HO̠ṚMO̠ JO̠TO̠N

Lo̠kho̠n do̠ saradinman dhuṛire̠ye̠ gate baṛaea. Paera hõ kisni leka ce̠ṭe̠ ce̠ṭe̠ye̠ paeraḱa, mo̠jte̠ bae iskir saphaḱa. Rabaṅ se̠ṭe̠re̠n khan ho̠ṛmo̠ ro̠do̠t́entaea ar luṭi jaṅgako paṛaḱentaea. Onate̠ taṛamte̠ do̠ jaṅga hasoye ar ro̠ṛ landa te̠do̠ moca hasoye.

Mit́din iskulre̠ mahaso̠eye̠ kulikedea, “Teheń setaḱ ce̠t́e̠m jo̠m ạgukeda? Ar uni do̠ moca hasokedete̠ moca coelo kate̠ye̠ me̠nkeda, Pu—pu—pu—puṭhu”ar ańjo̠mkate̠ jo̠to̠ko landaoadea. Ado̠ mahaso̠eye̠ metat́koa sapha sạphi bape̠ tahẽ̠le̠nkhan nonkage hoyoḱtapea.




Rakas Ar Kạṭić Gidrạ

Sedae jugre̠ mit́ disạmre̠ ạḍi maraṅ mit́ṭe̠n Rakkase tahẽ̠kana. Uniaḱ ạḍi maraṅ mit́ṭe̠n bagan tahẽ̠kantea. Ona baganre̠do̠ celehõ bae bo̠lo̠ ocoakokan tahẽna. Onate̠ uniaḱ baganre̠do̠ ce̠t́ baha hõ baṅ bahaḱkantae tahẽna.

Mit́din uni do̠ peṛaho̠ṛo̠ḱe̠ calaoena. Ona okte̠re̠ gidrạko do̠ gateḱko bo̠lo̠ena. Rakkas do̠ raḱ ańjo̠mte̠ uni gidrạ ṭhe̠ne̠ calaoena. Uni gidrạ ńe̠lte̠ daya he̠ćadea are̠ metadea teheń kho̠n dinạm nonḍe̠ gateḱ pe̠ hijuḱa.

Unkho̠n onko gidrạko do̠ ona baganre̠ gateḱko e̠ho̠ṕe̠na. Ar baganre̠hõ nana hunạr bahakote̠ baha pe̠rećena. Ar uni Rakkas hõ gidrạko são gateḱe̠ e̠ho̠ṕe̠na.

Tumạl: MLE Pạhil Kilạs




PURUẠ DISOMREN GONOKKO

Jisu Herod Raj okte Bethlehemreye janamen khan, gonok hoṛ puruạ khon Jirusalemte hećkateko menket́a, Jihudikoren janamen raj do okare menaea? Ente ale do uniren ipil puruạrele ńelledea, ar uni sewawae lạgit́le hećena. Herod raj onae ańjomket́ khane torasena, ar maraṅ naekeko ar sostor baḍaeko jarwaket́kote onko ṭhene khuṛiạuana, Mạsi okareye janamoḱa mente. Onko doko metadea; Jihudạ Bethlehemrege, nạbi reaḱ katha leka. Khange Herod onko gonok ko oko okote hoho ạgu ocokate onko ṭhene sutrạuana ipile ńellen jokheć reaṅ. Ar Bethlehente kolket́koteye metat́koa, Do senkate gidrạ reaṅ soḱ sutruć surạgpe, ar unipe ńamlere jạhir torawạńpe, jemon iń hõ senkateń sewawae.

Onko gonok doko calaoena. Khange puruạreko ńellede ipil do onko laha lahateye calaḱkan tahẽkana, gidrạ menae oṛaḱ coṭre ạuri seṭerkateye teṅgoḱ dhạbić. Onko do ipiltet́ko ńelkedete ạḍi bạṛićko rạskạena; ar oṛaḱte bolokate gidrạko ńelkedea aćren eṅgat Mạriạ tuluć; ar ombaḱkateko sewawadea; ar akoaḱ dhon babaeaḱko oṭaḱkate sona, kunduru ar gondhorosko samaṅadea. Ar Herod ṭhen aloko ruạṛa mente kukmũte cehaoente eṭaḱ horte akoaḱ disomteko sa calaoena.

