Ạḍi Man Selet́ Go Pạrsi Mãhã Manotena

21 February do mit́ṭen bises manot ar gorob reaḱ din kana. Goṭa Baṅgladisomren joto pạrisren hoṛko noa dinre goṭa dhạrti go pạrsi mãhãko manotet́ kana. Sohor-bajar School, College, ato-tọla ar mimit́ ṭhạ̃ire gidrạko-hoṛko ạḍi man manot salat́ go pạrsi din mãhã manot lạgit́ Sohid Miner re baha ko emet́ kana. Adom adom ṭhạ̃ikore do ńeloḱ kana go pạrsi mãhã manot lạgit́ aṅga simraḱ tora khon sohid miner re baha ko emkeda. 1952 sermare go pạrsi khạtirte Salam, Rofiq ar Jobbar selet́ ńutum baṅ baḍae aema hoṛ do jiwi ko alaeleda. Onkoaḱ ńutum disạ ruạṛ lạgit́te noa din do bises lekate cinhạ se lekha akana. Cedaḱje onko karontege teheń aboaḱ oka go pạrsi ona do hameṭlena ar abo mimit́ hoṛ ona pạrsite kathabon roṛ daṛeaḱ kana. Ar onatege jao serma 21 February do go pạrsi mãhã hisạbte manotoḱ kana.

Onka leka NAGR (National Agency for Green Revolution) hotete ạyuroḱ joto sikhnạt ṭhãona kore hõ niạ din metaḱme go pạrsi mãhã man salaḱ ko manotkeda.  




Baba Mãhã

Teheń do Robibar (18 June) mit́ṭen bises din kana. Jao sermage Baṅgladisạmre June cando reaḱ tesar Aṭhwar do baba mãhã mente manotoḱ kana. Onka leka teheń do June cando reaḱ tesar Athwar kana. Metaḱme teheń do baba mãhã kana. Goṭa disạmre teheń aḱ noa baba mãhã ko manotet́ kana. Baba katha do huḍiń rehõ ạḍi soros utạraḱkangea. Ente mimit́ gidrạ koaḱ ontor gạhir khon dulaṛ salaḱ ucrạnoḱ kana noa baba katha.  Baba kathare daya- mãyã ar dulaṛ jopoṛao akana. Mit́ṭen gharońjre gogo aḱ cetleka dạyik menaḱa, onkage baba aḱ hõ ạḍi utạr dạyik menaḱa.

Baḍaeabon dhạrtire aema disạmkorege gharońjren mukhiạ do baba. Baba do gharońj reaḱ sanamaḱe ńel juta. Cet́lekate gharońj ạyur hoyoḱa, gidrạ hara buru ko, oloḱ paṛhao sećte sẽṛako, jom-ńu horoḱ bande sanamak jogaṛ jotonre baba do ạḍi kajak kạmi ar kurumuṭureko tahẽna. Baba man manot ko lạgit́ teheń aḱ noa din do baba mãhã mente lekha akana. Aema hoṛge noa din nana-parkanteko manaoet́ kana. Okoe do cake get́ talate, okoe do akoren baba ko noa dinre sandes ko emako kana. Nonka mimit́ hoṛ mimit́ leka baba mãhãko manoteda.

Ente gogo-baba do mit́ṭen hoṛ ren rehet́ se mẽt́ marsal kanakin. Gogo-baba begor noa dhạrti do ńutgea. Cedaḱ je, okoe ren gogo-baba bạnuḱko onko ko aṭkar daṛeaḱa sạrige gogo-baba dulạṛ do tinạḱ soros ar khạṭigea mente. Onate Gogo aḱ cet́leka man manot ńam lek kana, baba hõ ona ńam lek kanae. Joto oktere baba doe kurumuṭuia jemon gidrạko mońjko tahẽn. Gidrạwaḱ kusi rạskạte baba hõ rạskại aṭkara. Baba doe khojoḱa Jotowaḱte jao oktege jemon aćren gidrạ kulạu ar anṭao akane tahẽn. Enḍekhan gidrạ napaye tahẽnte baba hõ napaye tahẽ daṛeaḱa. Onate delabon abo hõ abokoren baba dulạṛ salaḱ man manot bon emakoa. Oka do abo ṭhen ńam lek kanko. Ente baba aḱ daya ar dulạṛ do cet́te hõ ohoge jokhakoḱa. Onkate aboren baba mońjko tahẽnte abo hõ onkoaḱ daya dulạṛte dhạrti jion bhor mońj se napae bon tahẽn.  




