Jisui Biḍạuḱ Reaḱ

Onakate Jisu do jiu hotete hãhãkarteye chaṭa rakaṕena Soetan ṭhen biḍạu lạgit́. Ar 40 siń 40 ńindạ upạskate tayomte reṅgećkedea. Khange biḱḍạuić uni ṭhen heć sorkateye metadea, Isorren hopon kanam menkhan, menme, jemon noako dhiri piṭhạ hoyoḱ. Jisui roṛ ruạṛadea, Ol akana, Eken piṭhạte manwa bako jivet́ akan tahena, menkhan Isor reaḱ moca khon oḍokoḱ kan mit́ ke mit́ roṛtege.

Khange arhõ Soetan do sonot naṅgrahate idikedete mundil coṭtet́re teṅgokedeteye metadea, Isorren hopon kanam menkhan ma don ãṛgoḱ me ; ente ol akana , Aćren serma goḍetko am reaṅe hukumakoa , ar titeko tul baṛamea , jemon dhirire jaṅga alom bajaoḱ. Jisui roṛ ruạṛadea. Arhõ ol akana , Probhu amren Isor do alom biḍạuea . Khange arhõ Soetan mit́ṭeć ạḍi usul burute idikedete dhạrti reaḱ sanam raj ar ṭhonoke uduḱadea , are metadea , Noako jotoń emama , khạjuk ombaḱkate ińem sewawạń . Unre Jisui metadea , Men ; ńirjoṅme , Soetan ! ente ol akana, Probhu amren Isorem sewawae , ar uni eskargem dewawae. Khange Soetane bạgiadea , ar serma goḍetko heć kateko saṕ soraekan tahẽkana.




Jisuaḱ Janam

“Ńelpe, kuạri kuṛi doe bhạrti hoṛmoḱa, ar mit́ṭen koṛa gidrại janamea. Ar uniaḱ ńutum do Immanuel ko dohoetaea.” Mathae 1: 23.

Isor nạbiko hotete roṛeda, nonka leka, “ Ona iạte Probhu do aćtet́ge mit́ṭeć cinhại emapea. Ńelpe, mit́ṭeć juạn se ḍạṅguạ kuṛiye bhạrti hoṛmoḱa, ar mit́ṭen koṛa gidrại janamea ar uniaḱ ńutum do Immanuele dohoetaea. Jesaea 7:14.

Ente mit́ṭen gidrại janam akantabona. … Ar uni doe ńutumoḱa Hahaṛa, Sosolhayić, Joran Isor, Jaejugren Baba, Sulukren rajge.

Adam hotete niạ dhạrtire kại boloyena , ar noa dhạrtiren manwa do kạireko tahẽyena. Ente kại khạtirte manwa do Isor khonbo pharakena. Apan ạpin hor pańjako dhurạuena. Isor do kại hoṛ bańcao ko lạgit́e hudis ganḍonena. Uni do aćren eskar janam Hopon noa dhạrtite kolkedea kại hoṛ bańcao ko lạgit́.

Jisuaḱ janam hotete Isor do-

  • Aćaḱ goḱ kathae purạu keda.
  • Obedience leads to salvation.
  • Jisuge Mạsi kana.

Jisu Masiaḱ janam do ạḍi hahaṛage tahẽkana. Ente uni do kuạri kuṛi Mạriạm khone janamlena. okaṭak do sabhabik baṅ tahẽkan. Menkhan kuạri kuṛi Mạriạm do Sonot Jiute perećena ar daṛe ńamkeda are bhạrti hoṛmoyena. Ar mit́ṭen koṛa gidrại janam kedea ar Uni redo jahan kại baṅ tahẽkana.

Jisuaḱ janam reaḱ maraṅ jos do hoyoḱ kana, Jisu do noa dhạrtiren kại hoṛ bańcao ko lạgit́e hećakana. Abo joto manwage kại gunạḱte ar bạṛić kạmi karonte Isor khon bo begargea ar bon pharakgea. Ona iate abo manwa ko ṭhen Jisuaḱ janam ạḍi jạruṛge tahẽkana. Jisu do noa dhạrtitei hećakana abo Isor ṭhen ruạṛbon lạgit́, kại khon bańcaobon lạgit́ jate joto hoṛ serma jion bo ạidạri joṅ ar ać soṅge bo helmel daṛeaḱ

Jisu Masiak janam hotete Isor sonġe aboaḱ maraṅ helmel do hoyoḱa. Menkhan kạiregebo tahẽlen khan Isor tuluć aboaḱ somporko do baṅ tahẽna. Onate, Jesus birth can bring us back into a relationship with God.




