“So̠no̠tiaḱ So̠no̠t Dulạṛ”

Ḍoman do̠ rạput́ parko̠mre̠ gitić ar lutur bit́kate hõṛõ hõṛõ jhạlre̠ sereńe̠ ańjo̠m ńame̠da. Mońjte̠ ańjo̠m lạgit́ tho̠ṛae koṭko̠ṭoe̠na. Pusṭạuteye ańjo̠m ńamkeda sereń do̠ are̠ thir hape̠ye̠na. Sereń do̠ nonkage-

O̠ka cando dibi hoyoḱ

O̠ka cando kạli

O̠ka cando raj rãs do̠.

Bale̠ muluk dibi ho̠yo̠ḱ

Ambas re̠do̠ kạli

Kunạmi re̠ raj rãs do̠.

Hudis re̠ye̠ paṛaoe̠na, ce̠daḱ bae gunạno̠ḱa; e̠nte̠ dibi unumoḱ laha dinrege Ḍoman re̠n sadhe̠r gate koṛa Sushil ar So̠no̠ti tạkinaḱ bapla do̠ jail (hajot) duạr rege ho̠yo̠ḱ lạgit́ High courte hukumle̠t́a. Hukum le̠t́ae bapla re̠aḱ so̠mbat hõ je̠mo̠n High court mit́ mạhina bhitri re̠ko baḍae ocoye̠.

Bạrin ṭoṭha re̠aḱ ato kumbạ ṭolare̠n kuṛi koṛa Sushil ar So̠no̠ti. Rạsi ato kana, jo̠to̠kote̠ amdaj 200 (bar sae) gharo̠ńj santal ho̠po̠nko girobạsi akana. Ato khon onḍok to̠rage ḍhe̠na mạchi bajar ar primary school me̠naḱa. No̠a kumbạ ṭo̠la primary & High school khonge Sushil meṭtik pass tayo̠m mõṛẽ bochor tayo̠m So̠no̠ti do̠e pass le̠da. Mit́ ṭo̠lare̠n kin tahẽ̠kante̠ Sushil do̠ gate koṛa ko sãote̠ ar So̠no̠ti hõ aćre̠n gateko sãote̠ hilsạ hako le̠ka lo̠bo̠e lo̠bo̠e ko hijuḱ calaḱkan tahẽ̠kana. Sushil do̠ jaoge So̠no̠ti go̠ṛo̠ae kurumuṭu akada, ar no̠nka no̠nkatege tin reco̠e dulạṛ kede bae baḍae daṛe̠ada! Mit́ din bae ńe̠l le̠khan jiwire̠ mo̠ńj bae ạikạua. Ać school khone onḍoṅe̠n rehõ So̠no̠ti do̠ hiṛińge bae hiṛiń daṛe akadea. So̠no̠ti hõe sẽṛa idiḱ kante̠ mit́din bae sahaole̠t́te̠ Sushil do̠ aćaḱ o̠nto̠r reaḱ coko kathae lại so̠do̠r adea. Pạhil ańjo̠mkate̠ So̠no̠tiaḱ gunṭhi ar luṭi kin do̠ bo̠to̠rte̠ bogete̠ laṛaole̠na. Sushilaḱ dulạṛ re̠aḱ katha ańjo̠mkate̠ So̠no̠ti do̠ mõṛẽ siń mõṛẽ ńindạ bae jạpit́ daṛeaḱ tahẽ̠kana.