Goṭa Dhạrti Poribes Mãhã Manaokeda NAGR

Sombar (5 June-2023) din do tahẽkana goṭa dhạrti poribes mãha. Jao bochorge eṭaḱ eṭaḱ disom ko leka Baṅgladisom hõ goṭa dhạrti poribes mãhã manao ạguieda. Onka leka Chapainawabgonj jilạ reaḱ Amnura Mission re NAGR hõ goṭa dhạrti poribes mãhã manaokeda. Nes bochor reaḱ poribes mãhã ńutumte mul jos katha do tahẽkana “Pelastic reaḱ beoharte bạṛijoḱ kan bondko lạgit́ oṅsoṅbo jotoko” (Solutions to Plastic Pollution) ar  Slogan do “Joto hoṛbo ekraṛoḱma bond abon pelastic beohar” (Beat Plastic Pollution).

Goṭa dhạrti poribes mãhã re hoṛko cehao se aodhanko lạgit́ NAGR (National Agency for Green Revolution) ren kạmiạko, mahasoe ko ar pạṭhuạko mit́te ạyuṕ bela 4:00 baja jokhen Amnura Mission rel gate khon NAGR office dhạbićko rally keda. Inạkate galmarao akhṛa hoyena. NAGR ren ạyurić Mn.Stephen Soren aḱ ạyurte akhṛare seṭere tahẽkana 3 no Jhilim union porisod ren 1,2, ar 3 no ward ren maejiu member Most:Johra Begum, NAGR ren Program Officer Prodip Hembrom. Manotan ko  roṛ sodorkeda, niạko dinre ạḍi kajak lolo setoṅ calaḱ kana. Noa do eken abohaoa bonodoloḱ kan khạtirte nonka hoyoḱ kana. Bạṛtikate manotan ko do akoaḱ daman kathate galmarao akhṛare selet́ akanko phaka jaegakore dare rohoe lạgit́ ko udgạuket́koa.

NAGR ren maraṅ mukhiạ se ạyurić doe menkeda; NAGR songstha do Baṅgladisom reaḱ adom adom jilạ se ṭoṭhare sikhnạt, social awareness, niropon hoṛmo tahẽn babot, gidrạ umer re baṅ bapla, ńu bubulaḱ birud teṅgo daram babotre  kạmi kana. Arhõe lại sodorkeda, NAGR reaḱ tabere menaḱ joto sikhnạt ṭhãonaren pạṭhuạ gidrạ ar mahasoe ko dare emogoḱa. Jemon do sikhnạt ṭhãonakore ar gidrạko akoaḱ oṛaḱ beṛhaete dare ko rohoe arko jogao joton. Ente nonkate dare nạṛĩ ko hara buruḱte dhạrti hạriạrge sajaoḱte mońjge ńeloḱa. Dare do abon ạḍi lekate upkạrbona. Jemon dare khon abon aema lekan jo jinisbon ńama, dare do abon hisit́ hisit́ reaṛ hoe-e emabona nonkan eman lekate upkạrbona.  Onate Mucạtre arhõ selet́ akanko jotoko Poribes bạṛijoḱ khon rukhiại lạgit́ dare rohoe ar jogao joton lạgit́ko nehõr ocoyena.




Ạḍi man salat́ ato̠ dihạṭ reaḱ siknạt ṭhạire go pạrsi maha lagit́ manote

Go pạrsi mãhã manot hoena ạḍi manot salet́. 21 February Goṭa dhạrti go pạrsi mãhã manot hoyena. Baṅgladisom re joto pạrsiren hoṛko ạḍi manot salat́ niạ go pạrsi mãhã ko manotkeda. Lạṭu -kạṭić naṅgraha kore do Sahid minar re hoṛko baha ar man em kate go pạrsi mãhã ko manotkeda. Ar ato dihạṭ kore hõ niạ go̠ pạrsi mãhã ńutume man em lạgit́  apanarte sohidminer tear kate onare man ko emkeda hoṛko̠. NAGR  (National Agency for Green Revolution) hotete ạyuroḱ kan 14 goṭe siknạt gaota kore hõ niạ din ạḍi man salet́ko manotkeda. Ato̠ ḍihạṭre niạ go pạrsi do joto pạrsi ren gidrạko ar hoṛko niạ manotena. Ado̠m do baṅglate ado̠m do̠ santalite hõ apanar pạrsite  niạ din re pạrsi ńutumteko guren hoṛko lạgit́ ar apnar te beanoen pinḍre baha emkate manot ko sodo̠r kate.