Bhage Jo Ar Bạṛić Jo (Mathae 12 : 33- 37)

Bhage dare khon do boge jo ńamoḱa ar bạṛić dare khon do bạṛić jo ńamoḱa. Bạṛić dare khon do tis hõ boge jo baṅ ńamoḱa. Onate mit́ṭen dare do jo tege oromoḱa.

Phạrisiko do Sonot Jiu birud re kathako roṛkeda. Jisu do onkoaḱ kathae ańjomkeda ar onkoaḱ mon ontor bạṛić getako iạtei neṅghaoket́koa. Aćaḱ katha lại pasnao lạgit́ ar mit́ṭen hoṛaḱ mon-ontor ar katha soṅge cet́ leka somporko  tahẽ dareaḱ ona bujhạu ocoko lagit́ mit́ṭen phen kathae lạikeda.

Jisu do mit́ṭen jo dare reaḱ biborone emkeda. Boge dare rohoeme boge jo em ńama, bạṛić dare rohoeme bạṛić jo em ńama. Ente dare do jo ńel tegem oroma. Mit́ṭen boge dare do boge jo emama ar bạṛić dare do bạṛić jo emama. Ar jahaege mońj jo ńame menet́ khan pạhilre boge dare rohoe hoyoḱtaea.

Dare do hoyoḱ kana manwawaḱ mon ar dare reaḱ jo do hoyoḱ kana manwa aḱ katha. Onate jahaege mońj kathae roṛ khan pạhilre mon –ontor boge jạruṛa.

Jisu do Phạrisikoe neṅghao ket́koa. Uni do onko kạrinạṅgiń hopone metat́koa. Kạrinạṅgiń do bisan biń kanako. Kạrinạṅgiń biń do bạṛić ar Soetan soṅge jopoṛao menaḱtakoa. Karon Soetan do biń cinte Hawae eṛeledea ar Hawa do Isoraḱ hukum bae bataoleda. Phạrisiko do kạrinạṅgiń hopon ko men ocoḱ kana ar Jisu do onko Soetan ren boṅsoe metako kana.

Onate okoe Mạsirebo pạtiạu akan eṛe se ạuṛiaḱ jahan katha ar babon roṛa. Karon ạuriạḱ katha tege abo do bo bicạr ocoḱa.

“Ar Ińiń metape kana, mimit́ ạuṛiaḱ katha oka hoṛko roṛa, bicạr dinre ona reaḱ lekha jokha emoḱ hoyoḱ takoa. Ente amaḱ katha tege dhoromem taṛhaoa, ar amaḱ kathatege sajaoḱ hukum hoyoḱ tama.” Mathae 12 : 36 , 37.

 

 




Sakṛa ar Osar Duạr

“Sakṛa duạrte boloḱpe, ente okaṭaḱ hor bạṛić seće idipe ona reaḱ duạr do osargea ar hor do phaelaogea. Ar ḍher hoṛge onateko boloḱ kana. Menkhan okaṭaḱ hor jion seće ạyur idi ona reaḱ hor do sakṛagea ar duạr do suṛućgea. Ar thora hoṛge noa doko sendra ńamet́kana” (Mathae 7: 13- 14.).

  1. Osar duạr do baṛić gea;

Jisue meneda, duạr do osargea ar hor do phaelaogea ona hor do bạrić seće idikoa, ar aema hoṛge ona horteko boloḱ kana. Aema hoṛko moneaḱ kana hor do onko lagit́ ṭhikgea. Menkhan Jisue meneda ona hor do barić seće idikoa. Aema hoṛko pạtiạuḱ kana joto dhorom hoṛ do mit́ jaegarege ko sen akana. Jisue meneda aema hoṛge bhul hor re menaḱkoa. Ente osar hor okaṭaḱ do bạṛti hoṛ ko pạtiạuḱ kan ona hor do bạṛić seće idikoa  mane norok seće idikoa .  

