Nurse Ar Nursing Babot Thoṛa Katha

Ạḍi sedae reaḱ katha, tin okte nurse babotre hoṛaḱ bạṛić́ hudis cintạ tahẽkan. Nurse ko do bạṛić nońjorteko ńelet́ko tahẽkante tis hõ okoe hoṛ hõ nurse kạmi do bako hẽḱ aḱ kan tahẽkana. Menkhan ona okte mit́ hoṛe tahẽkana, okoe do nurse kạmi ạḍi ãṭe manot are dulạṛet́ tahẽkan. Uni do nurse ko lạgit́ hõe hudisoḱkan tahẽkana ar aema lekan kạmi talate hoṛko samaṅre teṅgonkan tahẽkana.  Nit joto hoṛaḱ monre noa kukuli heć botećkoḱa je, okoe kanae uni hoṛ do? Iń do uni namḍaḱ metaḱme bhạgan maejiu aḱ kathań meneda, okoe do aćaḱ gidrạ umer khonge hoṛkoe jotonet́ko tahẽkan.

Florance Nightingale ńutuman mit́ maejiu aḱ katha do paseć amdaj joto hoṛ lekagebon baḍaea. Uni do aćaḱ gidrạ umer khon ehoṕkate goṭa jion bhor hoṛko seba joton talate khemao akada. Uniaḱ onkan kạmi ńutumte ạḍi manot ar johar ńam lek kangeae. 1854 sermare Crimian lạṛhạire akhamlen birbanṭako jotonko talate aćaḱ oko dulạṛ doe sodor akada. Ona jokhen unạḱ kaṛaṅ kucạń ńutre harkin marsalte joto hoṛaḱ oṛaḱ hiri senoḱkan tahẽkana are jotonet́ko tahẽkana. Ona iạte uniaḱ janam din disạ ruạṛ ar manot lạgit́ge jao serma reaḱ 12 May do Nursing mãhã manotoḱ kana.

Onate Florance Nightingale do “Lady with the Lamp” ko metaekana. Abo okoe do nurse kạmire jopoṛao menaḱbon onko joto ko lạgit́ tahẽnkana aema aema manot ar dulạṛ johar. Okoe do nurse kạmibon bachaojoṅ kan se dạyik bon goḱet́kan, jemon abon hõ uni lekabon benao rakaṕ daṛeaḱ. Aboaḱ goṭa jion hoṛko jogao joton ar sebare jamaṛ akanbon tahẽn ma. Sanam lekan ruạḱkan hoṛko bogeko talatege abo hõ aboaḱ jionrebon jitkar daṛeaḱa. Bohoḱre noa katha rebet́ dohoe hoyoḱa je, Nursing reaḱ bhedge kana hoṛ jotonko. Nonka katha menaḱa, “Nursing is an Art and Science”.   

 

 

 

 

 




Janam Disom

Janam disom Baṅgladisom

Ạḍi sohag dulạṛ reaḱ janam disom,

Ạḍi leka jạti menaḱbon

Ạḍi leka ạri-cạli tabon.

Pereć akat́bon disom goḍako

Judạ getabon horoḱ bande ko,

Judạ getabon jomaḱ ńũ aḱ

Enhõ janam disomre mit́ge menaḱbon.

Nana hunạr cẽṛẽ raha

Nana hunạr baha joḱ,

Setaḱ sińgạṛ andoṛakan sarhao akan do.

Jo bahate pereć akan,

Tinạḱ sebel soṛom

Bir gajaṛ dare nạṛĩte sajao akan,

Mońjge Janam disom.




Hisi Cẽṛẽ

Hisi cẽṛẽ amge napae

Tahẽnam okare?

Hilạḱ kantam amaḱ oṛaḱ,

Tale dare re.

Bakjunu ạgukateḱ

Tukạm marsaleda,

Nunạḱ cehera tukạ benao do

Okarem cet́ leda?

Huḍur bijli daḱ jạput́

Tukạ khonem uyuṅ,

Bele akan goḍa hoṛo

Ạguam luyuṅ luyuṅ.

Aleaḱ oṛaḱ kumbạ

Otre menaḱtale,

Bhador boṅga hoe daḱte

 Paseć rạudoḱ tale.

