Sadom Kombṛo

Mit́ dhao mit́ṭen hoṛ sadom kombṛo sen kateće saṕ ńamena. Ado Sadom ren mạlik do uni kombṛoe metadea, kombṛom heć akante maraṅ sạjại iń em daṛeama, menkhan eken mit́ sortote iń khonem bańcao daṛeaḱa.

Kombṛoe menkeda: Ma enḍekhan cet́ sorto emoḱ hoyoḱ tińa thoṛa lại saḍe me, asoḱ kạnạń onań manao daṛeaḱa. Ado uni Sadom mạlik doe menkeda, cet́ lekate Sadom ko kombṛo koa ona cet́ạń me khaniń aṛaḱkama. Noa katha ańjomte uni kombṛo do ạḍi algate hẽḱ got́keda ar ona bhańj uduḱe ehoṕena. Pạhilte uni daṛean Sadom ṭhen senente goṭa hoṛmo thoṛae iskir baṛakedea are menkeda, pạhil dhap kạmi do mucạt́ena. Ente amren Sadomaḱ biswạs doń hameṭkeda. Nit enḍekhan lebet́ se don reaḱ jãhãn sombhabge bạnuḱanaṅ. Ado ma ńelme nit do Sadomaḱ hoṭoḱ baberiń laṛaetaea-inạkate gạkhuṛ tite jhin baber se lagam harephare horoḱae hoyoḱa. Noḱoe noa hõ algateń purạukeda. Niạ dhao ekal thoṛa sontorate Sadomre dejoḱ hoyoḱa. Dećkate nit do banar jaṅgate Sadomaḱ lać lebet́ hoyoḱa jemone raṅgaoḱ are dạṛ. Khange uni Sadom do riạḱ riạḱ dadạṛe ehoṕena.

Kombṛo doe menkeda, Noḱoe nonkate Sadom ko kombṛo koa. Menkhan Sadom mạlik samaṅte Sadom kombṛo do sạrige hahaṛa. Kombṛo lạgit́ nunạḱ mońj ạt́em emadiń ńutumte aema johariń emamkana. Khange uni kombṛo nonka memen tulućge usạrae danaṅ got́ena. Ado uni Mạlik hõ eṭaḱ Sadom re dećkate kombṛoe sabea mente lagakede rehõ ohoge tioḱ daṛeadea.




Lạpitaḱ Dho̠mo̠k

Mit́ṭen lạpite tahẽkana. Uni lạpit́ do̠ ạḍi mońj hoṛe kạpci daṛeako kan tahẽkana. Mit́din mit́ṭen officer kạpciḱ lạgit́ uni lạpitaḱ dokane hećena. Ado kạpciḱ jokhene metaekana, sir am do̠ ghũs ṭakate amaḱ gharońjem calaoeda, hoṛko baḍae keda arko raṅgao akana, paseć amaḱ khobor hoyoḱa. Khange officer-e menkeda, thiroḱme beṭa!

Arhõ onkage mit́din mit́ṭen sarkari officer uṕ kạpci lạgit́e hećena. Ado̠ uni lạpit́ roroṛe ehoṕena, Sir am do̠ ạḍi lạṭu fạkibạji hoṛ kanam. Ente am do̠ hoṛem eṛe baṛakoa. Uni officer do̠e menkeda, lạpit́ moca bond tam, ar baṅ khanem ńela. Khange thoṛa din tayom polis ona dokan ko gherao eset́keda ar uni lạpit́ jerako ehoṕena, E beṭa nonkan baṅ ganoḱ ạuri katha hoṛko cedaḱem metako kana? Uni Lạpit́ do̠ bo̠to̠r bo̠to̠rte menkeda, Sir nonkan kathań metako khan bohoḱ reaḱ uṕ algate usạra teṅgoḱtakoa ar ińaḱ kạpci kạmi hõ mońj hoyoḱtińa. Nonkate mit́ ghạṛite hoṛkoń kạpci daṛeakoa.

 




Bond Akan SSC Biḍạu Darakan 27 Ar 28 May Hoyoḱa

Boṅgoposagor re hoyoḱ kan bharnḍo hoe Mokha karonaḱte disom reaḱ adom adom board ko reaḱ ssc biḍạu do bondlena. Metaḱme Robibar ar Sombar (13, 14 May) reaḱ biḍạu do baṅ hoeakana.

Ado noa bond akan biḍạu do darakan 27, 28 May hoyoḱa mente Anto:sikha board ren biḍạu ńel jujut komiṭi ko baḍae oco akada. Moṅgolbar (16 May) Dhaka sikha board ren biḍạu ńel jujutić Professor Md.Abul Basar-e suhi akat́ mit́ ḍhạrwạḱ hotete noa khobor lại lahayena.  