Onkoko calaoen khan, Probhuren mit́ṭen serma goḍet kukmũte Joseph ṭhen upelkateye metadea, De beret́kate gidrạ ar eṅgattet́ sotoḱkinte Misor disomte dạṛme;ar onḍe tahenme iń ạuriń metam dhạbić; ente Herod do gidrại sendraye lạgidoḱ kana gojea mente. Khange uni do beret́ente ńindạre gidrạ ar eṅgattet́ sotoḱkate Misor disomteye calaoena.Herod do gonokko ṭhen gidrạ benaoene ńelket́ khan, bạṛiće raṅgaoena, ar Bethlehemren joto koṛa 2 serma umerrenko khon nirosko dhạbiće goć ocoket́koa.

Herode goćen khan, Probhuren mit́ṭen serma foḍet Misor disomre kukmũte Joseph ṭhen upelkateye metadea, Ma beret́kate gidrạ ar eṅgattet́ sotoḱkinte Israyel disomte ruạṛme’ ente gidrạ reaḱ jivi sesendrako doko goćena. Khange Joseph do gidrạ ar eṅgattet́ sotoḱkate Gạlil disomte sesente Nasaretreye thamgạḍiyena. Ar gidrạ foe hara idiyena, are keṭeć idiyena, akelte perejoḱ kan tuluć, ar Isor reaḱ bạsut unire tahẽkana. (Math. 2. Luk 2, 40.)




Munuaḱ Janam Din Reaḱ Sandes

Munuaḱ janam dinre baba do̠ bajar kho̠n mit́ṭen putul ạgukate munu ać go̠go̠e emadea. Go̠go̠ do̠ munu hahaṛa ocoe lạgit́ parko̠m latarre putule oko kadea. Munu jạpit́ kho̠ne ebhenen khan go̠go̠ ar baba do̠ uniaḱ janam din ńutumtekin sarhao kedea ar janam din reaḱ sandes sendra ńutumtekin metadea. Munu pạhile mo̠nekeda go̠go̠ paseć ać lạgit́e khir dakawakada. Cedaḱje uni khir daka ạḍi ãṭe kusiaḱa, menkhan khir daka so̠ to̠ baṅ ńamoḱ kana.

Munu do̠ mit́ oṛaḱ kho̠n ar mit́ oṛaḱe dạṛ idikeda are dạṛ ạgueda, menkhan tho̠ṛa hõ aćaḱ janam din reaḱ sandes do̠ bae ńel ńameda. Uni do̠ aćaḱ parko̠m ar bạlis latare sendrakeda menkhan okare hõ sandes do̠ bạnuḱa. Okare menaḱa sandes? Uni do̠ parko̠m latare uyuṅ keda, ar mẽt́ do̠ ulḍhạ lekayentaea. Parko̠m latarre uni do̠e ńelkeda aćaḱ janam din ńutumte maraṅ o̠kho̠ć putul.




KUṚHẠ

Kuṛhạ Cador oyo kate seṭerena rabaṅ

Nãwã saje sajaoena dare nạṛi laphaṅ.

Hũhũ hũhũ ańjomoḱa rabaṅ reaḱ sereń

Sisir daḱte lohot́ cabaḱ ạtiń kaḍa dereṅ.

 

 Piṭhạ ḍomboḱ khir daka heṛem khijur tạṛi

Rạskạ teko bul cabaen gidrạ koṛa kuṛi,

Nãwã hoṛo nãwã caole jom rema napae,

Utạr khonaḱ hoe hijuḱa hiạ ritić halae.

 

 Bilạn bạihạṛ sanam ṭạnḍi bele hoṛo ńelok

Ato ḍihạt sanam hoṛaḱ  hoṛo bạndi toloḱ,

Lạṭu kạṭić joto koge rạskạ reko tahen

kosṭo reaḱ kuṛại tege perećena bhajan.

 

Jao bochor rabaṅ hijuḱ nãwã asa kate

Joroḱ ako seṅgel aṅgra duṛuṕ ạcurate,

Kantha gadle oyo kate rabaṅ laga cesṭa

Adom kodo goṭa hapta tahenako gesṭa.

 

Kuṛha tege eset́ ạcur hor ghaṭ ar ḍahar

Jãhãm koyog joto geco dhũnd reaḱ bahar,

En rehõ sanam hoṛaḱ monre menaḱ Asa

Bochor mucạt́ tahenako rạskạ joto casa.




Kạpurmuli

E kạpurmuli,

Amge anarkoli,

Bagan tala phuṭạḱ baha,

Hoṛko cerej khạli.

