Ho̠po̠n Bạbuwaḱ Iskul Reaḱ Pạhil Din

Paitapukur atore̠n mit́ṭe̠n kạṭić gidrạ kanae ho̠po̠n bạbu. Ho̠po̠n bạbu do̠ dinạme ńe̠lkoa ako atore̠n gidrạko do̠ dinạm iskul teko calaḱa. Onko ńe̠lte̠ ać hõ iskul calaḱ sanakedea. Uni do̠ ać go̠go̠-babatạkine metat́kina, iń hõ iskulteń calaḱa. Uniaḱ sana lekage ho̠po̠n bạbu iskulreko bhurti kadea.

Pạhil pạhil ać go̠go̠ iskulte̠ye̠ ạgu oṭo kadea. Iskul ạgukate̠ jo̠to̠ ạnạṛi ho̠ṛ ńe̠lte ać go̠go̠waḱ ańcar saṕkate bhẽ-bhẽ raraḱe eho̠ṕena aṛaḱge bae aṛago̠ḱkana. Ho̠po̠n bạbure̠n nawa didimuni sorre̠ he̠ćkate̠t́e metadea, ho̠po̠n bạbu hijuḱme̠ amaḱ kelasteń idimea, o̠nḍe̠ aema gatekom ńamkoa. Didimiaḱ dulạṛ salaḱ kathate ho̠po̠n bạbu go̠go̠aḱ ańcar aṛaḱkate̠ kelaste̠ye̠ calaoena.

Didimuni do̠ uni kelasre̠ye̠ duṛuṕkedea are metadea-“ńe̠lkom am lekan tinạḱ gidrạ niạ kelasre̠ko paṛhaoḱkana. Onko jo̠to̠ge amre̠n gate kanako. Jo̠to̠ am sãote̠ choṛako me̠na, sereńako, e̠ne̠ćako tinạḱ rạskạ hoyoḱa”. Pạhil hilạḱ didimuni do̠ Ḍiṅ Ḍo̠ṅ cho̠ṛae cet́at́koa. Uni sãote jo̠to̠ ho̠ṛ Ḍiṅ Ḍo̠ṅ cho̠ṛako me̠nkeda. Me̠nkhan ho̠po̠n bạbu do̠ lajaote̠ ar bo̠to̠rte cho̠ṛa bae lại daṛeada, arhõ bhẽ bhẽ raraḱe dhurạuena. Raḱ ańjo̠mte eṭaḱ gidrạko do̠ cho̠ṛa lại thirkate̠ cahaṕkate̠ unigeko ko̠yo̠ḱkadea. Alo̠m raga am hõ bại bạite̠m ceda, are̠m me̠na. Didimuni do̠ ho̠po̠n bạbu sorre̠ bại bạite̠ lạikate̠ jo̠to̠koe cet́at́koa. Nonkate̠ din dintege uni hõ cho̠ṛae cet́keda ar lại hõe lại daṛekeda. Nito̠ḱ uni do̠ gateko sãote dinạm iskulte̠ye̠ calaḱa ar cho̠ṛa, sereń, e̠ne̠ćte̠ ạḍi ãṭe rạskạḱa. Ho̠po̠n bạbu ṭhe̠n iskul do̠ nito̠ḱ ạḍi rạskạwanaḱ jaega kana.

Tumạl: Ańjo̠m jo̠ṅ jạṛ




SANTAL JUẠN

E juạn ma beret́me

Alom jạpida ebenoḱme,

Cạriạ konḍ ma beṅgedme

Nitge kạmire lagaoḱme.

Sãota reaḱ mare rogko

Rophae lạgit́ jạruṛ okako,

Ma lahaḱme muruk kate

Sona sãota dulạṛ monte.

Amaḱ goṛo nitge jạruṛa

Ma hijuḱme ạḍi usạra,

Sãota sagaṛ lagae lạgit́

Eṭaḱ ko são soṅgeḱ lạgit́.

Oloḱ paṛhaoḱ cet́ kate

Sãota susạr monate,

Ma lahaḱme, gogme dạyik

Darae sãotaren asol mạlik.

