Lagṛẽ Sereń

Kulhi tehõ jhiṅgạ nạṛĩ,

Baṛge tehõ jhiṅgạ nạṛĩ

Jhiṅgạ nạṛĩre dada gạiye jhạliyen,

Gại dada alom dale, jhiṅgạ nạṛị̃ gedme

Bạchur tore dada, jonome ṭuạr.

 




TV re teheńaḱ khilạḍko:

SAFF-20 jitkạr maejiukoaḱ khilạḍ

Ạyuṕ bela 3:00 baja khon ehoboḱa.

T Sports channel re.

Baṅgladisom-Sri Lanka

Ạyuṕ 7:00 baja.

T Sports re.

Kuṛikoaḱ mit́ mãhã khilạḍ reaḱ dosar din

England-Bharot

Ạyuṕ bela 4:00 baja khon ehoboḱa.

Sony Sports TEN 1 re ńeloḱa.

Max60 lig

Miami Blaze-Vegas Vikings

Ạyuṕ 7:00 baja khon

Sony Sports Ten 5 ar T Sports You Tube Channel re.




Baṅgladisom do̠ bar ṭoṭha reaḱ khilạḍ re Santal Kuri Sạnti Mardi aḱ heṭ-trick teye jitạuena

Ńuhum daḱ lo ber marsal re mit̕ṭen itihãs match mucạt̕ena. Pon-4 ghonṭa tala reaḱ drama tayom 4-1 goal te bhuṭan harao kate SAFF-20 maejiukoaḱ khilạḍ re Baṅladisạm ko jitkạr ko hameṭ keda. Noa khilạḍ ren heroine tahẽkana Baṅgladisom ren santal koaḱ gorob Shạnti Mardi.

Noa khilạḍ do̠ baṅgladisom (15 july) hiloḱ 3 baja okte Bashundhara kings khilạḍ ṭhãi re e̠toho̠ṕena. Menkhan pạhil hạṭiń mucạt́ tayom usạrate ạri-cạli do̠e hạṭińena. Ạḍi usạrate ạḍi jạruṛok̕ kante ona khet do̠ be̠s-bạṛti hoelena. Pạhil hạṭiń re Shạnti Mardi aḱ eken mit́ṭen goal te do̠ laha re ko tahẽkana. Noa khilạḍ re coach Peter Butler do̠ mit́ dhaote 9 goṭen bo̠do̠le hoe ocokeda, ona do̠ baṅgladisom ren maejiukoaḱ khilạḍ re ḍhertet́ reaḱ cinhại uduḱet́ kana.̣

Mucạt̕ okte arhõ etohoṕ ena asol drama. Studiam maṭhren kạmiạkoaḱ sanam kurumuṭu bạṛić len khan match komisonar Asif Ansar do̠ mit́ṭen ạḍi gạhir nạmunae hatao keda – match reaḱ dosar hạṭiń do̠ paseć bashundhara kings reaḱ khilod thaire hoyoḱa. Nãwã khilạḍ thạ̃ire 6:45 baja okte khelạḍ do̠ arhõ̠ e̠ho̠ṕena.

Dosar hạṭiń reaḱ pạhil dhao re Bhutan do̠ bạṛti ko khel ena. Menkhan Baṅladisom ren kuṛi ko do̠ thir bako tahẽlena. Santal kuri Shạntiaḱ dosar goal te̠ arhõ̠ araḱ-hạriạṛ dol do̠ laha re̠ ko̠ calaoena. Ona tayom ko̠c butler do̠ pạhil khilạḍiạko munki, nạbiron ar swapna ko̠ ạgu ket́ koa. Munki do̠ mit́ṭen goal kate arhõ jitạue bạṛti keda.

Khilạḍ reaḱ mucạt́ miniṭ re Shạntiaḱ heṭ-trick te Baṅladisạmren kodo disom reaḱ jitạu do̠ko sạbit keda. Maṭh reaḱ dhạrikore teṅgo akan ńeńelko, dhạriko bahreren khelạḍiạko, ar pạhil match re red card ńam akan Sagarika hõ noa itihas do ko ńel keda.

Shạnti Mardiaḱ heṭ-trick te eken jitạu reaḱ ạḍi jạruṛ do̠ baṅ bickom disom lạgit́ siropa ńam reaḱ hõ ạḍi sore seṭer akada. Uniak̕ match mucạt̕re rạskạ sãote uniren gate koak̕ rạskạ do̠ mit̕ṭen heran raska ar disa dohoe lekan ghoṭna hoe ena.

Jạṛi daḱ, khelạḍ reaḱ ṭhại bo̠do̠l ar ạḍi din hạbić tạṅgi tahen rehõ̠ kuṛi koaḱ noa jitạu ńam katet́ noa sạbit akana je, Baṅgladisom ren maejiukoaḱ football do̠l do nit jãhãn ạkoṭaḱ do baṅko bo̠to̠raḱ akana.