Cancer Mãhã

Teheń Sạnicar (04 February) goṭa dhạrti cancer mãhã. Eṭaḱ eṭaḱ disomko lekage Baṅgladisomre hõ jao sermage noa cancer mãhã manaoḱ kana. Cancer do jiwi tonṭa botoranaḱ rog kana. Hoṛmo haṭiń reaḱ jãhã jaegarege noa rog do hoe daṛeaḱa. Goṭa dhạrtire cancer rog te jao serma ạḍi utạr hoṛko gujuḱ kana. Cet́ko karonaḱte noa rog hoyoḱ onako modre, biṛi/sigareṭ, pan, thamakur jom, sạbji metaḱme aṛaḱ sakam, pholmul ar cokaḱ anaḱ jomaḱ ko kom jom, hoṛmo bań bhańjao, hoṛmo reaḱ  bạṛti ojon, X-ray re radiation, chemicals se rasainik podartho, virus se eman lekan virus ko.  

Cancer birudre teṅgo daram lạgit́ jạruṛoḱ ko:

Khodrond kateć ńel akana, jao sermage goṭa disomre mit́ karoṛ khon hõ ḍher hoṛ Cancer rogte jạbun katećko gujuḱ kana. Ńeloḱ kana amdaj mõṛẽ hoṛ modre pe hoṛge noa rog reaḱ cinhạ baṅko moneaḱ kana, one oka do bogeaḱ reaḱ sambhab hõ tahẽkan. Jãhãtinạḱge ran rehet́ seba tahẽn, enrehõ noa rog hoelen khan ạḍi duk menaḱa. Onate rog birud teṅgo daramge bogea.  Jom ńu se tạlikạ re bonodol ạgui hoyoḱa. Sunum ar heṛem jomaḱ kom ńoḱ jom hoyoḱa. Pholmul ar aṛaḱ sakam bạṛti jom hoyoḱa. Ńu bubulaḱ khon pharak re tahẽn. Pan-thamakur jom bạgi hoyoḱa. Enḍekhan thoṛgan rehõ noa rog khon rukhiạbon ńam daṛeaḱa.




NAGR Hotete Ạyuroḱkan Sanam School Re Jit Mãhã Ko Manotkeda

Sokolbar (16 Ḍecember) National Agency For Green Revolution (NAGR) hotete ạḱyuroḱkan sanam school re Baṅgladisom reaḱ 51 serma Jit se Phurgạl mãhãko manotkeda. NAGR tabere menaḱ School ko do hoyoḱ kana, Tabitha Kindergarten School, Amnura Mission Primary School, Badhair Mission Primary School, Jhinafulbari Primary School, Borgachi Pre-Primary School, Colknaka Mission Primary School, Bilboltha Adivasi Primary School, Simla Pre- Primary School.

Jit mãhã ńutumte School maṭhre pạhilte Baṅgladisom reaḱ jạtiạri sereń durạṅ talate manot selet́ jaḥnḍiko tul rakaṕkeda. Inạkate jit mãhã reaḱ asol kạhni babotre Galmarao, eneć-khiloḍ haparao, rạskạjoṅ lạgit́ sereń eneć se onorhẽko lại saḍe reaḱ bondoboslena. Noa jit mãhã manot akhṛare manotan peṛa lekate seṭere tahẽkana Amnura Jhilim union reaḱ 1,2,3 ward ren maejiu member Mrs:Zohra Begum. Mahasoe ko do Pạṭhuạ gidrạko talare jit akan din reaḱ katha ko lại haṭińat́koa. Noa disom cet́lekate sanam jạtiko mit́te lạṛhạikate ko sạdhinkeda noa babotreko lạiạt́koa.