21 May Emoḱ Ehoboḱ Kana 2021 Serma Ren JSC Pạṭhuạ Koaḱ Certificate

2021 sermaren JSC pạṭhuạko certificate ko ńama. Metaḱme okoe do ona sermare JSC biḍạu reko selet́len onko gidrạko certificate ko em hạṭińakoa. Darakan 21 May khon Dhaka Madhomik ar Uchomadhomik sikha board do certificate emoḱe ehoboḱa. 21 May-darakan 7 June dhạbić certificate emoḱ kạmihora calao idiḱa. Niṭ akan dinre niṭaḱ jilạ ren sikhnạt ṭhãonaren Headmaster ko sikhnạt board khon certificate tumạl lạgit́ men hoyakana. Pusṭạute baḍae lạgit́te sikhnạt ṭhãonaren maraṅić se Headmaster ṭhen Sikhnạt board do ciṭhi kol akada. Sikhnạt board reaḱ 4 no. bhobon reaḱ cetan tala metaḱme turui tala building khon 2021 serma ren JSC pạṭhuạ koaḱ certificate do sikhnạt ṭhãonaren maraṅ mukhiạ koaḱ tire emogoḱa.

Oka din oka jilạre emogoḱa thoṛa bon baḍaelege, 21 May do Kishargonj jilạ re, 22 May do Manikgonj jilạ, 23 May Gopalgonj jilạ, 25 May do Madaripur, 28 May Earidpur jilạre, 29 May do Tangail, 30 May Munshigonj, 31 May Rajbari, 1 June Shariatpur, 4 June Dhaka, 5 June Narshingdi, 6 June Gazipur, 7 June do Dhaka nagraha reaḱ Iskul ko reaḱ certificate em hạṭińoḱa.

Dhaka sikhnạt board-e baḍae oco akada je, sikhnạt ṭhãona reaḱ mul certificate hatao lạgit́ tinạḱ gan gidrạko rakaṕ akan, onako bibioron soṅge kateć certificate hatao hoyoḱa. Iskul ren mahasoe se Headmaster se bharapon Headmaster aćaḱ se protinidhi belare, metaḱme banar oktege Governing body se managing committee koaḱ goṭawaḱ copy selet́ mul certificate ataṅ hoyoḱtakoa. Certificate ataṅ bakhra ardas lạgit́te Governing body ren Chairman se jopoṛao menaḱko upajila nirbahi kormokorta koaḱ suhi ạgui hoyoḱa. Baṅkhan mul certificate baṅ ńamogoḱa.




Boge Gupi Koṛa

Lopsa kakaren ạḍi utạr gại ḍaṅgra menaḱkoa, Merom bhiḍi hõ menaḱkoa. Mit́ṭen gupiyiće tahẽkantaea. Uni do beste bae gupiyet́ko tahẽkana, Lopsa kaka do ạḍitet́e ạḍi ãṭe ạṛisena, ar uni gupi koṛae metadea, “ am do ado bạń dohomea, jomaḱ ńuiaḱ lać perećiń emam kana; menkhan ińren gại ḍaṅgra lać pereć do bam ạtiń biyet́koa. Ạḍi diniń sahaoket́mea. Ar gại ḍaṅgra hõko ososgoḱ kantińa.

Lopsa kaka do uni kuṛhiyạ gupi koṛa aćaḱ oṛaḱteye kol kadea. Ar mit́ṭen boge gupi koṛa ńame lạgit́e oḍokena. Mit́ṭen ato teye senena, ona atore mit́ṭen huḍiń koṛae sendra ńam kedea. Uni koṛaren apate kulikedea, ar uni hoṛ hõe rebenena. Ado bana hoṛte koṛa hõkin kuli kedea, Uni koṛa hõe rạskạyena, are hẽḱ got́keda. Uni koṛawaḱ kuṛại reaḱ hõkin galmarao goṭakeda. Uni koṛa do baskeaḱe jom keda ar aćaḱ pãera saṕkate Lopsa kaka sãoteye hećena.