So̠no̠ti ar Sushil do̠ ho̠rte̠ calaḱre̠, bajarte̠ calaḱ re̠, kạmi kisnite̠ calaḱ rehõ ghane̠ ghane̠ kin ńapamoḱkan tahẽ̠kana. Unkinaḱ be̠bo̠harko ńe̠lte̠ Ḍoman do̠ gate̠ te̠ye̠ husiạr le̠de̠gea, Sushil paseć bam bujhạue̠da, ato gãotare̠n jo̠to̠ ho̠ṛ ge So̠no̠ti so̠ṅge amaḱ dulạṛ so̠mpo̠k do̠ko ńam akada. Dulạṛ re̠ye̠ unum akan Sushil do̠ Ḍomanaḱ katha tho̠ṛa hõ bae he̠tawat́ tahẽ̠kana. Sạrige So̠no̠ti ar Sushilaḱ dulạṛ re̠aḱ jo̠ So̠no̠tiaḱ ho̠ṛmo̠re̠ ńe̠l ńamena. So̠no̠ti re̠n go-baba kin ńe̠t́ena, ke̠kle̠se̠t́ e̠nte̠ ato mạńjhi ṭhen kin dạṛ idiket́a. Ato mạńjhi do̠ jo̠to̠ ańjo̠mkate̠ aćren jo̠g mạńjhi, paranik arko̠e ho̠ho̠aḱ koa; ańjo̠m baṛakate̠ kulhi duṛuṕ ho̠ho̠ lahare̠ koṛa ko kuli kedea He̠nda bạbu am do̠ So̠no̠tim dulạṛede kana se baṅ!

Sushil do̠e ro̠ṛ ruạṛat́koa, So̠no̠ti so̠ṅge do̠ ińaḱ jãhãnaḱ so̠mpo̠ḱ do̠ bạnuḱtińa. Mạńjhi haṛam do̠e me̠ngo̠t́ke̠da, ce̠kate̠ bạnuḱtamam me̠ne̠da? Ato gãotare̠n huḍiń khon haṛam buḍhi hoṛ hõko lạie̠da, am do̠ So̠no̠ti so̠ṅge ulue gutue e̠m tahẽ̠kana. Sushil do̠e me̠nke̠t́a, hẽ do̠ hẽ ge, to̠be̠ jãhãn mo̠n do̠ bạnuḱtińa, ar ce̠daḱ baṅ tahẽn tiń iń do̠ So̠no̠ti ińre̠n mise̠ra le̠kań ohmaedea. Jo̠g mạńjhi do̠ e̠kale̠ to̠ras ke̠t́te̠ye̠ me̠tadea, Sushil bạbu ce̠t́ am do̠ ale lo̠ṛo̠m benaoet́le̠a, co̠ṭ́te̠ uḍạuḱ cẽṛẽ kole̠ ńe̠l ṭhike̠t́koa, ar amaḱ urgạn do̠ bale̠ bujhạue̠t́a! Amge So̠no̠ti do̠m bhạrti ho̠ṛmo̠ akadea! Baba le̠k jo̠g mạńjhiaḱ no̠nkan katha ańjo̠mte Sushil do̠ e̠kal hape̠ geye tahẽ̠ye̠na.

Aema aema katha ko ro̠ṛ baṛake̠t́ tayo̠m mucạt́re̠ Sushil ko kulikedea, ce̠t́ to̠be̠ So̠no̠ti so̠ṅge ge amaḱ bapla do̠le̠ bo̠ndo̠bo̠sa! Thir do̠ thirgeye tahẽ̠ye̠na me̠nkhan bo̠ho̠ḱ do̠ bae ḍubuḱ le̠t́te̠ kulhi duṛuṕ ko go̠ṭa ke̠da. So̠maj re̠n mõṛẽ hoṛaḱ kathae be̠bataoke̠t́te̠ So̠no̠ti do̠ court re̠ye̠ mambla ke̠da. Go-baba sãote̠ ato gãotare̠n ko hõ court re̠ko teṅgoye̠nte̠ Sushilaḱ do̠ jabot hajot (jail) re̠aḱ hạkim do̠e hukumke̠t́a. Kạidi o̠ṛaḱ te̠ to̠l kate̠ ko idikedea, haere dulạṛiạ Sushil, thoṛa mẽ̠t́daḱ jo̠ro̠ḱ tuluć ge So̠no̠ti se̠će ko̠yo̠ḱke̠t́a, Katha baṅ ho̠ele̠n re̠hõ o̠nto̠r jiwi do̠ dhuk dhuko̠ḱ e̠ho̠ṕentaea. Hajot (Jail) re̠aḱ to̠no̠l re̠ tahẽn tinạḱ suk me̠naḱa, Sushil do̠ mo̠ńj te̠ye̠ aṭkar akada. Mõṛẽ bo̠cho̠r tayo̠m ge Sushil do̠ kho̠bo̠re̠ ko̠l ke̠da ma jãhã le̠katege hajot kho̠n do̠ or onḍokińpe. Ukil muktạr ar ạkilan ho̠ṛkoaḱ po̠ramo̠ste̠ baḍayena e̠ke̠n So̠no̠ti baplaye̠ chaḍa do̠ Sushil hajot (jail) khon chaḍao bae ńama.

