Sạru Saṛaṕ

(Gidrạ Eneć)

Noa do kuṛi gidrạkoaḱ eneć kana. Gidrạ do mit́ dolgeko tahẽna. Tinạḱge gidrạ ḍherko tahẽna unạḱge eneć do jomkaoḱa.

Gidrạko golteko teṅgo ạcuroḱa. Gol bahreko samaṅa mimit́ 3 hoṛ apan ạpin mimit́ jaṅga eṭagićaḱ jaṅgare ladey teko bajkaḱa. Jaṅgako baj ṭhikle khan mit́ dhaoteko roṛa ar baṅkhan baha sereń reaḱ rạṛteko sereńa.

“Licuri licu curi beṅgaṛ do.

Ḍag leka sakamena beṅgaṛ do

Guṛgu leka joyena beṅgaṛ do.”

Niạ roṛ se sereń kate jaṅga baj tahẽn tulućge etom teko don ạcura ar nonka bakhẽṛate saṛaṕ saṛaṕ ko thayo ạcura:-

“Sạru sakam beṅgaṛ utu

Bejuri khalaḱ, khalaḱ, khalaḱ, khalaḱ.”

(Nokage eneć do calao idiḱa ạuriko mokońoḱ dhạbić)

                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                               




Gunḍri Cupi (Gidrạ Eneć)

Hon hujur eneć leka gidrạko do beṛhaeteko duṛuṕ ạcuroḱa. Joto gidrạ mit́ dol geko tahẽna. Dhorom khạṛi kate raja ar ḍomko hoyoḱa. Ḍom akan gidrạ ṭhen mit́ṭen gõeṭha kecaḱ tahẽna.

Goeṭha bodolte mit́ṭen dhiri hõe doho daṛeaḱa. Uni gidrạ do gunḍriko ghur ghurạu ạcuroḱ leka duṛuṕ gidrạ beṛhaete koḍo koḍoye ńir ạcuroḱa. Ar ona gõeṭha se dhiri do jãhãe gidrạ tayomre hapeteye doho oṭokaḱa.

Ńir ạcuroḱ jokhen nonkae bakhẽṛa, “Gõeṭha guḍur guḍur gõeṭha guḍur guḍur.” Ado okoeaḱ dea sećre ona gõeṭha se dhiri dohowakana uni gidrạ bae disạle khan doḱho gidrạ do uniaḱ jaegare hećkate dạriạre phoḱ marteye dalea ar uniaḱ duṛuṕ jaegare aće duṛuṕa.

Judi jãhãye disạle khan doho ocoḱkan gidrạ do ona gõeṭha se dhiri halaṅ kateye khudạuea ar khạli jaega ạuri tiogre se duṛuṕ esedreye phoḱ marao ocolen khan unige ḍom doe hoe ruạṛena. Eneć do nonkage calao idiḱa gidrạ ạuriko ạṛisoḱ hạbić.




TOṚ GOḌO HO̠PO̠N

Dinge toṛ goḍo ho̠po̠n,

Sendra ane̠će jo̠maḱ dho̠n;

Cuṛuḱ-cuṛuḱ dare kho̠n,

Dạṛ are kocoṛ do̠n.

 

Bae bo̠to̠ro̠ḱ Ho̠ṛ ho̠po̠n ṭhen,

Bae bo̠to̠ro̠ḱ seta pusi ṭhen;

O̠ta tabe̠r menaege,

Jo̠maḱ ńamoḱ oka ṭhen.

 

Ghane̠y tabe̠r,

ghane̠y duṛuṕ;

Ńam lekhane jo̠maḱ,

Banar jaṅgatey sab.

 

Hana ḍạr noa ḍạr,

Do̠n kocoṛ menaege;

Ghane̠y ńĩr phe̠ḍo̠ḱ,

Ghane̠y ńĩr de̠jo̠ḱ,

Mase̠ hạni henaege.




GO̠GO̠ UMULRE

Lạiet́kanae“Poha Ḍạr”…

Noa bhitạrre!

Noa citạrre!!

 

Go̠go̠ umulre…

Dulạṛ goṅgot́ menaḱa,

Daḱ jạput́, setoṅre bańcao menaḱ,

Bạdi bạiri kho̠n bańcao menaḱ!

 

Go̠go̠ umulre…

Chatar umul menaḱ,

Ru-rukhiạ menaḱ,

Dulạṛ hạmbut́ menaḱ!