1971 sermare Baṅgladisomren kạrigol Boṅgo Bondhu aḱ  hohote tinạḱgan hoṛ lạṛhạireko ńir khadlelena. Ar mucạt́ dhạbićte jiwi alaekatet́ rehõ noa disom ko sạdhinkeda. Noa lại hạṭiń reaḱ karontet́ do kana jemon noa babotre gidrạko baḍae daṛeaḱ ar onka leka disom ko dulạṛte disom lahantireko kạmi daṛeaḱ. Ạḍi kusi rạskạ salaḱ jit akan din se mãhã ko manotkeda. Akhṛa mucạtre eneć khiloḍre jitạu akan gidrạko kuṛạiko emat́koa. Napaete Jit Mãhã ko manot keda.




Teheń Do Budan Ko Dipisạ Mãha

Teheń Budhbar (14 Ḍecember) Baṅgladisomren Budan ko dipisạ mãhã kana. Maraṅ lạṛhại re harjit dhorage menaḱa baḍaekate Pạkistani bahini do baṅgali jạtiko modre bujhantar hoṛko maraoko lạgit́te ạḍi bạṛić ko hudis ganḍonena. Onko do noa disomren gateko soṅge kateć, mahasoe, biggani, onoliạ, khoboriạ, kạrigol, ḍaktar, ukil ar sarkari kạmiạ/ạpiser selet́ ạḍi aema hoṛko goćket́koa.Bạṛtikaete teheńaḱ din metaḱme 14 Ḍecember do arhõ jạstige hoṛko santao arko  goćlet́koa.

Disom phurgạl tayom Rajdhạni reaḱ Rayerbazar Iṭkhola ar Mirpur reaḱ hasare ona sãote adom adom jaegare budan koaḱ mẽt́, ti-jạṅga tol bedhao akan goć mạ̃rị chirchạtur akan ko ńamakada. Teheń aḱ din disạ ruạṛ ar manot ńutumte jatiyạ lekate aema lekan kạmihora hatao akana. Ar onka leka noa dinko manoteda. Manotan Rasṭropạti Md:Abdul Hamid ar Maraṅ montri Sheikh Hasina do onko manot salaḱ setaḱ 7:05 baja re budan koaḱ pinḍre baha kin emkeda. Ona sãote onkoaḱ atma sulukre tahẽn lạgit́ hõkin koe keda. Ar ạkinaḱ kathatekin roṛ sodorkeda, tinre noa disom suluk nirại sona reaḱ disom benao rakaboḱa, unrege onkoaḱ jiwi alae do jitkạroḱa. Onate sanamko apan ạpin jaega khonaḱge Baṅgladisomren kạrigol jạtikoren babawaḱ sona reaḱ disom benao rakaṕ lạgit́kin nehõrat́koa.




Teheń Do̠ AIDS Mãhã Kana

Teheń Lukhibar Ḍisember mahna reaḱ pạhilaḱ din. Ona sãote mit́ṭen bises mãhã hõ kana, metaḱme AIDS Mãhã. Jao bo̠cho̠r lekage nes hõ Baṅgladisomre noa mãhãko manaoeda.

1988 serma khon AIDS birudre lạpạrhại ar hoṛko aodhanko lạgit́te noa mãhã manaoḱ kana. HIV (Human Defeciency Virus) ro̠g khon sirjạuḱ kana noa jiwi ṭonṭa gujuḱ lekan ro̠g AIDS. Worldometers aḱ khobor lekate, Goṭa dhạrtire HIV rogte jạbun akan hoṛkoaḱ soṅkha pon (4) karoṛ pongel mit́ (41) lakh pe gel turui (36) hajar mit́ sae pon (134). Nit́ dhạbić noa mãhãmạri ro̠gte 15 lakh 40 hajar 69 hoṛko gur akana. Baṅgladisomre pạhil 1989 sermare AIDS ro̠gi saṕ ńamakana. Ar onka leka disomre gel pon (14) goṭen hoṛko noa rogreko jạbun akana. Bạṛtikaete aḍepase disom Bharot ar Miyanmar ren hoṛko noa ro̠gre paṛaoḱ kana. Menkhan ona disom sãote noa disomren bạnij-bepar ar sạdại hoṛkoaḱ aema lekan jopoṛao menaḱanaṅ. Enḍekhan sanam hoṛko sontor tahen jạruṛ kana. Ente hoṛko bako sontorlen khan noa rog khonaḱ ohogebon danaṅ daṛelea.

