Mit́ṭen Kuṛi Iń Dulạṛkedea-Are Aḱ Porbo

Dulạṛiạ Boeha,

Ekalte ṭhik nakḍạnḍiregem ṭuṭi joskedińa amaḱ sesaḱ ciṭhite do. Paseć iń do uni kuṛi aćtet́ ar uniaḱ chiạte behisạbiń botorlena. Ar ạikhạ, hudis do nit hõń huḱdis kana je baplaḱ lahare noa baḍae do jạruṛgea je maejiu do cet́ lekako ạikauḱa.

Ale jạtre adom maejiuko reaḱ jaoge noa dom ańjoma “daḱanako” ; onkan maejiuko okoe tuluć ona kạmige osombhogge. Ar bapla lahare ona baḍae lahae khạṭige kại do oho hoe daṛelena. Cet́ kuṛi lạgit́ hõ ona do mit́ṭeć bhạgge baṅ hoekoḱa? Ale do mit́ṭeć phen katha menaḱtalea nonka, “okoe ayoe daḱana uni do sondhege gidrại janamkoa.” Cet́ koṛa do bapla lahare baḍae baṅ jạruṛtaete je kuṛi do gidrại janamkoa se baṅ, jemon tayomte dosar era hataojoṅ reaḱ biḍạure aloe paṛaoḱ?

Amem metadińte je ińren bhage gate hoyoḱ sana menaḱtama, onatege noako kukli do bhentate baṅkate sojhete kulimeń dil akawana. Amaḱ darae ciṭhi ạkut selet́ tạḱṅgi kan tuluć. 

Noage,

Boeha reaḱ dulạṛ johar selet́

gatetam




Barea Gate Koṛa

Barea gate koṛakin tahẽkana. Unkin do mit́din saphar kin oḍoklena. Ado calaḱ okte adha horre reṅgećket́kinre daka utui reaḱ kin goṭakeda. Mit́ hoṛ doe menkeda, thoṛań hạṭiạ hećlenge, inạḱte am do ona gajaṛ seć khon sahan halaṅ jogaṛ ạguitalaṅme. Dosarić doe mengot́keda, Bam baḍaea gate, noa sapharte ạḍi kajakiń laṅgayena, nit do sahan hõ bạń halaṅ daṛeaḱa. Pạhilić do becara, ać eskarge hạṭiạ khone hećena ar sahan hõe halaṅ ạgukeda.

Inạkate arhõe metadea, am do seṅgel jolme, iń do caoleń ạruṕlege. Ado dosarić doe roṛ ruạṛkeda, ạḍi nijoriń ạikạueda, thoṛa hõ bạń laṛao daṛeaḱ kana. Pạhilić do inạ menkate ać eskarge banare kạmikeda. Onkage arhõe metadea, Ututeaḱ iń get́lege ma am do inạḱte seṅgel uskuraḱme. Dosarić doe menkeda, bạń duṛuṕ daṛeaḱa, ente taṛam taṛamte jaṅga hõ hasoediń kana. Onate pạhilić do daka-utu ać eskartege isinkeda. Ado jotowaḱ sạitạu kateć daka jome hohoadea. Unre dosarić doe menkeda, enan khon jotowaḱ kathageń bemanot ạguet́kantama. Tinạḱ adoń bemanottama, ińtet́ge lajaogeń ạikạueda, Den enḍekhan daka doń jomlege.  

Sikhạuna: Aboaḱ noa disom se dhạrtire nonkan aema hoṛ menaḱkoa. One okoe do jãhã lekan kạmirege ko tayom baṛae. Ar jao oktege ạuṛiaḱte hana nhwako ạnḍuṅ baṛaea ar bako rebena.

