Korona: Santal Gidrạ Koaḱ Halot

Nãhãḱ jugren gidrạ koge darakan dinren hạtiạr kanako. Noko darakan dinren hạtiạr ko napaete benao ar hara buruko reaḱ maraṅ dạyik do abo joto hoṛaḱ kana. Calao idiḱ kan go̠ṭa dhạrtire̠ korona rog do̠ ạḍi botor ar santal gidrạko talare̠ maraṅ tạkićaḱ do̠ bolo akana. Korona Khạtir School, college, universityko bo̠nd gete kalaṅ ḍolaṅko se̠ loṛoṅ pho̠coṅ ko daṛan kana. Onako ạṛiste̠ gogo baba do gidrạko kạuḍi sõćjoṅ lạgit́ kạmi teko kole̠t́ koa. Ar noa kạmi khạtirte̠ gidrạkoaḱ oloḱ paṛhao re̠ laksan hoyoḱ kana, me̠taḱ me mit́ din hiloḱ do̠ oloḱ paṛhao hõ bako kusiaḱa ar gidrạ do̠ school, college te̠ calaḱ hõ baṅ sanakoa. Baṅgladisom redo̠ niạko dinre̠  kisạ̃ṛ –reṅgećko bhitrire̠ ae̠ma le̠kan tạkić aḱ te̠ lak lak gidrạko ạḍi tho̠ṛa ume̠r rege school te̠ calao baṅ kate̠t́ kạmire̠ko dhurạu e̠t́ koa. Goṭa dhạrti re̠ 5 se̠rma ume̠r khon e̠hoṕ kate̠t́ 17 se̠rma ume̠r hạbić 215 milion gidrạko nonkan mũhin do̠sa re̠ko paṛao akana. Noko tho̠ṛa ume̠r re̠n gidrạko do̠ dhạrtire̠ ae̠ma le̠kan kạmiko kạmi kana. Ar noa do̠ hoyoḱ kana gharońj re̠ ạḍi bạṛti re̠ṅgeć, nindhạn ar nacar karo̠nte̠. Ạḍi ae̠ma gidrạko ge casbas kạmi, kirsạn se̠ guti kạmi, gại ḍaṅgra gupi kạmi, karenṭ/electricity kạmi, hasa gemer kạmi, Iṭạ dipil kạmi, Jo̠m ńu ho̠ṭelre̠ kạmi, maraṅ do̠kan kore̠ kạmi, huḍiń tahẽn rege bapla kạmi purạu, cuṭi biṛi, hạnḍi tạrc̣i ńu buloḱ se̠le̠t́ ae̠ma le̠kan bebạṛić kạmikore̠ abore̠n haraḱ kan gidrạko lobdhaoḱ kan te̠ko bạṛijo̠ḱ kana ạḍi usạrate̠.    

Covid-19 te̠ lak lak kạṭić gidrạko kạuḍi sõćjoṅ lạgit́ko lahae̠t́ koa-ILO ar UNICEF reaḱ khaṭo̠ report te̠ baḍaeo̠ḱ kana. Noa report re̠do̠ jo̠to̠ko me̠naḱ koa, menkhan Santal gidrạko hõ ạḍi ae̠mako bạṛijo̠ḱ kana. Ińaḱ ńe̠lre̠ ato o̠ṛaḱ re̠n gidrạko do̠ bạṛti kạete̠ noako muskilaḱ re̠ko bolo akana.  

Baṅgladisom re̠n Santal gidrạ koaḱ mit́ bar baḍaejoṅ bisoe̠ko;

