Higher Secondary Certificate (HSC)  biḍạu reaḱ form puron 12 Ago̠sṭ

Ko̠rona bhitre rege niạ serma reaḱ Higher Secondary Certificate (HSC)  biḍạu reaḱ form puron do ehoboḱ kana darakan 12 Augusṭ khon. Eken Onlinete form puron reaḱ kami do calaka 25 Augusṭ dhạbić. 31 juĺy Sạnicar  hiloḱ Maddhomik ar Uccomaddhomik siknat board reaḱ mit́ sombad dhạrwạḱte niạ khobor doe baḍe ocoakada.

Niropo̠n hoṛmo hạṭiń ạnko manaote oraḱre duṛup kate ge form puron ar biḍau reaḱ fee do Onlinete emok hoyoka. Oka lekatege biḍao emoḱ gidra se go-baba ko siknat́ ṭhãere calaḱ bam men dareya. Noa babotre phaelaote Dhaka siknạt board reaḱ ̃website re em akana. Onate sanam HSC biḍạu emem kan pạṭhuạ gidrạ ko online re ar akore ḍharwạḱ ko ńelkate jemon ko form ko philap lạgit́ ko men ocoḱ kana.




Kạlu ar Laltekinaḱ pagla galmarao

Kạlu do̠ hoṛo rakab lạgit́ khạrạiye lalaḱ kan tahẽkana. Un jo̠khe̠nge Lalteko pe pon ho̠ṛ birte kaṭ mag lạgit́ko calaḱ kana. Ado̠ Kạlui khạrạiyet́ se̠ntege ho̠r do̠ se̠n akana; ado̠ ona ho̠rtege onko do̠ko calaḱ kana. Ar Kạlu ar Lal do̠ ḍhạuliạ so̠mpo̠ḱ kantạkina. Khange  uniko tioḱkede khan Kạlu do̠e ro̠ṛ go̠t́ket́a, Okatepe helaoena hõ, ṭạmbuć ṭạmbuć? Khange Lal do̠e men go̠t́ket́a, Samań se̠ć. Ad̠oe Kạlui me̠nket́a, Nuiaḱ ṛo̠ṛ ma eṅgate eṛṅga eṛṅgage. Lale me̠nket́a, Cekate eṛṅgagea? Samaṅ se̠n baṅkhan dea se̠nteko calaḱa? Ma bhala am do̠ oka se̠ntem calaḱ kana, samaṅ se̠nte se̠ dea se̠nte?

Kạlui me̠nket́a, Hẽ̠ ma hẽ̠ge.

Lale me̠nket́a, Sei bujhạume.

Khange Kạlui me̠nket́a, Cet́pe mag lạgit́?

Lal do̠e ro̠ṛ ruạṛadea, Kaṭle mag lạgit́.

Ado̠ Kạlui kulikedea, Okare?

Khange Lale ạcuradea, Phe̠ḍre.

Kạlu do̠ ro̠ṛket́a, Hẽ̠ ya, hẽ̠, phe̠ḍ ma phe̠ḍregeko̠ mag; ado̠ oka burure? Khange Lal do̠ ataṅ go̠t́ket́a, Buru ma e̠nte baco̠m kuliyediń kan, e̠ke̠nem me̠net́a, Okarepe maga? Ado̠ onateń lạiam kana, phe̠ḍreko maga me̠nte.  Ado̠ inạko galmaraotege gạḍi sagaṛko laga ạguket́a ona se̠ntege, ar uni sagaṛ laḱgaić do̠ o̠t o̠ttegeye calaḱ kana. Ado̠ uni ńe̠lte Kạlu do̠e me̠nketa, Henda hõ, sagaṛre de̠ćkate do̠ cedaḱ bam lagayet́kina? O̠t kho̠n do̠ ńe̠lme o̠nte no̠te̠ ạcuroḱ hoyoḱ kantama. Khange Lale me̠n go̠t́ket́a, Henda ya, am do̠ ạḍi lelha ho̠ṛ kanam, am soman lelha do̠ dhạrtire hõ bạnḱkoa. Am do̠ eṅgate ić hõ ić lelhage tama. Cekate orad do̠ bạnuḱtama? Ńe̠l oradkate ro̠ṛme se̠. Am do̠ ạḍi lelha ho̠ṛ kanam. Ado̠ Kạlui me̠nket́a, Henda ya, nunạḱ ho̠ṛ samaṅre bejãe ro̠ṛ yam ro̠ṛkediń do̠. Ạḍite̠t́ lelhagem rikạkidiń do̠. Ado̠ Lale me̠nket́a. Hẽ sạrige lelhań me̠n daṛeama; e̠nte am do̠ dare mamaḱ hõ̠ nit́ hạbić bam baḍea. Arhõ nui ma sagaṛre de̠joḱem metae kana. Ado̠ kạlui me̠nket́a, Sagaṛre ̣baṅkhan okare ya de̠joḱ iń metaea? Ado̠ Lale me̠nket́a, Sagaṛ ma ya guḍrạuḱ kan, bam ńe̠l ṭhiket́a? Onare do̠e deć ṭarhao daṛeaḱa? Ar de̠ćlenre hõ e̠nte bae te̠n gujuḱa? Mase̠ bhala ńe̠lme , guḍrạuḱ kana se̠ baṅ?