 

Go̠go̠ umulre…

Mõ̠ńj gun menaḱ,

Disạ uihạr menaḱ,

Dulạṛ ce̠pe̠re̠ć menaḱ!

 

Go̠go̠ umulre…

Ańcar umul menaḱ,

Ko̠ṛam toa menaḱ,

Hara buru menaḱ!

 

Go̠go̠ umulre…

Dukre sukre,

Go̠ḱṛo̠ menaḱ,

Bin mucạt́ dulạṛ menaḱ!

 

Go̠go̠ umulre…

Sikhạuna menaḱ,

Bhage bud batlao menaḱ,

Ạkil hunạrjo̠ṅ menaḱa!




HAKO SAṔ (Gidrạ Eneć)

Noa eneć lạgit́ dhuṛi se gitil jaega jạruṛoḱa gidrạko sahoboḱ in maraṅ mit́ṭen golte gaṛ gạḍiko benaoa noage gidrạ eneć do. Kuṛi ar koṛa gidrạko, gel bochor khon latar umer renko eneć mit́ daṛeaḱa. Tinạḱge gidrạko seledoḱa, unạḱge eneć do ạḍi jomkaoḱa.

ENEĆ- gaṛ gạḍi beṛhaete gidrạko teṅgo ạcuroḱa. Gaṛgạḍire jojom jaṅgako dohoya ar leṅga jaṅga doko tayom seja. Ti tiko sasaṕ ạcuroḱa. Ṭenḍar mạciko teṅgona ado mit́ dhaote etom końe jojom jaṅgate hakoko leoḍakoa ar ona sãoteko bakhẽṛa,

Sir Gaṅga leṭe leṭe

Aser Gaṅga peṭe peṭe

Ruhi katla, gạ̃ṛạ̃i bohoḱ

Dũṛi, mạṅgri, coḍgoć bohoḱ, rakaṕkoḱ.

Pe dom bakhẽṛ tayom, ti apnaraḱte hante nate, am ińko dạṛa. Bhindạṛ tahẽyenić se bae dạṛ daṛeat́ić doye ḍomena. Dạṛ jitạuenko doko rajena. Arhõ eneć gạḍi ṭhenko heć jaoraḱa. Pạhil leka golteko teṅgo ạcuroḱa.

Apan ạpinko kusiḱ leka, ruhi, katla, mĩṛkạ, boaṛ, sol, gạ̃ṛạ̃i, coḍgoć, dũṛi, mạṅgri ematen hakoko ńutumoḱa. Ḍomakan gidrạ do gaṛ gạḍi bhitrireye tahẽna. Gamchate mẽt́ko tol eset́kataya. Joto gidrạkoaḱ ńutum, oneko ńutumakan leka, disạ hoyoḱtaea. Niạ dom ṭenḍar mạci do baṅko teṅgona. Banar jaṅgage gạḍire tahẽntakoa. Bagḍulu leka ti ṭapṭapaeteko sapaṕ ạuroḱa. Pạhil leka bakhẽṛate mit́ dom etom seć ar mit́ dom do końe sećko jhikạ jhokoḱa.

Noa talarege ḍomakan gidrạ do jãhãe mit́ṭen gidrạwaḱ hako ńutum ńum kateye hạṛubea, hẽ katla hakoyiń saṕana, judiye ṭhik lekhan saṕ ocoyen gidrạ doe goćena ar unige ḍome hoyoḱteko baḍaea. Bae ṭhik lekhan pạhil gidrạgeye tahẽna eneć do nonkage calao idiḱa ạuriko ạṛisoḱ hạbić. Diḱsạ daṛe laser ocoe, jhić ar tuḱnum daṛe sadhao ocoege eneć reaḱ jos do.




Hạti

Janwar do celeko metakoa? E gidrạko! Mimit́ hoṛ oṛaḱre ek do gại ḍaṅgra, ekk do merom bhiḍi, ek do sukri menaḱkotaoea. Ar bạnuḱkotapere hõ atore tho menaḱkogea! Ponea jaṅga menaḱtakote pon jaṅgawan janwarko metakoa. Hạtipe ńel akat́koa? Uni naksarey ńeloḱ kan uni doe hạti kana. Hạti do pon jaṅgawan janwar kanako. Hạti do gại ḍaṅgrako khon do ạḍitet́ko lạṭua. Napṛaḱ hạti do gel moka hạbićko usula.