  1. Diso̠m reaḱ hạr samṭao report re̠ ńelo̠ḱ kana 85% kạmi gidrạko do̠ ato o̠ṛaḱ re̠n kanako. Me̠nkhan nãhãḱ dinkore̠ gidrạ kạmiạko do̠ so̠ho̠r bajar se̠ć kạmi ńam lạgit́ko ṭenḍaro̠ḱ kana.  
  2. Diso̠rm re̠ 4.3 sotaṅgsho gidrạ (5 khon 14 umer) koge gharońjre̠ go̠ṛo̠ e̠moḱ lạgit́ lajao̠ e̠ge̠r de̠ya katet́ kạmi re̠ko jo̠po̠ṛaḱ kana. Korona te̠ disom re̠ arhõ bạṛti duk doe̠ ạgu akada. Nitoḱ ńelo̠ḱ kana gidrạ kạmiạko tho̠ṛa baṅ kate̠t́ ar hõko dhe̠ro̠ḱ kana.
  3. Dhạrti re̠do gidrạko lahanti lạgit́ gidrạ kạmiạko haptare̠ goṛte̠ 8 ghonṭako kạmia. Nonkate̠ ńelo̠ḱ kana din re̠ 2 ḍolarko sõćjoṅ kana.
  4. Baṅgladisom re̠ gidrạ kạmiạ koaḱ ạḍi kajak ạn do̠ me̠naḱa. Diso̠m re̠ me̠naḱ bonte̠ sạrige abo santal gidrạko lạgit́ hõ inạ ạn ge panjaḱa. 2006 serma re̠ Baṅgladisom sarkar bahadur do̠ 14 umer khon komren gidrạko do̠ kạmi lạgit́ kajak ạn te̠ bond tahẽ kana. Menkhan nãhãḱ somoe̠ re̠ ạḍi ãṭ gidrạ kạmiạkoko bạṛti akana. International Labor Organization (ILO) doe̠ hudise̠t́ kana; amdaj 5 million kạṭić gidrạko kạmiạkoko hoe̠ akana.
  5. Baṅgladisom sarkar bahadur do 2010 serma gidrạ kạmiạko je̠mon baku tahen se hoyok lagit adi maran kami hora 2012 sermako etohop leda. 2010 serma re kami hora hatao katet nitok 2021 serma re nelok kana joto khon barti gidra kamiakoko hoe akana.
  6. Disom sorker 2002 serma khon Primary school ren gidrak stipend ko emako kana. Noa te jemon gidrako kami te ban calao katet, parhak re monko lagit ar school teko calak lagit. Metakme ato orak ren gidrako do begor tolop te olok parhao ar puthiko nam lek kanako. Nitok do onka leke joto gidrako lagit an hoe akana, bin tolop te olok prhao ar puthiko.
  7. Disom re umer secte ketec ban hoe akanko gidrako bapla et koa. Noa do gota dharti sec lekate nel lekhan Bangladesom do pon 4 nombor re̠ me̠naḱa. Santalkoaḱ gharońj re̠n ạḍi ae̠ma gidrạ tahẽn te̠ ar joto le̠kan khorocko bako calao daṛeaḱ te̠ umer se̠ć te kom tahẽn re̠hõ ko baplae̠t́ koa.

Koronate̠ jạbun akan disomre̠ santal gidrạko o̠war rakaṕ ko lạgit́ noako bisoe ạḍi jạruṛa jo̠to̠ gharońj kore; a) Dinạm din reaḱ kạmi horako ol tolte be̠nao katet́ gidrạko ạyur do̠ ạḍi jạruṛa. b) Eneć/gate; gidrạkoaḱ hoṛmo, monko sapha do̠hoe̠ lạgit́ e̠ne̠ć se̠ gateḱ do̠ ạḍi jạuṛa. c) Gidrạ jãhãn muskilaḱ se̠ tạkić aḱ re̠ye̠ paṛao le̠n khan mońj so̠lha te̠ o̠war rakaṕ ar bujhạuae jạruṛa. d) Dạyik; ạḍi jạruṛa huḍiń dạyik e̠moḱ. Ente̠t́ nit khon huḍiń dạyik mońj te̠ye̠ palon le̠khan, maraṅ kạmiko se̠ dạyik kạmi hõ be̠s te̠ye̠ purạu daṛeaḱa. e) Gidrạko jãhãn kạmire̠, e̠ne̠ć, se̠re̠ń, biḍạu se̠ jãhãn bhageaḱe hame̠ṭ le̠khan do̠ udgạu se̠le̠t́ huḍiń progam hoe̠ ocoe̠te̠, bạṛti rạskạ ar go̠rob doye̠ bujhạua. f) jo̠to̠waḱ re̠ jao̠ge udgạu jạruṛa joto gidrạko. g) santalite̠ mońj roṛ lạgit́ uskurko jạruṛa. h) Santal gidrạko do̠ ạḍi mon se̠le̠t́, sontorte̠ be̠nao rakaṕko jạruṛa, e̠nte̠t́ gogo babako ṭhen khonge pạhil do̠ maran\̣ sikhnạt ko hame̠ṭ joṅa.