Kahange tho̠ Kạlu do̠ bitkil lekae thirena, cet́ hõ̠ bae ro̠ṛ daṛeat́a, mo̠ne̠ mo̠ne̠te e̠ke̠n muluć muluće landaket́a ar uni sãotenko hõ̠ jo̠to̠geko landaket́a. Ado̠ mit́ ho̠ṛe me̠nket́a, Ne̠tar do̠ candoe sesaoena, oka hiloḱkote co̠ṅ hape̠ne dạṛa. Ado̠ Kạlui me̠nket́a, Henda ya, bhala ne̠tar do̠ okakore aṅgawae kana? Khange Lal do̠e me̠n go̠t́ket́a, Sermare ya aṅgawae kana. Am do̠ inạ hõ̠ ya bam baḍae do̠? To̠be̠tege lelha do̠laṅ metam kana. Khange ado̠ mit́ ho̠ṛe me̠nket́a. E̠ hõ̠ , ạḍi hạbijoḱ kana , delabon se̠n ho̠doḱa; galmarao do̠ o̠ho̠ cabalentabona. O̠ne̠ko me̠nge, Bo̠sle ko̠tha sutle sapo̠n. Jãhãm ńapamena me̠nkhan, baṅgem bhagao ho̠doḱa; mit́ ho̠ṛe e̠ho̠b khan, mit́ ho̠ṛe mucạt́ idiyet́a; arhõ̠ mit́ ho̠ṛe e̠ho̠ṕ idiyet́a-nonkage galmarao do̠ calao idiḱ kana. Delabo, arhõ̠ nãhãḱ tayo̠mte ruạṛ jo̠khe̠nbo galmaraoa. Ado̠ sạri birteko calaoena. Ado̠ o̠nte̠rege okare co̠ṅ kathae, mit́ṭaṅ jambṛoko go̠ćkedea, ar uni jambṛo do̠ jo̠mea me̠nte Lal do̠e ạgu darayede kangea. Ado̠ arhõ̠ uni Kạlu ho̠rteko tuluć ona khạrại ṭhengeko ńapamena, arhõ̠ onka phukṭi kathagekin e̠ho̠ṕket́a. Khange Kạlui me̠n go̠t́ket́a, Cele biń ya lawar lawarem kuṭuṅ akadea? Ado̠ Lale me̠nket́a, O̠ko̠ baḍae e̠nte, mase̠ ńe̠l oromem. Ado̠e me̠nket́a, Iń do̠ jambṛo lekań ńe̠le kana. Am do̠ cele biń co̠m metae kan? Ado̠ uniye me̠nket́a, Jambṛo do̠e baṅ kana ya. Nui do̠ buru ayaṅko metae kana; e̠nte haṭaḱ lekae saṛoḱa.

Ado̠ Kạlui me̠nketa, O̠karepe go̠ćledea?

Ado̠ Lale me̠n go̠t́ket́a, Ho̠ṭo̠ḱrele dalledea.

Ado̠ Kạlui me̠nket́a, Okarepe ńamledea?

Ado̠ Lale me̠nket́a, Aćaḱ nij oṛaḱre.

Ado̠ Kạlui me̠nket́a, Ape do̠ iạko siń sạṭuṕ phạriạ baj katha- getape.  Ado̠ Lale me̠nket́a, Baṅa ho, ale do̠ thikgele lạiam kana, ma ho̠ne̠ć bujtam; okam kuliyet́lea, ona reaḱgele lại ruạṛam kana. Ado̠ Kạlui me̠nket́a , Baṅ, apeaḱ do̠ ṭhik katha do̠ baṅ kana, e̠nteń kuliyet́pea, Nui biń do̠ okarepe go̠ćledea? Ado̠m me̠net́a, Ho̠ṭo̠rele dalledea. Arhõ̠ń kuliyet́pea, okarepe ńamledea me̠nte, ado̠pe me̠net́a, Aćaḱ nij oṛaḱre. Ado̠ noako ki katha kantapea? Biń do̠ ko̠kho̠no̠ ki oṛaḱ do̠ko benaoet́a? Onate  ṭhik katha do̠ bań metaḱ kantapea.