  1. Saḳra duạr do Serma jion seće idia;

Menkhan Jisue menakada, ar mit́ṭen eṭaḱ hor menaḱa. Ona reaḱ hor do kạṭić gea ar duạr do sakṛagea.  Ar ona hor do jion seće idia ar ạḍi kom hoṛ ona doko ńam baṛaeda. Ona jion do hoyoḱ kana jaejug serma jion. Ona serma jion ńam hoyoḱ tabona menkhan aema hoṛge ona jion ńam lagit́ baṅko kurumuṭueda. Niạ oktere aema hoṛge serma paradeshre boloḱ lagit́ sana menaḱtakoa, menkhan Jisue meneda, Joto hoṛ do bako bolo dareaḱa. Ạḍi kom hor ̣serma jion ko  sendra  ńama, ente onḍe calaḱ hor do sũṛũćgea.

Duạr do Ińge. Ente jahaege Iń  sećte bhitriteye boloḱ uni do bańcaoe ńama.” (Johan 10:9) Jisue meneda, Ińge duạr do, Ińge ona sakṛa duạr do, okaṭaḱ hor do serma jion seće idi.    

Jisue meneda, “ Ińge hortet́, sạriạḱtet́ ar jion , Iń hotete baṅkhan okoe hõ Baba then ohoko calao daṛelena.” Johan 14:6.

Jisue meneda, Jodi serma rajte boloḱe menjoṅ khan onḍe calaḱ lạgit́ mit́ṭenge hor menaḱa ar ona do hoyoḱ kana Probhu Jisu Mạsi Pańjaye. Onate Masi aboe cet́ abon kana aema hoṛge jion hor te baṅko calao daṛeaḱa, eken okoe do mạ̃hĩr salaḱ , kastao tuluć,  ar apnarge baṅoḱkankoge unige Jisu songei calao dareaḱa.




Jisuge Aboren hor Uduḱić

Jisu do Thomae metadea, “ Ińge hortet́, sariaḱtet́, ar jion. Iń hotete baṅkhan okoe hõ Baba ṭhen ohoko sen daṛelena.” (Johon 14:6).

Teheń okoeṭaḱ hoṛ hõ Jisu ńele lạgit́ ar Uniaḱ katha ańjom lạgit́ hahaṅkarte bako calaḱ kana. Ar naṅgraha kore uniaḱ hoho hõ baṅ ańjom ńamoḱ kana. “Nasaretren Jisu onkatey taṛam idiyeda”. (Luke 18:37) menkate okoe hõ bako hohoyeda .

Enrehõ, teheń noa katha do sạriaḱgea je Jisu bae ńel ńamoḱkan rehõ abo sãore menaea, hore uduḱ abon kana are ạyuret́ bona. Dulạṛ katha abo ṭhene jạhiret́kana. Ar okoeko do eṭaḱ ṭuạrko se reṅgećko se ruạre jạbun rugi lạgit́ ko kạmiyet́ Jisu do onkoe goṛo are bhorako kana. Onate abo mońj tahen lạgit́ ar Jisuaḱ daya ar ạsirbad ńam lạgit́ uni ṭhen  nehõr  hoyoḱ tabona ar Jisu do abo soṅgete tahena ar aboaḱ nehõr katha ko ańjomtabona.




Sakhae ma pheḍoḱme

Mit́din Jisu do Jerikho naṅgraha talateye parom calaḱkan tahẽkana. Ona naṅgrahare mit́ kisạ̃ṛ hoṛ Sakhae ńutuman mạsul uṭhạuiće tahẽkana. Sakhae do Jisu ńeńel sanayede kan tahẽkana. Uni do geḍrageye tahẽkante Jisu bae ńel ńam daṛeae kana.

Onate uni do dạṛ laha kateć mit́ṭen loa darereye dećena. Jisu do onḍe seṭerente coṭ seć koyoḱkate metadea, ‘ E Sakhae , ma pheḍoḱme. Teheń do amaḱ oṛaḱreń tahena.

Sakhae do ạḍi usạra loa dare khone pheḍena.  Ar rạskạte aćaḱ oṛaḱte Jisue idi kedea. Noa ńelte adom hoṛ kodo ạṛiskateko menkeda, ‘ Jisu do mit́ṭen bạṛić hoṛ ṭhen tahen lạgit́e calaoena.’

Unre joto hoṛ samaṅre teṅgo kateć Sakhae  Jisui metadea, “ Ńelme Probhu, ińaḱ dhon reaḱ adha do reṅgeć orećkoń emakoa. Judi jahãeaḱ ṭhok katiń hatao akat́ khan pon doboṛ iń emakoa.”