 




Mit́ṭen Hoṛ Ar Goḍowaḱ Golpo

Mit́ṭen hoṛe tahẽkana. Ado uni hoṛaḱ oṛaḱre mit́ṭen Goḍo-ye tahẽkana, uni Goḍo do oṛaḱren hoṛko bogete jalaoet́ko kan tahẽkana. Onate oṛaḱ mạlik do Goḍo khon rukhiạḱ lạgit́te phãnd-e oḍaokeda. Khan Goḍo do ona phãnd-e ńelket́te mạlik ren ạsul Sim ṭhene senena are metaekana jemon ona phãnd doe ocog. Menkhan Goḍo doe roṛ ruạṛadea,  noa phãnd re ińaḱ jãhãn muskil bạnuḱa, onate bạń goṛo daṛeama. Inạkate arhõ Goḍo do mạlikren Ḍaṅgra ar Merom ṭhen goṛo ńam lạgit́e khojket́re inạ mit́ roṛ ruạṛge ńamkeda. Ente ona phãndte Ḍaṅgra ar Merom aḱ hõ jãhãn muskil do baṅ hoyoḱ kana.

Ado ńindạyen khan oḍao akat́ phãndre Goḍo baṅkate mit́ṭen bińe jhạliyena. Mạlik do Goḍo jhạliyena monekate ona sore calaoen khan bińe gerkedea. Ado usạra Ḍaktor ko hohoadea. Menkhan Ḍaktor do mạlik aḱ hoṛmo khon bise pheḍkeda are menkeda, usạra pharnaoḱ lạgit́ sirwạ (soup) jomaḱ jom ocoye hoyoḱa. Onate sirwạ isin bakhra mạlik do pạhilre Sime jabikedea. Note mạlik ńeńel aema peṛa pạrbhạko hećena. Onko peṛa jom ocoko lạgit́ Merom ko jabikedea. Nonkage thoṛadin calaoena, enrehõ mạlik aḱ hoṛmo re jãhãn pherao baṅ ńellente Ḍaktor do arhõ mońjte ran ocoḱe metadea. Ona lạgit́ ạḍi utạr kạuḍi jạruṛ tahẽkante mạlik do aćren Ḍaṅgrae ạkhrińkedea.

Thoṛadin tayom ńelena, eken ini Goḍo eskarge bańcao menaea, Sim, Ḍaṅgra ar Merom celege bạnuḱkoa. Goḍo doe hudiskeda, enhiloḱ ińko goṛoạń khan, nonkan muskilre ohogeko paṛaokoḱa. Teheń dhạbić onko hõ iń lekage bańcaoko tahẽkoḱa.




SEBEL

Guṛ sebela, cini sebela

Arhõ sebela katha,

Santal koaḱ sãota redo

Mạńjhi kanae matha.

Ul sebela, Kanṭhaṛ sebela

Arhõ sebela kaera,

Bapla jion unre sebela

Tinre! toloḱa mon barea.

Setoṅ din, Tormuj sebela

Arhõ sebela kohnḍa,

Koṛa ko ṭhen bạṛti sebela

Kuṛi koaḱ landa.

Daka sebela, utu sebela

Arhõ sebela lạḍu,

Bapla eman bhoj kore do,

Jạruṛoḱa ḍaḍu.

Eneć sebela, sereń sebela

Arhõ sebela sogoe,

Haṛam ko ṭhen sebela kathae

Cuṭi reaḱ pogoe.

Piṭhạ sebela, Ḍomboḱ sebela

Sebela tapaḱ khạjạṛi,

Reaṛ din do setaḱre sebela

Heṛem khijur tạṛi.

 

 