Ado̠ Lale me̠nket́a, Ṭhik baṅkhan cet́? Ńelme, ho̠ṭo̠ḱrele dalledetele go̠̠ćkedea, ar bhugạḱrele ńamledea, o̠nḍe̠gele go̠ćkedea. Ona do̠ kichu uniaḱ oṛaḱ do̠ baṅ kana? Ma to̠be̠ amge lại bujhạualeme. Khange Kạlu do̠ cet́ hõ̠ bae ro̠ṛ daṛeat́a, thir uṭarenae; e̠ke̠n muluć muluće landwana, inạge, ar baṅkhan katha do̠ bae ro̠ṛ ruạṛ daṛeat́a. Ado̠ Lale me̠nket́a, Oka hõ̠ bam ro̠ṛ ruạṛ daṛeat́a. Ma to̠be̠ cun thamkure e̠mente mit́ ho̠ṛ do̠e beḱnao kantakoa. Ado̠ inạtege mit́ṭen gupi kkoṛa do̠ kaḍae laga ạguket́kina; ado̠ onko kaḍa mo̠to̠re barea do̠ khub moṭakin ńeloḱ kana. Ado̠ unkin kaḍa ńe̠lte Kạlu do̠e me̠n go̠t́ket́a, Nukin kaḍa do̠ khubkin moṭa akana. Ado̠ Lale me̠n go̠t́ket́a, E̠nte ho moṭa baṅkhankin cekaḱa? E̠nte nuking do̠ goṭa tạnḍikin daṛan kana, onatekin moṭa akana. Am hõ̠ goṭa ṭạnḍi daṛanme tho̠, nuking lekage nãhãḱem moṭaḱa. Ado̠ inạre hõ̠ Kạlu do̠ baṅgeye ro̠ṛ ruạṛ daṛeat́a; ado̠kin thir baṛayena. Ado̠ e̠ne̠ noa katha do̠ e̠nḍegeń mucạt́kat́a.




Iskul, kolej ko bond khạtirte Kạuḍi sõćjoṅ re Paṛhaoḱ Gidrạko

Disom reaḱ maraṅ muskil halot re jạruṛ khạtirte Dinajpur sen hoe lena. Dinajpur jilạ reaḱ Kaharol upojilạ Muṭni ato reye tahẽ kana sedae ren mit́ dhiri munḍhet́  haṛamba ńutum do Shamla Hembrom, umer do amdaj sae serma cetan. Ạḍi budan santal hoṛe tahẽ kante pon koṛa, bạhu biṭiko ar soṅgete goṛom gidrạko soṅge ạḍi maraṅ jopoṛao gharońj doe doho oṭo akada. Nãhãḱ jugre nonkan jopoṛao gharońj do baṅge ńeloḱ kana. Uni do calaoen July cando reaḱ 7 tạrik 2021 doye benḍao ena. Boṅga tala akan Shamla Hembrom aḱ bhanḍan re ạḍi aema gadel peṛako seṭer ko tahẽ kana. Ona okte re ńapam hoe lena Sabina Ṭudu soṅge, nui maejiu hõ mońj gharońj benao rakaṕ lạgit́ ar gidrạko oloḱ paṛhao cet́ ocoko lạgit́ ạḍi mon do menaḱ taya.

Sabina Ṭudu soṅge ạḍi jeleń gapalmarao re rakaṕ heć ena disom re Iskul kolejko bond khạtirte ale reṅgeć nacar koren gidrạko do ạḍi ãṭko hale ḍale akana. Cet́ le ceka lekhan gidrạko mońjko tahẽna, oloḱ paṛhaoko cet́ daṛeaḱa, mońj kạmiko ńam joṅa, darakan dinkore mońj gharońj ar mońjte dhạrti jiṅgiko khemao daṛeaḱa.

Korona rog dher khạtirte calaoen March cando 2020 serma khon nit hạbić te joto lekan sikhnạt ṭhạ̃iko do bond gea. Korona lekan mũhin rog do eken sohor bajar do baṅ bickom nãhãḱ okteredo ato ṭola korehõ heć bolo akana. Nonka te ńeloḱ kana ale koaḱ ay-upại ko hõ thoṛa akana. Onkate ńeloḱ kana gidrạko oloḱ paṛhao re jopoṛao baṅ doho katet́ gharońj reaḱ lahanti lạgit́ gidrạko kạmi reko dhurạu et́ koa. Noako chaḍa hõ gidrạko huḍiń umer regeko bapla et́ koa.         

Calaoen 29 tạrik lukhibar ạyuṕ ber 7:30 BBC reaḱ news seć te Gonosikha ren ạyurić Rasheda K. Chaodhuri doe menet́ kana; noa lockdown re disom re oloḱ paṛhao reaḱ do ạḍi ãṭe loksan keda. Sohor bajar ren gidrạko do enrehõ online zoom kilas, hand noteko, assessment seć lekate thoṛa sikhnạt ar oṛaḱ re mahasoe ko doho katet́ dher do sikhnạt ko hameṭ eda. Menkhan ato oṛaḱ ren gidrạko lạgit́ do ạḍi muskil. Ona khon hõ bạṛti muskil do Ạdibạsi gidrạko lạgit́. aema doko laha lena, Menkhan noa maraṅ rog korona khạtirte arhõ ạdibạsiko do dherko tayomoḱa menteye hudis eda.    