Lopsa kaka do uni koṛawaḱ kạmi ńelte ạḍi ãṭe rạskạyena. Uni koṛa do setaḱ hõe beret́ godoḱa, ar gại ḍaṅgraye aṛaḱkoa. Baskeaḱ jom lạgit́ oṛaḱteye senoḱ khan, eṭaḱ gupi koṛa ṭhene bạgiakoa. Arhõe sen ruạṛ godoḱa, ar eṭaḱ koko senoḱ khan, unre ać hõe horho hataṛ koa. Okare mońj daḱ ńamoḱa, onḍege daḱ ńui laga idikoa. Ạtiń bilen khanko tikin doe aḍakoa, ar baṅ khan oṛaḱteye idikoa, ar goṛare aderkoa. Jom kateye jirạuḱa, ar gại ḍaṅgra hõko jirạuḱa. Tarasiń do arhõe aṛaḱkoa. Ar ạyuṕ do goṛare aderko jokheće lekha koa. Ona atoren do uni gupi koṛawaḱ kurumuṭu ńelte ạḍiko rạskạyena. Lopsa kaka hõ uni koṛa ạḍiye kusi ocoyede kan tahẽkana.




Meskoć

Meskoć

Pạṭhuạ gidrạ ar Mahasoe talare katha hoyoḱ kana:

Mahasoe: Cekate biḍạu reaḱ jo do 15, 20, 25 kateć ḍheroḱ kantama? Nonka bại bạite ḍherlen khan cekate hoyoḱa?

Pạṭhuạ: Mahasoe, iń do tho ar ona traffic jam re aṭkao akan gạḍi leka do duṛuṕ thir bạnuńa. Jaha lekategeń laha calaḱ kangea.




Oka Ko Kạmi Lahare Ar Tayomte Ti Ạruṕ Saphaḱ Hoyoḱa

Ti tege abo do jomaḱbon teara, jomabon, ar jahae hõ bon emakoa. Ti tege nawa gidrạ se bale gidrạ ar dulạṛiạkobon joṭet́koa. Noa ti tege aema lekan rog do pasnaoḱ kana. Onate ti sapha-sạphi dohoe jạruṛ kana. 5 May goṭa disomre sapha sạphi babotre goṭa disomre cehaona sabha se mãhã do manao hoyena. Eken gharońj redo baṅ, sãota reaḱ joto porjaire cehaona sombat ko pasnao hoyoḱa.

Tin jokhen ti ạruboḱ hoyoḱa:

  • Jomaḱ tear, jomaḱ hạṭiń ar jom lahare ti ạruboḱ hoyoḱa. Berel sạbji se pholmul saṕ lahare ti ạruṕ sapha hoyoḱa.
  • Berel sạbji se pholmul bohoe katet́ rehõ ti do sạbun saphaḱ hoyoḱa. Ente berel sạbji ar pholmul rehõ jibanu metaḱme tijo ko tahẽ daṛeaḱa.
  • Bale gidrạ ar umerte laha akan hoṛko jotet́ lahare ti ạruboḱ hoyoḱa. Onkoaḱ beoharoḱ kićrićko joṭet́ lahare hõ ti ạruboḱ hoyoḱa.
  • Ruạḱ hoṛ joṭet́ laha ar joṭet́ tayom ti ạruboḱ hoyoḱa. Onkoaḱ beoharoḱ kićrićko joṭet́ lahare hõ ti ạruboḱ hoyoḱa.
  • Bahre jaha seć khon hećkate ti ạruboḱ hoyoḱa.
  • Mẽt́-mũ-moca joṭet́ lahare hõ, ar joṭet́ tayom hõ ti ạruboḱ hoyoḱa.
  • Lutur joṭet́lre hõ ti ạruboḱ hoyoḱa.
  • Bahre khon hećkate jahan ạsul jib janwar ko joṭet́ ko lahare hõ ti ạruboḱ hoyoḱa.Jahan ruạḱ ạsul janwar ko joṭet́ tayom ti ạruṕ saphaḱ hoyoḱa.
  • Racate-tạnḍite kateć ti ạruboḱ hoyoḱa. Ar mạilạ tite racate-ṭạnḍite kateć saphaḱ hõ baṅ bogea. Hoe daṛeaḱa gạḍite jaha sećem calaḱ kana. Tala hor re racate-ṭạnḍite kạmi purạukeda. Goṭa ḍaharre gạḍire cet́ko coṅem joṭet́ akat́, janla, duṛuṕ aḱ siṭ ko. Nonkate bin bujhạute aema jibanu ko titem ḍohao joṅa. Noa okte tite racate-ṭạnḍite purạulere aema lekan rog ko hoe daṛeaḱa. Onate racate-ṭạnḍite lahare ti ạruṕ saphae hoyoḱa.

Sanitizer beohar: Hand sanitizer boehar hõ bhageaḱ kana. Enḍekhan 30 second bhor goṭa ti talkare mońjte ojog hoyoḱa. Menkhan onkan ńel ńamoḱ mạilạ tire tahẽlen khan se joṭet́ lekhan sạbun daḱte ti ạruṕ saphaḱ hoyoḱa.                                                                                                              




Juạn Sãota   

“Je ghumiye uṭhlo jege, jaglo jahar pran, Tahar upor dãṛiye ache, ei jogoter man.”