Disom re̠ kạṭić gidrạko kạmi bondko do̠ ạḍi alga kạmi do ban\̣ kana. Menkhan joto gogo babako ge ạḍi ãṭ ko kurumuṭu eda apnare̠n gidrạ koaḱ sikhnạt se̠ć te̠ lahantiko babot. Gidrạko ban\̣ kạmi ocoko hoyoḱa ar eger, edre se̠ dal do̠ baṅ, bickom dupulạṛte̠ hara buruko lạgit́ go̠ṛo̠ jạruṛa.  




Hoṛ Sado̠m ar Gadha

Mit́ hoṛre̠n Sad̠om ar Gadhakin tahẽkana. Uni hoṛ do̠ Sado̠mge ḍhe̠r do̠e̠ mãyãwae̠ kan tahẽkana. Ar Gadha do̠ ḍhe̠r do̠ bae̠ mãyãwae̠ kan tahẽkana. Sado̠m do̠ jaoge̠ rawal rawalaḱe̠ chalawae̠(bojhawae̠) kan tahẽkana, ar Gadha do̠ hamal hamalaḱ.

Mit́ din Gadha do̠e̠ ruạe̠na. Aćaḱ chala (bojha) bae̠ idi daṛe̠aḱ kan tahẽkana. Unre̠ Gadha do̠ Sado̠me̠ nẽhõradea, “Ma dayakate̠ goṛowạńme̠, te̠he̠ń do̠ hoṛmo̠re̠ jut bạń ạikạuet́a.”

Menkhan Sado̠m do̠ Gadhae̠ landawadea, are̠ me̠tadea, “Am do̠m asketo̠ḱ kana, cekate̠ bam idi daṛeaḱ kana? Amaḱ chala (bojha) am tege iditam.” Sado̠m do̠ entehõ Gadha bae̠ goṛowadea. Onate̠ Gadha do̠ ạḍi ãṭe̠ bhabnaye̠na.

Ado ạḍi tạpis se̠toṅ hõ sạrdiye̠na, Gadha do̠ bại-bạiteye̠ thakao ar ạḍi ãṭe̠ laṅgaye̠na. Ạḍi sạṅgiń do̠ bae sen daṛeat́a. Khan ackage̠̠ soṛok aṛe re̠ye̠ bhindạṛena are̠ goće̠na.

Uni hoṛ do̠ uni goć Gadhawaḱ chala (bojha) doe̠ raṛake̠t́a. Ar Sadọmrey ladeke̠t́a, ar mone̠ monete nonkae̠ hudiske̠t́a, “ Nui Goć Gadha hõ bajarte̠ń idiye̠a, ar hartate̠t́ do̠ mit́ se bar ṭakateń ạkhriń taea. Khan uni hoṛ do̠ uni Goć Gadha hõ Sado̠m re̠ye̠ ladekedea.”

Nito̠ḱ do̠ uni Sado̠maḱ chala (bojha) pe̠a hoye̠n taea-Aćaḱ bojha,Gadhawaḱ bojha, ar uni goć Gadha.

Sado̠ m do̠ ać tege sạjại doe̠ ńamana. E̠nte̠ aćaḱ suk re̠ye̠ rạskạḱ kan tahẽkana, ar Gadhawaḱ dukre̠ uni do̠ Gadha bae̠ goṛoadea, ekene landawadea. Nitoḱ Sado̠ do̠ Gadhawaḱ kạmi hõe̠ ńamke̠t́a.