Dinajpur jilạ reaḱ Kaharol Upozilạ Muṭni atoren juạn koṛa Moni Hembrom do degree doe purạu akada. ar uni hotete baḍae akana je, khaṭo sạri golpo do santalko ạḍi ãṭe hudis ocoet́ bon kana. Ạḍi aema santal gidrạko do Bhan calao, rajmistri kạmi ar mit́ bar do ńu buloḱ teko jạbun akana.

Rajshahi jilạ reaḱ Godagaṛi upojilạ Dogachi atoren Seuli Kisku do Unihealth Nursing College Dhaka re diploma nursing dosar serma doe paṛhao eda. Lockdown khạtirte joto bond gea, ar onate uni do gogo sãote hoṛo rohoye calaḱ kana. Reṅgeć nacar hoṛ hisạb te noako din re kạmi begor jom do bạnuḱa. Uni soṅge galmarao hoe ena; zoom te class calaḱ kana, ado joṛao dom tahẽn kan gea se baṅ? Roṛ ruạṛ do nonka leka tahẽ kana; mobile re ạḍi mońj internet connection bae ńam te dinạm do kilas re joṛao bạń tahen kana.

Sorkaraḱ goṭawaḱ lekate Iskul kolej kore online te kilạs hatao reaḱ hukum menaḱ rehõ, ạḍi mońj tedo baṅ hoyoḱ kana mente gidrạko ren go babako menet́ kana. Reṅgeć gidrạko Iskul te kolge muskil ar hõ digital kilạs, online, hand note, assessment selet́ eman teaḱ ponthako etohoṕ akada. Santal hoṛ hopon kodo ạḍi thoṛa hoṛaḱ menaḱa haṭaḱ lekanaḱ mobile phone, ar hõ jạruṛ kana internet. phone ge bako kiriń daṛeaḱ kana arhõ internet. Ṭhik onka ge huḍiń kilạs ren gidrạko lạgit́ television re paṛhao ko lạgit́ kurumuṭu keda. Nit hõ aema santal ato oṛaḱ kore karenṭ do bạnuḱa, television ma ar hõ ạḍi sạṅgiń reaḱ katha kan. Aema santal ato oṛaḱ kore do mimit́ dokan re TV ko dohoet́ te maraṅko, sẽṛako se gidrạko ńeńel lạgit́ dokan ko senoḱa ar TV ko ńelet́ kana. Nonkanko lạgit́ do baṅ kana nãhãḱ okte re calaḱ kan oloḱ paṛhao hameṭ system do. Onate ńeloḱ kana darakan din ạḍi maraṅ begar do hoyoḱa. Horo ar kulại reaḱ golpo leka ạḍi bại bạite santalko bon lahaḱ calaḱ kan tahẽ kana. Menkhan korona do arhõ bạṛtiye tayom ket́ bona.        

Munḍumala Women Degree College ren gạkhuṛ Mahasoe Sunil Kumar Majhi (Soren) soṅge ạḍi jeleń santal gidrạko aḱ oloḱ paṛhao, lahanti selet́ emanteaḱ galmarao hoe ena. Nui gạkhuṛ mahasoe do sorkaraḱ goṭa lekage aćaḱ kolej re online kilạs, hand note ko benao ar paṛhaoḱ kan kuṛiko soṅge jopoṛao dohoe lekan bhage kạmikoe kạmi kana. Menkhan bhabna reaḱ katha do hoyoḱ kana; santal kuṛiko do mit́ ṭen hõ online kilạs re joṛao bạnuḱ koa. Noa do ạḍi bhabna uni lạgit́ ar abo santal jạtiko lạgit́.

Onate nonkan halot re santal gidrạko lạgit́ cet́ lekan mońj upại bon ńamte darakan din re bin muskil tebo teṅgo keṭeć daṛeaḱ? Ińaḱ khaṭo hudisteń men keya je, nitoḱ kan gea somoe ar okte do Santal ren manotanko dupuṛuṕ mit́ katet́ santal jạtiyạriko nonkan mũhin halot khon owar rakaṕ ko lạgit́, khạndri hudis ar goṭawakyte disom ren sorkar ṭhen ardas emoḱ jạruṛa ạḍi usạra. Tobe khan do santal gidrạko oloḱ paṛhao sećte babon tayomoḱa. Eken gidrạ koaḱ oloḱ paṛhao do baṅ, bickom santal jạtiạrikoaḱ joto lekan ạidạriko hatao lạgit́ bon kurumuṭua.   