So̠no̠ti do̠ gidrại ńamana, me̠nkhan mo̠ne̠ jiwire̠ duk do̠ he̠ḍe̠jo̠ḱtege tahẽ̠ye̠na. Gidrạ do̠ o̠ko̠e pạrise e̠maea? Baba ho̠po̠naḱ bicạr re̠ le̠k bicạr bae ńamle̠t́ re̠hõ ato gãotare̠n kodo̠ bako dea giḍi ledea. Go-babawaḱ bo̠ho̠ḱre̠ hamal bo̠jha do̠ ḍhe̠rge hamale̠na. So̠no̠tire̠n koṛa gidrạ do̠ teheń school calaḱe̠ e̠ho̠ṕ akada.

Sushil re̠n go-baba do̠ e̠kal asoḱ ṭayo̠ḱ So̠no̠ti takoaḱ o̠ṛaḱte̠kin ńir he̠ćena. Ce̠daḱ je̠, So̠no̠ti baplaḱe̠ rạmjạule̠n khange Sushil do̠ hajot (jail) khone̠ onḍo̠ḱ daṛeaḱa. Haere sirjo̠n manwa tho̠ṛa din lahage dulạṛ re̠aḱ bạṛićte̠t́ ar baṅ lạiago̠ḱ katha do̠ pasnaole̠t́a ar teheń do̠ jo̠to̠ dea bạgikate̠ ataṅe lạgit́ banar tiko laha akat́a! So̠no̠ti ać go-baba ar mõṛẽ mukhiạ ko baḍae ke̠t́re̠ kuṛi So̠no̠ti ko ne̠hõradea, koṛawaḱ nãwã jiṅgi ar gidrạwaḱ tayo̠m daram bhạlại hudis kate̠ Sushil baplaye hẽḱke̠da.

Bo̠cho̠r din paro̠mre̠ dibi he̠ćle̠n khange Ḍoman do̠ Sushil ar So̠no̠tiaḱ dulạṛ re̠aḱ kathae ro̠pha ruạṛa. So̠no̠ti-Sushil re̠n koṛa se̠će̠ be̠ṅge̠t́ le̠re̠ Ḍoman do̠ So̠no̠tiaḱ so̠no̠t dulạṛ ge̠ye ńe̠l ńamakat́a.  




Golap Baha (Doṅ Sereń)

Gaḍa hanasare Golap baha

Gaḍa noasate ḍạr akana,

Sitań menteń calaolena golap baha

Haere Golap baha ḍanḍate daḱ.




SASAṄ

Sasaṅ do ạḍi gunanaḱ kante din hiloḱ reaḱ kạmiremako beoharge, ona sãote leg-acar ar ạri cạli rehõ sasaṅ do boloakana. Noa do mosolako reaḱ mit́ṭen hĩs kana. Sasaṅ do Santal somajre ạḍitet́ jạruṛ jinis kangea. Gidrạko omonoḱre noa do neo dhorom lekate jạruṛoḱ kana. Bapla bihạre sasaṅ reaḱ jạruṛ menaḱa, gujuḱ guroḱ rehõ sasaṅ jạruṛoḱ kana ar ran murgạn rehõ sasaṅ do jạruṛabon kana. Gidrạko punilen khan ran sãote sasaṅ mesal reaḱ jạruṛ paṛaoḱ kana. Gidrạwaḱ lać goromlen khan dumur rasa sãote sasaṅ mesalkateko jom ocokoa. Reaṛ jinis kante lać do reaṛoḱa.