Mit́ṭen Kuṛi Iń Dulạṛkedea-Irạl Aḱ Porbo

Dulạṛiạ Boeha,

Ạkhir amaḱ somosto kạmi cet́ leka kan enkagem lạiạdińte rạskạḱ kana. Onage tho, am okaṭaḱtem jormoṭ ocoyen onka kạrkhanae lạgit́ ona do amaḱ sastho reaḱ cintạ iạte do baṅ se amaḱ ona mahatto reaḱ monsubạ je bapla lạgit́em sapṛaoḱ onate hõ tho baṅ. Onakin do eken lãsãṛhẽ tahẽkana, asolre do ṭhaṭṭham botorada, bole am doko landa dhut́ama. Ona karontege amaḱ hinạ dhaoaḱ kukli reaḱ roṛ ruạṛ emam doń algaḱ kana. Am do herel leka dom bam beboharleda; bickom ona bodol do ṭhik mãyo lekagem bebohar akada. Herel doe uni kana okoe bhage sạ̃hitteye baḍae cet́ reaḱ jạruṛ menaḱtaea mente, ona reaḱe goṭa urićeda, inạkate kạmiteye purạu got́kaḱ kana. Menkhan am do amaḱ sana birudre mit́ṭen kuṛiaḱ kathate kạmi lạgit́em utkut́ ocoyena, onate do niạge sạbudoḱ kana je am dom pocragea. Iń nońjorre, ma nãhãḱ thirkate hudis legaeme, menkeạń am okam kạitukket́ ona do am lạgit́ artet́ opoman reaḱ hoyena, emonki goṭa reaḱ siṛog khon hõ bạṛti.

Am gatetekoaḱ oṛaktem senen ona hõ herel leka do bam kạmileda. Mit́ṭen herel do ińạḱ gan husiạroḱ do jạruṛgetaea onkan phoned ńel lahaea. Horrege amren gate sãoteaḱ galmaraoge amaḱ digdhạ doe janam ocokea. Bubulaḱ jinis ma amaḱ daram daṛemae nijorket́. Onkan obosthare dilgạriạ reaḱ kạmi do kana ńir paskaoḱ. Baṅ herel leka do bam kạmileda. Mit́ṭen herel do bae nacao ocoḱa. Uni do aćren mạlik kanae. Mit́din iń disạia, ale juạn dolren birte daṛanle dukạna. Ạḍi jhạl calao calaote kusiạ̃ tetaṅket́le khan, mit́ṭeć sapha reaṛ jharna ṭhenle seṭerena. Aleren ạḱyurić do jharna ḍhipre adha ghonṭa tạḱṅgiye metat́lea, inạkate dole ńũ daṛeaḱa. Apnar sambṛaoḱ onate doye cet́at́lea. Biḍạu bam teṅgo daram, bickom sana hećam piche tirpit ocoe reaḱge, onate dom lebṛejoḱa, enkathae bisi jaṅ do bạnuḱtama, nonkanko do diṛho monan kuṛi ṭhen doko bepuche ocoḱa. Judi jãhãe kuṛi riạuket́me choṭ bam rebenade khane aṛaḱ giḍikam khan tobe baḍaeme uni do am lạgidoḱić doe baṅ kana. Kuṛiko okoe do sạrige sarhaoko lekkanko onkanko do akoaḱ mone ontorre eken mit́ṭeć khoj menaḱtakoa: mit́ṭen sạri herel do ar herel chaḍa cetatge baṅ.