Ạḍi aema dulạṛ johar calai kana Santals Times ghoronj sec khon!




Ebhen

Ato ńutum Birṭola. Noa Birṭola ato beṛhaete hạriạṛ dare nạṛĩte pereć akana. Usul jaega kore lạṭu lạṭu jo dare menaḱa. Ar latar ot jaegakore hoṛo, ar eṭaḱ eṭaḱ jo dare hõ rohoe menaḱa. Noa atorege Onu ńutuman mit́ṭen Kolhe kuṛi gidrạ menaea. Umer tae 12 bochor. Iskul re paṛhaoḱ kana.

Teheń Onu soṅge hor re ńapam hoyentińa kulikedeạń, Onu oakte caḱ kanam? Gại gupi caḱ kạnạń. Ạribạndhi kate Onu ńel kedea, uniaḱ monre haron kosṭo. Eṭaḱ gidrạ leka uni hõ iskule calaḱa, gidrạko soṅge eneć baṛaea, ar rạskate dine khemaoa. Menkhan Onuaḱ jion re joto lekanaḱ kukmu, rạskạ ar paṛhao ar eṭaḱ soṅge gate baṅ hoyoḱ kantaea. Reṅgeć hoṛ kanako.  Ayo baba bahre kạmikin calaḱa ar Onu hõ gại merom gupi calaḱa. Ać ayo kạmi bae calao lenkhan Onu unre iskule calaḱa.

Eṭaḱ gidrạ hõ teheń iskulte bako sen akante iskul mahasoe pạṭhuạko hoho heć akana. Ińe metạń kana pạṭhuạko iskul bako hijuḱ kana, ar mońj tehõ bako paṛhao daṛeaḱ kana, alele kurumuṭueda jate gidrạko jao hiloḱ iskulko hijuḱ ar mońjte paṛhao ko cet́ dareaḱ .

Onu lekan aema gidrạ iskul baṅ calaḱ karonte oloḱ paṛhao bako cet́ daṛeaḱ kana. Oloḱ paṛhao chaḍa tishõ mit́ṭen jạt bae lahanti daṛeaḱa. kol jạt akoaḱ obostha pherao lạgit́, lahanti ạgui lạgit́ jạpit́ khon ebhenoḱ jạruṛ menaḱa.




Se̠ṅge̠l Ar Miru Cẽ̠ṛẽ̠

Bahare̠n mit́ṭe̠n Miru cẽ̠ṛẽ̠ tahẽ̠kana. Uni cẽ̠ṛẽ̠ do̠ ho̠ṛ lekageye ro̠ṛ daṛeaḱkan tahẽ̠kana. Mit́din atore̠n soetan gidrạko do̠ se̠ṅge̠l liạ busuṕ pala ṭhe̠nko gateḱkan tahẽ̠kana. Gate gatete̠ busuṕ palare̠ se̠ṅge̠lko lagao ocokeda ar bo̠to̠rte̠ko dạṛkeda.

Se̠ṅge̠l ńe̠lte̠ uni Miru cẽ̠ṛẽ̠ do̠ se̠ṅge̠l se̠ṅge̠l me̠nte̠ye̠ kạumạukeda. Ona ańjo̠mte Baha hõe dạṛ ạgukeda ar se̠ṅge̠l ńe̠lte̠ se̠ṅge̠l se̠ṅge̠le kạumạukeda. Unkinaḱ kạumạu ańjo̠mte atore̠n ho̠ṛ daḱ liạko dạṛ ạgukeda ar se̠ṅge̠lko dul ạṛićkeda. Atore̠n ho̠ṛ Baha ar Miru cẽ̠ṛẽ̠ aemako sarhaoke̠t́kina.




Roṭe Gharońj

Sedaere mit́ serma do ạḍigey setoṅ keda ar daḱ hõ bae daḱleda. Mit́ṭen pukhrire barea roṭe ar unkinren pea gidrạko tahẽkana. Setoṅte pukhri ar gạḍiạko joto rohoṛ cabaoakana. Gaḍa kohõ paṛaḱ utạr akana. Gidrạ kodo daḱ begorte gatiḱ hõ bako sen daṛeaḱkan tahẽkana. Mon bạṛić kate oṛaḱrege ko duṛuṕ koḱkan tahẽkana.

Kạṭić gidrạ do ać gogoe kulikedea, E go tise daga? tis ado barhete gatiḱle senoḱa? Ado gogoe  menkeda, bạrsạ din seṭerena. Gapa meaṅ khongey daga.

Dosar hiloḱ setaḱ khon sermare ńũtge rimil rakaṕena ar jhomor jhomore daḱkeda. Roṭe hopon kodo barheteko don oḍokena ar nãwã daḱre rạskạte pẽ pÕ pẽ pÕ sereń ar dodonko dhurạuena.