Khoḱ manda rehõ sasaṅ beohar lekhan do usạra beleḱte besoḱa. Jel-hako redo sasaṅem lagaoaḱ khan bako ãsãea, noare rogren tejo hõ bako soroḱa. Onatege hapṛam kodo nãwã bạhu jãwãe sunum sasaṅte ojoḱkin reaḱ ạri-cạliko sorwa oṭo akawat́bona, jemon ḍạn jugin bạṛić-jiu koaḱ mẽt́ alo lagaoḱ ar aloko jalbon. Noa do Santal somaj reaḱ sonot legcar kana, jemon aboren sasaṅ siń cando do aloe hạsuroḱ tabon.

Tumạl: Santal Leg-Ạri Reaḱ Bhed




Sona Kạuḍi Reaḱ Katha

Ạḍi din lahare mit́ṭen bạḍại monan hoṛe tahẽkana. Jaoge uni do eṭaḱ hoṛaḱ dhon sompot re haṭiń ńam lạgit́ ạte ńam baṛaet́ tahẽkana. Menkhan aćaḱ dhon sompot reaḱ mit́ hạṭiń hõ emoḱ bae rạjiḱkan tahẽkana-aćren gateko se reṅgeć hoṛ são hõ baṅ.

Mit́din uni hoṛ do ḍaharre pegel goṭen sona kạuḍi at́keda. Aćren mit́ gate sona kạuḍi at́en kathae baḍae ńamkeda. Uni do ạḍi dayawan hoṛe tahẽkana. Bejae leka uni hoṛren kuṛige ona pegel goṭen sona kạuḍi doe halaṅ ńamkeda. Oṛaḱte ruạṛkate ać babae lạiadere uni doe menkeda, noa do aćren gate aḱ sona kạuḍi kana. Ado ruạṛaea mente sona kạuḍi ante aćren gate ṭhene senena.

Menkhan tinre uni baḍại monan hoṛ noa kathae baḍaekeda je uniren kuṛi sona kạuḍi halaṅ ńamkeda, unre menkeda pongel gọten sona kạuḍiń at́ akada. Paseć noa khon gel goṭen kạuḍi amren kuṛi hataokeda. Den ińaḱ pongel goṭen kạuḍi ruạrạńme.

Noa katha ańjomte uni hoṛ doe raṅgaoena ar onako kạuḍi doho giḍi kateć onḍe khone ruạṛena. Sạrige uni baḍại monan hoṛ do ạḍi bạṛić hoṛe tahẽkana. Uni do bicạr ńam lạgit́ adalote senena.

Hạkim uniaḱ katha monte ańjomket́ khan uni kuṛi ar ać baba hohoat́kinạ. Ado uni kuṛiko kulikedea tinạḱ kạuḍim ńamleda? Adoe roṛ ruạṛkeda, pegel goṭen sona kạuḍi. Inạkate hạkim do arhõ uni baḍại monan hoṛe kulikedea, tinạḱ kạuḍim at́leda? Ado uni doe roṛ ruạṛkeda pongel goṭen sona kạuḍi.

Hạkim doe lại sodorkeda uni kuṛi oka kạuḍi ńamakat́ ona do uniaḱ baṅ kana ente uni do pegel goṭen kạuḍi ńamakada menkhan nui hoṛ do pongel goṭen kạuḍi at́ akada. Onate uni kuṛi metadea noa kạuḍi idime ar  pegel kạuḍi at́ akat́ hoṛe ńamlenkhan dole hohoama.

Ar uni hoṛe metadea jãhãe pongel goṭen kạuḍiko ńamakat́ khan onko hõ noa aladaloteko hoho ocoḱa. Khange uni bạḍại monan hoṛ eṛe kathae roṛeda mente aṅgoćkeda. Sạrige pegel goṭen kạuḍi at́ akada ona hõe lạikeda jemon ruạṛe ńam. Menkhan hạkim do cet́ katha hõ bae ańjomleda. Mucạt́re uni kuṛi ona sona kạuḍi oṛaḱe idikeda.

Sikhạuna: Bạḍại mon ar laloc do hoṛkoe bạṛićkoa.