Noa onoṛhẽte onoṛhẽ guru Robindronath cet́ coṅ bujhạu oco sanayede hoe daṛeaḱa ona do ḍher hoṛge babon bujhạu daṛeaḱ kana, Tobe niạ do pusṭạu bon bujhạueda je, noate do juạn ko gey bujhạu se metako kana. Onate nonḍe do dhạrti reaḱ lahanti ar bạṛić dosa, boge jo ar bạṛić jo, rạskạ ar bhabna noa sanamaḱ do juạnko cetanrege menaḱa. Tobe juạn do okoe bon metako kana? Noa reaḱ roṛ ruạṛ do Robindronath ṭhạkur ạḍi napaeteye em akana. Uni doe meneda, Sanam hoṛge mit́ okte emon umer rebon seṭeroḱ kana, unre ạn khon beạn, suluk khon besuluk, moron khon jion, ạn se sạri khon uriạu (Abeg) koge ḍher boge dobon metaḱ kana.

Ar manwawaḱ ṭhik noa oktege ko metaḱ kana Juạn Umer. Adobon ńela uni Robindronath leka abo sanam hoṛaḱ juạnko ṭhen cedaḱ unạḱ khojogoḱ do, Dr. Lutfor Rahman hõ onkagey men akat́a, jahan goć mora dare redo baṅ joḱa ar jahan jạli se kạṭić dare rehõ baṅ joḱa, hoṛ kodo onko ṭhen geko asoḱa, okoe do emoḱ reaḱ daṛe menaḱtae. Onatege juạnko sanam koaḱ nunạḱ khojogoḱ ente onkoaḱ onako emoḱ reaḱ daṛe menaḱtakoa. Menkhan onko metaḱme juạn kodo hoṛkoaḱ khojogoḱ ko purun daṛeaḱ kana? Roṛ ruạṛ do baṅ, cedaḱ bako purun daṛeaḱ kana? Ona reaḱ eṭkeṭõṛẽ do onko ṭhenge menaḱa, bako daṛeaḱ kana, ente onkore menaḱa hiskạ, bạḍại, ạḱyur ko reaḱ okulạn, ńu buloḱ be-manot emanteaḱ bạṛić colon, ar onate juạnko akoaḱ dạyik kạmi seć bako sen laha ocoako kana, Bises kaete bon ńela ńu buloḱ do niạko dinre ḍher juạnko latar seće or pheḍ idiyet́ko kana.

Niạko oktere sohor bajar leka ḍher ato kore hõ aema lekan bạṛić nisạte juạnkoko jạbun caba akana, ar nonkate bại bạite noa juạn sãota reaḱ tayom daram din kodo ạḍi bạṛić se ńut seć sen idiḱ kana mente bujhạuḱ kana. Nit hõ abo santal kore ḍher laha akan ko menaḱbona, menkhan noa ko reaḱ jahan teṅgo daram se dog lạgit́ jahan kạmi hora bạnuḱtabona. Nitge judi abo sãota reaḱ noa hal lạgit́ babon aodhanlen khan, noa disomre noko deko talare abo santal sãotaren juạnko ṭhen abo do cet́ hõ ohobon as daṛelena, ar mare gurukoaḱ juạnko cetanre ol menaḱ ona napae napae ar daṛeanaḱ kathako reaḱ hõ oho sạrilena.

Niạko okte aema sãotare pheraoḱ reaḱ nana hunạr katha mala ar kạmi horako oḍok pasnaoeda, jemon do noako katha mala ar kạmi hora talate disom se sãotaren sanamko uskurko ńam ar onkate disom ar sãota pheraoḱ do hoyoḱ. Baḍae geabon juạnkoaḱ do aema daṛe menaḱa, tobe ona daṛe judi ṭhik oktere ṭhik ṭhạ̃irebon lagaole khan khạṭige sanamaḱge leṭejoḱa ar judi ṭhik oktere ṭhik ṭhạ̃ire baṅ lagaolen khan eṭaḱ ṭhạ̃i ar oktere lagaolen khan ona reaḱ jo ạḍi bạṛić hoyoḱa ar onate do sanam sãota ar disome bạṛija. Nit noa Digital jugre abo santal sãota ạyur lạgit́ ạḍi gạkhuṛ ar boge ạḱyurko reaḱ jạruṛ menaḱa, niạko dinre bhage baḱḍae ar sanam sećte gạkhuṛ ạḱyurko bako tahẽlen khan abo lekan ạdibạsi sãotaren sanam Manwa kodo mit́ din noa dhạrti ńutuman groho khon bon adoḱa ar tayom bidạlren jahaege tishõ bako baḍaea santal se ạdibạsi ńutuman mit́ṭen jạt dhạrti reko tahẽkana mente. Onate delabon aboaḱ juạn sãota bon bańcaoa arbon jotona jemon ona reaḱ mońj jobon ńam daṛeaḱ.




