olaḱ re̠do ńeloḱ kana Anhar Uddin Mia ar uniaḱ kạmi etohoṕ din do̠ 1 january 1955 serma.

Source; Prothom Alo




Jạtiạri Maejiu gão̠tare̠n Nãwã Ạḱyurić

Maejiuko lạgit́ niṭ akat́ Jạtiari so̠ṅsod re̠n Mare̠ić rạsiạ “Mn.Cemon Ara Toyo̠ba” Jạtiạri Maejiu gão̠ta re̠n Mukhiại Bahal ke̠de̠a Sarkar.

Calao̠en Moṅgol hiloḱ Jạtiạri maejiu gão̠ta A̠n 1991 le̠kate̠ Uni doe̠ bahal ke̠de̠a Jonoprosan Montroloe

Ạnre̠ me̠n hoe̠ akana Ńum uduḱ din khon Mukhiạwaḱ kạmi nirik din 2 se̠rma hạbić no̠a do̠ ạnre paṛao̠ḱa. O̠na somoe mucạt́ lahare̠ sarkare̠ menle̠khan jaha okte̠ge o̠na hẽḱaḱe̠ bạtil daṛe̠aḱa. Uni hõ jaha okte̠ge aćaḱ no̠a dạyik kạmi khin jitạue̠ hatao̠ daṛe̠aḱa mente sarkar samaṅre̠ye̠ suhi akada. No̠a bahalaḱ kạmi do̠ be̠go̠r tolopte̠ hoyoḱa me̠nte̠ ńum uduḱ akana.

Jạtiari Maejiu gão̠tare̠n Mukhiạ Mahaso̠e̠ (Oddhapok) ar Advocate Momota̠ Begum calao̠e̠n 16 May go̠će̠nte̠ no̠a dạyik kạmi jae̠ga do̠ khạlige le̠na.

Cemo̠n Ara Toyo̠ba 2008 Se̠rmare̠ Maejiuko lạgit́ niṭ akat́ Jạtiari so̠ṅsod re̠ye̠ bachao̠ bahal le̠na. Uni do̠ 2017 se̠rmare̠  Chittagong Dakhsin Jilạ Maejiu Awamileage re̠n Mukhiạe bachao̠lena.

 

Source: Dhakatimes




Teheń do Maejiu Koclon Rukhiạ Din

Teheń do Maejiu Koclon Rukhia din, 1995 serma reaḱ 24 August Mãhnạ Baṅgladisom reaḱ Dinạjpur re bar pe Police hotete Rape/dhorson ar ạḍi saset selet́ ko goc’ ledea gidrạ umer ren Eyasmin. Noa iạte goṭa Dinạjpur jilạ ren joto sãota(somaj) ren hoṛko hul leda. Ona Hul khạtir Police do joto sãota(samaj) ren hoṛko cetan re bạnduk seṅgel sarte auṛi pạthạuṛiko ṭuṭilet́ koa. Goc’ oco lenako Shamu, Shiraj, Kader selet́ arhõ 7 hoṛ, arhõ ko dal ocolena 3 sae leka hoṛ . Un khonge Dinạjpur jilạ selet́ Baṅgladisom reaḱ joto jilạre teheńaḱ din do Maejiu Koclon Rukhiạ din hisạb teko manao ạgu eda. Calaoen 25 serma khon nit hạbićte goc’ akankoaḱ gharońjren kodo sarkaraḱ jahan goṛo gopoṛo  bako ńam akada.

Onate teheń joto santal hoṛ ko bon udgạu ocoḱ kana je, darakan dinkore aboren santal maejiuko Koclon khon Rukhiạ ko lạgit́ sanam kobon udgạu cehao koma ar sontor akan bon tahen ma.




Tanor re paṛhaoḱ kan gidrạ ko sikna̠t goṛoko ńamkeda

Calaoen 12 agust gurubar din setaḱ bela 10 baja Rajshahi reaḱ Tanore Upojila reaḱ Mundumala sarkari hai iskul re Manotan Maraṅ Muntri aḱ  thạlạḱ khon soman otren siknạt gidrạ ko lạgit́ goṛo ar oloḱ paṛhaoḱ emanteaḱ jạruṛaḱ k ko emena. Niạ maraṅ akhṛare selet́e tahẽ kana Bangladesh Member parlament Manotan Omor Faruq Chowdhiri, Md. Lotfor  Haidar Rosid (Moyna) tanor upojilạ chairman ar upojila nirbahi officer (UNO) Manotan Sushanto Kumar mahato, Mundumala sorkari hai iskulren hed master manotan Kamiel Mardy ar hõ onḍen ko aḍepaseren manotan hoṛko selet́ ko tahẽkana. Niạ akhṛa re 209 adivạsi oloḱ paṛhaoḱ cecet́ kan gidrạ ko siknạt goṛo ko emaḱ koa.