Ma ńelkom ganḍra hunḍạr

Goṭa sãotare ạḍi utạr,

Onko geco santal somaj

Benao edako bajar anaj.

Sona sãota susạr lạgit́

Nit jạruṛa sanamko mit́,

Jomok kate goḱ gopoṛo,

Dạyik hatao hoṛo hoṛo.

Daṛe menaḱre jhũk monoḱme

Darae kanko horakome,

Sona sãota dulạṛ re teheń

Tahẽn takoma monre sereń.

Ganḍra koaḱ laser ḍaṭa

Rạput́ takote ti kaṭa,

Taral basal sona sãota

Joṛao ruạṛme alom nehõta.

Taogar monte ma lahaḱme

Ạnḍuṅ ḍhili sili giḍi kaḱme,

Sãota lạṛhạire hapen jitan

Amge hoyoḱme santal juạn.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 




Abraham Kananteye Calaḱ Kana

Terah do Sem bõsrenko modren mit́ hoṛe tahẽkana. Uniren do pea hoponko tahẽkantaea, Abraham, Nahor a Haran. Ado Isor Abrahame metadea, am do amaḱ disom khon ar amren peṛa pạrbhạ khon oḍok calaḱme ińiń uduḱam disomte. Maraṅ okoć mit́ṭaṅ jạt iń hoe ocomea, ar amre do pirthimiren sanam gusṭiko bhoranko hoyoḱa. Khange Abraham do aćren bạhu Sara ar aćren goṅgot koṛa Lot idi tora kate aćaḱ joto acelante kanan disomteye calaoena. Ar Probhu do Abraham ṭhene sodorenteye metadea, Amren bõsko noa disom iń emakoa. Ar Abraham do ać ṭhene sodorlen Probhu ńutumte mit́ṭaṅ pinḍe benaoket́a.

Abraham do mĩhũ merom ar sona rupạte ạḍiye kisạ̃ṛena. Ar uni sãote Lot hõ ạḍi mĩhũ meromko tahẽkantaea. Khange Abrahamren gupiko ar Lotren gupiko kạphạriạu janamentakoa ạḱtiń jaega khạtirte. Khange Abraham Lote metadea, E bạbu, alaṅ talare ar alaṅren gupiko talare kạphạriạu alo baṛe hoyoḱma ente alaṅ do boeha hoṛ. Am samaṅre goṭa disom coṅ menaḱ. Am końe sećem calaḱ khan iń do etom sećiń calaḱa, ar am etom sećem calaḱ khan, iń do końe sećiń calaḱa.

Khange Lote ńelket́a, Jordan gaḍa aṛe do ạḍi olhangea, Misor disom ar Eden bagwan leka; onate uni do ona ṭoṭha bachaonte, Sodom sećre aćaḱ tạmbukoe beret́ket́a. Menkhan Sodomren hoṛ do ạḍiko bạṛića, ar Probhu reaḱ ạḍiko kạiet́ tahẽkana. (Gen.12-13.)




Pạsuṛ

Kelas ehoṕ mit́ ghaṛi tayom khan ṭayiṭ jins penṭ reaḱ gubli bhitri re mobayil do bạt kaṭkom leka 15 dhom gan rugum rugumena. Pạhil seć 5 dhom gan do mis kol tahẽkana, ar inạ tayom do bujhạuḱ kana kol ge tahẽkana. Bulu jalat́ re nunạḱ ghạṛić mobayil reaḱ bhaibareson te bokṛo gey ạikạuet́ kan tahẽ rehõ binod bạbu kelas reaḱ pạhil beńce reye duṛuṕ akan tahẽnte penṭ gubli khon mobayil oḍok bae daṛeada.