Raj Ar Kaṭ Mamaḱić

Mit́ okte Mit́ṭen Raje tahẽkana. Uni Raj do birre kaṭ mamaḱ lạgit́ thoṛa hoṛe hataoket́koa. Onko modre mit́ hoṛ do eṭaḱko mod khon mit́ ghạṛite ḍher kaṭe maḱkeda. Ona ńelte Raj do bogete rạskạyente uni kaṭ mamaḱić hoṛ maraṅić mente bachaokedete kuṛạie emadea. Khan uni hoṛ do arhõ rạskạte ạḍi jhũk monte kạmi ehoṕena. Pạhil candoge gel irạl (18) goṭen kaṭe maḱkeda, arhõ Raj do ạḍige kusi rạskạyena. Onkage dosar cando hõ gelmõṛẽ (15) goṭen ar tesar cando do gelbar (12( goṭen kaṭ-e maḱkeda.

Raj do pe cando tayom ńeńele hećenre uniaḱ kạmi ńelte hahaṛayena. Ente noa lahare uniaḱ kạmi ar kurumuṭu do judạge tahẽkana. Onate uni hoṛ ṭhen nonkan kạmi reaḱ karontet́e kulikedea. Kaṭ mamaḱić uni hoṛ doe roṛ ruạṛadea, E maharaj, jaoge jhũk ar kurumuṭuteń kạmikana, enrehõ cedaḱ je, kạmire thoṛań ḍhilạu akana ohogeń bujhạu daṛeaḱ kana. Pasećre umerte lahakante nonka kạmi hoyoḱ kana. Unre Raj uni hoṛe metadea, ṭhikgea, ṭeńgoć ạguitam se ńellege. Khan ona ńelket́ tayom uni hoṛe kulikedea, mase enḍekhan lạime noa candore mucạt́ dhao tis noa ṭeṅgoćem laser leda? Kaṭ mamaḱić oka roṛ ruạṛe emket́ ona ańjomte Raj arhõ ạḍi ãṭe hahaṛayena. Uni hoṛe menkeda, E maharaj jao hiloḱge thoṛa ḍher kaṭ maḱ iạte pe cando khon ṭeṅgoć laser reaḱ ạt se opsorge bạń ńam akada. Ado nit Raj ar uni hoṛ bana hoṛge kaṭ kom maḱ reaḱ karontet́kin bujhạu daṛeada.

Sikhạuna: Dhạrti jionre kamkaj são são jirạuḱ reaḱ hõ jạruṛ menaḱa. Enḍekhan kạmire kurumuṭu ar jhũk mon hijuḱa.




Utu Sunum (Soabin) Reaḱ Dam Arhõ Ḍherena

Utu sunum (soabin) reaḱ dam arhõ ḍherena. Sunum upjạn se arjoniạ somiti reaḱ mit́ ḍhạrwạḱ re men akana je,  Bangladesh Vegetable Oil Refiners and Bonaspati Manufacturers Association Ministry of Commerce ar Bangladesh Tariff Commission são gapalmarao kate sunum dam ḍher reaḱ ko goṭakeda.

Nawa niṭaḱ se goṭa lekate, nit́ khon mit́ liṭer soabin sunum 199 ṭaka kateć ạkhrinoḱa. Noa lahare 187 ṭaka kateć ạkhrińoḱ kan tahẽkana. Inạ chaḍa hõ 5 liṭer botol sunum reaḱ dam 960 ṭaka  paṛaoena. Noa hõ inạ laha do 906 ṭaka kateć ạkhrińoḱ kan tahẽkana. Nawate 54 ṭaka ḍherena. Eṭaḱ sećbon ńel lekhan, khola soabin reaḱ dam hõ liṭer re 9 ṭaka ḍherena. Khan onkage khola sunum reaḱ dam liṭer re 176 ṭaka paṛaoena. Onka leka khola naṛkoṛ sunum hõ liṭer re 135 ṭaka kateć ạkhińoḱa. Nõkõe nonka nawate rakaṕ akan dam lekate nit́ khon hạṭiạ bajar re sunum kiriń ńamoḱa.