Gharońjre Haṛam-Buḍhikoaḱ ṭhại ar Kạmiko

Paromen 25 Julae, 2021 Kr. serma Rajshahi `Cathedral’ mison Baganpaṛa torop khon haṛam-buṛhikoaḱ mãhã manao hoena. Noa japaraore ḍherkaete  Ạdibạsi haṛam buṛhiko se̠le̠ťlena. Japarao reaḱ kạmi horako mudre maraṅaḱ do̠ tahẽkana- `Gharońjre haṛam buṛhikoaḱ ṭhại (hal halot) ar kạmiko. Ado̠ Galmarao epemre oka jạsti sodorenko do̠ nońka-

Haṛam buṛhi do̠ okoeko ? Ne buj lekate bon men daṛeaḱa okoe baba ar gogokoaḱ umạr 65 serma ghaloḱ cetan hoeakan ar goṛom haṛam goṛom buṛhiko hoeakan onkoge haṛam buṛhi do̠. Sãote bin gidạr eṅgat apatakan se̠ goṛom haṛam buṛhi baṅ hoeakan menek 65 serma umạr cetanko hõ haṛam buṛhiko saboḱ kana. Ar nokoko khonge mare ho̠ṛ se̠ purkhạ ho̠ṛko do̠. Ar manwa hisạbte abokoaḱ dae kạmiko do̠ aboaḱ jiṅgi umạr lekage jeleń se̠ khaṭo hoyoḱ kana. Noa kạmiko reaḱ gun abgun, pasnaoteť (ব্যাপকতা) do̠ ḍherkaete ṭehãḍoḱ kana manwawaḱ kạmi haobhao (কর্ম-পরিবেশ), kạmi reaṅ phaelaoteť (কর্ম-পরিধি)ar apnaraḱ goṛhon (গঠন), colon beohar reaḱ bataboron (চারিত্রিক বৈশিষ্ট্য) ceatan. Arhõ aboaḱ hoṛmo ar monteaḱ goṛhon do̠ asokaete apan ạpin gharońjre eṅgat kukhi ar bale belteń gidrạ pạṛiạ khon  haṛam buṛhi umạr hạbić. Ar hẽ, sãote abo beṛhae reaḱ haobhao (পারিপাশ্বিকতা), sikhạuna ṭhaona (শিক্ষাপ্রতিষ্ঠান), apnar dhorom reaḱ sikhạuna ar emanko reaḱ urạli se̠ dhamas (প্রভাব) do̠ aboko cetanre menaḱgea. Noa goṛhon reaḱ caherteť (গঠন-প্রকৃতি)gunạḱte  (কারণে) aboaṅ dhạrti ṭunḍaṅ daṛe metaḱme dam-bud (মূল্যবোধ) do̠ tearoḱ kana. Ona do̠ arhõ sodoroḱ kana aboaṅ cal colon reaṅ bataboron bhitrite enakathae iń do̠ ce̠ť lekanić ho̠ṛ kạnạń mente. Khan aboaṅ manwa bhạsi (মানব-প্রকৃতি) do̠ gidrạ umạr khon juạn hạbić, se̠ ona cetan hõ, tearoḱ kana ar haṛam buṛhi o̠kte̠re aboaḱ bhạsi, hewal, dam-bud leka bon cal colon, beohareť kana. Ar jạstikaete onka dharage abo do̠ suk se̠ duk bon ńamjoṅ kana.

Arhõ bon ńeleť kana juạn o̠kte̠re-

  • Sanamkoaḱge apnar cinta bhabna ar apnar jiṅgi-buṭạ (জীবন-কেন্দ্রীক)se̠ apnar gharońj-buṭạ aṅgao-guṭ kạmi-kạsni (চিন্তিত কর্ম-পরিকল্পনা) hõ ḍher kom menaḱgeta bona. Ar onka leka korao lạgiť hõ khup bon kurumuṭueť kana.
  • Apnaraḱ ae rojgar daṛe leka jo̠m ńũre hewa ar mon reaḱ ṭan hõ tearoḱkan tabona.
  • Gidrạkoko haralen khan onkokoaḱ goṛhon, cintạ bhabna, ae rojgar, bapla bihạte kiminkoko hijuḱkan ar onkoaḱ acar beohar, goṛom gidrạkoaḱ janam, joton hara buruko nana parkan haobhaote abo do̠bon urạloḱ (প্রভাবিত)
  • Noako urạli reaḱ jo ar sirjon dhara lekate metaḱme boesal umạrre boge bạṛić do̠ noṅka hõ ńel botejoḱa-
  1. Haṛam buḍhikoaḱ do̠ gharońj ar apasul babotre ne-juạn koṛa kuṛiko khon bạ̃ṛtige aṭkar-buj (অভিজ্ঞতা)
  2. Haṛam buṛhiko do̠ gharońjre akoaḱ siṅghinteť (গুরুত্ব), tinạḱganko bạsutoḱ (মর্যাদা) kana, jo̠m ńũre somanteť ar somoe lekako ńamda se̠ baṅ noako babotre ạḍiko ãegea (সেনসিটিভ) ar hape hapete jotoaḱko tạṅkhia .
  3. Okoeko do̠ gidrạ leka soṛa (সরল) mon tearoḱ takoa, oka do̠ko landa ocoa, oka do̠ arhõ ạḱris ar edre ocoa.
  4. Apnar daṛe cetanre oka do̠ ạḍi pạtiạu, oka do̠ be̠bhorsa hijuḱa. Disạ daṛe, bujhạu daṛe, ńeńel, ańjom, pusṭạu ro̠ṛ- daṛe noako kom calaḱa. Khan eṭaḱ ho̠ṛaḱ goṛo ạḍiko asoḱa.
  5. Ńindạ jạpiť kom, algate lać bạṛić, presar, ḍaebeṭik lekan cetat ruạko coṅ ńańama. Enḍekhan mejaj bạṛić ar be̠bạsutoḱkan do̠ ạḍi usạrako bujhạua.
  6. Daṛan, golpo baṛae asokaete rạnḍi ranḍako ńam baṛaea.

