Jumi-jaega ẽṭkeṭoreć ge Ạdibasikoaḱ Maraṅaḱ kana – Mn. Maraṅ Muntri Sheik Hasina

Calaoen 14 July, 2020 disạmren Manotan Maraṅ Muntri“EKNEK”Sobharey menakada,Khudro Niri gosṭhi ar dhoromte ṭhoṛa hoṛ koaḱ (religious minority) jaega-jumi do rukhiạ lagaoḱa. Asol katha do Jumi-jaega rạkhi jogao bebostha mońj lagaoḱa (Dhaka Tribune). Biswạsoḱạń Mn. Maraṅ Muntri Shekh Hasina ho jạtiạri ar dhoromre thoṛa hoṛko niạ diso̠mko bạgi aḱ se mit́ ṭhại khon ar mit́ ṭhại te calaḱ se dạṛ, goć-gopoć, maejiuko kocloṅ niạko reaḱ maraṅ karon ho niạ o̠t baṛge reaḱ mente ko cinhạ akada. Diso̠m re be-sarkari sãotako kạmi, o̠t-baṛge niạ onko ho dome dom o̠tbaṛge reaḱ karonge kocloṅ reaḱ ko odoḱ ạguyeda. Bangladesh Legal Aid and Services (BLAST) ren benaoić Trusty Barrister M. Amiru-Ul- Islam aḱ suhiaḱ mit́ onol sakam 29 august 2017 sermare Ạn Bicạr ar Sonsod Bisoyok Montronaloiren Mn. Montri Anisul Haque MP ṭhen sodorlena. Ona sodor sakam reaḱ mit́ṭen Union Porisod (Rajshahi Godagari thana reaḱ Gogram Union) reaḱ kathako olakada nonka leka- Bharot diso̠m bhagar Pak-bharot lạṛhại, Bangladesh reaḱ diso̠m phurgạl chaḍa hõ mimit’okte napitre diso̠m reaḱ lạṛhại, rajniti, bhoṭ okte reaḱ kocloṅko okte Gogramren ạdibạsi hoṛko do 1947,1965, 1971 serma chaḍa ho diso̠m phurgạl tayom nit ho jao okte rajniti reaḱ kocloṅ niạ ṭoṭharen hoṛko 2001 serma khon 2013 serma dhạbić oka do apnarte oka do botorte akoaḱ janam hasa ar diso̠m bạgi kateḱ eṭaḱ diso̠m ko calao akana. Aema hoṛ do ar ho ruạṛ heć kate ar ako aḱ o̠t – baṛge bako ńam akada. Gogram reaḱ Pujạtola re bosotoḱ kan 75 goṭen ạdibạsi gharońjrenko modre 75% hoṛ ge o̠tbaṛge begor tạnḍireko tham gạḍi akana.
Ona ṭoṭharen hoṛ koaḱ kathate, 1no. khotian re 316 dag no. re eken 82 bighạ o̠t baṛge menaḱa gại-daṅgra ạtiń bilạn ṭạnḍi mente. Ar niạ hasare nit hạbić tham gạḍiakan ạdibạsi ar baṅgali jotokoge menaḱkoa. Menkhan ạdibasiko lagako lạgit́ miť dol hoṛko lagao akana. Diso̠m reaḱ ạn hisạbte 82 bighạ khas has age ạdibạsiko ńutumte bondobõs reaḱ katha menak’a menkhan cet́ khạtir coṅ ạn ar ạyurko ona bako hạṭińako kana; onḍeko bosotoḱ kan o̠tbaṛge bạnuḱ tako hoṛko modre ona do baṅ baḍaeyoḱ kana.
Onka leka ńelogoḱkana, Dinajpur, Rajshahi ar Mymensingh jilạ khon ho nonkan khobor baḍae akana je onako jilạ re diso̠m reaḱ Odhigrohon ar Projasotto Ạn, 1950-reaḱ (97) 8 dhara lekate onḍenko ạdibạsiko aḱ o̠t-baṛge ruaṛ ńam reaḱ ardas ńamkate ho onḍenko ạyurko jahan podokhep bako hataoet́ kana.
Ạdibạsiko lahanti lagit’ko kạmikan sãotako ạdibạsiko cet́ cet́ karonte o̠t-baṛgeko at́eda ona reaḱ mit́ karonko odoḱ oḍoṅ akada- okako karonko odoḱ akana ona do latare re ol oduk’ena-
Politics Population Transfer (rajniti hoṛ soṅkha ḍher ar mit́ ṭhại khon ar mit́ t̠hại khon ar mit́ ṭhạ̃ite calaḱ) jorkate diso̠m bạgi ocoko, mit́ṭen ạḍi nic jạtia̠ri rajniti ha̠tiạr. Kaptai badh, National Park, Eco-park tear ar nana hunạr koclonan kạmiko gunạḱte. Jotokhon mucạt́ Modhupur bir gajaṛ sapha kate ạdibạsi koaḱ bir hasa baṛge lij em ar nonkate aema ạdibạsi ato ar hoṛko adogoḱ kana.