 

Source- Mare Santali Gidrạ-kạhni puthi khon tumạlaḱ




Mit́ Bepari Hoṛ ar Tạruṕ

Mit́ṭeć ho̠r do̠ bir aṛe̠ aṛe̠te̠̠ se̠n akana. O̠na ho̠r aṛe̠re̠̠ mit́ṭe̠ć kũi me̠naḱa. O̠na do̠ Iṭạte̠̠ do̠ baṅ to̠la ar daḱ hõ tho̠ṛage tahẽkana.

Mit́ṭe̠n Tạruṕ  do̠ o̠na kũi aṛe̠te̠̠ paro̠mo̠ḱ jo̠khe̠ć o̠na kũi re̠ye̠  ńure̠na. O̠na jo̠khe̠ćge mit́ṭe̠n be̠pari ho̠ṛ do̠ o̠na kũi ṭhe̠n daḱ ńui lạgit́e̠ se̠n sore̠̠na. daḱe̠ lo̠e̠ jo̠khe̠̠ć, kũi bhitrire̠ uni tạruṕe̠ ńe̠l kedea. Ar bo̠to̠rte̠ ạḍi gar te̠ye̠ kikiạuke̠t́a, are̠ pạc go̠t́e̠na.

Tạruṕ do̠ uni Be̠pariye̠ me̠tadea, “E̠ ho̠, Alo̠m bo̠to̠ro̠ḱa, ma dayakate̠ or rakabińme̠.”

Be̠pariye̠ menket́a, “ce̠kate̠ń rakaṕ me̠a?”

Tạruṕe̠ me̠nke̠t́a, “O̠ne̠ tare̠nrem lade akat́ bosta note̠ạńme̠, ar am do̠ saṕ ṭarhao̠ me̠.”

Uni Be̠pari do̠ barahite̠ bo̠sta mucạt́ seće̠ to̠l ke̠t́a. Ar moca se̠ć do̠ baṅ, Are̠ ãṛgoadea. Uni Tạruṕ do̠ o̠na bo̠sta re̠ye̠ sunduće̠na are̠ kapṭao̠ uriće̠na. Khange Bepari do̠e̠ or rakaṕ kedea.

Tạrup do̠ rakaṕe̠n torage, uni Bepari hoṛ jome̠ sanakedea.

Unre̠ bepari do Tạruṕe̠ me̠tadea, “Cet́ kana no̠a do̠? Amaḱ jiviń bańcao̠ ke̠t́ tama, ar do̠m jo̠me̠ń lạgit́ ?”

Ado̠ uni bepari hoṛ ar Tạruṕ mit́ṭe̠n Ḍaṅgra ṭhe̠nkin calao̠e̠na, Je̠mo̠ne̠ bicạr tạkin.

Unre̠ uni Ḍaṅgra do̠ mo̠ne̠ mo̠ne̠ te̠ye̠ me̠nke̠da, noko hoṛ hopon do̠ ạḍiko haro̠nińa, ar ạḍi hamal hamal bosta koko ladeańa, ar haṭ te̠ko idi ocońa. Ona iạte̠ uni Tạruṕe̠ metadea, “Ma jom got́kae me̠se̠.”

Me̠nkhan Be̠pari do̠e̠ me̠nke̠t́a, “Ẽ̠hẽḱ, baṅ jut le̠na.” Ado ona tayo̠m mit́ Loa dare ṭhẹnkin senena arkin  Lạliskeda.

Loa dare hõ mo̠ne̠ mo̠ne̠te̠ye̠ menke̠t́a, Nui hoṛ do̠ Ińaḱ joe̠ goda are̠ joma, Tạruṕe̠ jom lekhan boge koḱa.”

Ona iạte̠ Tạruṕe̠ metadea, “Hẽ ma jom got́kae me̠.”

Ado̠ ar hõ mit́ ṭe̠n To̠yo̠ ṭhe̠nkin se̠ne̠na, Uni To̠yo̠ do̠ bana hoṛaḱ Lạlise̠ ańjom ket́a, ar tạruṕe̠ kuli kedea. “ce̠kate̠ ona bosta re̠ dom bo̠lo̠ye̠na, mase̠ dayakate̠ mit́ dhao̠ uduḱạńme̠.”