Haṛam buṛhikoaḱ kạmiko

  • Gidrạ heo, ńel todarotko, – merom bhiḍi, gại gupiko, – haṭ bajaroḱ ar eman ạcuko ańjom, – oṛaḱre gogo se̠ bạhu biṭiko daka utui kạmire goṛoako.

Haṛam buṛhiko cetante hoyoḱa be̠lek kạmiko

  • Haṛam buṛhiko cetanre ạṛis, ạtruń mon, baṅ ro̠ṛako se̠ tergeń ro̠ṛako, jaoge judạ judạ dohoko, boge judạ baṅ kuliko, ruạ hasore baṅ joton, ran re̠he̠ť baṅ bebosthae ‍se̠ derie, bichnạ ar kicrićko baṅ saphae, jo̠m ńũ jạruṛ sumuṅ ar o̠kte̠ nạpit baṅ emako, haṛam buṛhiko bad kate oko kombṛo jo̠mjoṅ ar emanaḱko.

Haṛam buṛhikoaḱ dosko

  • Ase̠ć tase̠ć jo̠m hewa karonte ńamaḱ jo̠m ńũ cetan bạḍrại, bachao baṛae. Nisạko ńũ-latao (নেশা-আসক্তি) gunạḱte ńam baṛae ar ńũ bul kate gur poṭoć, ti-jaṅga rạpuť, ar aṭeť bichnạko lohod. Tho̠ṛatege usạdoḱ ar eṭaḱ ho̠ṛko ṭhen oṛaḱ ho̠ṛkoaḱ oktae. Oka do̠ ṭaka paesa reaḱ  ṭonṭa baṅ bujhạu ar gidrạ leka jigir khoj. Kimin bạhuko são, jạsti do̠ hanharea mudre torko jhogṛa ar emanko.



Siknạt Gaõta re chuṭi dherena ar hõ mit́ cando

Korona okte aema dhao do disom reak’ Sikhạt gaota reaḱ chuṭi do dherena. Disạm reak̕ secondary ar higher secondary korenak̕ jo̠to̠ sikhnạt thãona, Ibtedayi ar koomi madrasa korenak̕ calak̕kan chuṭi daraekan 31 August hạbic̕ dher hoeyena. Noa lahatenak̕ dhạrwạk̕ lekate 31 July hạbic̕ chuṭi tãhẽkana. Hola calaoen lukhibar ( 29 july) ńinda 11 ta sec̕  sikhnạt montronaloy reak̕ sombad biggoptire menakana, goṭa disạm reak̕ korona halot̕ arhõ muskilsec̕ calak̕kan iạte ar koṭhor lockdown menak̕ karonte, pạṭhuạ gidrạko, mahasoiko ar sikhnạt sãote japṛao menak̕ko sanam koak̕ bhạlại lạgit̕ Covid-19 ren national committee tuluc̕ galmarao katek̕ noa chuṭi do̠ dher hoeakana. Badaejoṅ jaṛua je, calaoen serma reak̕ march cando 17 tạrik khon disạm reak̕ jo̠to̠ sikhnạt thãona korenak̕ chuṭi hoyoleda sorkar, Menkhan korona virus reak̕ japṛao dherok̕kana iạte ar pạṭhuạ gidrạ koak̕ bhạlại lạgit̕ aema dhao sikhnạt thãona korenak̕ chuṭi dher hoeyena. Mucạt̕re 31 July hạbic̕ chuṭi tãhẽkana.