Ạdibạsi koaḱ hokum chaḍage onko menaḱko ṭoṭhare eco-park , jạtiyạri park, samajikbir tear lekan kạmi hora hatao.
Ạdibạsiko sedae khonko jojomkan se ko bosotoḱ kan ona hasa, o̠t-baṛge onko begor baḍaetege reserve forest, ar khas baṛge goṭa.
Apanar o̠t-baṛge khon rakaṕko, sae sae eṛe mamla emkate ạdibạsiko henosta ar santahao ko ar onkate hoṛ hopon konac kocloṅ́etkoa.
Bạiri Sompotti Ạn se Arporti Sompotti ạn;
O̠t-baṛge hatao,bạṛić hoṛko jal dolil se kagoj kate jor jobosti jaega dokhol;
Sarkari Bhumi Office reaḱ bạṛić kạmi ar ạdibạsi são bạiri leka bebohar.
Jaega jumi jorip okte ghus em, ghus kạuḍi baṅ em lenkhan jaega jumi khas jaega mente olcaṛ haokaḱ.
Ạn reaḱ asrai baṅ ńam ar mamla re daṛe kate ho o̠t-baṛge dokhol baṅ ńam;
Bochor cetan bochor jeleka jug parmoḱ kana mamla calao calaote enrehõ jaega at́eda ar apanaraḱ hõ sanamko at́ cabayeda.
Ńam akan khoborko hotete baḍaeyoḱ kana, baṅma 2019 serma Dhorom ar jạtiyạri hoṛ koaḱ mit́leka 9 hajar 507 ekor jaega dokhol akana. Jaega-jumi, o̠t-baṛge ar onkanaḱ aema bisạiko niạ calaoen serma 108 goṭen goć-gopoć do hoe akana, 111 goṭen gujuḱ reaḱ botor oduḱ, 88 hoṛ goćko reaṅ kurumuṭu, kocloṅte 484 hoṛ akham, 76 hoṛ aṅgen, 42 hoṛ ko konać (rape), 18 hoṛ do aema hoṛ te kokonać (gang rape) 26 hoṛ at́ akat́ koako, 148 hoṛ jor kate eṭaḱ dhoromko hatao oco akat́koa, 387 gharońjre kocloṅ, 92 goṭen oṛaḱre sẽṅgẽl lagao, 434 gharońjren akoaḱ oṛaḱ ḍindạ khon laga ńir, 641 gharońj diso̠m bạgiaḱ reaḱ botor ocoko, 379 goṭen gharońj diso̠m khon jorkate laga oḍoḱakat́ko.
Tobe dhorom ar jạtiyạri te thoṛa hoṛ se ạdibạsi hoṛko cetan reaḱ ghoṭonako re jopoṛao akanko cinhạ kate ho sạjại bako ńam akada.
Manotan diso̠m Maraṅ Muntri am do dhorom ar jạtiyạrite thoṛa hoṛ se ạdibạsi hoṛ koaḱ mon reaḱ khạndri hudisem aṭkar akada; Sisirjạuić am ona akel-e emakat́ mea. Niạbar do khạtigele patiạu daṛeaḱa je dhorom ar hoṛ lekhate okoeko thoṛa aleaḱ o̠t-baṛge, oṛaḱ ḍinḍạ ar baṅ dokholoḱa, dhorom ar jạtiyạri hoṛ lekhate kom hoṛko ar bako kocloṅ ocoḱa. Boṅgobondhu Sheik Mojibur Rahman do jạti-dhorom-boron sanamko mit́ kate niạ sonar baṅgladiso̠m reaḱ kukmue ńelleda.
Boṅgobondhu jạtiyạri, sanamko mit́te tahe kate napae mit́ diso̠m reaḱ marsale jeret́ oṭolet́ ona do jemon alo ạṛijoḱ. Dhorom ar Jạtiyạri lekhate thoṛa hoṛko(minority)lạgit́ diso̠m reaḱ colon jemon nonka alo hoyoḱ je- ape do diso̠m bạgi kate calao joṅpe pharakte. Boṅgobondhuaḱ nunạḱ jhạl rajniti jion reaḱ motolob ar jostet́ hara-buru ar ona teṅgokeṭej jạruṛ menaḱa; din din rajniti re niạ ko do raṛeć calaḱ kana. Diso̠m reaḱ rajniti reaḱ nil serma re hende rimilte aloe eset́ cabae ma. Sonot sostor re meneda- ‘‘Raja do nandanko hokteye biḱcạret́ takoa, Onate uniaḱ siṅhạson do jaejug thamgạḍiyakan tahena (Kạhtukkoreakputhi 29:14).’’