Joseph Aćren Boehako Ṭhene Orom Ocoḱ Kana

Ona ańjomkate Joseph do ar bae sambṛao daṛeat́te raḱket́teye metat́koa, Iń do Joseph; ạpuń haṛam nit dhạbić jivet́ge menaea? Onko do botorenteko haemoekaṭena. Menkhan Joseph do dulạṛkateye galmaraoat́koa; jotoe coḱat́koa, ar Benjamin kokekedeteye raḱket́a.

Khangeye metat́koa, Ma hako pako sen hot́kate ạpuń haṛam lại got́aepe, iń do Misor disomren mạlik kạnạń mente, ar ạgu hodepe. Onko do oṛaḱte senkate noako joto akoren apatko lạiadea; menkhan Jakob reaḱ mon ṭakṭạkiyentaea, ente bae pạtiạuat́koa. Menkhan Josephe kol akawade gạḍi sagaṛ emanteaḱ ńelket́te, mon cerṭhayenteye menket́a, Niạge ḍhera! Ińren hopon Joseph jivet́ge menaea; senkateń ńelea ạuriń gujuḱre. (Gen. 45.)




ẠSUL SETA

Sedaere mit́ṭen kisạ̃ṛ hoṛren mit́ṭen ạsul setae tahẽkana. Jaoge mońj jomaḱe ńamte ạḍi moṭa ar daṛeye tearena. Uni oṛaḱren gidrạko hõ ạḍiko dulạṛea. Ńutumtae do Jhạṭu. Jãhãtinre Jhạṭu ńumkateko hoholekhan riạt́ riạt́e dạṛ ạguia. Ar bebạṛiće khilḍua.

Uni seta do oktere kombṛo ar janwarkoe laga ńirakat́koa. Mit́din do onkoren caco-gidrạ ackage daḱreye ńurena. Are unumoḱkan tahẽkana. Uni seta do daḱreye don boloena. Ar gidrạ ańgropre gerkate ghuṭuteye oḍok ạgukedea.

Tumạl: Baḍaejoṅ Hor




Jaṅga Ạruṕ

Peṛako jaṅga ạruṕ ko do Santal somaj reaḱ mit́ṭen mońj ạricạli kana. Eṭaḱ somajkore do ạḍi komge jaṅga ạruṕ do ńel baṛaḱa. Tobe Jihudiko talare jaṅga ạruṕ do menaḱa.

Santal kodo akoaḱ mahajatrare Palesṭain, Israel, Mesopoṭemia eman disomko talateko heć parom akana. Eken heć parom moto do baṅ, bickom aema bochor kate onako disomreko tahẽkana. Hoedaṛeaḱa, onako disom khonge jaṅga ạruṕ reaḱ ạri doko cet́ akawana se Santal ko ṭhen khonge onako disomren hoṛ do jaṅga ạruṕ ạriko cet́ akada. Jãhãleka tege enhõ jaṅga ạruṕ ạri do sedae khonge santal somajre menaḱ ạgua. Sedae do gạḍiko baṅ tahẽkante taṛam tege hoṛ do mit́ jaega khon ar mit́ jaega teko senoḱkan tahẽkana. Ado ḍher ghạṛićem taṛam lekhan jaṅga kodo ạḍi laṅga ar obosoḱ leka aṭkaroḱa. Onka ạikạuḱ khan Santal kodo jaṅgako iskiroḱa, ado ạḍi pharnaoko bujhạua. Sedae Santalko talare iskir do maejiukoaḱ asokaete mit́ṭen mońj gun tahẽkantakoa. Joto maejiu rege iskir baḍae gun do tahẽkana. Bạhuko sendrako rehõko kulikoa-iskir-sekao doe baḍaea se baṅ. Nonkate iskir baḍae gun do joto maejiu rege tahẽkana.