Sidu- Kạnhu Diḱsạ Ruạṛ Cinhạ ko Bit́keda Bocaganj Upạjilạre

Calaoen cando Dinajpur jilạ reaḱ Bocaganj reaḱ Mohespur atore Sidu- Kanhu diḱsa ruạr cinhạ ko bit́keda. Sidu- Kanhu diḱsạ ruạṛ cinhạko̠ bit okte sohor seṭer ko tahẽkana Bochaganj upạjilạ re̠n Engg. Md. Anwarul Hossain, upạjilạ re̠n kạjuạ Nirbahi Officer Chonda Pal ar Bochaganj upạjilạ Awami League re̠n manotan sadharon Sompadok Md. Afshar Ali selet́ eṭaḱ ạḱyurko. Niạ do̠ Santal koaḱ nagam diḱsa ruạṛ ar tayom daram piṛhiren ko ṭhen so̠do̠r lạgit́ mit́ maraṅ kạmihora kana.




Naogaonre Ạdibạsi Rạnḍi Maejiuaḱ Oṛaḱre Bo̠lo̠akan koṛako Saṕkedea Onḍenko Ho̠ṛ

Naogaon Mohadebpurre mit́ rạnḍi maejiuaḱ oṛaḱre bo̠lo̠akan mit́ṭen koṛako saṕkedaea ato hoṛko. Tayomte uni do̠ polis ṭhenko jimakedea. Sombar ńindạ 8 baja okte upạjilạ reaḱ Sophapur union reaḱ Lukhipur atore noa ghoṭna do̠ ghoṭao akana. Ato hoṛko ṭhen khon baḍae ńam akana, rạnḍi maejiuaḱ oṛaḱe bo̠lo̠lena aḍepase  Basbaria ṭolaren goćakan Moslem Ali ren koṛa Azadul Islam Jaddes (40).  Uni maejiu konace lạgit́ baṅ do goje lạgit́ uniaḱ oṛaḱe bo̠lo̠lena ona do bale baḍaea, menkhan ńindạ 11 baja okte uni koṛa do̠ thanate polis ko saṕ idikedea.

 Noa ghoṭna babot́re uni maejiue me̠nkeda, Iń do cando hạsur tayom ńatańera takoaḱ oṛaḱreń tahẽkana. Un oktege uni do̠ ińaḱ oṛaḱe bo̠lo̠akana. Inạ laha hõ uni iń konac reaḱe kurumuṭuleda. Noa babotre iń do Adalotre maejiu ar gidrạ ko khed ocoḱkan reaḱiń mamla akada. Noa mamla do̠ lekman hoṛkoaḱ nehõrte uni soṅge rạji namatele chinḍạukeda. Paseć lahatenaḱ ghoṭna reaḱ raṅgaote badla hatao khạtir teheń uni do̠ iń konac se gojeń lạgit́ ińaḱ oṛaḱe bo̠lo̠yena. Iń do uniaḱ sạjạiń khoj kana. Noa babotre onḍenić Union Porisod (UP)  sodosso (member) Ziaul Hoqe do̠e me̠nkeda, ińaḱ baḍae lekate uni do̠ lahate hõ nui maejiu são ạḍi bạṛiće beohar akada. Inạ tayom arhõ oku okute uni maejiuaḱ oṛaḱre bo̠lo̠kate ạt hatao lạgit́ tạṅgi tãṛãḱreye tahẽkana. Nitoḱ do̠ ạn lekate uniaḱ bebosthako hataoa.

Noa ghoṭna reaḱ sạriaḱtet́ pusṭaukate  Mohadebpur thana ren Inspector Kamal Azad do̠e me̠nkeda, iń do̠ kho̠bo̠r ńamtorage ghoṭna hoeakan ṭhạ̃ire se̠nkate Asami saṕkate do̠n ạguakedea. Noa ghoṭna babot thanare mit́ṭen mamla reaḱ kạmihora calaḱ kana me̠nte uni do̠e lại so̠do̠rkeda.

Source: Punakhabor

 

 




18 Serma Umer Khon Cetan Sanamko Ko̠ro̠na Ṭikạ Ko Ńama 7 August Khon

Darakan 7August khon jo̠to̠ unionre ko̠ro̠na ṭikạ e̠m kạmihora do̠ e̠hoboḱ kana. Ṭikạ hatao lạgit́ union reaḱ ṭikạ centre re Jatiyo Poricoipotro (NID) card idilekhange 18 serma umer khon cetan sanamko ko̠ro̠na ṭikạko emakoa mente Sorastromontri Asaduzzaman Khan Kamal do̠e baḍae ocokeda. Hola (27 August) Moṅgolbar Socibaloire Montriporisod dupuṛuṕ re ko̠ro̠na rog chạplạuḱ kan nitoḱa  dosa reaḱ katha ko hudiskate Sarkarren cetan hudạren Officerko são dupuṛuṕ mucạtkate noa kathae lại so̠do̠rkeda. Noa dupuṛuṕre Sasthomontri Jahid Malek, Montriporisod Socib Khondokar Anawarul Islam hõ seṭere tahẽkana.