Sasaṕṛaoić aḱ katha

 

 Noa Dhạrtire nawa peṛae seṭerena Robibar 9 August,2020 sermare ạḍi sajao saṕṛao katege. Aema peṛako modre ‘The Santals Times’ reaḱ nawatet́̕ do cet́̕kana! The Santal Times reaḱ jostet́̕ do hoyoḱ̕ kana abo goṭa  dhạrtiren Santal hoponkoaḱ boge-juda, roṛ-ropoṛ, ruạ-haso, kạmi-kisạni, olok̕-paṛhaoḱ disom ar dhoromre aboaḱ dạyik-manao ganao ko em hạpạṭiń.

Ona sãote uduć-ḍubućjoḱ kan santal pạrsi rạkhi jogao hõ maraṅ motlob kana.Wikipedia (the free encyclopedia) re ńamoḱ kana goṭa India re 6,779,033 (Turuigel Eyae Lac Eyaegel Are Hajar Pegel Pe); Bangladesh re 300,061 (2001 census lekate) ar Nepalre 42,698 santal hopon menaḱ bona. Noako disom chaḍa ho hạrić̕ pạsir eṭaḱ disomko reho santal hoponko girobạsi akana. Santalkoaḱ Nunạḱ dilgạriạ reaḱ oloḱaḱko menaḱ reho nij nij disomren ạkilanko do sạriaḱtet́ bako baḍaya. Onko baḍae ocoko lahare abonge khạndritet́ ar mońjte baḍae jạruṛ kan tabona. The Santal Times’ do onako ol uchạn reaḱ kurumuṭu menaḱtaya.

Santal somaj susạṛiạ ko ho Santal hoponren ạgil hapṛamkoaḱ kathako niạ okteren juạn koṛa-kuṛiko ṭhen babon lại sodor daṛeaḱ kana. Sạrige babon baḍaya, onate duk ar lajao paṛao reaḱ do baṅ kana. Aema oktere ato gãotakore seṭerlen khan lạṭu-kạṭić ko baḍae sanawakat́ koa, okare Santal koaḱ dole baḍae dareaḱa! Khạṭige nitoḱ do bon lại sodor daṛeaḱa, Santal hopon koaḱ jotoaḱ do The Santals Times rebon ńam daṛeaḱa.

Chapa onḍok newspaper se Magazine do goṭa dhạrtiren santalko ṭhen baṅ seṭerkoḱa, menkhan online reaḱ do ạḍi usạra ar algate mimit́ boeha miserako ṭhen seṭer daṛeaḱa. Apan ạpin ṭhạe khonge paṛhaoḱ, olok ar epemoḱ do elecṭronic media inṭerneṭ ge joto manwakoge ạte em akat́ bona. Joto sarhao ge aboren Ṭhạkur jiwaḱ (Isor baba aḱ) hoyoḱ tae ma.

The Santal Times ren rạsiạko apeaḱ goṛo gopoṛo, dulạṛ ar ạkilanaḱ hudisko ale soṅgepe epem len khan aboaḱ Santal Times do hara buruḱa, sagen bahaḱa ar napae napae jo bon ńama. Jotoko lạgit́ge jo do bhạlạeaḱ hoyoḱa.