Khan Jisu do Sakhae seć beṅget́ ạcur kateye menkeda, “ Teheń do noa oṛaḱre bańcaoge hoe akana. Ente Iń do kại hor ńańam ar kại khon bańcaoko lạgit́ Iń heć akana.




Ulbuliạ Hopon (Luke 15: 11-24.)

“Jisui menkeda, mit́ hoṛren barea hopon kin tahẽkana. Ar unkin modre huḍińić do apate metadea, E baba amak dhon durib reak ińre paṛaokoḱ bakhra den em kạtińme. Ado acaḱ tahẽkan taeaḱe hạṭińat́kina. Khange thoṛa din tayomte uni huḍińić hopon do sanamaḱ ko samṭao kate mit́ṭeć sạṅgiń disomteye oṅḍoḱ calaoena .” Luke 15: 11-13.

Jisu noa golpo hotete okaṭaḱ  sikhạuna emoḱe menet́kan ona do hoyoḱ kana, kạite pereć akan jion ar sarthoporota, Isorak’ dulạr , helmel ar Uniaḱ ektiạri khon pharaḱ sect́bo senoḱkana. Kạian hoṛ okoe do uni  juạn koṛa leka heseć sekreć ar rạskạ jion khemao  karonte, Isor okaṭaḱe emakade jotowake nosṭokeda. Ar mucạt́re uniaḱ jion do  ạḍi haron kosṭo ar dukre paṛaoena. Isor tuluć jopoṛao baṅ tahẽlen khan jion do baṛijoḱa.

 “Ado cetaoenteye menkeda…” Luke 15:17. Mit́ṭen kạian hoṛ Isor ṭhen hijuḱe menlekhan, khạṭige kại reaḱ golam khon ruạṛ hijuḱ hoyoḱtaea. Ar Isor khon begar tahẽlenkhan cet́ko muskil hoe daṛekoḱa, ona lạgit́ hõ hudis tahẽn jạruṛa. Mãhĩr monte Baba ṭhen ruạṛ hijuḱ, kại lạgit́ kastao ar ikạ khojoḱ ar Baba okaṭaḱe khojoḱ kan ona leka calaḱ monsubạ tahẽn jạruṛa.

Khange beret́kate ać apat́ ṭhene hećena. Menkhan sạṅgińreye tahẽkanrege apat́ doe ńel ńamkedea ar mãyã hećadea…..Luke 15: 20, Joto kristan go-baba noa do bujhạu jạruṛa, akoren gidrạko at́ len khan cet́ leka ńam lạgit́ko dhaoṛa-dhạuṛi baṛaea, onkage Isor hõe sendra kana. Onate at́ akan gidrạ rukhiạko lạgit́ pạtiạu salaḱ koejoṅ jạruṛa, tin dhạbić uni gidrạ serma Baba then ạurie seṭeroḱ .

At́ hopone ruạṛ hijuḱ ar Babawaḱ ataṅ daram Jisu okalekae men ocoyet́, noa ghoṭna khon sikhạuna do hoyoḱ kana:

  • At́ akan manwako lạgit́ Babawaḱ mãyã
  • Isoraḱ dulạṛ onko lạgit́ ạḍi khạndrińa ar onko at́ akanko ruạṛ hijuḱ lạgit́ ghane ghuṛiće cintạyeda, are bhabnaḱ kana.
  • Tinre onko kạian hoṛ Isor ṭhenko ruạṛ kana, Isor do onko ikạ kako kana , mãyãwako kana, dayawako kana ar aćren gidrạ hoyoḱ lạgit́ ạidạri emako kana. Ar sạrige okoe Isorko ńam baṛaeyede Mạsiaḱ gujuḱ hotete Sonot Jiuaḱ daya, Isoraḱ dulạṛ onkore tahẽna.
  • Kạian hoṛko ruạṛ hećlen khan Isor do asambheṛ rạskạḱa.

Ente nui ińren hopon do goćgeye tahẽkana are jiwet́ ruạṛ akana, at́ geye tahẽkana are ńamakana.” Luke 15 : 24. Isor ṭhen khon calaḱ mane bhiḍiko okalekako adoḱkan. Isoraḱ helmel khon okaṭaḱ jion pharaḱge, ona do goćgea. Ar Isor ṭhen ruạṛ hećlen khan jaejug jion ńamoḱa.