Ado akoren peṛa sạṅgiń khonko hećlenre, duṛuṕ oco katege daḱ ar sunumte jaṅgako iskir kakokan tahẽkana, jemon pharnaoko aṭkar. Metaḱme jaṅga ạruṕko reaḱ motlob do kana apnar ren peṛa iskir pharnaoko. Noage ado somajre tahẽ hećena ar ạricạlire boloyena. Jaṅga ạruṕ reaḱ asol niom do kana-pạhilre daḱte jaṅga do ạruṕ maṛaṅtaeme, inạkate sunum selet́ coṭ khon, metaḱme gunṭhi latar khon murukte barpe dom iskir pheḍme, inạkate mucạt́re daḱte bohoeme. Banar jaṅgage onka ạrubem. Jaṅga ạbuk reaḱ noako joto kạmige eṅgot́ kateko kạmia, duṛuṕ kate do baṅ. Netar hõ aboren peṛako hećlen khan, bako taṛam ạguakat́ rehõ, gạḍi teko heć akan rehõ, jaṅgabon ạruṕet́koa, ente ạricạli kana. Bapla rehõ Ạbuk Jaṅga do bapla reaḱ kạmi reaḱ mit́ṭen hĩs kana. Bạriạt kodo bạhu oṛaḱ reko ạruṕet́koa se lumti baret hõ koṛa oṛaḱ reko ạruṕet́koa ar bạhu kuṛi do koṛa sećren jotokoe ạruṕet́koa, ente jotogeko peṛa kana. Tobe nahaḱ reaḱ jaṅga ạruṕ redo sedae reaḱ “iskir pahṭa” do cabaena. Ekenko bohoe kabon kana, jemon jaṅga ạruṕ reaḱ niom do purạuḱ. Metaḱme eken leg purạuaḱge.

Tumạl: Santal Leg-Ạri Reaḱ Bhed  




CEHAO AṚAṄ

Bạnuḱkoa,

Gại ḍaṅgra goṛare;

Lajao so̠ro̠m bạnuḱa,

Nahaḱ kuṛi-koṛare.

 

Hanko to̠ra,

Pante pitạt́ ko̠ke̠re;

Titiko sapaṕkan,

Siń ńindạ o̠kte̠re.

 

Bạnuḱa lajao so̠ro̠m,

Bạnuḱa man-mano̠t ijạt;

Cekatepe noṅkankan,

Mase̠ ape Ho̠ṛ ho̠po̠n jạt?

 

Alom mitạń,

Amaḱ do̠ ce̠t́ calaḱkana?

E̠ke̠n hudiso̠ḱkạnạń;

Santal so̠maj reaḱ ijạt calaḱkana.

 

Amaḱ ińaḱ Santal so̠maj,

Ạḍige sapha soṛa;

Hudispe gaṇḍonpe,

Nit ardo̠ bạń ro̠ṛa.




KUṄKẠL OṚAK̕

Oṛak̕ bhitre,

Laṭkaoakan kuṅkạl oṛak̕,

Menak̕pe pase̱c̕ hudisre;

Baṅkana noa oṛak̕ ho̱ṛak̕.

Binạ kham khuṇṭite,

Binạ se̱ne̱r batate;

Mõ̱ńjge le̱ńje̱r ńe̱loKre,

Benaoakan hasate.

Celem metae nui kuṅkạl,

Baṅkanae cẽ̱ṛẽ̱ suṅkhạl;

Benaoakat̕e ạḍi jhukạl,

Baṅkanae cẽ̱ṛẽ̱ mạhkạl.

Sạrige nui do̱ kạrigo̱l,

Mõ̱ńjge ńe̱lok̕re o̱no̱l-bo̱no̱l;

Gaṛhaoakat̕ae hasate to̱l,

O̱mo̱no̱k̕ko ac̕leka noa oṛak̕ mo̱ho̱l.