Hoṭoḱ do ạḍi khaṭogetakoa, ar sunḍtako ma tawar tawar jeleńge. Sunḍ mucạt́re do ạḍi mońj khuipạḱgetakoa. Hạti do sanaleko khan, sunḍ do onte note lawaḱ lạtińko hurlạ daṛeaḱa, ar jãhãnaḱ saṕkateko lebda daṛeaḱa. Sunḍre ạḍi daṛe menaḱtakoa. Lạṭu lạṭu dare ḍạrko or cagat́ daṛeaḱa ar moṭa moṭa munḍhạt́ hõko tul idi daṛeaḱa. Hoṭoḱ khaṭogetakote sunḍtege jomaḱko rakaba. Sunḍte daḱ ńũi jokhećem ńelleko khan dom mạluṅ utạrḱoḱa. Sunḍ mucạt́e bhugạḱ menaḱa, ar ona do mũ kana. Mũtege daḱ hõko surkạu adera, ar sunḍ kuṛbạṅkate mocareko soloṅ got́kaḱa. Onkage sunḍtege hoṛmore hõ daḱko phurkạujoṅa, ar baberko reaḱ tonolkoko raṛa daṛeaḱa. Napṛaḱ napṛaḱ barea sonḍa ḍaṭa menaḱtakoa, ona do ạḍitet́ keṭećtakoa. Onakin ḍaṭate do akoren bạiri tạruṕ emanko soboḱ cagaṛkoa.

Lutur do ḍhalkagetakoa. Onatege hoṛ hopon dobon mena, “ Hạti do haṭaḱ leka lutur menaḱtakoa”. Ar mẽt́kin do hoṛmo hisạb ạḍi kạṭićgetakoa. Hạti do saḍe ańjom ạḍiko kusiḱa. Jãhãnaḱ mõńj saḍeko ańjomle khan, ạḍi rạskạko taṛama; baṅkhan eṭaḱ okte do gaṛdham guṛdhumko taṛama, ar roṛ hõko bujhạua.

Hạti do daḱre hõko paera daṛeaḱa. Paeraḱ jokheć sunḍtet́ do coṭteko tulkaḱa. Ạsul hạtiren mit́ṭen joḱtonić menaea. Uni doko metaea “ mạhut”. Unige jomaḱ doe ṭalaoea. Mạhutaḱ hukum lekae calaḱa. Sedae do lạṭu lạṭu raj hoṛ hạtiko dohoyet́ko tahẽkana. Hạti do ḍạr baklaḱ ar sakamko joma.




AM DO̠ BẠBUM BOKAGEA

Am do̠ bạbum bokagea…

O̠lo̠ḱme paṛhaoḱme,

Hạrjo̠ṅme ạkil,

Teheń baṅ khan gapa,

Benaoḱam ukil.

Am do̠ bạbum bokagea…

Hạrme halaṅme,

Hameṭme bidiạ,

Sesanre baṅ khan,

Benaoḱam sukri bạdhiạ.

Sendrare karkare,

Amge bạbu sikạriạ ;

Jhalkaoḱme bạbu duniạre,

Benaoḱme so̠majre susạriạ.

Bạnuḱ leka caṇḍbo̠l,

Am do̠ bạṇḍi bạṇḍiạ,

Alom daṛan kalo̠ḱ bhaṭo̠ḱ,

Alom benaoḱ ạṇḍiạ.

Buru se̠ṅge̠l moṇḍoḱ-moṇḍoḱ,

Duruṅ-duruṅ aṅgra,

Alose̠m daṛan kabaḱ-kabaḱ,

Bikạuḱam bạbu so̠majre ḍaṅgra.




Bepari ar Tạruṕ

Mit́ṭeć hor do bir aṛe aṛete sen akana. Ona hor aṛere mit́ṭeć kũi menaḱa. Ona do iṭạte do baṅ tola. Daḱ hõ thoṛage tahẽkana. Mit́ṭaṅ tạruṕ do ona kũi aṛete paromoḱ jokheć ona kũireye ńũrena. Mit́ṭen bepari do ona kũi ṭhen daḱ ńũi lạgit́e sen sorena; Daḱe loe jokheć, kũi bhitrire uni tạruṕe ńelkedea. Ar botorte ạḍi garteye kikiạuket́a, are pạc got́ena.

  Tạruṕ do uni bepariye metadea, “E hõ, alom botoroḱa, ma dayakate or rakabińme” Bepariye menket́a, “Cekateń rakaṕmea?” Tạruṕe menket́a, “One tarenrem lade akat́ bosta noteạńme, ar am do saṕ ṭarhaome.” Uni bepari do barahite bosta mucạt́ seće tolket́a. Ar moca seć do baṅ, are ãṛgoadea. Uni tạruṕ do ona bostareye sunḍućena are kapṭao urićena. Khange bepari doe or rakaṕkedea.