Judi sạbud sanaet́me khan jeyem herel kana-ar eken ạnḍiạ janwar do baṅ-enḍekhan, hawa gạḍi calao ced leka, pạhil do brek ar henḍel laṛcaṛ cet́ maṛaṅme. Peṭrol paeḍel dabao do ḍher algagea. Brek do arhõ kichu judạgea. Aṛaḱ giḍikaḱ se do baṅ, bickom sambṛao onage hereltet́ reaḱ asol cinhạ do. Bapla bhorge noa apnar sambṛaoḱ do jạruṛama; nạmuna sik, oka tak co am bạhui ruạḱ kana, se jãhãn muskilre menae se uni co am co sen pharakoḱ hoyenteben beggar hataṛoḱtege cạhiye. Ado pasećem menkea: “Herel hoyoḱ alga do baṅ kana”. Gateń, ona do ṭhikem meneda. Sạrige alga do baṅ kana. Asol do amre oka nãwã arda daṛe phoṛ oḍokoḱ kan ona kạbui do ạḍitet́ ạḍi muskila. Noa do mit́ṭeć lạṛhại kana, Am motote am eskaraḱ sanayem tirpit ocoe reaḱ biḍạu dobnao do sạrige mit́ṭeć lạṛhại kangea. Tinre am cetanre biḍạu seṭeroḱa unre noa disạime: herel do maejiu lạgit́ ar maejiu do herel lạgit́ oka sobhabik sana hoeabon ona do gopoṅ lạgit́ mentebon em oco akana. Am eskartegem tirpit daṛeaḱ kan khan tobe ona belek laṛcaṛ hoyoḱa, cedaḱ je onkatemam am motoḱ kan ar am bhitri khonge ona sukbhog dom ńam tot́joṅ kana one okaṭaḱdo eṭagić tuluć gopoṅlenaneć ńamoḱ reaḱ kan. Ona karonte noa do am bhitri sećgeye or aderet́mea othoco dulạṛ reaḱ kam do amren juri seće khulạyet́mea. Kamtet́ moto do tayomte bhagao oco akan reaḱ aṭkare emama, lajao reaḱ ar ạuṛiaḱ reaḱ hõ. Enhõ, biḍạu takre hạroḱ lekam ạikạu khan alom bujhạujoṅa je am dom berbadena, sadharon khon judạ arem dusigea mente, ar ona do mit́ṭeć durghoṭna leka hõ alom ńela. Ona upạrte lạṛhại do sạrige kuṭhingem ạikạukea jot khon am do apnargem nijeren mạlikem bujhạuḱ. Tinrem oroma je amaḱ hoṛmo do Isoraḱ kana un khonge bebak algaḱa ar Unige herel daṛe hõe jimạ akawat́mea, bud hõ amaḱ ṭaka poesa ar somoe sudhạge jemon amren são manwakoaḱ boge lạgit́em laṛcaṛ.

Amaḱ herel – daṛe sambṛao tinạḱem cet́joṅ unạḱge amaḱ ontorte duḱlạṛ daṛe hõ baḍhaoḱtama. Ona dulạṛ oka landatege buskuḱ se isạrat ar mit́ lekanaḱ aṛaṅte ona orom hõm ceda ona landage kuṛiaḱ mon ontor hõe sodora. Noa do ạḍi mĩhĩ norom sereń kana ar noa ańjom lạgit́ do hewaḱ jạruṛama. Tinạḱge ḍram reaḱ saḍem kom ocoe unạḱge noa sereń do aṭkara. On asana sambṛao do kerasiń lalṭen lekana. Phitạtet́ beste bam jutle khan bạti kusiạ̃ usul ḍạnḍạuḱa, dhũạte kãc hendeḱa ar mõńj marsal baṅ hoyoḱa. Bhage marsal jemon hoyoḱ phitạ ṭhiṭhik hoyoḱtama. Hunạ̃r (kala) re do gạkhuṛoḱ cại. Ar dulạṛ hõ hunạ̃r (kala) kante onare hõ gạkhuṛoḱ cại. Menkhan gạkhuṛoḱ hõ tho cecet́ hoyoḱa ar begor ḍanṭao (discipline) te baṅ gạḱkhuṛa.  Isor am lạgite niṭ akadeyić rạskạ ar hạ̃s lạgit́ amaḱ herel-daṛe ạurim laṛcaṛre, ona daṛe pãeṛẽ got́kaḱ lạgit́ jãhãnaḱ beḱnao kạmire dhurạuḱ jạruṛa. Jãhãnaḱ olme, se roṅ -noksaeme ar baṅkhan sereńge joṛaome! Onkan gatekoge sendra ńamjoṅme okoe do ona selet́ko udgạume se am tulućko akhajiḱ. Amem kusiaḱ kạmikore lobdhaoḱme ar enećjoṅ khan onkanaḱ one okaṭaḱte bes utạr porho hoyoḱtam. Cet́ lekakoḱa jãhãṭaḱ ti kạmim cet́joṅ do, se jãhãṭaḱ bananem hewaḱ, ar baṅkhan apeaḱ disomre daṛan oḍokoḱme, hoe daṛeaḱ khan apnar disom bahre hõm senkoḱa. Noakote do ekalte comotkar ar opsorem ńameda jemon amaḱ sana do eṭaḱ rupem emaḱ ar amaḱ koṛa daṛe do bhage bebnao ponthakorem laṛcaṛ. Joto khon asolaḱ do noage je noa lạṛhạire eskar alogem tahena. Judi ińgeń daṛeaḱ khan ma nonkan takre amren bhage gateń hoekoḱa. Menkhan noa hõ alom hiṛińa je jãhãn lekan muskilrege Jisu Mạsi, Aćtet́ge bhage utạr gate kanae. Ar nitoḱ do ṭhaṭṭa se siṛog babot ses kathatiń. Amren Probhu doko siṛogade tahẽkana, boroṅ mẽt́ãhãreko thoade tahẽkana. Tobe mit́ṭen kuṛiye landawamte do cet́ khạṭuạm botoroḱa?