Source: bd-pratidin

 




Pe̠a (3) Bisoi Cetanre SSC ar HSC Biḍạu Hataoḱa

Science , Human, ar Commerce são eṭaḱ group ko bachao akat́ pea bisoi cetanre 2021 se̠rma reaḱ Scondary School Certificate (SSC) se onasomoman ar Higher Secondary School Certificate (HSC) se ona somoman reaḱ biḍau okte ar nombor thoṛakate niropon hoṛmo tahẽn reaḱ ạnko manao ganao kate hatao hoyoḱa menteko lại so̠do̠r akada. Inạ chaḍa hõ, niạ dhao do̠ bachao akan jạruṛaḱ ar ponaḱ (four) subject reaḱ biḍạu do̠ hataoḱa. To̠be subject tojbij kate se̠ nombo̠r mapping hotete jạruṛ bisoi ar ponaḱ (four) bisoi reaḱ nomborte result ko oḍoṅa. Sombar (26 July) Dhaka Secondary ar High School siknạt Board re̠n biḍạu ạyurić Professor S.M Amirul Islam me sohi akat́ mit́ dhạrwạḱ re̠ noa kho̠bo̠r do̠ baḍae ocoakana. Noa re̠ me̠n akana, calaoen serma reaḱ Scondary School Certificate (SSC) ar somoman ar Higher Scondary School Certificate (HSC) ar ona somoman biḍạu do̠ group bachao akat́ pea biso̠i cetanre okte ar biḍạu reaḱ nombor thoṛakate niropon hoṛmo tahẽn reaḱ ạnko manaokate biḍạu do̠ hatao hoyoḱa. Goṭa dhạrtire ko̠ro̠na mãhãmạri khạtirte noa do̠ goṭa hoeakana. Noa dhạrwạḱre arhõ menakana ,Jonior School Certificate (JSC) ar ona somoman ar Scondary School Certificate (SSC) ar ona somoman biḍạu reaḱ nombo̠r lekate ponaḱ (four) subject bisoi reaḱ nombo̠r subject mapping hotete 2021 serma reaḱ Scondary School Certificate (SSC) ar ona somoman ar Higher Scondary School Certificate (HSC) reaḱ man biḍạu reaḱ jo̠ (result) do̠ emo̠go̠ḱa. Ar noate cetan kelasre vorti lạgit́ jãhãn bạṛićaḱ probhab se ektiạr do̠ ban hoyoḱa. Noa okte Pạṭhuạkoaḱ do̠ Registration card re ponaḱ (four) subject bo̠no̠do̠l lạgit́ ạt́ bạnuḱa mente dhạrwạḱre men akana.

Source: Pothmatimes

 




Natorre Mit́ Ạdibạsi Kuṛi Gidrạko Ạtkirkedea Badmas Koṛako

Natorre Soṅkorbhag reaḱ Ạdibạsi ṭola khon mit́ kuṛi gidrạko ạtkirkede me̠nte baḍae ńam akana. Noa ghoṭna khạtir calaoen Sonibar Nator Sodor thanare uni kuṛiren apat́tet́ do̠e nạliskeda. Aḍepaseren hoṛko lạikeda, aema din khonge uni badmas koṛa do̠ uni kuṛi gidrạye jalaode kan tahẽkana. Calaoen Sokolbar ńindạ oṛaḱ khon bahre ṭanḍitey oḍoken khan pea são gọṛoko soṅge kate uni kuṛi gidrạ do̠ko ạtkirkeda. Nator Hindu mohajotren sadharon sompadok  Debashis Kumar Sorkar do̠e me̠nkeda, thoṛa din laha khonge Hindu kuṛiko jalao, Dulạṛ nạ̃ṛite jhạlikate dhorom bodol ocoko, ar ona kạmi baṅ purạulen khan ạtkir se̠ kombṛo lekan bạṛić ghoṭna do̠ ghoṭaḱ kana. Jor kateć e̠ṭaḱ ṭhạ̃i idikate bapla daṛeae khane ar onkan kuṛi gidrạ do̠ ako Hidu sãotare ar bako rakaṕet́koa. Thoṛa din tayom uni kuṛi hõ koṛawaḱ gharońj khonko laga giḍikae kana.  Noate sãotare ńe̠lo̠go̠ḱ kana aema lekan be̠colaḱ ko . Nonkan dosa je̠mon baṅ hoyoḱ ona lạgit́ jo̠to̠ hoṛ jagwar tahẽno̠ḱ lạgit́ uni do̠e me̠nkeda. Ona se̠le̠t́ ạḍi usạra ạn reaḱ goṛo hataokate  uni kuṛi gidrạ sendra ńame reaḱ nẽhõre do̠ho̠ akada. Nator ren Polis Super Liton Kumar Saha do̠e me̠nkeda, khobor ńam torage ale do̠ usạra jo̠to̠aḱle bo̠ndo̠bo̠ akada. Usạra ạn reaḱ kạmi ho̠ra lekate ale do̠ nui kuṛi gidrạle sendra ńamea me̠nteń aso̠ḱ kana.  

Source – Alokitobangladesh