Tạruṕ do̠ To̠yo̠ye ̠me̠tadea, “ce̠kate̠ bam bujhạue̠da,” ar me̠nkate̠ usạra ona bosta bhitri se̠će̠ sunduć bo̠lo̠ye̠na,

Uni To̠yo̠ do̠ Be̠pariye̠ me̠tadea, usạra usạra ma tol e̠se̠de̠m,Khange Uni be̠pari ho̠ṛ do̠ ạḍi usạrae̠ tol e̠se̠t́ kedea. Ar uni Be̠pari ho̠ṛ do̠ maraṛte̠ uni Tạruṕ bhage te̠ye̠ do̠mao̠ kedea.




KUDUM KŨṚIT́ KUṚIT́

Dulạriạ Pạthuạko̠!

Gam-kudum do̠ nit kho̠n jao hapta ge chapa so̠do̠ro̠ḱa. Ado̠ ma ape pe baḍaekan gamkudum hõ ale ṭhen ol kol tabonpe.. Ona hõ ńutum selet́ chapa so̠do̠ro̠ḱa. Ar Facebook sakam re bhed do̠ o̠l tabo̠npe.

Niạ calao̠en dhao̠ kudum chapayen reaṅ Bhed  do̠ no̠nka:

  1. Bhed: 1.Hukạ. 2.Kaera. 3. Gạsić.4.  Icạḱ hako̠. 5. Ić.

 

(2)

  1. Kudum kũṛit́ kũṛit́ kuṛit kuṛit́ tege calaoena. Mase lạime cet́?
  2. Kudum kũṛit́ kũṛit́ Lipi kaṭa joroṅ joroṅ. Niạ do cet́ hoyoḱa?
  3. Kudum kũṛit́ kũṛit́ kolkataren daroga kewaretae gucu. Lại mese bhala cet́ kana?
  4. Kudum kũṛit́ kũṛit́ mit́ hoṛ doe meneda ãṅgaḱme ar mit́ hoṛ doe meneda alom ãṅgaḱa. Lạipese cet́?
  5. Kudum kũṛit́ kũṛit́ kũṛit́ Rajaḱ pạṭkạm dạhṛi caba daṛekea?

 

 




Kudum re̠ Kũṛit́ kũṛit́

         Mase̠ boe̠hako lại tabo̠npe̠ kudum re̠aḱ bhe̠d ko:

  1. Kudum kũṛit́ kũṛit́ co̠ṭ rema gidi tukạ loḱkan, pheḍrema bumbuć hakoe bhuṛbhuṛạuḱkan. Mase lạipe ce̠t́?
  2. Kudum kũṛit́ kũṛit́ Bap cikạn co̠̠ko̠̠n be̠ṭa kạbnuć. Ce̠t́ hoyoḱa no̠a do̠̠?
  3. Kudum kũṛit́ kũṛit́ parko̠m latar gayaṅ guyuṅ. Niạ do̠̠ bhala ce̠t́?
  4. Kudum kũṛit́ kũṛit́ Gaḍa aṛe̠ aṛe̠te̠ bạnduk ṭenḍar.
  5. Kudum kũṛit́ kũṛit́ Gaḍa aṛe̠ aṛe̠te̠ ṭukuć to̠pa. Mase̠ bhala lạime ce̠t́ kana?



Ũṭ Ar Cũṭiạ

Mit́ dhao mit́ṭen Ũṭ cekate coe at́lena, Aćren kisạ̃ṛaḱ oṛaḱ do bae ńam daṛeat́a, ar onte noteye dãṛã baṛae kan tahẽkana. Oka baberte aćren kisạ̃ṛ nạthureye tollede, ona baber do ot otte or calaḱ kan tahẽkana.

Calaḱ calaḱ te mit́ṭen cũṭiại taṛam paromede kan tahẽkan jokheć, uni cũṭiạ do ona babere ger got́ ket́a. Ar uni lạṭu Janwar laha lahateye dạṛ idiket́a, ar mone moneteye menwana. “Ạḍi maraṅ lạṭu Janwariń idiyedea.”