 Jisu Mạsi Isorren hoṛ, Uni eskarge herel doe benao daṛeama. Ma tobe teheń do enkage, nonḍegeń mucạt́et́ kana. Monjge tahẽnme.

Noage

Amren pạtiạr

Gate




Disom Reaḱ Adom Adom Ṭoṭhare Hoe-Daḱ Heć Daṛeaḱa

Reaṛ rabaṅ cabayena ar enege lolo setoṅ metaḱme udgạr se gorom din do paṛao akana.  Niạko dinre abohawa ạpis doe baḍae ocokeda baṅma hoe-daḱ heć daṛeaḱ.

Teheń Moṅgolbar (19 March) reaḱ abohawa khobor lekate baḍae akana, Disom reaḱ adom adom ṭoṭhare hoe-daḱ heć daṛeaḱa mente. Note Rajshahi, Dhaka, Mymensingh, Khulna, Barisal, Chottogram ar Sylhet jilạ reaḱ adom adom ṭoṭhakore ar Rangpur, Mymensingh jilạ reaḱ mit́-bar ṭoṭhare hoe-daḱ heć daṛeaḱa mente abohawa ạpis doe lại lahakeda.




Sim Ar Setawaḱ Golpo

Mit́ṭen Sim ar Seta ạḍi gatekin tahẽkana. Jãhãtege mit́tekin daṛankan tahẽkana. Onkage mit́din daṛa daṛatekin ńuhumena. Ado un jokhen bir gajaṛre asraekin hataokeda. Sim do darere dećena ar Seta do ona dare latarre gitićena. Aṅgayen khan, Sim do eṭaḱ dinko lekage kukṛu got́keda. Simaḱ kukṛu ańjomte mit́ṭen Toyo doe hudiskeda, teheń do Sim jel tegeń baskeyagoḱa.

Onka hudis baṛakate Toyo do ona dare latare senente nana parkan sebel sebel kathate Sim bulạue reaḱe kurumuṭukeda jemon do dare khone pheḍoḱ. Are metaekana, jãhãnaḱ bam monekhan am sãote teheń diniń khemao daṛeaḱ khan ạḍigeń rạskạkoḱa. Menkhan Sim doe menkeda, enḍekhan mit́ṭen kạmi hoyoḱtama, thoṛagan ona dare gonḍa seć calaḱme. Ińaḱ jinis ko okoye ḍohao uni do onḍe jạpit́ akada. Uni hohoaeme, enḍekhan unige iń ṭhen hijuḱ reaḱ hor se duạre jhićama. Seta do Toyo hijuḱkan ńelte don beret́ena ar Toyo ger akhamkedete goćkedea.

Sikhạuna: Eṭaḱ hoṛ jãhãe jãhãn phãnd se muskilre paṛaoe kurumuṭu lekhan, ona phãnd se muskilaḱ redo ać nijạge paṛaoḱ hoyoḱtaea. 

 




Boṅgobondhu Sheikh Mojibur Rahman Aḱ 104 Serma Janam Mãhã Ńutumte Gapalmarao Sabha

Aṭhwar hiloḱ (17 March) Chapainawabgonj jila reaḱ Amnura Mission Primary School maṭh re Baṅgladisom etohoṕren kạrigol, jạtiạri koren apat́ Boṅgobondhu Sheikh Mojibur Rahman aḱ 104 serma janam mãhã ar Gidrạ mãhã ńutumte galmarao sabha, siropa em hạṭiń ar rạskạjoṅ akhṛa hoe purạuena. Noa akhṛa doe bondobosleda Rajshahi Bibhagio Khudro Nrigosthi Cultural Academy ar NAGR (National Agency for Green Revolution).