Tạruṕ do rakaṕen torage, uni bepari jome sanakedea.Bepari do tạruṕe metadea, “Cet́ kana noa do? Amaḱ jiviń bańcaoket́tama, ar am dom jomeń lạgit́ ?” Ado mit́ṭaṅ ḍaṅgra ṭhenkin calaoena, jemone bicạrtạkin. Uni ḍaṅgra do mone monereye menket́a, noko hoṛ do ạḍiko haronińạ, ar ạḍi hamal bostako ladeańa, ar haṭteko idi ocońa. Ona iạte uni tạruṕe  metadea, “Ma jom got́kaeme to”. Menkhan bepari doe menket́a, “Ẽhẽḱ, baṅ jutlena”. Ado loa dare ṭhenkin senena arkin lạliskeda.

 Loa dare doe menket́a “Nui hoṛ do ińaḱ joe got́et́a are joma, tạruṕe jomle khan boge napoṛkoḱa”. Ona iạte tạruṕe metadea, “Hẽ ma jomme”. Ado mit́ṭaṅ toyo ṭhenkin senena. Uni toyo do banar hoṛaḱ lạlise ańjomket́a, ar tạruṕe kulikedea, “Cekate ona bostare dom boloyena, mase dayakate mit́ dom uduḱańme”.

  Tạruṕ do usạra ona bosta bitri seće sunḍuć boloyena, Uni toyo do bepariye metadea, usạra usạra ma tol esedem. Khange bepari do ạḍi usạrae tol eset́kedea. Bepari do maraṛte uni tạruṕ bhageteye domaokedea. Domao admạruạkateye bạgi oṭowadea.




Bar Bo̠eha ko̠ṛa

Henda Supại ! Sunạtakoren Bhaero ar Raokanem ńel akat́kina ? Iń do unkin boeha ńelte ạḍiń rạskạḱa. Unkin boeha do ạkinge ạḍi ãṭkin gateḱa. Tis hõ bakin kạphạriạua. Go baba jahanaḱ kạmi lạgit́kin metakin khan, mit́tegekin kạmia. Ar go babawaḱ hukum hõ bạkin ñehõta. Mit́tekin dãṛã baṛaea, ar eneć hõ mit́tekin eneća. Eneć jokheć baṅ ṭhikaḱ katha hõ bakin roṛa. Bhaerogeye maraṅa . Uni do bokottet́ raokan ạḍiye dulạṛea. Jãhãtinrekin apan ạpinlen khan jut do bakin ạikạua.

 Mit́ boeha jãhãe jahanaḱ jomaḱko emae khan, ać moto do bae joma. Ać boeha lạgit́ hõe dohokaḱa. Hećlen khange usạrae em got́aea. Mit́ boehae ruạlen khan, dosarić boeha do ạḍi ãṭe bhabnaḱa, ar  uni ṭhengeye tahẽna. Eken inạ do baṅ; mẽt́hãre hõ ạḍi rạskạkin ńeloḱa. Mũ ar johare mạilạ ohom ńellea. Hoṛmo hõ ạḍi saphakin dohoea, ente ḍạbrạḱ lạgit́ do bakin asketoḱa. Riṭhạ kicrićte bakin oyo ḍeṅgana. Onate se do bohoḱ uṕre bạnuḱkotakina, ar upiạ̃s hõ bakin upiạ̃soḱa. Jaoge setaḱrekin datạuniḱa, onate ḍaṭa do tehe tehe ponḍgetakina. Ona mạilạ kicrić onka mạilạ bakin doho giḍikaḱa. Ente unkinren go baba sapha sạphi tahenkin cet́ akawat́kina. Jahanaḱ lạgit́ hõ bakin ńuṛuṅ ńuṛuṅoḱa.

Base Supaui ! Unkinren go baba do ạḍi rạskạtạkin, Ona atoren hoṛ hõ unkin koṛa ńelte ạḍiko mạluṅoḱa. Onate hoṛko hõ ạḍiko kusiakina.