Jãhãege pe cerej peṛa,

Alope joṭet́ okoe koṛa,

Bagan tala phuṭạḱ baha,

Mońj ńeloḱ din mãhã.

Phuṭạḱ baha talare,

Kạpurmuli dulạṛme,

Dulạṛiạ mãhãre,

Iń do kạpurmulire.




Doṅ Sereń

Umin maraṅ dhạrti

Carkona prithibi

Cekate dhạrti sajaoakan

Buru sajaoakan dare nạ̃ṛĩ sakamkote

Dhạrti sajaoakan manwakote.




Maraṅ Din Ar Nãwã Aṅgro̠ṕ

Mit́ serma do̠ kajak bạrsạte hoṛoko sanam ḍubạ cabaena ar go̠ćena. Ona iạte Jhunkạ tako do̠ ạḍiko haro̠nena. Maraṅ din hõ seṭerena ar atoren jo̠to̠ gidrạko baba go̠go̠ sãote nãwã kicrić kiriń hạtteko calaḱkana.

Jhunkạ do̠ mo̠n bạṛić kate oṛaḱreye duṛuṕ akana. Ayuṕ bela Jhunkạ do̠ ać baba akoren pea geḍe saṕkate hạtteye calaoena. Uni do̠ geḍe ạkhriń kate Jhunkạ lạgit́ aṅgroṕe kiriń keda.

Maraṅ din setaḱre go̠go̠ do̠ Jhunkạ ho̠ho̠ beret́kate hutum saphaḱe metadea. Jhunkạ do̠ mo̠n bạṛić kateye beret́ena are hutum saphaena. Ona o̠kte go̠go̠ do̠ nãwã aṅgroṕe ạgukeda are metadea, no̠ḱo̠e tam nãwã aṅgroṕ.




Maraṅ Phurgạl Lạṛhạire Ạdibạsi Santal Hoṛko

1. 1971 Serma reaḱ November 30 tạrik Naogaon Sapahar reaḱ Sothpur, Pạkbandha, Holakandor ren 35 hoṛ Ạdibạsiko goć ocoyena, Onko 35 hoṛ bhitrire 33 hoṛge do Santal hoṛko tahẽkana. Onko ko mod khon eken mit́ goṭene bańcaoen Gulu Murmu do eken 26 hoṛaḱ oprome lại daṛeada: Onko do Munsi Tuḍu, Baba: Moṅgol Tuḍu; Jona Tuḍu, Baba:Odgo Tuḍu; Maṅgat mạńjhi Soren, Baba: Jopla Soren; Boela Hasda, Barnarḍ Hasda, Baba: Ledem Soren; Suphol Hembrom, Baba: Jitu Hembrom; Budu Hembrom, Baba: Baka Hembrom; Sorkar Murmu, Baba: Som Murmu; Mistri Soren, Sohid Soren, Dhudu Murmu, Baba: Bagred Murmu; Robikanto Barman, Baba: Boṛhal Murmu; Kobiraj Murmu, Baba: Matla Murmu; Modon Murmu, Baba: Matla Murmu; Bhutu Soren, Budhrai Tuḍu, Jạdu Murmu, Hara Soren, Mosae Soren, Cuṛka Tuḍu, Suphol Hembrom, Patras, Joseph, Jeṭha Hasda. Lạṛhại iạte Pạk bandha ar Holakandor ato do mismar at́ caba utạrena.

2. Naḍa Hembrom, Tunu Marḍi, Dheria, Joṭu Soren, Kanu Hasda do Natore bãsbạṛiạ atoren hoṛ kanako, Phurgạl lạṛhạire onkoaḱ sanam lekan goṛo sopohot́ tahẽkana onko mod khon ḍher hoṛ do lạṛhạire ko selet́lena, Tinre onkoaḱ noako goṛo sopohot́ reaḱ katha Pakistani Miliṭariren gate Albodor, Rajakarko baḍae ńamkeda unredo Bãsbạṛiạ atoteko seṭerena, Pakistani miliṭari do Naḍa Hembrom aćaḱ oṛaḱ khon oḍok idi kate thoṛa pharak reko ṭhu goć kedea. Onḍege Raṅgamaṭi maṭre saṕ idi kateko jabe goćket́koa Tunu Marḍi, Dheria, Joṭu Soren, ar Kanu Hasda tako. Onko okoeaḱge tayomte mạṛĩ reaḱ jãhãn ṭewange baṅ ńamlen takoa. Onko hoṛko goć katehõ Pakistani miliṭari kodo baṅko tirpitlente ona Bãsbạṛiạ atoko jeret́keda, Bạpuṛić Ạdibạsi hoṛko do bańcaoḱ aste chir chạturko dạṛ keda.