Siń Cando Ar Ho̠e

Mitt́din ho̠e ar siń cando do̠ hapaṛaḱkin eho̠ṕena baṅma o̠ko̠eaḱ daṛe ḍhera mente. Ona o̠kte cado̠rte oyokate mit́ṭen ho̠ṛe calaḱkan tahẽkana. Uni ńel katekin menkeda o̠ko̠e uniaḱ ho̠ṛmo̠ kho̠n ona cado̠re o̠co̠ḱ daṛeaḱa unigey maraṅangea.

Ho̠e-e menkeda uni ho̠ṛre ińaḱ daṛe ńelme. Ado̠ ạḍi ãṭ ho̠e rakaṕena ar rad rade ho̠e keda ar oṛaḱ duạr, dareko ho̠ete rạput́ena. Ar uni ho̠ṛ hõe orlo porlo cabaena, aćaḱ kicrićko oṭaṅo̠ḱ kante hạṛuṕ samṭao ket́taea.

Ar ona setoṅ hõ aćaḱ daṛe uduḱe eho̠ṕena. Ar ạḍi ãṭ jharla jhạrli setoṅe eho̠ṕena. Setoṅte sanam gaḍa pukhriko ro̠ho̠ṛena. Ar uni ho̠ṛ hõe lorao cabaente dare umulre duṛuṕkate mit́ mit́te sanam kicriće bo̠ć cabakeda. Ar noṅkate siń cando do̠ ho̠e kho̠ne maraṅena.




OKOYE MARAṄA?

Mit́din Jisu ar uniren celako kapharnạhum atoteko calaoena. Oṛaḱre bolokate celakoe kuliket́koa, “Horre do cet́pe reṭepeṭeḱkan tahẽkana?”

Celako do hapegeko tahẽyena, ente okoye maraṅa, noa reaṅge horreko reṭepeṭeḱkan tahẽkana. Ado Jisu onko gelbarko ać ṭhen hohoat́koteye metat́koa, “Judi jãhãe maraṅoḱ sanayede khan, uni do joto khon tayomiće hoyoḱma, ar sanam koren saṕdaṕiće hoyoḱma.

Inạ tayom mit́ṭen kạtić gidrạ celako samaṅreye teṅgokedea. Uni hoborkateye menkeda; “Jãhãege iń ńutumte nonkan kạṭić gidrại ataṅe, uni do ińgeye ataṅińa. Ar jãhãege ińe ataṅiń, uni do eken iń do baṅ, menkhan Isorgeye ataṅea.”




Me̠sko̠ć

Me̠sko̠ć

Mit́ṭen dhubi ho̠ṛ ren Gadhae tahẽ̠kana. Mit́din uni ho̠ṛ ren gadhae at́ena. Sendra sendrate goṭa din paro̠m calaoena. Ạyuṕ bela jo̠khen mit́ṭen darere dećena ar cetan kho̠n gadha sendra ńame reaḱe kurumuṭukeda.

Me̠nkhan ackage ona dare buṭa latarre barea kuṛi-koṛa hećkatekin duṛuṕena. Ado̠ uni koṛa do̠ kuṛi seće beṅget́ go̠t́keda are me̠nkeda, iń do̠ amaḱ mẽt́te goṭa dhạrtiń ńel daṛeaḱa. Noa katha ańjo̠mte uni dhubi ho̠ṛ do̠ dare kho̠ne do̠n go̠t́keda ar nehõrate metat́kinạ, mase daya kate ona mẽt́te beṅget́ kate ińren gadha sendra ńamạńben.

 




SSC Biḍạu Reaḱ Jo̠ So̠do̠rena

Nes bo̠cho̠r 2025 reaḱ SSC biḍạu reaḱ jo̠ so̠do̠rena. Teheń Lukhibar (10 July) tikin 2:00 baja o̠ktere noa biḍạu jo̠ do̠ so̠do̠rena. Dhaka sikhnạt board reaḱ bạisi (meeting) oṛaḱre biḍạu reaḱ jo̠e so̠do̠rkeda Baṅgladisạm Anto:sikhka board ren ạyurić ar Dhaka board ren Chairman Professor Dr.Khandokar Ehsanul Kabir.

 

Nes bo̠cho̠r SSC biḍạu reaḱ pas har 68.45 ar GPA-5 ko ńam akat́ pạṭhuạ koaḱ soṅkha do̠ 1 lakh 39 hajar 32 goṭen. SSC biḍạu do̠ calaoen 10 April  ehoṕlena ar 13 April do mucạt́ena. Ona biḍạu reaḱ jo̠ teheń bar (2) cando bhitrite so̠do̠rena.

 

Are (9) goṭen sadharon sikhnạt board, Baṅgladesh Madrasa sikhnạt board ar Baṅgladesh Karigori sikhnạt board reaḱ tabere moṭre 19 lakh 4 hajar 86 goṭen pạṭhuạ gidrạ SSC biḍạu ko emleda.