Dhạrti Jakat Sạhi Mãhã

Calaoen 8 September 2025 St. Andrew’s Junior High School re ạddi jak-jomok selet́ko manao ganao keda Dhạrti Jakat Sạhi Mãhã. Noa sapṛao ar kạmi hora purạu reko tãhe kana SIL Bangladesh ar National Agency for Green Revolution. Disom ar jạt reak̕ jo̠to̠ lekan ạri-cạli do̠ begor sikhnạt nagraha begor do̠ baṅ hoe daṛeak̕a. Ona reaḱ jạruṛ bujhạu lạgit́ ar sikhnạt ko uskur lạgit́ UNESCO do̠ jao serma 8 september hiloḱ ‘Dhạrti Jakat Sạhi Mãhã’ ko manaoeda. Noa din do 1966 sal reaḱ 26 october hiloḱ UNESCO reaḱ 14 tạrik session re jạhirlena. ar 1967 sal khon noa din do jao serma ạḍi jomokte manaoḱ kana. Sạdhin tayom Baṅladisom re hõ noa din manaoḱ kana. Noa dhạrti jakat sạhi mãhã do UNESCO hotete jạhir akana ar   ona reaḱ udgạu do hoyoḱ kana pạṭhuạko, jạt ar somaj lạgit́ paṛhaoḱ reaḱ jạruṛoḱaḱ ko sodor lạgit́.

Tarik: 8 September

Udgạu: Dhạrti reaḱ ạri-cạli babot́ cet́et́kanko cet́ako.

Saṅgọṭhọn: Mit’ Jọm Siknạt, Bigganik ar Sanskritik Soṅgọṭhọn (UNESCO)

Itihas: UNESCO do̠ pạhil dhao 1966 salre noa din ko manao leda ar noa din do̠ pạhil dhao 1967 salre ko manao leda.

Gapalmarao re ạḍi bhage kathako roṛ sodor keda. Baḍae geabon je Sạhi reaḱ marsal jạpit́ kate  aboaḱ somaj ạḍi rạskạ ar bhage lạgit́ kạmi hoyoḱ tabona. Onkage sạhi do jion reaḱ aboaḱ ạyur kana, oka do sạri ḍạr re calao lạgit́te goṛoabona ar jion reaḱ jite ạgu eda.

Teheńaḱ noa Dhạrti Jakat Sạhi Mãhã sećte aboaḱ somaj re sanam hoṛkoaḱ sikhnạt ạidạribon sạbit ocoe tabonpe.

Sohor bajar reaḱ́ ạri-cạli do̠ ato reaḱ khon 10 hạṭiń/percent khon hõ bạṛti gea. Ato oṛaḱ reaḱ́ ạri-cạli do̠ 74.6%, menkhan sohor bajar reaḱ́ ạri-cạli do̠ 84.8%. Ona modre Santal koaḱ do jahan survey se report do baṅ ńam akana. Menkhan ńelogoḱ kana sedai ren goṛomba goṛomgo ar gogo babako chaḍa sanamko geko sạhi daṛeyaḱ kana. Nit̕ okte moca katha tebon ńel lekhan ńelok̕ kana, ḍher kaete sanam ho̠ṛ̣ge sạhi daṛeak̕a Bangladesom santal jạtiạriko. Ińaḱ huḍiń okte re disaet kana je, Bangladesom re Santalko ato oṛaḱ kore Santali mahasoe hotete 1991 salre aboak̕ pạhil sikhnạt do̠ ạḍi jạruṛge hoelena. Nit do̠ pạhil ar maṛaṅ iskul kore begor gạlti te̠ puthi ko̠ e̠mo̠ḱ kana ar kuṛi ko̠ lạgit́ scholarship hõ̠ menak̕a. Aboak̕ ạn renak̕ 17 goṭen ạn re 6 khon 10 serma umer ren gidrạko begor kạmi kate ạḍi jạruṛan sikhnạt em reaḱ jor em akana. Noa ko do̠ paṛhao̠ḱ bạṛti lạgit́ bhage kạmi kana.

Mucạt́ re noa geń disạ ariń uihạr ocobona je, “Siknạt somaj benao lạgit́ abo do mit́kate kạmi ar sanamko siknạt lạgit́ kurumuṭu jạruṛa.” Mit̕ disom reak̕ uskur do̠ ạḍi jạruṛte paṛhaoḱ sãote joṛao menak̕a. ‘Aema pạrsi paṛhaoḱ, bhage jion reaḱ garanṭi’ reaḱ noa ạidạri do̠ ạḍi jạruṛ gea.