 




Alom kombṛoea

Isor do nonkabo botoraea ar nonkabo dulaṛea je aboren aḍepaseren hoṛak ṭaka se dhon babon kombṛoe takoa. Se behok lekate ar eṛe kate onkoaḱ sompoti babon loṭ takoa. Menkhan onkoaḱ lahanti ar rukhiạko lạgit́ goṛobon em daṛeakoa.

Ṭaka ar sompoti manwa jionre jạruṛ menaḱa ar beṭhik hisạbte noa ṭaka ar sompoti ńam lạgit́ manwako lob-laloc reko paṛaoḱ kana ar bạṛić ḍahar sećko mohonḍak kana. Aema hoṛ nijeraḱ lab lạgit́ eṭaḱ hoṛaḱ sompotiko  jom hajamet́ takoa. Sonot Sostor cet́e meneda? Ephesiko 4.28, kombṛoić do ar aloe komṛoema, bickom aćaḱ nij tite bhageaḱ kạmikoreye khaṭaokma jemon okulạn hoṛko em hạṭińako lạgit́ tahentae.”

Onka leka 1Thessalonikiko 4:6, re ol akana“ Noa babotre okoe hõ jemon jãhãe boeha behok lekate aloe ṭhokaye. ……Noako behok iạtege Probhu doe sạjại pea……..”

Aema hoṛ se gidrạ koaḱ bạṛić hewa menaḱtakoa, one oka do eṭaḱ hoṛaḱ jinis kombṛo. Noa do ekal ṭhik kạmi do baṅ kana. Disạ  dohoe hoyoḱ tabona kạṭićaḱ babot rehõ sontor tahen hoyoḱ jạruṛa.

Kombṛo do arhõ nonka leka hoe daṛeaḱa :

  1. Okaṭaḱ do amaḱ baṅ kan, ona nijeraḱ mente hatao.
  2. Dạyik kạmi re sontor bam tahẽlenkhan ar kạmiko bạrić hoelen khan, noa hõ mit́ lekanaḱ kombṛo kana.
  3. Dhar-pańca ṭaka bam ruạṛ lekhan , noa hõ kombṛo mente ganaoḱa.

Onate jãhãe aḱ jahanaḱ jinis bon hatao lekhan, ona em ruạṛkaḱ do aboaḱ ạḍi maraṅ dạyik kana.




Paska Po̠ro̠b

Isại dho̠ro̠m ren hoṛkoaḱ maraṅ po̠ro̠b Easter Sunday se Paska po̠ro̠b. Aṭhawar hiloḱ (09 April) goṭa disomren hoṛko noa po̠ro̠b ko manaokeda. Paska po̠ro̠b do noa karonaḱte isại dho̠ro̠m ren sanam boeha misera ko manoteda, ente noa din se Easter Sunday do Jisu Mạsi aḱ jiwet́ beredoḱ din kana.Cedaḱ je, Jisu Mạsi do kại hoṛ lạgit́ge noa dhạrtiye hećlena. Ar kại manwa iạte ạḍi haron kosṭoe sahaokeda. Pe̠ siń pe̠ ńindạ upạs metaḱme reṅgeć tetaṅe tahẽyena, eken dhạrtiren hoṛko lạgit́te.

Inạkate Good Friday metaḱme sokol hiloḱ thoṛa bạṛić hoṛko metaḱme Jihuda sostor badaeko Jisu Mạsi krus kaṭreko khil jalat́kedeteko goć kedea. Gujuḱ tayom pe din badre goćko khone jiwet́ beret́ente isại hoṛko nawa janame emat́koa. Jisu Mạsi goć khone jiwet́ beret́en noa dinge Easter Sunday se Paska po̠ro̠b mente manatoḱ kana.