Bangladesh Porisonkhan Bureau (BBS) lekate, disomre 28.5% maejiuge noa AIDS babotre bako jagwara.  Enrehõ  AIDS reaḱ mit́ṭen kuli (bahok) babotre 71.5% maejiu ko aodhan akana. Ar 36% maejiu do̠ jo̠to̠ kuli babotreko pusṭạu akana. Mõṛẽ bochor lahare 2016 sermare noa reaḱ har tahẽkana 29%. Khan 7% maejiu noa AIDS ro̠g reko aodhan akana. Sarkari songstha BBS doe hudiset́ kana je, ḍher maejiuge AIDS  babotre bako bujhạueda, ona iạte khạṭige bạite bạite pasnao idiḱ kana.




Birsa Munḍawaḱ Janam Mãhã Ar Ulgulan

Birsa Munḍa do kanae Bharot upomohadisomre hoylen Munḍa hul (bidroho) ren ạḱyurić. Metaḱme tinạḱgan lạihai tahẽkana onako modre mit́ṭen Munḍa hul se Ulgulan lạiṛhai. Aćren celako ṭhen Birsa Munḍa do dhạrti baba hisạbte tahẽkana. 15 November 1875 se̠rma re̠ un bidal re̠aḱ bihar nitoḱ jhaṛkhanḍ rajjosṭi re̠aḱ Raci Ulihatu ato re̠i janamlena. Ać apat́aḱ ńutum do̠ Sugna Munda ar eṅgãt ńutum Kormi Hatu.

Kạṭić khonge jãhãn bisoere ạḍige baḍae reaḱ sana tahẽkantaea. Onate skulre paṛhaoḱ okte khonaḱge uni do̠ british hoṛko̠ hotete jạr julum ocoḱkan hoṛko̠ lạgit́ ạḍi ãṭe bhabnaḱ kan tahẽna, onko̠ bańcao re̠aḱ hore sendra baṛaet́ tahẽna.Birsa Munḍa ar ać ghrońjren ko 1856-1890 serma dhạbić Chaibasa reko girobasoḱkan tahẽkana. Mit́ jokhen armany ar Roman Catholic isại hoṛko talare lạihai ehoṕen khan ona reaḱ ãćtet́ ạdivạsiko cetanre heć paṛaoena. Phurgạl se sạdhinota lạṛhại karonaḱte Sugana Munḍa do Birsa Munḍa skul khone oḍoḱkedea. 1890 sermare Birsa eṅgat́ do Isại dhorom bạgikate oṛaḱkin ruạṛ hećena. Inạtayom 1891 sermare Bandagao atore Birsa são ńepel oprom hoyentaea Bandargao ren jumidar Jogmohon Singh Munsi Anondo Pao aḱ. Ar unre Birsa do Boisob  dhorome ataṅkeda. Khan Birsa Munḍa do ạdivạsiko akoaḱ mul se khạṭi dhorom “Sharnapontha” pańja lạgit́e udgạuket́koa. Uniaḱ onkan kạmi ar solhate hoṛko ṭhene benao rakaṕena dhạtri baba.