Mahasoe aḱ lekcar mucạt́ sãote Binod do tiạr lạṭić ńoḱ ate gubli bhitri khon mobayil  oḍok ket́ teye lin keda. Are ńel keda ato oṛaḱ ren binoe kanae. Binod ren gate koṛa. Ạḍi gan kol ge bae kol baṛaea. Acka teheń noa tikin tarasiń cet́ jạruṛ te unạḱ doe kol keda. Bujhạuḱ kana Binoe teheń bhage ńoḱ tege jạniće bul akana. Ona iạtege uni do bhạṭi khonge jạniće kol akada. Kol ruạr lạgit́ Binod do Binoe aḱ mobayil re kole bhorao keda. Kol bhorao sãote mobayil do Binod lutur bhugạḱ reye lại adea je, kạuḍi do caba akana. Kạuḍi bhorao jạruṛa. Ạḍi ạṛis ar asket selet́ bharsiṭi reaḱ geṭ khon barhe seć oḍok ente mobayil re ṭakae bhorao keda. Menkhan noa maraṅ ṭaon reaḱ pãpõ ar hiḍạr hoḍor moṭor gạḍi reaḱ saḍe te niạ okte Binoe tuluć roroṛ ar baṅ sana ledea. Mes re sen kate nirạla te gal marao reaḱe goṭa keda.

Mańjan daka jom tayom Binod do logot́ aṭet́re pharnaoḱ tuluć Binoe aḱ mobayil re kole bhorao keda. Hante Binoe hõ Binod aḱ kol ńam são sãote usạrate risib tora uni do lutur khaka ruhạt́e dhurạuena. Uniaḱ ruhạt́ te Binod do cet́ hõ bae bujhạu daṛe aḱte Binoeye kuli kedea.

  • Binoe ạḍi ãṭem raṅgaoḱ kan je, Binoe do roṛ ruạṛ baṅ emkate arhõ Binode kuli kedea.
  • Enanoḱ koliń bhoraolet́ sasaṕ dom cekalena luṛu?
  • Binoe tin okte amem kol leda ona okte iń do kelas reń tahẽkana. Ona iạte bạń risib daṛeada.
  • O……….Ańjom me Binod, Baha aliń ṭhene hećelana. Uni ge kathaye roṛ kea. Ạḍi ghạṛić amaḱ kol asre tahẽkate mayaḱ moyoḱ oṛaḱ teye ruạṛ calaoena.
  • Ańjom me Binoe, am do tahole bhạṭi bela uni tuluć roṛ ocoyińme. Mis kolem em lekhange hoyoḱa, Ṭhikgea matobeń dohoyeda.
  • Acha ṭhikgea ma tobe.

Baha aḱ katha ańjomket́ tayom khange Binod do khańca bhitri ren cẽṛẽ leka an chane ạikạuet́ kana. Uniaḱ ontor re jala puri reaḱ ḍheo ge jạnić ehoṕ akana Baha tis hõ bae kol baṛaea. Apat́tet́ ma bir ren kul tạruṕ leka raṅgaoić kanae. Ona iạte uni do nit hạbić Baha kolej reye paṛhaoḱkan rehõ mit́ṭen mobayil hõ bae kiriń akawadea. Bahawaḱ aema lekan katha ko cintạ cintạtege goć goṅgha lekae jạpit́keda.

Tin reco bela ma ạḍitet́e pheḍ cabayen  Binod disạge bae disạleda. Ackae! Disạ ket́te aṭet́ cetanre beret́ kateye duṛuṕena. Mobayile lin ket́teye ńelkeda 2 dhao mis kol rakaṕ akana Binoe aḱ mobayil khon, tobe ạḍi ghạṛić do baṅ hoe akana. Binod do ạḍi usạra kol bek ruạṛket́te mobayil do lutur reye jalat́ keda. Hante mobayil risib akan rehõ jãhãn kathage bạnuḱa. Emne tege ạḍi gan bae roṛ baṛaea. Hello! Hello! te Binod doe laṅga cabayena. Menkhan hana aṛe khon jãhãn aṛaṅge bạnuḱa. Hante Baha hõ risib mae risib akat́ge menkhan ona sãote ulidaḱ kohõ sanam rohoṛ cabayentaea. Ạḍi aneć thartharaoḱ kan aṛaṅtege roroṛe ehoṕena.

  • Baha kạnạń, cet́ leka menama?
  • Bes geạń, am cet́ leka menama?
  • Iń do ạḍi bes do bạnuńa, Darakan Lukkhibar Robiaḱ bapla, enhiloḱ jãhã lekatege hijuḱme, am tuluć ạḍi aema katha menaḱtińa
  • Cet́ unạḱ jạruṛ katha do? Nitoḱ thoṛa gan lạiạń mese.
  • Baṅ bạń lạia, ar baṅkhan bam hijuḱa hãḱ?
  • Bam hećlen khan iń doń gujuḱa.