Maraṅ peṛa lekate seṭere tahẽkana Chapainawabgonj Sodor upajila ren Nirbahi Officer Tasmina Khatun. Akhṛare sabha mukhiạ lekate tahẽkana Rajshahi Bibhagio Khudro Cultural Academy ren gobesona kormokorta Benjamin Tudu. Uniaḱ ạḱyurte bises peṛa lekate seṭere tahẽkana Songskriti Montronaloy ren system analyst Sakhawat Hossain, Dainik Sonar Desh khobor kagoj ren sompadok ar Rajshahi Bibhagio Khudro Cultural Academy Nirbahi komiṭi ren sodosso Akbarul Hasan Millat, seṭere tahẽkana NAGR ren ạyurić manotan Stephen Soren, sạńgiń disom Australia khon heć seṭerakan manotan peṛa Elsabeth Bakker, ar Academy nirbahi komiṭi ren soddoso Susen Kumar Shemduar. Janam mãhã akhṛa ạyur re tahẽkana Rajshahi Bibhagio Khudro Nirigosthi Cultural Academy ren songit prosikhok Manuel Soren.  

Boṅgobondhu aḱ janam mãhã manao akhṛare seṭerko tahẽkana Tabitha Kinder Garten School School, Amnura Mission Primary School, Ar Bilboltha Adivasi Primary School ren pạthuạ gidrạ ar mahasoe ko.

Akhṛare Maraṅ peṛa doe lại jạhirkeda , Jạtiạri koren apat́ Boṅgobondhu do Tungipaṛa ńutuman mit́ṭen ato-ṭolare janamlente teheń Baṅgladisom ńutuman disom bon hameṭ daṛeakada. Cedaḱje, Boṅgobondhu khạtirte Baṅgladisom lekan sạdhin disomre sanam jạtigosṭhiko teheń suluk ar nirạite jion jingi bon khemaoeda. Boṅgobondhu do disom ar disomren hoṛko ạḍitet́e dulạṛket́koa. Lạṛhại calaḱkan okte uniaḱ 52 serma janam mãhãre mit́ bidesi khoboriạ (sangbadik) aḱ kuklire roṛ ruạṛleda, noa nacar disomre ińaḱ janam din se gujuk din baṅ cet́ kan. Tinre jãhãege monaekan aleaḱ jiwi ko hataoeda. Ona sãote arhõe lại sodorkeda, 17 March do eken Janam mãhã do baṅ kana, gidrạ mãhã hõ kana. Ente Boṅgobondhu do gidrạko ạḍi ãṭe kusiako kan tahẽkana. Aćren gidrạ leka joto gidrạ mit́ge dulạṛet́ko kan tahẽkana. Menkhan mit́ dol bạṛić hoṛ 1975 serma 15 August do aćren kạṭić koṛa gidrạ selet́ gharońjren ko goćket́koa. Menkhan enrehõ Boṅgobondhu aḱ kukmu reaḱ sona disom benaore kạmi kana aćren hoponera Maraṅ montri Sheikh Hasina. Uni do 2041 serma bhitrite Baṅgladisom mit́ṭen lahanti disom lekate benao rakaṕ ar ać babawaḱ kumku purạu lạgit́ kurumuṭu salaḱe kạmi kana.    

Inạkate akhṛare janam din ńutumte chobi ãkao, oloḱ hapaṛao ar Boṅgobondhu ńutumte rocona oloḱ haparaore jit akan gidrạ ko talare manotan peṛa koaḱ tite siropa em hạṭiń hoyena.

 




Mit́ṭen Kuṛi Iń Dulạṛkedea-Eyae Aḱ Porbo

Dulạṛiạ Gate,

Noa do ińaḱ baḍhaoḱ kan rạskạ salaḱiń olam kana, ente nonkań bujhạueda je nitoḱ eskar oco akan leka ar bạń ạikạueda, ar noage nãwã dile emạń kana.