Onka leka noa maraṅ Rạskạ po̠ro̠b ńutumte Chapainawabgonj jilạ reaḱ Amnura Mission reaḱ iskul maṭhre BNELC reaḱ simraḱ (Sunrise) girjạ hoe purạuena. Noa Simraḱ se Sunrise girjạe ạḱyurkeda BNELC ren GS Rev. Soban Kisku Ar Rajshahi circle pasṭor Rev.Noresh Hasdak. Simraḱ girjạ do 5:00 baja khonaḱ ehoṕlena. Rạskạ Paska Po̠ro̠b girjạre Amnura manḍer ren ar aḍepase ṭotha (Mirjapur, Jolahar, Sakoṭola, Phạgupaṛa) khon heć seṭerakan amdaj 200 cetan isại boeha miserako selet́lena. Ona saõte noa girjạre selet́ akan sanamko johar em talate Jisu Mạsi aḱ jiwet́ beredoḱ babotre mit́bar kathae roṛkeda, BNELC Rajshahi circle Chairman Robindronath Hembrom, BNELC-Trust Board secretary Mn. Hingu Murmu,  TF/NAGR ren Director Mn. Stephen Soren, Amnura Mission ren manḍer member Mn.Horidas Hembrom, Mn.Dhavid Dhonae Hembrom. Ạḍi napaete simraḱ (Sunrise)  girjạ do hoe purạuena. Selet́ akan sanam hoṛko mit́ jomkaote Jisu Mạsi aḱ jitạu din ko manot́keda.

 




Aema ḍahar (dho̠ro̠m) ko panjaeda Santalko:

Santalko talare tinạk̕gan ḍahar se̠ dho̠ro̠m menak̕a, noa niạte ạḍi aema kho̠ndro̠nd do̠ baṅ hoyok̕kana. Jaruṛ lek kho̠ndro̠nd baṅ hoyok̕kan khạtir ḍahar(dho̠ro̠m) reak̕ nana-hunạrko baṅ baḍaeok̕kana. Ado̠m dho̠ro̠m do̠ okte reak̕ sõ̠t̕re̠ ạtu ado̠k̕kana.
Teheń santalko talare co̠l menak̕ nana-hunạr dho̠ro̠mko modhre thoṛa dho̠ro̠m babo̠t galmaraoiń kurumuṭueda-
(1) Bindin :
Santalko talare mit̕ okte ạḍi bhage ho̠ṛgo̠ro̠j(popularity ) tahẽ̠kana Bindin dho̠ro̠m. Baṅgladisạm, Bharo̠t, Nepal reak̕ ato dihạtkore ńetar hõ̠ noa Bindin dho̠ro̠m ńelo̠k̕kan gea . Nokoak̕ pạtiạure sisirjạuic̕ do̠e Cando kana. Nit Bharotre Bhogle maraṇḍi ar Ạbhiram maraṇḍi ńutuman bhage namḍak dho̠ro̠mguru menak̕kinạ . Bhato̠tiyạ Bindin Dho̠ro̠m Susạr Bạisi(BBDSB) banadhao hotete bindin dho̠ro̠m so̠do̠r ar pasnao reak̕ kạmi calak̕kana.
(2) Hindu:
Bindin dho̠ro̠m tayo̠mge mit̕ okte Hindu dho̠ro̠m ho̠ṛgo̠ro̠je (popularity) ńamleda. Hindu dho̠ro̠mren Boṅgakoak̕ pujạ po̠ro̠b santalko talare ḍherlena. wikipedia hotete baḍaeok̕kana, sãire 54 bhag santalko hindu dho̠ro̠mko pańjaeda. 2021 serma Bharo̠tiyạ Po̠ddo̠shri kuṛạie ńamleda hindu dho̠ro̠mren jugi buḍhi Ko̠mo̠li soren . Asamre Hindu Santal Lek-Acar Rukhiạ Bạisi (HSLRB) ńutuman mit̕ banadhao menak̕a. Hindu dho̠ro̠m pak̕ńjako do̠ Hindu mohashobha, Baṅgladesh puja udjapon porishod emanak̕ banadhao saoteko jo̠po̠ṛaoakana. Baṅgladisạm reak̕ aema santal atore durgạ, kạli, mo̠no̠sa, lukkhi, ar so̠ro̠so̠ti dibiak̕ mundir menak̕a.
(3) SAPHA HO̠R:
1868 serma Bhạgirạthi hembromak̕ ạyurte SAPHA HO̠R upellena. Bhạgirạthi mạńjhi , Somrai mạńjhi, Dubại gõ̠sãi tako do̠ sapha ho̠r ren namḍak dho̠ro̠m guruko tahẽ̠kana. Sarna ar Sạri dho̠ro̠m reak̕ uthnạu tayo̠m bại bạite noa do̠ ạ̃ṛic̕ idiena. Baṅgladesh ar Bharo̠tre aema Sapha ho̠r pańjaic̕ko menak̕koa ńetar hõ̠. Jao sermage januari cando reak̕ 14/15 tạikh hilạk̕ Pạkuṛ jilạ reak̕ pạkuṛiạ thana Shitpur atore LO̠LO̠ DAK̕ mela hoy baṛak̕a. Sapha ho̠rren guruko ar gadel pańjaic̕ko jarwak̕a.
(4) Isại se̠ nawa ḍahar:
1869 serma sec̕ santalko talare isại dho̠ro̠m ataṅ aṅgo̠c̕ eto̠ho̠p̕lena. Sirạm Soren, Jo̠go̠t ar Rạghu noko pe̠ne̠ ho̠ṛ juwạn pạhil isại dho̠ro̠mreko bạptismalena. Nowa reak̕ pasnao do̠ ạḍi bại bạite eho̠p̕lenre hõ̠ mit̕ okte ạḍi maraṅ ho̠ṛgo̠ro̠je (popularity ) ńamkeda. Dr. Datta-majumdar hotete baḍaeok̕kana, 1901 serma dhạbic̕ goṭa bharo̠tre 8931 ho̠ṛ isại dho̠ro̠mreko tahẽ̠kana. Ńit do̠ Baṅgladisạm santalko talare isại se nawa ḍaharren ho̠ṛ jo̠to̠ kho̠nko saṅgea.
(5) SARNA:
Sapha ho̠r reak̕ laṛanao ram jham tahẽ̠kan okte arhõ̠ mit̕ṭen dho̠ro̠m ho̠ṛgo̠ro̠je ńamleda. Nit do̠ Sarna dho̠ro̠m rajghạriạ sec̕ lekate bhage po̠rho̠ko arjaoakada. P. Rạghunath murmu do̠ Sarna dho̠ro̠m pańjaic̕ ho̠ṛe tahẽ̠kana. Ac̕ak̕ olak̕ dho̠ro̠m puthi do̠ Hitạl . Urạu, Muṇḍạ, Santal, Ho, Kol, Malhe, khaṛia, emanko ạdibạsi gusṭhiko talare Sarna dho̠ro̠m reak̕ co̠l menak̕a.
(6) SẠRI:
Pạchimbaṅgla re nit rajghạriạ sec̕ lekate kajak menak̕koa SẠRI dho̠ro̠m re̠n ho̠ṛko. Somai kisku do̠ nit Sạri dho̠ro̠m ren namḍak mit̕ dho̠ro̠mguru kanae. Maraṅ dho̠ro̠m puthi do̠ – Jo̠msim Binti. Baṅgladisạmre din ke din Sạri dho̠ro̠m reak̕ ho̠ṛgo̠ro̠j saṅge idik̕kana.
(7) RAM dho̠ro̠m:
Asam arj reak̕ kokṛajhaṛ jilạ ar ciraṅ jilạctalare menak̕ Campa gaḍa aṛe re Ram dho̠ro̠m pak̕ńjakan ho̠ṛko ńelok̕a. Tobe asam bego̠r arhõ̠ eṭak̕ nakhare hõ̠ noa dho̠ro̠mren ho̠ṛko menak̕ko gea. 1970 serma sec̕ Shibu guru do̠ namḍak dho̠ro̠m gurue tahẽ̠kana. Jao serma magh cando reak̕ kunạmi hilạk̕ campa gaḍare um ḍạbrạ katet̕ pujại reak̕ kạmiko paroma .
So̠tto̠ṅ seboṅ / Setoṅ Shibori:
Mit̕ okte Baṅgladisạm reak̕ dinạjpur jilạre so̠tto̠ṅ sebo̠ṅ se̠ Setoṅ shibori dho̠ro̠m reak̕ ńutum ańjo̠mo̠k̕kan tahẽ̠na. Nebetar do̠ baṅ ńe̠lo̠k̕kana. Noa dho̠ro̠m ren ho̠ṛ do̠ pạṭiạre duṛup̕ katet̕ko baplak̕a. Aema ho̠ṛ noa do̠ Hindu dho̠ro̠m reak̕ mit̕ hạṭiń hõ̠ ko hudiseda.
Cetanre emakan dho̠ro̠mko bego̠r arhõ̠ aema dho̠ro̠m santalko pańjaeda. Shikh , Join, Bowddho, Bahai, islam, emanak̕ko. Menkhan noako dho̠ro̠m ren pańjaic̕koak̕ ḍokumenṭ reak̕ ṭoṇṭa menaka̕.