3. Phurgạl lạṛhại calaḱ oktere Dinajpur sodor thana Khosalpur atoren 6 hoṛko goć ocoyena. Ona Ṭoṭharen sanam hoṛko Pakistani miliṭariko teṅgo daramko lạgit́ Pharam haṭko metaḱ ṭhạ̃i reko jarwayena. Enhiloḱ samna sạmni lạṛhạire aema hoṛko goć ocoyena. Khosalpur atoren Ạdibạsi Santal ar Kamarko mod khonko tahẽkana:- Sokari Marḍi, Baba: Nodia Marḍi; Cunḍu Marḍi, Bode Baski, Baba: Candrai Baski, Lalu Marḍi, Baba: Modon Marḍi; Binod Kormokar, Baba: Bhogirot Kormokar; Samna sạmni lạṛhại khon bańcaoen kodo Nores Murmu, Baba: Moṅgol Murmu; Bapoi Murmu, Baba: Kumar Murmu; Babu Soren, Baba: Asa Soren; Cuṛkạ Murmu, Baba: Cope Murmu; ona hiloḱ ạdibạsi hoṛko khon arhõ ko tahẽkana Rambabu Hembrom, Baba: Boṛka Hembrom; Ato: Soyodpur, Lokkhon mạńjhi, Baba: Daila Mańjhi, Ato: Soyodpur (Talpaṛa) Maekel Hembrom, Baba: Baṛka Hembrom, Ato: Pacbibi ar Benjamin Soren, Baba: Kanae Soren, Ato:Jopea. Phurgạl lạṛhạire eṭaḱ maejiu ko leka Ạdibạsi Maejiu Nirola Kisku, Jãwãe: Kuṛia, Ato: Belbạṛi. Sodor, Dinajpur. Pakistani ko ṭhen hoṛmo sećteye henosta ocolena.

4. Ạḍi din 40 serma tayom Hobigonj Madhobpur reaḱ Telia Ca baganreye ńamena 71 sal ren phurgạl lạṛhạiren mit́ disom duḱlạṛ maejiu Hirạmuni santal. Uniye lạikeda josṭi cando reaḱ mucạt́ ńoḱ din ackage Pakistani miliṭari ar onkoren noa Disomren gateko onko oṛaḱko boloyena Nãwãge bapla akan Hirạmuni ko kulikedea onko doko phurgạl dolren kana se baṅ. Unre Hirạmuniye menleda baṅ eken Ca baganren kạmiạko kanale. Uniaḱ ona katha ańjomte Pakistani miliṭariko do ḍaṭa oḍokkateko landakeda. Inạ tayom 2 miliṭari do oṛaḱre siń eset́kate unikin beabruk kedea ar ona tayom tinạḱ hoṛ teje uni são bạṛićko bebohar akada ona do uni bae lại caba daṛeada. Uni soṅge bạṛić bebohar tayom tinre uniaḱ hũs ạcurentaea unre uni do canpur haspatalre bhorti akane tahẽkana. Hoṛmo reaḱ aema jaegare aemage ghạl reaḱ dagko tahẽkana. Ać jãwãege uni do haspatal teye ạgu ledea. Inạ tayom do Hirạmuniye bogeyen rehõ ać jãwãe do thoṛa din tayomte goćena.

5. Dhaka University ren Mahasoe Muntasir Mamunaḱ sapṛaoḱ “Mutijuddho Kos” Dosar hạṭiń reaḱ ponaḱ sakamrehõ ạḍi saphate ol akana, Dinajpurren Kornel Marḍi do bạnduk (Lạṛhại bhajan) joma oktere lạṛhại bhajan oṛaḱ ṭhuyente uni doe goćena.