Amaḱ hinạ dhaoaḱ ciṭhirem olakada je jãhãe koṛa jãhãe man tãhã kuṛi sãoe gitić khan cahe karon ńamea ar baṅkhane bemurwạdoḱa. Noa do khub hahaṛań bujhạueda-iń ma ṭhik sạbuda mentege je bạń bemurwạdiạwa okań cekaket́ mań onka akat́. Nitoḱ do begor lukạ chapaete kanḍotet́ge oṛe oṛpat́ iń lạiama. Ona obhagio din do ińren mit́ṭen gate koṛa aćren gogo baba hirikin lạgit́e riạukedińa. Okte do ạyuṕ tahẽkana. Ako oṛaḱteliń mohnḍa akan horrege ciṛhạuińe portonkeda. Menet́ tahẽkanae judi cele kuṛige bạń cakha akat́ko khan tobe asolre herel doń baṅ kana. Onko oṛaḱliń tioḱket́ khan, ać go baba do bakin tahẽkana. Galmarao baṛaet́ tahẽkanale ar uni kuṛi do hạnḍi hõe emaliń kan tahẽkana. Ackage uni gate koṛamam paskaoen, ar uni kuṛi tuluće eskar oṭokạdińa.

Unimam nẽotakediń, tinreń baṅkeda tobe ma landawạńe ehoṕket́. Ar joto khon bạṛti do “mãyo” ye metadińạ ar ale desi pạrsite mãyo do onkan koṛale metakoa okoe pocra hõr pocrage ar herel murwạd hõ bạnuḱtae. Ale somajre jãhãe mãyo men ocoḱ do sanam khon bạṛti opoman kana, sahao khon bahrege. Unre ińaḱ herel murwạd aloń pormanae khan tobe ma ińaḱ ńutum do goṭa ṭạnḍi chiạḱgeye menkea. Sạri sạrigeń lạiam kana asolre uni kuṛi do am oka manete “dulạṛ” em ńumet́, khạṭi utạrge ona manete do baṅ tahẽkantińa, botor do niạge jeko ciṛhạuińa ar iń reaḱko lusurphusur baṛae noa botorge sanam khon jạstiń ạikạueda.

Nitoḱ do lạiạńme, cekate herel doń bikạuḱa ar herel reaḱ sabasiń ńama herel leka bạń kạmile khan?

Noage

Amren Biswạsi

Gate




Mit́ṭen Jel Aḱ Golpo

Mit́ṭen Jel-e tahẽkana. Ado uniaḱ do mit́ mẽt́ bạṛić ar mit́ mẽt́ do mońjge tahẽkantaea.  Jemon jãhãn muskilre aloe paṛaoḱ ona iạte jaoge din hiloḱ doreão aṛe aṛete ạtiń baṛaet́ tahẽkana. Aćaḱ mońj mẽt́te do jao ghuṛige ḍaṅga seće nońjoret́kan tahẽna, jemon jãhãe sikạri se setako hećlenre usạrate tạńkhi daṛeako. Ente doreão seć khon jãhãn muskil hijuḱa mente bae hudiset́ tahẽkana. Onate aćaḱ bạṛić mẽt́ do doreão nakhage samaṅet́ tahẽkana. Mit́din ackage doreão re lạukạte thoṛa hoṛko calaḱkan tahẽkana. Onko hoṛ do Jel ko ńel ńamkede torageko tuń goćkedea. Ado gujuḱ okte Jel doe menkeda, haere bạṛić bhạgtiń! Daṅga seć khon hećlenre jãhãn muskilre aloń paṛaoḱ ona lạgit́ tinạḱ lekan bebosthań hataokeda, menkhan enrehõ artet́ge algateń goć ocoyena.

Sikhạuna: Joto khon bạṛti oka nakha khon jãhãn muskil baṅ hijuḱa mentebon hudis, aema okte ńeloḱ kana ona nakha khon hijuḱkan muskilaḱrege bạṛtibon paṛaoḱ kana.