 

 

 




Rotary Eid Sandes Ko Emkeda Amnura Re

Aṭhwar hiloḱ (07 April 2024) setaḱ 11 baja okte Chapainawabgonj sodor upajila reaḱ Amnura re Eid-Ul-Fitr ńutumte pongel (40) goṭen muslim gidrạ Eid sandes ko ńamkeda. Rotary Club of Dhaka Kawran Bazar ar NAGR (National Agency for Green Revolution) aḱ bondoboste noa Eid sandes do em hạṭińena. Sandes lekate emena, 1 pekeṭ lacha semai, 1 kg cini,  Budia 1 pekeṭ, Soamin sunum 1 liṭer, Polao caole 1 kg, jel mosola, 1 kg khạjạṛi, ar Noodles 1 pekeṭ.

Eid sandes em hạṭiń akhṛare seṭere tahẽkana, Rotary Community Corps Amnura ren upadesta ar National Agency for Green Revolution ren maraṅ ạyurić Mn.Stephen Soren, RCC-Amnura ren sabha mukhiạ Prodip Hembrom, Secretary Promila Hasdak, Amnura Adarsho Girls High School ren Headmaster Md.Kudrat-e-Khuda, Tabitha Kindergarten School ren Mahasoe Nilufa Parvin, Ar Amnura Mission Primary School ren Mahasoe Sathi Akter.

Akhṛare pạhilte Rotary Club Of Dhaka Kawran Bazar ar NAGR (National Agency for Green Revolution) songstha seć khon Eid ńutumte johare emat́koa Mn.Stephen Soren. Uni doe lại sodorkeda, Eid reaḱ rạskạ hạpạṭiń lạgit́ge Rotary Club Of Dhaka Kawran Bazar, National Agency for Green Revolution ar RCC do noa akhṛae bonsobos akada.  Ńeloḱte nase rehõ enhõ aleaḱ noa emen dulạṛ sandeste noko gidrạko akoaḱ gharońjren ko são mońj ar napaete Eid Porob reko rạskạ daṛeaḱa. Aleaḱ noa songstha do noa ṭoṭhare sikhnạt, niropon hoṛmo, sãota ceton, Gidrạ umere bapla ar ńu bubulaḱ babot teṅgo daramre ar sãotare mimit́ kạmihora ko lahantire kạmikana, Ar Rotary Club Of Dhaka Kawran Bazar  ar RCC hõ mit́ gãotate maejiuko lahantire ar Kạuḍi ko sećte lahanti, niripon hoṛmo babot ceton tahẽn nonkanaḱ doe kạmi kana. As menaḱa sanam hoṛko darakan se seṭer hijuḱkan Eid porob mońj ar rạskạ salaḱko khemao ma.    




Jisu Celako Ṭhene Sodorena

En hiloḱ ạyuṕ ber jokheć barea cela Jirusalem khon Emaoko metaḱ mit́ṭeć atotekin calaḱ kan tahẽkana, ar hoe akanaḱko reaṅkin galmaraojoṅ kana. Ona takre Jisu heć sorente unkin tuluće calaḱ kana; menkhan unkin do bakin oromledea. Kuliket́kinae, Henda ho, cet́ reaṅben galmaraojoṅ kana, ar cedaḱ mulinben ńeloḱ kana? Unkinkin roṛ ruạṛadea, Am eskarge Jirusalemre upriạ menama, ar noako dinre onḍe hoe akanaḱko bam baḍae akat́a? Maraṅ naeke ar disom hoṛkoren mukhiạko Nasaretren Jisu, kathate ar kạmite miḱṭaṅ daṛean nạbi, bicạr ńurhạkedeteko kurus goćkedea. Ale dole asoḱ kan tahẽkana, Isrạyelren chaḱḍaoić do uni kanae mente. Menkhan onako hoyen khan nõḱõe pe mãhã hoyoḱ kana. Topa ṭhen ạḍireko senlen tin uḍi maejiuko hećkateko lạiket́a, kathae, Topa do ekenaḱgea, ar jivet́ko lạikede serma goḍetko hõ kathaeko ńel upellet́koa. Ar celako modren adom hoṛ topa ṭhen senkate maejiuko lạilet́ lekako ńamket́a, menkhan uni do bako ńamledea. Khange Jisui metat́kina, E bebuj ar gạnḍhiạ monankin. Mạsi do onako duk jom ar aćaḱ ṭhonokte boloḱ jạruṛ baṅ tahẽkantea? Ado Moseaḱ ar joto nạbikoaḱko khon ehoṕkate joto sostorkore ać reaṅaḱkoe bhedat́kina.