 




Korona: Santal Gidrạ Koaḱ Halot

Nãhãḱ jugren gidrạ koge darakan dinren hạtiạr kanako. Noko darakan dinren hạtiạr ko napaete benao ar hara buruko reaḱ maraṅ dạyik do abo joto hoṛaḱ kana. Calao idiḱ kan go̠ṭa dhạrtire̠ korona rog do̠ ạḍi botor ar santal gidrạko talare̠ maraṅ tạkićaḱ do̠ bolo akana. Korona Khạtir School, college, universityko bo̠nd gete kalaṅ ḍolaṅko se̠ loṛoṅ pho̠coṅ ko daṛan kana. Onako ạṛiste̠ gogo baba do gidrạko kạuḍi sõćjoṅ lạgit́ kạmi teko kole̠t́ koa. Ar noa kạmi khạtirte̠ gidrạkoaḱ oloḱ paṛhao re̠ laksan hoyoḱ kana, me̠taḱ me mit́ din hiloḱ do̠ oloḱ paṛhao hõ bako kusiaḱa ar gidrạ do̠ school, college te̠ calaḱ hõ baṅ sanakoa. Baṅgladisom redo̠ niạko dinre̠  kisạ̃ṛ –reṅgećko bhitrire̠ ae̠ma le̠kan tạkić aḱ te̠ lak lak gidrạko ạḍi tho̠ṛa ume̠r rege school te̠ calao baṅ kate̠t́ kạmire̠ko dhurạu e̠t́ koa. Goṭa dhạrti re̠ 5 se̠rma ume̠r khon e̠hoṕ kate̠t́ 17 se̠rma ume̠r hạbić 215 milion gidrạko nonkan mũhin do̠sa re̠ko paṛao akana. Noko tho̠ṛa ume̠r re̠n gidrạko do̠ dhạrtire̠ ae̠ma le̠kan kạmiko kạmi kana. Ar noa do̠ hoyoḱ kana gharońj re̠ ạḍi bạṛti re̠ṅgeć, nindhạn ar nacar karo̠nte̠. Ạḍi ae̠ma gidrạko ge casbas kạmi, kirsạn se̠ guti kạmi, gại ḍaṅgra gupi kạmi, karenṭ/electricity kạmi, hasa gemer kạmi, Iṭạ dipil kạmi, Jo̠m ńu ho̠ṭelre̠ kạmi, maraṅ do̠kan kore̠ kạmi, huḍiń tahẽn rege bapla kạmi purạu, cuṭi biṛi, hạnḍi tạrc̣i ńu buloḱ se̠le̠t́ ae̠ma le̠kan bebạṛić kạmikore̠ abore̠n haraḱ kan gidrạko lobdhaoḱ kan te̠ko bạṛijo̠ḱ kana ạḍi usạrate̠.    

Covid-19 te̠ lak lak kạṭić gidrạko kạuḍi sõćjoṅ lạgit́ko lahae̠t́ koa-ILO ar UNICEF reaḱ khaṭo̠ report te̠ baḍaeo̠ḱ kana. Noa report re̠do̠ jo̠to̠ko me̠naḱ koa, menkhan Santal gidrạko hõ ạḍi ae̠mako bạṛijo̠ḱ kana. Ińaḱ ńe̠lre̠ ato o̠ṛaḱ re̠n gidrạko do̠ bạṛti kạete̠ noako muskilaḱ re̠ko bolo akana.  

Baṅgladisom re̠n Santal gidrạ koaḱ mit́ bar baḍaejoṅ bisoe̠ko;