Bahawaḱ noa katha roṛ roṛ tege raḱge laha ehoṕente Baha do ar bae roṛ daṛeada. Binod do aćaḱ ontor mẽt́ te Bahaye ńel kedea. Juri mẽt́ khon hiḍir hiḍir mẽt́ daḱ joha sećte ạtu pheḍae kana. Bahawaḱ cet́ reaḱ unạḱ duk? Jãhãe jãhãnaḱ ko men akawadea se cet́! Binod do Robiaḱ bapla re calaḱ reaḱ goṭa menaḱtaegea. Tobe acka Bahawaḱ katha ko ańjom kate ạḍi mońj do bae aṭkaret́ kana. Binod Baha tuluć onkan jãhãnaḱ bạṛić colon ge bae colon akada one onate jãhãge jãhãnaḱ ko men daṛeke. Tobe cet́ reaḱ duk tae? Baha do Binod tinạḱe dulạṛia ona do Binod  bae baḍaea. Tobe ać do purạ teye baḍaea Baha do aćaḱ jionre poraeni Bahage. Serma ren joloḱ kan ipil lekage ḍig ḍig jol akan menaea Binodaḱ ontorre. Tobe teheń Bahawaḱ raḱ tegeye bujhạu keda Baha hõ onka ge Binod lạgit́ khạndri dulạṛ menaḱtaea.

Ol toṅgeḱa-




Bele Reaḱ Katha

Pạhil katha: Bele do ạḍi oprom katha kana, oka do algate ńamoḱa ar noa do protin jomaḱ kana. Bele aboaḱ hoṛmo lạgit́ ạḍi jạruṛ jomaḱ kana.

Janam: Bele reaḱ janam do tis, noa katha reaṅ aema kukli menaḱa? Dhạrtire aema jiwianko ge ko beleya. Katha do hoyoḱ kana noa, adom doko beleya khańcare duṛuṕ kate ar adom ko do begor bele rehõ ńutum hoyoḱ takoa; metaḱme baḍaea bon sadom bele reaḱ katha.

Bele sãote oprom: Bele reaḱ ńeloḱ akar do baṅ guḍmạla, baṅ jilińa, baṅ capṭhaoa. Bele reaḱ barhe seć re do cokaḱ menaḱa, bhitrire do budki. Bele reaḱ budki sasaṅgea, komla ho hoe daṛeaḱa, cokaḱ do ponḍgea, adom do toroć roṅ ar araḱ hõ bele reaḱ roṅ hõ hoyoḱa. Menkhan cetan reń menakat́ sadom bele re do jãhãn cokaḱ hõ bạnuḱa ar budki hõ baṅ.

Bele reaḱ kạmi: Bele do aboaḱ hoṛmo reaḱ proṭine puruna. Ar ona iạte aema lekan jomaḱ bele khon tearoḱ kana; nanan sad reaḱ nanan roṅ ar ḍhoṅ reaṅ jomaḱ. Bele reaḱ do nawa nawa jomaḱ metaḱme biskuṭ, kek, bele reaḱ pauruṭi ar nonkan aema lekan fastfood reaḱ jomaḱ ko benaoa. Ar noa ko do aema lekan mońj jomaḱ hisạbte abo bo joma; ar niạte aboaḱ hoṛmo reaḱ proṭin obhabe puruna.

Bele reaḱ bạṛić dik: Bele reaḱ do cet́ hõ bạṛićtet́ bạnuḱa; tobe jãhãeaḱ bele cetanre elarji menaḱ khan do judạ katha. Tobe nit dhạbić noa bele reaḱ bạṛićtet́ do onka baṅ ńamakana.

Noa reaḱ mońj dik:Bele reaḱ mońj dik do baṅ lại cabaḱa. Aema hoṛ do uṕre beleko ojoga ar hõ mẽt́ãhã rehõ ko ojoga akoaḱ cetan harta mońj hoyoḱ lạgit́. Hoṛmo lolo lạgit́ bele ar daṛei lạgit́ hõ bele. Jãhãe peṛa ackageko hećlen khan onko peṛa ko lạgit́ hõ bele utu lekan ackate ńamoḱ kan jinis do ar bạnuḱan. Onate bele lekan upkạr jinis do ar bạnuḱan.