Emaoko tioḱket́ khan, uni do calao idiḱe monhḍayente kạ̃uạ̃rikatekin metadea, Baba, ạliń ṭhen baṛe tahenme, ente ạyuboḱ kana, ar ber hõ bạnugićan, Khange unkin ṭhene boloyena. Unkin tuluć jojome duṛuṕ akan tahẽkanre, piṭhạ halaṅkateye bhorat́a, ar kecaḱkateye emat́kina. Khange unkinaḱ mẽt́ do saṛentakina, arkin oromkedea; ar uni do unkin ṭhen khone chanena. Adokin mepenena, Alaṅ mon alaṅre baṅ loloḱ kan tahẽkana, one hor horteye galmaraoat́laṅ, ar sostorkoe bhedat́laṅre? Khange beret́ got́ente Jirusalemtekin ruạṛ calaoena, ar apostolko jarwa akankin ńamket́koa, ar horteaḱko reaṅ, ar piṭhạ kecagre unkin ṭhene oromen reaṅkin lạiat́koa.

Onkoko galmaraokan tahẽkanre, Jisu onko talare teṅgo got́enteye metat́koa, Sulukape ma! Onko do ạḍiko botorena, ente bako ńel oromledea. Menkhan uni do aćaḱ tikin ar jaṅgakin ar kokhae uduḱat́kote ạḍiko rạskạyena-Thoma do unre bae tahẽkana. Tayomte onko dosrakoko lạiadea, Probhule ńel akadea; menkhan uniye metat́koa, Begor uniaḱ tikinre jạlại cinhạń ńel, ar jạlại bhugạḱre ińaḱ kạṭuṕ iń gutui, ar ińaḱ ti uniaḱ kokhareń sog, baṅgeń patiạuḱa. Ado 8 mãhã tayom onko gel mit́koko jarwa akan. Ar silpiń siń akat́re, Jisu onko talare ackateye teṅgo got́ena, are metat́koa, Sulukape ma! Khange Thomae metadea, Ińaḱ tikin ńeltińme, ar ińaḱ kokhare sogme, ar bepạtiạuić do alom hoyoḱa, menkhan pạtiạuićge. Khange Thomae menket́a, E ińren Probhu ar E ińren Isor! Jisui metadea, Ńel akadiń teṛoṅem pạtiạu akana; bin ńelte pạtiạuḱkoge bhạgan.




Mit́ṭen Baba Ar Aćren Koṛawaḱ Golpo

Mit́ hoṛe tahẽkana. Uni hoṛ do ạḍi haron talate aćren koṛa gidrại hara burukedete paṛhao ocokedea. Ado umerte lahayena metaḱme haṛamena. Mit́din racare aćren koṛa sãoe duṛuṕ pante akan tahẽkana. Inạ okterege mit́ṭen Kạhũ do oka nakha khon hećkate oṛaḱ sạṛim cetanre duṛuṕena. Ado uni haṛam hoṛ do aćren koṛae kulikedea, E beṭa, sạṛim cetanre do celeye duṛuṕena? Khan uni koṛatae doe mengot́keda, E ba, nui do mit́ṭen Kạhũ kanae. Thoṛa ghạṛić tayom arhõe kulikedea, E beṭa, cele kanae nui do? Onkage metadea, Kạhũ kanae. Arhõ onkage mit́ ghạṛi tayome kulikedea, cele kanae? Niạ dhao uni koṛa thoṛae raṅgaoente hạnḍrạuate roṛ ruạṛadea, inạ mit́ katha tinạḱ dhaoiń laiama? Nui do mit́ṭen hende Kạhũ kanae.  Arhõ onkage mit́ ghạṛi tayome kulikedea, beṭa cele kanae nui do? Khan aćren koṛa do ać babawaḱ katha ar bae sahao daṛeat́te mengot́keda, cedaḱ ado inạ mit́ kathage ghane ghanem kuliedińa? Ente hajar dhaoiń lạiat́mea, nui do mit́ṭen Kạhũ kanae mente. Enhõ nase hõ bam bujhạueda? Ado raṅgaote hana nahwa roṛ idikeda.