6. Joepur haṭ reaḱ pãcbibire maraṅ phurgạl lạṛhạite Ạdibạsi santal ko khon 4 hoṛaḱ diḱsạ dhiri ko jhićket́a. Ona diḱsạ dhiri benaore bạṛti dạyik ko hataoleda Rajshahi Carukola Institute renko. Calaoen 17 December 2011 salre Joepur haṭ jilạren ạyurić (Prosasok) Asok Kumar Biswas lạṛhại Khanḍa bhaḍawante Ạdibạsi Herel-Maejiuaḱ Diḱsạ Dhiriye uḍhạukeda. Noko 4 hoṛ doko hoyoḱ kana Khoka Hembrom, Baba: Lokkhon Hembrom; Monṭu Hembrom, Baba: Lokkhon Hembrom; Johon Soren, Baba: Kalu Soren; Philip Soren, Baba: Lokkhon Soren. Noko sanam kogeko tahẽkana Ạdibạsi Santal Ato Nondoilren Hoṛ.

7. Rajshahi Jilạ Godagaṛi thana reaḱ santal Ato Adaṛpaṛa ren thoṛa gharońjren hoṛ do lạṛhại okte ato regeko tahẽkana. Noako gharońjren ńum uduḱ leka ko tahẽkana, Sonamuni Soren, Maloti Tuḍu, ar Sohagini takoaḱ gharońj. Sonamuni takoaḱ gharońj do mukti bạhnikoaḱ tahẽn ṭhạ̃i ar joḱton reaḱe sanam lekanaḱ goṛoye em akat́koa. Phurgạl lạṛhại reaḱ adha adhi oktere eṭaḱko sãote ạdibạsi 15/20 jon lạṛhạiko Adaṛpaṛa Santal atore ṭhạ̃iko ńamleda. Onko modre Swapan, Baccu, Nazmul, Jamin Soren, Khudiram Murmu, Susil Soren, Sonaton Murmu, Kartik Hasda, Biswanath Tuḍu, Cạmpại Soren, Sudhir Chandra Mańjhi, Lukas Soren, Suklal Murmuaḱ ńutum ńamoḱ kana.

8. Rajshahi reaḱ Godagaṛi thana Kạsighuṭure 11 Santalko Gur ocolena.

9. Bangla bahni Dinajpurre Maraṅ lekanaḱ jitkạr ko hameṭkeda. Onko do Dinajpur sohor khon Pakistani bahniko laga ńirket́koa. Banglabahniaḱ noa lạṛhạite Pakistanikoaḱ ạḍi maraṅ loksan do hoyentakoa. Noa chaḍa hõ Bangla bahni Rangpur rehõ Pakistani bahniko bhagaoket́koa. Choṭṭogram, Kumilla, ar Dhaka rehõ Biman bahni serma khon daḱ leka seṅgel sarko aṛaḱkeda ona sãote mesingan khon hõ ạḍi ãjhaṭ guliko aṛaḱkeda. Unre Rangpur sorre Pakistani kodo aema santal hoponko goćket́koa ar onkoaḱ oṛaḱ duạrko jeret́at́takoa.

10. 18 September EPR komanḍar Salek (Boguṛa) Bengal Regiment Mannan, Dhaka Pulisren Habildar Rajab Ali ar paṛhaoḱ koṛa Ronjit Kumar mohonto, Prodip kumar kor (Gobindogonj) koaḱ ạyurte Hili sor jaegare Pakistani ko são kajak lạṛhại hoyena. Noa lạṛhạire Pakistaniren aema hoṛko goć ocoyena. Ghoṛaghaṭre Pkilipaḱ (Santal) ạyurte Main posaḱ ket́te Pakistanikoaḱ mit́ṭen moṭor do oṭaṅentakoa.

11. Michil kodo Natore reaḱ joto Sarkari office khon Pakistani Jhạnḍiko pheḍket́te Bangla disom reaḱ naksawaḱ Jhạnḍiko rakaṕkeda. En hiloḱ Naṭor ren Bilạn kạmi, Din kạmi, Hako sasaṕko, sãote santal hoṛko hõ Ladhna, Hasla, aḱsar emanteaḱko saṕkate phurgạl lạgit́ michil reaḱko selet́lena.

12. Joe Baṅgla 6 aḱ Soṅkha 4 April 1971 reaḱ sasaṕṛaoićaḱ sakamre men hoelena Ale do Birbanṭa jạt kanale. Dhạrtiren Birbanṭa jạtkoaḱ tạlikare khạṭige Baṅglalikoaḱ ńutum do pạhilre tahẽna. Aboren phurgạl lạṛhạiko jeleka Teṅk, Kaman emanteaḱ birudre ṭheṅga kạpi ar sadharon bạndukante Bạiriko bhagaoket́koa noa do Dhạrti reaḱ itihãsre sendra ńam muskilgea……Santal, Garo, Hajoṅg, Cakma, Mog ar eṭaḱ ạdibạsi boehako Bis ojoḱakat́ sar soṅge kateko lạṛhạireko don khańjoḱpe. Lạṛhại phadre aema hạṭiń do tahẽna. Ape do baṅglaren Aḱsar Bạhnipe hoyoḱa.