Thoṛa ghạṛić khange mit́ṭen hopon gaḍakin tioḱ ket́a. Khange cũṭiạ doe teṅgo got́ena. Mit́ ghạṛi do ona gaḍa aṛerekin teṅgo thirena.

Ũṭ do Cũṭiại metadea, “Ma sen idiḱ talaṅme.”

Cũṭiại menket́a,  “Bạń sen daṛeaḱa, ạḍi utạr daḱ menaḱa, unumoḱạń.”

Ũṭe menket́a, “Ạdi utar daḱ do bạnuḱa, ṭemećgea. Accha tobe bolo kateń ạikạulege”.

Ũṭ do tala gaḍae tioḱket́ khan cũṭiại hohowadea, “Dela hijuḱme, eken gunṭhitege menaḱa”.

Cũṭiại men got́ket́a, “Hẽ ma hẽge, menkhan amaḱ gunṭhi ar ińaḱ gunṭhire ạḍi begar menaḱa. Dayakate or paromińme”.

Ũṭ do nonkae roṛ ruạradea, “Teheń khon do amaḱ monre unạḱ lạṭu do alom hudisjoṅa, bạpuṛićre tahẽnme, nitoḱ iń doń parommea,”

Cũṭiại doe bujhạu ket́a  ar ạḍi rạskạ teye hẽḱket́a, ar ũṭ do uni cũṭiại or paromkedea.

Source-Santali mare olaḱ khon tumạl akanaḱ.




Kurumuṭụ Gidrạ

1. Heć akanạṅ paṛhaoḱ cet́joṅ

Iskul Oṛaḱte,

Sanań kana oloḱ cet́joṅ

Diṛạ munḍạte.

2. Nãwã puthi ńam akat́ạn

Ạḍiń kusiḱ kan,

Usạrage paṛhao sạtiń

Muruk akawan.

3. Hante nate beṅget́ baṛae

Opsor bạnuḱtiń,

Jãhãe são galmarao baṛae

Jạruṛ bạnuḱ tiń.

4. Cecet́ićtiń okae lạiạń

Onań atena,

Baṅre ma okae batlaoạń

Khạṭiń purạua.

5. Hola oka bharadińae

Paṛhao cet́ godạń,

Tobe nạhiń lại ańjomae

Khane kusiạń.

Source-Santali mare olaḱ khon tumạlaḱ




KULẠI AR TOYO

Mit́ṭen Kulại ar Mit́ṭen Toyo ạḍikin gateḱkan tahẽkana. Mit́ tege bir rekin dãṛã baṛae kan tahẽkana. Apan ạpin do bạkin senoḱ kan tahẽkana. Jom hõ mit́ dhao tegekin jomet́kan tahẽkana.

Mit́ dhao do kathaekin suṛạ dakaket́a. Toyo do kulạiye kulikedea, “Henda gate, am do cet́ sakamrem joma?” Kulại do ạḍi sojhe monane tahẽkana, ado muluć muluć tuluć toyoe metadea-“Jojo sakamre”.

Khan kulại do toyoe kuli kedea,-“Am do accha cet́ sakamrem joma?” Toyo do ạḍi seane tahẽkana, uni doe menkeda, “Iń do upel baha sakamreń joma”.

Ado apan ạpin sakam kin ạguana, ar jojomkin duṛuṕena,Toyo do kulạiaḱ sakamre thoṛa ńoḱge suṛạ dakae loket́a, ar sareć suṛạ daka do aćaḱ sakamrege jotoe loket́a.

Ado Jojomkin ehoṕena. Jojo sakamre ma bar pe sạkṛi suṛạge sahoṕlen, kulại do mit́ dom regeye caṭoḱ got́ kat́a, khan uni do arhõ toyoe metadea, “Den arhõ thoṛa suṛạ emạńme”. Toyo doe menket́a, “Baṅ nitoḱ do mit́ sạkṛi hõ ohoń emlema, am do amaḱ bakhra laharem ńamket́a, nitoḱ do ar bam ńama”. Kulại do aćaḱ bebuj iạte ạḍi ãṭe kastaoena.