Sasapṛaoic̕ Katha

Pạrsi do mit́ cinhạ kana; Jãhan jạtren ko oporomko lạgit́. Baḍae kaḱmabon Pạrsi at́  ena menkhan jạtiạri ge adoḱa. Santali akhor se cinhạ, sanam lekan khoborko ar cehaona emako ar baḍae ocoko reaḱ online portal kana ‘The Santal Times’ (www.santalstimes.com). Disạm ar goṭa dhạrti reaḱ joto lekan khoborko  gogo pạrsite  jãhãegebo paṛhao ar bon baḍae daṛeaḱa. Noa Santal paṭ, onoliạ se pạṭhuạkoaḱ monsubạ ạcur lạgit́ ar judạ judạ ńutum onoliạ aḱ muṭhạn pańjae katege  noa cinhạ oporom bandhaokate nãwã lekate sodor hoyoḱ kana.

Niạ Khobor sakam do Bangladisạm reaḱ National dinạm din oḍokoḱ kan sakamren Onoliạ, Resource person, columnist Manotan Mithusilak Murmu ar bạrti kaete Kolhe, Santal ar Mahaliko selet́ joto jạtren ko talare kạmiet́ kan National Organization Tabitha Foundation ren Founder Director Manotan Stephen Soren hotete tear hoe akana.  Manotan Mithusilak Murmu do nia ‘The Santals Times’ khobor sakamren ạyurić ar Manotan Stephen Soren do chapa sodorić kanae.

Niạ Online Santals Times reaḱ sakam re arhõ aema ‘Manotan ar Dulạriạ Goṅkeko/goṛoan ko menaḱ koa okoe do pạhil gaṛhao hudis khon niạ reaṅ uchạn janamoḱ hạbić ạḍi khandri mon khon Pạrsi rakhi jogao lagit́ ko kạmi kana.




Santal koaḱ Pạrsi Gagoj

Santal Ạdibạsi Hoṛ hopon do bako khojoḱ kana akoaḱ gogo pạrsi adogoḱ ma. Menkhan America reaḱ Caloforniạ disom ren Mandur ńtuman ạdibạsi do akoak̕ jạtiạri at̕ são são onkoak̕ go pạrsi ho jemon adok̕ ona ko khoj joṅ akana. Mạidu katha reak̕ jothat do hoyoḱ kana manwa. Onkoak̕ hoṛ lekha re ńel akana baṅma mạidu pạrsite roroṛkan  hoṛ do ako bhitrire eken  moṛẽ hoṛ menak̕koa. Ar onkoaḱ umer hõ aema laha akana. Nit do mạidu pạrsite roroṛkan hoṛak̕ umer do 87 khon 93 serma. Onate ńelok̕ kana mạidu pạrsi do adogok̕ sec̕ monḍha akana khạṭige.

Noko Mạidu ńumen hoṛ do Cloforniạ reak̕ Jenesi huru ṭoṭha reko bosotok̕kana. Niạ ṭhạire 1900 serma khon  Sona tumạl reak̕ lob-laloc te aema ponḍ hartawan hoṛ joto onko ṭhen ko seṭerena onḍe. Khan onko aṛgoen tayom onḍen ko mạidu jạtiak̕ ạri-cạli ar lakcar ko do din dinte adogok̕ ehop̕ena.  Pe-pon sae serma onḍenic̕ sarkar hotete American ạdibạsi okoe do Indian menteko oporom onko cetan ạḍi koclon ko koclon ocoena.

1600 serma sec̕ un okteren dokholdar disom ren Raj ko do aema ṭhại se disomren ạdibạsiko goć kate onkoak̕ bohok̕ reak̕ dam ko doholeda. 1852 serma Calofornia ren sarkar onḍen ko ạdibạsi ko goc̕ kate bohok̕ reak̕ harta jogaṛan sikạriạ ko 10 lakh  ḍolar kạuḍi ko emat́ko tahena. Niạ khon ge tolas ńamok̕ kana je, un okte tinạk gan ạdibạsiko ńet̕ ocolena mente. Niạko dinre onko goc̕ko são são onko manwa koak̕ cạlcolon ko cet́ ako reaḱ kurumuṭu  calaḱ kan tahẽkana. Aema ạdibasi gidrạko jormoṭte saṕkate iskul teko kolket̕ koa. Ạdibạsiko apnarak̕ pạrsi ar ạri-cạliko bodol cet́akoko lagaoena Eṅreji pạrsi ar onol. Inạ eskar do baṅ joto gidrạ koak̕ ńutum hõ bodolkate European ńutum doho ket̕ takoa.