Inạkate uni haṛam do aćaḱ oṛaḱe boloyente mit́ṭen mare ḍairi oḍok ạgukeda. Ar ona ḍairi reaḱ mit́ṭen sakame oṭaḱkeda ar koṛataeye emadea. Adoe metadea, E beṭa, mase nonḍe khon thoṛa paṛhaome cet́ ol menaḱa? Khange uni koṛa do paṛhaoe ehoṕena, onḍe do nonka ol akana, teheń ińren gidrạ racare duṛuṕ akan tahẽkana, ińhõ uni sãoteń duṛuṕ akan tahẽkana. Inạ okterege mit́ṭen Kạhũ do hećkate oṛaḱ sạṛimre duṛuṕena. Unre ińren gidrạ bargel mõṛẽ (25) dhaoe kulikedea, E ba, sạṛim cetanre do cele duṛuṕ akana? Unre iń do 25 dhaoge ona reaḱ roṛ ruạṛiń emakadea. Uni do mit́ṭen Kạhũ kanae beṭa. Ona okte inạ mit́ katha ghane ghane lạiaere ạḍi rạskạń aṭkar akada.  

Ado uni haṛam do aćren koṛae metadea, E beṭa, ma ńelme noa kangea gidrạ ar baba talare begartet́ do. Tinre huḍińem tahẽkana unre 25 dhaoem kulikedeńa ar 25 dhaoge ona reaḱiń roṛ ruạṛ akat́mea. Enhõ baṅgeń ạṛis akana, boroṅ onateń rạskạlena. Menkhan teheń inạ mit́ kathage eken mõṛẽ dhaoiń kuliket́mete bam sahao daṛeada boroṅ nasetegem raṅgaogot́ena. Man ńelme noa kangea gidrạ ar baba talare asol begar do.

 




Jehel Oṛaḱ Reaḱ Golpo

Pea opradi hoṛ ko tahẽkana. Onko hoṛ do sạjại ńam iạte pon bochor lạgit́ jehel oṛaḱko bolo ocoyena. Ado joj do onko cetanre mãyãyente eken mit́ṭen kate ạte emat́koa. Jemon jehel oṛaḱre okto khemao lạgit́ akoaḱ kusi sana leka jãhãn mit́ṭen jinis ko soṅge daṛeaḱ. Onka leka pạhil opradi do khata ar kolome soṅge darakeda. Dosarić do mit́ṭen radioi soṅgekeda. Ar tesarić doe soṅgekeda mit́ baksa sigareṭ.

Mõṛẽ bochor tayom tinre jehel oṛaḱ khon pạhiliće oḍokena, unre ńelena, jehel oṛaḱre uni do ạḍi mońj dine khemao akada. Jehel oṛaḱre tahẽn babot mit́ṭen kạhni hõe ol keda. Dosarić hõ pạhilić lekage mońj dine khemao akada. Jehel oṛaḱre tahẽn okte ạḍi okoć aćaḱ kusi sana leka sereńe ańjom akada, nonkate jehel jione khemao akada. Tinre tesariće oḍokena, unre uni do ạḍi bạṛić dosa do hoe akantaea. Ńeloḱte bohoḱ uṕ ko ạulạuge ekal pagla lekage. Ado uni do oḍoḱ sãote mengot́keda, jãhãe ṭhen mit́ṭen diạ sạlại menaḱa?




HSC Biḍạu Ehoboḱa June Cando Reaḱ 30 Tạrik

Nes bochor reaḱ HSC (Higher Secondary School Certificate) se ona man reaḱ biḍạu do ehoboḱa 30 June. Anto:sikha board ren bidạu ńel jujutić komiṭi ren convener Professor Abul Basar aḱ suhiat́ mit́ ḍharwạḱ hotete biḍạu reaḱ routine ko hõ sodorena. Ona routine lekate baṅgla pạhil potro tege biḍạu do ehoboḱa.