Source- Mare Santali olaḱ khon tumạl hataoaḱ




Te̠heń do̠ Mina Mãhã

Te̠he̠ń do̠ 24 September phente̠bon hudis Minawaḱ janam din. Uihạr le̠kate̠ rup e̠makade̠ uni  Minawaḱ gun/colon re̠aḱ sạgun e̠to̠hoṕ do̠ hoele̠na te̠he̠ńaḱ dinre̠.

1991 se̠rmare̠ ńutuman olo̠ḱ naksa guru (Chitra silpi) Mostofa Monowar no̠a gunạn re̠aḱ be̠go̠r jiwian hudis hoṛaḱ rup do̠e̠ be̠nao̠ le̠da. Nit do̠ no̠a ae̠ma pạrsite̠ ar ae̠ma diso̠mre̠ uchạno̠ḱ kana.Minawaḱ gunkote̠ udgạu arhõ bạṛti ao̠dhanko lạgit́te̠ 1998 se̠rma khon jao̠ se̠rma  24 September Baṅgladiso̠mre̠ no̠a Mina Mãhã manao̠ḱ kana.




Raja ar Ḍạn buḍhi

Mit́ diso̠mre mit́ṭen Rajae tahẽkana. Uni Rajare̠n do̠ mit́ go̠ṭenge ko̠ṛae̠ tahẽkantaya, Uni koṛa do̠ Raja ar Rạni ren ạḍi sadhe̠r jhẽ̠ṭ be̠ta kante̠ye̠ boge̠te̠kin dulạṛede kan tahẽkana. Janam hilo̠ḱ gekin go̠ṭa le̠da ko̠ṛa gidrạaḱ ńutum do̠ Milo̠n kin do̠ho̠ya, e̠nte̠ gidrạ mayage̠ ạkin haṛam-buḍhiaḱ dulạṛ do̠ sarsao̠ ocole̠da. Ńe̠lo̠ḱ te̠ Rajare̠n ko̠ṛa do̠ ạḍige mo̠ńj ar ce̠hrageye̠ tahẽkana, o̠nkage ạkil ar cạl co̠lo̠n hõ hoṛkoko kusiaḱ kan tae̠ tahẽkana. Me̠ne̠k haraḱ ko̠ṛaaḱ bud ar hudis do̠ ḍhe̠rge bujhạuḱ kan tae̠ tahẽkana. Mit́ din uni Rajare̠n ko̠ṛawaḱ mone̠re̠ mit́ṭe̠n hudis he̠će̠na, ać babaye̠ calao̠e̠t́ diso̠m re̠aḱ go̠ṭa ḍihạte̠ ńe̠l ạcura. Juạn ko̠ṛa do̠ aćaḱ mone̠r katha ać baba diso̠mre̠n calao̠ić ṭhe̠ne̠̠ so̠do̠r ke̠da. Sạrige ać baba hõ ko̠ṛ̣awaḱ katha ańjo̠m kate̠ bhabna salaḱ rạskageye̠ ạukạuke̠da, e̠nte̠ aćre̠n po̠rjako ṭhe̠ne̠ calaḱ ar kathae̠ baḍae̠ ạgu daṛe̠aḱa. Rajare̠n ko̠ṛa o̠kae̠ me̠ne̠t́ tahẽkan, o̠nahõye̠ o̠nkaye̠t́ tahẽkana.