13. Santal Phurgạl Lạṛhạiren Maraṅ mit́ṭen bandhaoić lekate pạhilre jãhãeaḱ ńutum rakaṕ hijuḱa, Uni doe hoyoḱ kana Sagram Mańjhi (Hasda) 1954 salre Jukto phront khon member of lejesleṭip Assembly (MLA) Sodosso hoe kate aema Rajnoitik hoṛko são gateye benao rakaṕkeda. Jatio pon ạyurko modren ńutuman hoṛ Kamrujjaman ren são kạmiạ tahẽkana nui Sagram Mańjhi. Hajar hajar Soronarthi Kempre dãṛã dãṛãte juạnkoe udgạu akat́koa noa disom phurgạl lạṛhạire seledoḱ lạgit́. Aema mukti joddhako uniaḱ noa Disom duḱlạṛ reaḱ kathako lại akada. Uni do Santalko são eṭaḱ ạdibạsikoe bujhạu ocolet́kote noa lạṛhạire sae sae hoṛko don khańjolena.

14. Phadar Lukas Maranḍi Santal sãotaren mit́ṭen Isại dhorom poporcarić kanae. Hanasate (Inḍia) calaoen tayom Ruhiạ Missionre asraiye hataokeda are goṛoat́koa. Pakistani senako onako baḍaeket́ khan 21 April Missionte calao kate uniko goć kedea.

15. Phurgạl lạṛhại reaḱ seṅgel Sarko birudre ạdibạsikoaḱ aḱsar ge ona Diḱsạwaḱe doho akada “Orjon Diḱsạ Dhiri” juạn diḱsạ dhiri beḱnaoić Onik Rejawaḱ kạmi. Noa doko metaḱ kana Phurgạl reaḱ diḱsạwaḱ (Sadhinotar Sharok) 1999 sal reaḱ 24 July Maraṅ Montri Sekh Hasina noa Diḱsạ dhiri do mit́ṭen akhṛareye uḍhạukeda. Phurgạl lạṛhại reaḱ noa diḱsạ dhirire aḱsar do cedaḱ noa kukli taṛam hoṛkoaḱ monre rakaṕ botećkoḱa, Biseskaete okoe do Roṅpur bahre khonko senlen khan. Ar baṅkhan jãhãeaḱ janam do 1971 por tayom. Phurgạl lạṛhạire cet́ hoelena ṭoṭhare-noa lạgit́ noa kukli janamoḱ do ạḍi algage heć daṛeaḱa. Orjon Bisoere Roṅpur ren Jilạ ạyurić (DC) khon Oḍoken kagoc (Pustika) onare ńeloḱ kana paseć ona mul stombho reaḱ rehet́tet́ do aḱsar reaḱ kạmi hataoaḱ kana.




Mit́ ṭen toyo ar sim reaḱ katha.

Ol toṅgeaḱ.