Baṅgladisomre bele reaḱ jogaṛ: Kumilla, Khulna, Borisal, Jessore re bele do ạḍi jạsti ńamoḱa ar onako khonge Baṅgladisom re bele reaḱ jogaṛ do joto khon ḍhera. Disom reaḱ unạḱ maraṅ maraṅ naṅgrahako menaḱre hõ onako re ḍher bele bako upcạua; eken niạko chaḍa. Baṅgladisom reaḱ chapa sodoroḱ kana nanan kagoj khon tumạlakan khon baḍaeoḱ kana je niạ disomre 8 koṭi bele okulạn menaḱa disomren manwa aḱ jom cạhida lekate.

Mucạt́ katha: Goṭa dhạrti rege bele reaḱ maraṅ cạhida menaḱa, ente bele do aboaḱ hoṛmore proṭin reaḱ cạhidae puruna ar noate abo hoṛmo re daṛe bo ńama. Niạ bele do thoṛa damte ar ạḍi usạrage goṭa ńam hodoḱa. Bele do joto hoṛge ko jom daṛeaḱa ar ona jom redo jãhãe aḱ onkan beroj do bạnuḱa se jãhãeaḱ onkan muskilaḱ do hoṛmo re baṅ hoyoḱa.

Abo disomren ḍher hoṛgeko reṅgeć gea; ar onate onko do hako jel jaoge do kiriń kate bako jom daṛeaḱa. Menkhan onko do bele usạra kiriń kate kom paisate ko jom daṛeaḱ kana.

Onate bele reaḱ jạruṛ do abo disom re joto khon ḍhergea. Mucạt́ re bo mendaṛekea je jel baṅ rehõ abo bele bo jom daṛeaḱa ar ona lạgit́ oṛaḱ kore ḍherge sim ko ạsul jạruṛabona.




Mother Teresa 

Hoṛmore lil paṛ ponḍ kićrić. Nui Manotiạ Maejiu aḱ tire mit́ṭen kićrićte benao beg, Bostiren reṅgeć-nacar kạṭić gidrạko uni ńel teko ńir hijuḱa. Uni Manotiạ Maejiu do onkoe hobor rakaṕkoae, dulạṛ koae. Kićrić reaḱ beg khon biskuṭ onḍoṅ katei emakoa. Uniaḱ ńutum do khạṭige bon baḍaea cet́ kana mente. Uni doe hoyoḱ kana Mother Teresa. Mother Teresa aḱ janam do hoelena 1910 serma reaḱ 26 August Mecedonia ńutuman disom reaḱ rajdhạni Sckopje ńutum naṅgrahare. Uniren apat́ ńutum do Nikoa ar ayo ńutum do Drana Bojaxhiu. Onkoaḱ pạhil janam disom do Albenea. Janam tayom uniaḱ ńutum do Gonja Agnes. Albenea pạrsite Gonja reaḱ torjoma lekhan do “Baha se Bhuṭạḱ baha”. Gogo baba ren mõṛẽ (5) goṭen gidrạ modre nui doe tahẽkana sanam khon kạṭić.

Onkoaḱ gharońj do besge calaḱkan tahẽkana. Uni ać baba doe tahẽkana Bebosa se bạnij beparić. Oṛaḱ sorrege mit́ṭen dokan tahẽkantaea. Gonja aḱ umer 12 serma okte re ać baba doe goćlena. Inạ tayom onkoaḱ gharońj do ạḍi kosṭote paromoḱ kan tahẽkana. Gidrạ hara rakaṕ ko reaḱ dạyik do ać gogo, uni do suite kićrić cetanre baha (naksa) benao kate ona ạkhriń kate gharońje calaoet́kan tahẽkana. Kạṭić umer khonge Gonja do reṅgeć-nacar ko cetan re jahanaḱ cekae reaḱ kurumuṭu se sana tahẽkantaea. Uni do Loreṭo sister sangharei jopoṛae ena. Sikhnạt hameṭ okterege uniaḱ nawa ńutum do sister Teresa hoyen taea. Un khonge uniaḱ dạyik ar kạmi ńelte noa ńutumko dohoket́taea. Manwa jotonko reaḱ monsubạ se motlob iạte uni do 1929 serma reaḱ 6 tạrik Kolkatai hećlena. Sister Teresa do pạhik dạyike ńamkeda sent Merise Bangla te paṛhao kan iskul re Geography se Bhugol ar dhorom bisoire paṛhaoko lạgit́.