Arhõ lại laha akana je, 30 June khon 11 August bhitrite joto lekan olaḱ biḍạu hoe purạuḱtakoa ar 12-21 August do practical biḍạu hoyoḱtakoa. Onka leka darakan 16 April khon 25 April hạbić HSC pạṭhuạ gidrạkoaḱ form purun kạmihora hõ ehoboḱa. Ona nenḍa akan okterege biḍạu emoḱko do form purun hoyoḱtakoa.




Mit́ṭen Kuṛi Iń Dulạṛkedea-Are Aḱ Porbo

Dulạṛiạ Boeha,

Ekalte ṭhik nakḍạnḍiregem ṭuṭi joskedińa amaḱ sesaḱ ciṭhite do. Paseć iń do uni kuṛi aćtet́ ar uniaḱ chiạte behisạbiń botorlena. Ar ạikhạ, hudis do nit hõń huḱdis kana je baplaḱ lahare noa baḍae do jạruṛgea je maejiu do cet́ lekako ạikauḱa.

Ale jạtre adom maejiuko reaḱ jaoge noa dom ańjoma “daḱanako” ; onkan maejiuko okoe tuluć ona kạmige osombhogge. Ar bapla lahare ona baḍae lahae khạṭige kại do oho hoe daṛelena. Cet́ kuṛi lạgit́ hõ ona do mit́ṭeć bhạgge baṅ hoekoḱa? Ale do mit́ṭeć phen katha menaḱtalea nonka, “okoe ayoe daḱana uni do sondhege gidrại janamkoa.” Cet́ koṛa do bapla lahare baḍae baṅ jạruṛtaete je kuṛi do gidrại janamkoa se baṅ, jemon tayomte dosar era hataojoṅ reaḱ biḍạure aloe paṛaoḱ?

Amem metadińte je ińren bhage gate hoyoḱ sana menaḱtama, onatege noako kukli do bhentate baṅkate sojhete kulimeń dil akawana. Amaḱ darae ciṭhi ạkut selet́ tạḱṅgi kan tuluć. 

Noage,

Boeha reaḱ dulạṛ johar selet́

gatetam




Barea Gate Koṛa

Barea gate koṛakin tahẽkana. Unkin do mit́din saphar kin oḍoklena. Ado calaḱ okte adha horre reṅgećket́kinre daka utui reaḱ kin goṭakeda. Mit́ hoṛ doe menkeda, thoṛań hạṭiạ hećlenge, inạḱte am do ona gajaṛ seć khon sahan halaṅ jogaṛ ạguitalaṅme. Dosarić doe mengot́keda, Bam baḍaea gate, noa sapharte ạḍi kajakiń laṅgayena, nit do sahan hõ bạń halaṅ daṛeaḱa. Pạhilić do becara, ać eskarge hạṭiạ khone hećena ar sahan hõe halaṅ ạgukeda.

Inạkate arhõe metadea, am do seṅgel jolme, iń do caoleń ạruṕlege. Ado dosarić doe roṛ ruạṛkeda, ạḍi nijoriń ạikạueda, thoṛa hõ bạń laṛao daṛeaḱ kana. Pạhilić do inạ menkate ać eskarge banare kạmikeda. Onkage arhõe metadea, Ututeaḱ iń get́lege ma am do inạḱte seṅgel uskuraḱme. Dosarić doe menkeda, bạń duṛuṕ daṛeaḱa, ente taṛam taṛamte jaṅga hõ hasoediń kana. Onate pạhilić do daka-utu ać eskartege isinkeda. Ado jotowaḱ sạitạu kateć daka jome hohoadea. Unre dosarić doe menkeda, enan khon jotowaḱ kathageń bemanot ạguet́kantama. Tinạḱ adoń bemanottama, ińtet́ge lajaogeń ạikạueda, Den enḍekhan daka doń jomlege.  

Sikhạuna: Aboaḱ noa disom se dhạrtire nonkan aema hoṛ menaḱkoa. One okoe do jãhã lekan kạmirege ko tayom baṛae. Ar jao oktege ạuṛiaḱte hana nhwako ạnḍuṅ baṛaea ar bako rebena.