Ado muci ṭhene calaoena; adoe metae kana, E muci, ma dhaṛa daṕkạtińme; mit́ṭen sim iń ạguama. Ado sạriye daṕkat́taea, ar mit́ aṛere ṭiạle dohoadea; ado onate calaḱ jokhen do dal calaḱa, ado ṭepgr ṭeper saḍe idiḱa. Ado khange ạḍiye khusiyena. Khange ado mit́ṭen sime saṕ idiadea. Ado inạ mit́ ghạṛi tayom khange uni toyo do ṭanḍitejoṅ osorkedea, ado bae leṭeć daṛeaḱ kan khange muci ṭhen arhõe ńir calaoena; adoe metae kana, iạ muci, bạń ić daṛeaḱ kan do, dhaṛare bhugạḱ do cedaḱ bam dohoadińa? Ado muciye menket́a, Do kamar ṭhen calaḱme, unige nãhãḱ dhaṛa doe balkatama. Ado sạri kamar ṭhene calaoena, adoe metae kana, E ho kamar, ma dhaṛa bal bhugạḱ kạtińme, miṭ́ṭen sim iń ạguama. Ado uni kamare menket́a, Do enḍekhan ạgu maṛaṅanme, enḍekhan iń balmea; ar baṅkhan do ohoń ballema. Okoe baḍae, ạguạń com baṅ coṅ; toyo do ạḍipe eḱregea. Ạgu maṛaṅlem, enḍekhan iń balmea; ar baṅkhan do ohoń ballema. Khange sạriye calaoena, ado inạ mit́ ghạṛi khange oka khon Coṅ sạri mit́ṭen maraṅ utạr gaya sime ger ạgu got́kedea, adoe metae kana, Nuḱũi ńeleme iń ạguat́mea ; ma bal hodeńme. Am do miṭ́ṭen toyoe phạsiarayentem menet́a, je toyo do sanamko phạsiaragea mente. Iń do bạń eḱrea, se adorn adomko do bale eḱrea. Khange sạri sime hataokedea, ado ṭạku dhipạukate dhaṛaye bal bhugạḱ got́kede khan !goṭa koṛam senteye ciḍir got́adeteye dạṛ utạrket́a ; ado ghuriạ bae ruạṛlena. Ado tahen tahente, kathae, tin din badre coṅ ado uni toyo do miṭ́ṭen atote sim jome calaḱ kan; ado ona ṭiạlte dal calaḱ kana, ado ṭeper ṭeper saḍe idiḱ kana. Ado ạḍi rạskại ạikạuket́ khan do, sereńe disạ got́ket́a. Adoe sereń idiyet́a

Nete do jojom Tuṛuk darako kan,

Nete do Koenḍa rapajko!

Men yoe, dạṛjoṅpe, baṅkhanko sumạr akat́pea!

Khange ona atoren hoṛ do onkako ańjomket́! khan do mit́ mit́teko dạṛket́a. Ado uni toyo do senkate ona atoren sim do cur mare laga saṕet́koa are jomet́koa. Adoe jom biyen khane calaoena. Khange onko hoṛ hõ arhõko ruạṛ hećena. Khange uni toyo do arhõ dosar hiloḱ do ona atotege sim jome calaḱ kana ; ado ene pạhile sereńlet́ lekageye sereń idiyet́a. Khange ona atoren hoṛ do arhõko dạṛket́a. Ado miṭ́ṭen buḍhi do bae dạṛ daṛeat́a; adoe menket́a, iń do ohoń dạṛlea; iń doko goć atarińge. Ado onka menkate uni buḍhi do bae dạṛlet́a, miṭ́ṭen sukri bãṛãreye bolo okoyena. Ado uni toyo do ona atore senkate onko sim do lagae lagayet́koa se, cure mare lagayet́koa; hapṛaḱkoge bachao bachaoteye laga yet́koa. Ado miṭ́ṭen sạnḍi do lagae lagakedea se, ekkalte uni buḍhiye oko akan ṭhengeye laga idi got́kedea. Ado uni sim doe parom got́ena. Ado uni toyo do uni buḍhiye ńel ńam got́kedea. Ado uni toyo do buḍhiye metae kana, Ma buḍhi, sim saṕạńme; Baṅkhan do nãhãḱ daṭamelaṅ koṭeć ńurtama. Ado uni buḍhi doe menet́a, Ma, amte baṛe saṕ joṅme; iń do ohoń saṕ daṛelekoa. Khange ado bae rebenlen khan, aćtegeye laga saṕket́koteye jom biyena. Ado uni buḍhi ṭhene calaoena, aćge metae kana, E buḍhi, sim bam saṕ akawạdińa; nitoḱ dolaṅ ńam akat́mea. E buḍhi, mase menme — Toyo! Ado uni buḍhi hõe menket́a, Toyo! Khange gurgute joto daṭae koteć ńurket́taea. Ado arhõe metae kana, E buḍhi, mase menme, — Toyo! Ado uni buḍhi Toyo menae menlet́a, ado daṭae ńurket́taete toyo do bae pusṭạulet́a ; adoe men got́ket́a, Hoyo! Ado onka bae pusṭạulet́ khan, uni toyo do ạdiye rạskạyena. Arhõe metae kana, Mase buḍhi, toyo menme. Aćge menket́a, Hoyo! Ado uni toyo do landa landatege oka sen coe calaoen.

– Santal Folk Tales reaḱ́ Vol-1 khon tumạlakana.

Ol toṅge