Uni do ạḍi mońje paṛhaoet́ko tahẽkana. Kuṛi gidrạko aema eneće cet́ ako kan tahẽkana. Eneć somoe gidrạko modre kạṭić jhogṛa hoelen khan uni doe galmarao sapha kata ko tahẽkana.1944 serma re uni do ona iskul re Principal ko doho kedea. 1948 sermare Mother Teresa do loreṭo sãotae bạgiada. Uniaḱ kusi sana do tahẽkantaea bostiren reṅgeć hoṛko niạ kạmi reaḱ. Onate uni do nạrse training sẽṛãkeda. Inạ serma reaḱ 21 December cando uni do Kolkate reaḱ bostikoe hirikeda. Ńelket́ koae reṅgeć hoṛko tinạḱ duk-kosṭo jion ko khemaoeda. 1949 serma reaḱ January cando reaḱ pạhil haptare Teresa do apnar kusite kạmi gãota (Secchasebi Soṅgoṭhon/ volunteer organization) reaḱ goṛote Kolkata reaḱ Motijhilre mit́ṭen Dispensary ar mit́ṭen iskule ehoṕkeda.

Uniaḱ pạhil class room se paṛhao oṛaḱ do tahẽkana mit́ṭen dare buṭare ar blackboard hisạbtei beohar jaṅga latar reaḱ hasa. Ona bostiren gidrạko do ona iskulte calaḱ reaḱ ạt ńamkate ạḍi ko kusiena. Mother Teresa arhõ gidrạ ńańame ehoṕena. Uniaḱ kạmi ńelte uniren ge thoṛa paṛhaoḱ kan gidrạ uni são kạmikin ehoṕena. 1950 serma Kolkata ren Arch Bishop Mother Teresa hotete Missionary of charity e ghosona keda. Noa do Mother Teresawaḱ nawa sister sãota. 50 serma sećte Kolkata naṅgraha reaḱ hor kore (foot path) hajar hajar hoṛko bosotoḱ kan tahẽkana. Ar onko mod khon din hiloḱ aema hoṛ doko gujuḱ kan tahẽkana. Okte okte sister ko do hor aṛe kore bosti kore nonkan ruạḱ kan hoṛko ńelet́ko tahẽkana. Onkoaḱ hoṛmo do ghao akana. Okoe koaḱ hoṛmo do ghaote so kana, nonkan hoṛ kodo begor joton teko goć koḱa. Nonkan somoe Mother Teresa do mit́ṭen oṛaḱe sendra kana one okare joton daṛe keko jateć onko do thoṛa joton ńamkate corporation do Kali Mandir aṛere mit́ṭen ashrai kendro (Selter Center) Mother Teresa aḱ kạmi lạgit́ danadea.

1952 serma reaḱ 22 August Mother Teresa Kạlighaṭ ńutuman jaegare rog-ajaṛre paṛaoḱkan hoṛko lạgit́ pạhil oṛaḱe benao keda. Sapha mon ( Nirmol Hridoy) onḍeniḱ mit́ṭen rogie menleda, iń do hor kore mit́ṭen janwar lekań jioniń khemao leda. Menkhan nitoḱ do gujuḱiń duṛuṕ akana mit́ hoṛ serma goḍet́ leka dulạṛ ar joton ńamkate. Mother Teresa ar aćren sister ko do bosti ńel calao kate noṅkan aema gidrạko ńamet́ko tahẽkana okoe do jom begorte pusṭi reaḱ okulạn reko paṛao akana. Cedaḱ je onkoren go-baba do ạḍitet́ ạḍi reṅgeć ko tahẽkana. Onkoaḱ baṅ kulạḱ kan tahẽkana mit́ sańj jom.