Eken bargel serma umere 1895 sermare nawa dhorome ghosona se jạhirkeda, one ona reaḱ ńutum do Munḍa dhorome dohoket́. Birsa Munḍa do pạhilre lạihại lạgit́ hạtiạrko bae saṕakat́a. Juạn okte uniạḱ tire tahẽkan tahẽkana tạriạ banamko. Menkhan hike hok ạidạri lạgit́te ona tite mit́din aḱ ạ̃pạ̃ṛi saṕkeda. Ente Missonari skulre paṛhaoḱ jokhenge aṭkarleda ạdivạsiko britishko hotete ạḍiko koclon ocoḱ kana. One onate ạdivạsiko akoaḱ basoḱkan jaegarehõ nirại se sulukte bako tahẽ daṛeaḱkan. Khange ạdivạsikoaḱ ạidạri hameṭjoṅ lạgit́ge Birsa Munḍa do lạihạire pheḍena. Birsa munḍa ạyurte̠ 1899 – 1900 se̠rma re̠ ‘Munḍa Hul do̠’ hoylena.  Raci re̠aḱ dạkhin nakha seć no̠a hul do̠ munḍa pạrsite ‘Ulgulan’ ko̠ me̠taḱa. Ona bhe̠d  do̠ hoyoḱ kana  ạḍi kajaḱ lạṛhại. No̠a re̠aḱ kukmu do̠ tahẽ kana munḍa jạtko furgạl be̠nao. Birsa Munḍạ ar aćre̠n são phạd ko̠ upạjilạ, girjạ, sarkari kạmiạko̠ ar misonari ko̠ akham ket́koa. Onate̠ o̠nḍe maraṅ muskil paṛaoena. Mucạt́ hạbićte lạṛhạe ko̠ bhagao ocoena. Birsa se̠le̠t aćren sãotenko̠ amdaj mit́ sae gan gateko̠ saṕket́koa. Bicạr re̠ Birsa Munda ar bar hoṛaḱ Phạsi lạgit́ ko̠ hukumke̠da. Phạsi laha hiloḱge̠ 9 june 1900 se̠rma re̠ Birsa Munḍạ do̠e goćena. Menako̠ kạd o̠ṛaḱ bhitri rege jomaḱ re̠ bis e̠made taheakana ar ona jo̠mkatećge uniaḱ gujuḱ do̠ hoyakana.




Amnura Missionre P.O Bodding Aḱ 157 Serma Janam Mãhãko Manaotkeda

Chapainawabgonj sodor reaḱ Amnura Mission re Budhbar (02 November) Paul Olaf Bodding aḱ 157 serma janam mãhã ńutumte The Santals Times aḱ kạmi ṭhã̠i/ạpis re koejoṅ ar cake get́ talate uniaḱ janam mãhãko manotkeda.  Paul Olaf Bodding aḱ janam mãhã akhṛare uniaḱ jion jingi babot gapalmarao hoyena ar Santali pạrsite ol joṛao akan uniaḱ Onoṛhẽ ar kạṭić golpo kohõ lại sodorena.

Gapalmarao akhṛare selet́e tahẽkana The Santals Times ar NAGR ren maraṅ  ạḱyurić Mn. Stephen Soren, co-editor Prodip Hembrom, BNELC Rajshahi circle pastor Rev:Suban Kisku, Mn.Shamson Soren, Mn.Markus Murmu, Amnura Mission Primary School ren maraṅ Mahasoe Sontosh Tudu ar Emmanuel Mardi selet́ Amnura Mission ren santal pạṭhuạ ar kuṛi-koṛako. Ar janam mãhã akhṛa ạḱyurre tahẽkana Sumitra Murmu.

Manotanko do janam mãhã akhṛare Paul Olaf Bodding babotre ạḍi mońj ar pusṭauteko galmaraokeda. Paul Olaf Bodding do 1865 sermare Norway  re Oppland reaḱ Gojvik re janamlena. Ar 1889 serma do Bharot disomte missionary lekate kạmi lạgit́e hećlena. Bharot disom reaḱ Jharkhand nagraha reaḱ Dumka jilạre Santalko talare aćaḱ pạhil kạmiye ehoṕ akada. Unige pạhilte Santali pạrsi cet́ket́te Santalko bakhra mit́ṭen sạbitaḱ ubidhan/mane kitạb doe ol keda. Oka do ạḍige mońj ar bhạlạianaḱge hoe akan. Inạ chaḍa hõ uni do Santali Beakoron, Santali kạhni/golpo, sereń emateaḱ olaḱe chapa sodorakada. Paul Olaf Boddind ge pạhil Roman horopte Santali pạrsi reaḱ akhor hõe benao akada. Santali pạrsi chaḍa hõ Hindi ar Iṅgrạjite hõ puthikoe ol akada. Santalko talare santalko lạgit́ nonkan daman kạmi lạgit́te, Santal jạtko Manot selet́ko disạyea jaejug dhạbić. Ạḍi napaete uniaḱ janam mãhã akhṛa do hoe purạuena.