Noko Mạidu jạtren ko do onko cetan koclon dinko reak̕ katha disạkate nit hõ eṭak̕ko bako pạtiạu akoa. Akoak̕ pạrsi lạgit́ hõ onko geko aṭkartet́ do. Mit́ Mạidu kuṛi Trina do noko umerte laha akan hoṛkoak̕ pạrsi jiạṛ joton babot nonkae lạekeda je, Mạidu ko do ko  pạtiạuk̕a noa mente je manwa ko akoak̕ bud akẽl  bebohar kate apnar ko maraṅ daṛeak̕a. Un okte  akoak̕ bud-akel bhage kạmire lagao do akoak̕ lạgti kan takoa. Ar okoe niạ bud akel reak̕ papasnao ar ona em hạṭiń ko bhage kạmire ko lagao ona do bhạlại reak̕ge ar jahae niạ bạṛić aḱ reko lagaoa ona reaṅ dạ́́́ik do unirege paṛaoḱa.

Calaoen 2015 serma Baṅgladesh re Santal ko lạgit́  Santali Sereń Puthi dosar kae te chapa sodor hoe akana Santal Mission Norwegian Board (SMNB) office seć khon. Niạ Sereń puthi do 335 sakam reaḱ ar  onare 645 goṭen sereń ṭhạie ńam akat́a. Niạ Sereń puthi do baṅgal ar bharotre pạhil dhao leka chapa sodorena. Santal koak̕ aema mare ar pạtiạr sereń ona sereń puthire ṭhạie ńamakada.

Chapainawabganj jilạ sodor Thana reak̕ Amura Mission iskul, Tabitha Kinder garten iskul, Badhair Primaŕ iskul ar nonkan  13 goṭen iskul re Santali te pạhil kelas khon tesar kelas hạbićko paṛhaoet́ koa. Niạko iskul do Tabitha Foundation hotete ạ́yurok̕kana.

Dhaka re menak̕ko khrisṭan se isạe santal hoṛko do jao cando reak sokol bar Santali Pạrsite sereń, koejoṅ te Isorko sarhaoede kana. Sanamko mit́ sãota leka  joto hoṛko talare akoak̕ hiri hipiri ar jopoṛao reko tahen kana mit̕te ńapamlenre.

Ona dinre noko sanamko mit́te ñapamlenre jotoko mit́ kate santalite bible ko paṛhaoa ar ona reaṅ bhed ko lạia, santalite ko sereńa ar ko koejoṅa. Noa Dhaka re do kạmie lạgit́ aema hoṛko heć akana ar onko do akoaḱ gogo pạrsi te ropoṛ lạgit́ ạḍi sana menaḱtakoa.

Ar ho noko koren harak kan gidrạ koaḱ Santali pạrsi cet́ ar roṛ daṛeaḱ lạgit́ mit́ nawa ṭhạiko sendra ńamakada. Niạ sokolbar dinre jotoko ńapam helmelre tahekate nonḍe khon haraḱkan nawa piṛhi renko apnar pạrsi ko jiạṛ doho daṛeaḱa táom daram dinkore.

Baṅgladesh khon chapa sodoroḱ kan niạ The Santals Times online sombat sakam do goṭ dhạrtiren santal ko lạgit́ mit́ maraṅ platform kana okare sanamko apnaraḱ suk-duk reaḱ katha ko ol sodor daṛeaḱ ar dhạrtiren sanam santal koaḱ boge judạ , hudis, lahanti reaḱ khoborko baḍae daṛeaḱa.

Sanam daṛeanić Sisirjạoić ṭhen koejoṅ jemon niạ kạmi hora jiạṛ tahenma Santal ko talare jug cetan jug tin hạbić santal jạt ko tahen un hạhić Santali pạrsi ko ropoṛjoṅma ar sanamko midok̕ma apnar ạidạri hikạhok ńam lạgit́.

Dinạmge pạrsi adogoḱ kana niạ dhạrti khon, adogok̕ kana akel tako hõ. Ạdibạsi Santal koaḱ Santali pạrsi alo adoḱ tabon mal, niạ do tis ho babon khoj joṅa aboren hoṛ kodo. Hajar pạrsi ko talare jiạṛ tahen ma aboak go parsi , kukmu ar dulạṛ.