Teresawaḱ kạmi ńelte Roman Katholi church ren kuṛi ko hõ gogo dulạṛ lekan re hijuḱ akoaḱ monsubạ ko sodor keda. 1959 salre Mother Teresa do Ranchi calao kate sister ko soṅge kate mit́ṭen  ashrome jhić keda. Ona tayom Delhi, Mumbai ar jhansisre ashrome benao rakaṕkeda. Enạ tayom goṭa bharot (India) disomre ashrom benao rakaṕ ko ehoṕkeda. Uniaḱ ona bhage kạmi ńelte bahre disom khon hõ ashrom benao lạgit́ hohoe ńamleda. Hoho ńamkate 1965 serma re pạhil bhagre disom Venejuela re aćaḱ ashrome benaokeda. Ona disom rehõ reṅgeć hoṛko liạ kạmie ehoṕkeda. Lạṛhạite dhaṅladhas akan Baṅgladisom rehõ kạmi lạgit́ uniaḱ manwawaḱ jaṅgae doho keda. Sister ko soṅge kate uni do 1972 sermare ( puran Dhaka) Dhaka reaḱ Islampur rege hećena. Noa disom ren aema reṅgeć ṭuạr gidrạ koaḱ dạyike hatao keda. Nitoḱ do goṭa Baṅgladisomre Mother Teresa sister sãota reaḱ 11 goṭen ashrom menaḱa. Onko dp ṭuạr, rengeć protibondhi gidrạko joton ar oloḱ paṛhao seć sẽṛãko lạgit́ko kạmieda.

Mother Teresa aḱ kạmi do dhạrti reaḱ aema disomre pasnaoena. Uni do jạti dhorom, joto lekan hoṛ ṭhen mit́ oporoman maejiu kanae. 1979 sermare Mother Teresa do Nobel siropae ńamkeda. Unrege uni do goṭa dhạrtire 7 sae reaḱ khon hõ bạṛti siropae ńamleda. 1997 serma reaḱ 5 September cando Kolkatare Probhu tiregeye jirạuena. India sorkar do disom reaḱ dhara lekatei topa kedea.




Ḍaṅgra Sagaṛ

Adaṛrẹ Jaṭa ńutuman ạḍi kisạ̃ṛ ho̠ṛe̠ tahẽ̠kana. Unire̠n barea darmo̠ṭ darmo̠ṭ ḍaṅgra ar ḍaṅgra sagaṛ tahẽ̠kantaea. Mit́din uni do̠ hạṭiạte̠ hoṛo idi lạgit́ sagaṛ re̠ hoṛo bostae lade pe̠re̠ćkeda. Me̠nkhan ḍahar ạḍi lo̠so̠t́ tahẽ̠kante̠ do̠lhare̠ thạli ṭarhaoentaea. Unkin darmo̠ṭ ḍaṅgra do̠ ạḍi murukte̠ sagaṛ o̠r rahaṕkin kurumuṭu keda me̠nkhan bạkin daṛelena.

Ona ḍahar tege peḍel gạḍite̠ haṭo̠ḱ ho̠ṛko calaḱkan tahẽ̠na ar thạliakan sagaṛ ńe̠l teko teṅgoena. Ar jo̠to̠ ho̠ṛte̠ hẽiyo̠ hẽiyo̠ kate̠ko ṭhelao rakaṕkeda.Ona tayo̠m jo̠to̠ko ge hạṭiạte̠ ko mohnḍayena




Doṅ Sereń

Bilạn bilạn talare, tala bilạn talare

Kaḍa pańjare lipi cẽṛẽ,

Hoe lolo din do dare rekin tahẽna

Jarge jạput́ din do daḱ talare.




BẠḌẠIAN HAKO

Mit́ṭen pukhrire̠ aema hako ko tahẽ̠kana. Onko do̠ ạḍi bạḍạiankoko tahẽ̠kana ar o̠ko̠eaḱ kathage bako ańjo̠me̠t́kan tahẽ̠kana. Ona pukhrirege mit́ṭe̠n ạḍi maraṅ haṛam tayaṅe tahẽ̠kana. Uni do̠ ạḍi bhage ar dayawane tahẽ̠kana. Jaoge hakokoe metaoako kan tahẽ̠kana alope bạḍaia mũhinrepe paṛaoḱa. Uni do̠ ḍe̠ho̠ṛe̠ disạkoa.