  1. Diso̠m reaḱ hạr samṭao report re̠ ńelo̠ḱ kana 85% kạmi gidrạko do̠ ato o̠ṛaḱ re̠n kanako. Me̠nkhan nãhãḱ dinkore̠ gidrạ kạmiạko do̠ so̠ho̠r bajar se̠ć kạmi ńam lạgit́ko ṭenḍaro̠ḱ kana.  
  2. Diso̠rm re̠ 4.3 sotaṅgsho gidrạ (5 khon 14 umer) koge gharońjre̠ go̠ṛo̠ e̠moḱ lạgit́ lajao̠ e̠ge̠r de̠ya katet́ kạmi re̠ko jo̠po̠ṛaḱ kana. Korona te̠ disom re̠ arhõ bạṛti duk doe̠ ạgu akada. Nitoḱ ńelo̠ḱ kana gidrạ kạmiạko tho̠ṛa baṅ kate̠t́ ar hõko dhe̠ro̠ḱ kana.
  3. Dhạrti re̠do gidrạko lahanti lạgit́ gidrạ kạmiạko haptare̠ goṛte̠ 8 ghonṭako kạmia. Nonkate̠ ńelo̠ḱ kana din re̠ 2 ḍolarko sõćjoṅ kana.
  4. Baṅgladisom re̠ gidrạ kạmiạ koaḱ ạḍi kajak ạn do̠ me̠naḱa. Diso̠m re̠ me̠naḱ bonte̠ sạrige abo santal gidrạko lạgit́ hõ inạ ạn ge panjaḱa. 2006 serma re̠ Baṅgladisom sarkar bahadur do̠ 14 umer khon komren gidrạko do̠ kạmi lạgit́ kajak ạn te̠ bond tahẽ kana. Menkhan nãhãḱ somoe̠ re̠ ạḍi ãṭ gidrạ kạmiạkoko bạṛti akana. International Labor Organization (ILO) doe̠ hudise̠t́ kana; amdaj 5 million kạṭić gidrạko kạmiạkoko hoe̠ akana.
  5. Baṅgladisom sarkar bahadur do 2010 serma gidrạ kạmiạko je̠mon baku tahen se hoyok lagit adi maran kami hora 2012 sermako etohop leda. 2010 serma re kami hora hatao katet nitok 2021 serma re nelok kana joto khon barti gidra kamiakoko hoe akana.
  6. Disom sorker 2002 serma khon Primary school ren gidrak stipend ko emako kana. Noa te jemon gidrako kami te ban calao katet, parhak re monko lagit ar school teko calak lagit. Metakme ato orak ren gidrako do begor tolop te olok parhao ar puthiko nam lek kanako. Nitok do onka leke joto gidrako lagit an hoe akana, bin tolop te olok prhao ar puthiko.
  7. Disom re umer secte ketec ban hoe akanko gidrako bapla et koa. Noa do gota dharti sec lekate nel lekhan Bangladesom do pon 4 nombor re̠ me̠naḱa. Santalkoaḱ gharońj re̠n ạḍi ae̠ma gidrạ tahẽn te̠ ar joto le̠kan khorocko bako calao daṛeaḱ te̠ umer se̠ć te kom tahẽn re̠hõ ko baplae̠t́ koa.

Koronate̠ jạbun akan disomre̠ santal gidrạko o̠war rakaṕ ko lạgit́ noako bisoe ạḍi jạruṛa jo̠to̠ gharońj kore; a) Dinạm din reaḱ kạmi horako ol tolte be̠nao katet́ gidrạko ạyur do̠ ạḍi jạruṛa. b) Eneć/gate; gidrạkoaḱ hoṛmo, monko sapha do̠hoe̠ lạgit́ e̠ne̠ć se̠ gateḱ do̠ ạḍi jạuṛa. c) Gidrạ jãhãn muskilaḱ se̠ tạkić aḱ re̠ye̠ paṛao le̠n khan mońj so̠lha te̠ o̠war rakaṕ ar bujhạuae jạruṛa. d) Dạyik; ạḍi jạruṛa huḍiń dạyik e̠moḱ. Ente̠t́ nit khon huḍiń dạyik mońj te̠ye̠ palon le̠khan, maraṅ kạmiko se̠ dạyik kạmi hõ be̠s te̠ye̠ purạu daṛeaḱa. e) Gidrạko jãhãn kạmire̠, e̠ne̠ć, se̠re̠ń, biḍạu se̠ jãhãn bhageaḱe hame̠ṭ le̠khan do̠ udgạu se̠le̠t́ huḍiń progam hoe̠ ocoe̠te̠, bạṛti rạskạ ar go̠rob doye̠ bujhạua. f) jo̠to̠waḱ re̠ jao̠ge udgạu jạruṛa joto gidrạko. g) santalite̠ mońj roṛ lạgit́ uskurko jạruṛa. h) Santal gidrạko do̠ ạḍi mon se̠le̠t́, sontorte̠ be̠nao rakaṕko jạruṛa, e̠nte̠t́ gogo babako ṭhen khonge pạhil do̠ maran\̣ sikhnạt ko hame̠ṭ joṅa.

Disom re̠ kạṭić gidrạko kạmi bondko do̠ ạḍi alga kạmi do ban\̣ kana. Menkhan joto gogo babako ge ạḍi ãṭ ko kurumuṭu eda apnare̠n gidrạ koaḱ sikhnạt se̠ć te̠ lahantiko babot. Gidrạko ban\̣ kạmi ocoko hoyoḱa ar eger, edre se̠ dal do̠ baṅ, bickom dupulạṛte̠ hara buruko lạgit́ go̠ṛo̠ jạruṛa.