The Santals Times Okte reaṅ Taṛam Dahar

Niạ dhạrtire nana hunạr jạtren manwa menak̕ koa ar nanan pạrsi takio apnarak̕  mon reak̕ katha sodor lạgit̕. Jotoge apnar gogo paṛsi teko ropoṛjoṅa. Noa dhạrtire apnar gogo pạrsite ropoṛ leka dherpur tirpit suk do ar oka rege bạnuḱ anaṅ.

Dhạrti hajar hajar pạrsi ko talare abo santal jạt koaḱ ho mit́ dulạṛ pạrsi tabon Santali. Santali te do Bangladesh, India, Nepal ar Bhutan re menaḱ ko Santal ko ko ropoṛ joṅa. Enạ chaḍa ho niạ ko sur disom parom kate sạṅgeń disom Bilạt ar America kore hõ nit abo Santal hoṛ ko bosot akana.  Sanam ko abo do mit́ jạṛi baberrebo topol akana Santal jạti ar Santali pạrsi ạri-cạli re.

Sor khon ńalak̕ ńalak̕ ńelok̕ ar baṅ nelok̕ disom koren apnar jạtiạri boeha mesera ko são aboak̕  jopoṛao do pạrsi ar ạri-cạli re.  Santali pạrsi ar ạri-cạli do ạḍi sebel  so̠ṛomgea joto santal ko ṭhen.

Niạ okte apnạr oporom ar pachano re niạ pạrsi ar ạri-cạli ge maraṅ bhumikae dohoyeda. Disom ren Santal ko ar sạṅgeń disomren sanam santal ko mit́ catom latar re ar sanamko talare apnar go pạrsi Santali jiạṛ dohoe lạgit́ maraṅ hudis ar kạmi hora kana nia THE SANTALS TIMES  do.

Baṅgladesh ren thoṛa pạrsi dulạṛ hoṛ okoe do akoak hudis ar kạmi kote ạḍiko juạn ar kạmi hora hõ eken apnar suluk lạgit́ do baṅ bickom apnar jạtiạriko lạgit́ko ganḍonkan jaoge. Ar niạ reaṅ ge mit́ nawa benao  do hoyok̕ kana nia  serma hoe jhạlite uchạn Santali khobor sakam do.

Niạ So̠mbat sakam do eken Bangldesh ren santalko lạgit́ do baṅ kana bickom goṭa dhạrti ren Santal jạti koaḱ  apnar aṛaṅ ar suk-duk reaḱ katha ko sodor ar gãota midoḱ  reaḱ ṭhại kana.  Niạ  “The Santals Times”  so̠mbat sakam re goṭa dhạrtiren santal koaḱ hiri –hipiri hoyoḱ tabonma noa re.  Sanam Santal boeha mesra ko ṭhen nehor tahen kana de hijuḱ tabonpe  mit́ catom latarrebon tahen ma. Apnar pạrsi jiạṛ  dohoe, hikạ hok bicạr ńam lạgit́ bon mit́doḱ ma noa re.

Abo Sãota lahanti lạgit́ apnar hudis ko bon ol sodor ma. Goṭa dhạrti re Santali pạrsi jiạṛ tahen ma santal ko talare niạ as monre keṭeć pạtiạu re ekrạṛ mit́ kate mit gãota mit́ hoṛ koaḱ  kurumuṭu kana nia “The Santals Times” do.  Aleaḱ niạ kurumuṭu un rege mońj so ar baha joḱa tinre abo santal ko apnar Santali pạrsite ko ol arko ropoṛa sapha kathate ar apnar ạri-cạli man manotre jion jiṅgi ko khemaoa.  Ar Baṅgladesh, India, Nepal, Bhuṭan, Bilạt  ar America disom ar eṭaḱ disom kore menaḱ ko santal ko abowaḱ niạ so̠mbat sakamre apnar hudis ar ganḍonko bo ol sodorlekhan, sanamk ko midoḱ lạgit́ ahakaoḱ lenre. Onate jahã tinạḱ pharak re bo tahen ona do niạ uchạ so̠mbat sakame or sorbona hiriḱabon nonḍe.

Niạ Baṅgladesh re do Santal jạti ko do mit́ sapha saphi ar ạḍi khạṭuạ, sapha soṛa monan jạt mente oporom menaḱ takoa. Niạ oporom jemon saṛiaḱ hoyogoḱ goṭa dhạrti re.