Mit́din tayaṅ do pukhri aṛere̠ dhiri danaṅre̠ye̠ jirạuakan tahẽ̠kana. Ona okte̠ barea jạliạ pukhrire̠ daḱ ńũkin he̠će̠na. Daḱ ńũ jo̠khe̠ć ạḍi ãṭ hako laṛao ńe̠lte̠ mit́ ho̠ṛ do̠e me̠nkeda ma ńe̠lkom hako ce̠t́ le̠kako haḍbaḍaoeda. Gapage lạṭu ar ke̠ṭe̠ć jhạli ạgu katelaṅ jhạlikoa.

Tayaṅ do̠ ona kathae ańjo̠m keda ar ruạṛ se̠nkate̠ hakokoe lạiat́koa. Hakoko do̠ uniaḱ katha bako luturat́taea me̠nkhan unigeko siṛạgadea. Dosar hilạḱ unkin jạliạ do̠ ạḍi ke̠ṭe̠ć ar lạṭu jhạlikin ạgukeda ar jo̠to̠ hakokin jhạlike̠t́koa. Hakoko do̠ bańcaoḱ lạgit́ ạḍiko kurumuṭu keda me̠nkhan bako bańcao daṛeada. Ado̠ mo̠ne̠te̠ko me̠nkeda tayaṅaḱ kathakobon ańjo̠m le̠khan bańcao daṛe koḱabon.




Shạnti Mardi Aḱ Khilạḍ Ńelteko Kusiyena Birgonj ren Hoṛko

Shạnti Mardi aḱ heṭ-trick te 4-1 goalte bhuṭan harao kate SAFF-20 maejiukoaḱ khilạḍ re Baṅgladisạm ko jitạuena. Dinajpur Birgonj upạjilạ reaḱ Mohonpur Union reaḱ dạkhin Polashbaṛi atoren santal ghraońjren kuṛi Shạnti Mardi. Uniaḱ khilạḍ ńelte goṭa disạmko hahaṛayena.

Bhuṭan birud khilạḍre jatio dolaḱ jạrsi horoḱkate maṭhre pheḍena. Eken ać eskarte 3 golte jitạue nicitkeda. Ona jitạute disạm hoṛ ar sãote Shạnti Mardi aḱ ato Polashi ren hoṛ hõko rạskạḱ kana. Atoren hoṛko michil, misṭi hạṭiń ar eneć sereńteko andoṛ cabakeda. Jitạu reaḱ marsal goṭa disạm pasnaoena.

Shạnti Mardi aḱ 3 golte eken jitạu do baṅ, bickom noa talate Baṅgladisom maejiu phuṭbol dolkoaḱ tayom daram kukmu purạu reaḱ mit́ṭen hor tearena. Shạnti Mardi noae porman keda je, ạt ńam lekhan jãhã lekan tạkićaḱge paromkate dhạrtire amem sodor daṛeaḱa.

Shạnti Mardi do santal gharońjren kuṛi kanae. Ać baba Lal Mardi do casa kạmiạić kanae. Ar ać gogo Sukumoni Murmu do gharońj jogaoić (girhini) kanae. Bar kuṛi ar bar koṛa modre Shạnti do kanae dosarić. Uni do Polashbaṛi High School re gel aḱ kilạsre paṛhaoḱ kana. Reṅgeć nacar ar kạuḍiko reaḱ ṭonṭa tahẽlen rehõ kạṭić khonge phuṭbol khilạḍre mon tahẽkantaea.

Pạhilte ato maṭhre khilạḍe ehoṕkeda, inạkate upạjilạ ar jilạ porjạire khilạḍena. Mucạt́re SAFF-20 maejiu phuṭbol dolre ṭhạ̃ie hameṭkeda. Nit dhạbićte uni do ạḍi utạṛ siropa hõe hameṭ akada.