Mit́ṭe̠n din ar o̠kte̠ se̠ndra ńam kate̠ Raj re̠n ko̠ṛa do̠ ać baba-go̠go̠ ṭhe̠n khon bidạ hatao̠ kate̠ sado̠mre̠ de̠ćkate̠ diso̠m ńeńel ar daṛane̠ o̠ḍoke̠na. Sado̠m re̠ de̠ćkate̠ calaḱ calaḱ te̠ mit́ṭe̠n birre̠ye̠ he̠ć bo̠lo̠ye̠na. E̠nan khon dãṛã dãṛãte̠ daḱ te̠taṅ akade̠ tahẽkante̠ sado̠m khon phe̠ḍkate̠ bir bhitrite̠ye̠ bo̠lo̠ye̠na daḱ se̠ndra lạgit́. O̠nte no̠te̠ se̠ndra se̠ndra tho̠ṛa sạṅgińre̠ uni ko̠ṛa do̠e̠ mit́ṭe̠n huḍiń tạti o̠ṛaḱe̠ ńe̠lńam ke̠da. Bại bại te̠ ṭạti o̠ṛaḱse̠će̠ calaḱ kan o̠kte̠ re̠ge mit́ṭe̠n buḍhiye̠ ńe̠l ńam ke̠de̠a. Raj ko̠ṛa do̠ buḍhiye̠ me̠tadea, e̠ buḍigo daḱ te̠taṅedińa, daḱe̠m emạńa! E̠nan khon daḱ te̠taṅediń kana. Ko̠ṛawaḱ katha ańjo̠m kate̠ buḍhi do̠ so̠ṅgre̠ me̠naḱ tiruṕaḱ ṭhe̠ṅga re̠ tho̠ṛa hilạu kate̠ye̠ me̠tade̠ya, de̠la o̠ṛaḱ se̠ć hijuḱ me̠. O̠ṛaḱ kandha se̠ć bo̠lo̠e̠nte̠ daḱ ar ae̠ma ae̠ma dare̠ jo̠koye̠ e̠made̠a jo̠m lạgit́.
Raj ko̠ṛa do̠ dare jo̠ ar daḱ ńukate̠ be̠jaye̠ biye̠na. Me̠nkhan uni ko̠ṛa do̠ bae̠ baḍae̠ kan tahẽkana buḍhi do̠ hoṛ do̠e baṅ kana, mit́ṭe̠n ḍan buḍhi kanae̠. Buḍhi do̠ Raj ko̠ṛaye̠ me̠tae̠ kana, e̠ Bạbu am do̠ ạḍi sȧṅgiń khone̠m he̠ć akana are̠m laṅga akana; pase̠ć am do̠ tho̠ṛa jirạuḱ jạruṛ kantama, jirạule̠n khane̠m phạriạu utạro̠ḱa. Iń do̠ am lạgit́ arhõ tho̠ra mo̠ńj jo̠mak iń se̠ndra ạgu lege, o̠n̠a me̠nkate̠ o̠ṛaḱ khon do̠e̠ o̠ḍo̠ḱ calao̠e̠na. Laṅga akante̠ mẽ̠t́ do̠ dhup ḍhupo̠ḱ kan tae̠ tahẽkana. Tho̠ṛae japit́ ńo̠ḱ le̠da ar o̠na o̠kte̠re̠ge mit́ṭe̠n miru cẽṛẽ doe̠ udạu he̠ć e̠nte̠ tire̠ye̠ aṕ go̠t́e̠na. Miru cẽrẽ do̠ raj koṛaye̠ me̠tae̠ kana, e̠ Raj kumạr ce̠t́ am do̠m baḍaya nui buḍhi do̠e o̠ko̠e̠ kana me̠nte̠? Nui buḍhi do̠e ḍan buḍhi kana. Am le̠kan ae̠ma ae̠ma manwa ho̠po̠n do̠e̠ ata jo̠m akat́koa.
E̠ Raj kumar ma usạrate̠ be̠re̠t́me̠ ar no̠nḍe̠ khon dạr pharako̠ḱ me̠. Ḍạn buḍhiye̠ ruạṛ he̠ćle̠n khan khạṭigeye̠ jo̠m rãṭruṭ me̠a. Miru cẽṛẽ do̠ so̠mbat e̠mkate̠geye̠ pharkao̠ e̠na. Raj kumạr do̠ bae̠ bilo̠m le̠da, hudis ke̠dae̠ miru cẽṛẽ do̠ pase̠ć re̠ pase̠ć sạri katha geye lại akadińa. Chaṭkare̠ tol akade̠ sado̠m re̠ de̠ć kate̠ pạchim se̠ć me̠naḱ diso̠m se̠će̠ kamsao̠ ke̠de̠a.