Mit́ṭen Huḍiń Cẽṛẽ Ar Sikạri

Mit́din sikạri mit́ṭen huḍiń cẽṛẽ saṕkedea. Uni cẽṛẽ do ạḍi budane tahẽkana. Khange uni cẽṛẽ do sikạri ạḍi ãṭe sarhaokedea, are metadea, am do ạḍi maraṅ sikạri kanam! Nonkan aema tạruṕ, aema bana ar jib janwarem goć ket́koa, nonka aemam kạmi akada. Iń ma kạṭić cẽṛẽ, ińaḱ ojon 100 gram hõ baṅ, iń jom kate cet́em cekaea? Iń jom kate lać reaḱ mit́ kona hõ bam biḱa. Ona bodolte aṛaḱkạńme.

Pea damanaḱ kathań lạiama oka do amaḱ jionre ạḍi jạruṛge.

Uni do nonkan kathae roṛet́ tahẽkana je sikạri doe bulạuena. Cedaḱje joto hoṛge sunum hataoko kusiaḱa. Eṭaḱ hoṛ bulạue reaḱ alga upại kana sunum. Uni doe hudiskeda, “noa do ṭhikgea. Nunạḱ kạṭić cẽṛẽ jom kate cet́ hõ baṅ hoyoḱa. Thoṛań ańjomkaḱge nui cẽṛẽ cet́e meneda. Paseć arhõ bhage hoyoḱ.

Sikạri doe aṅgoćkeda, cẽṛẽ doe menkeda, iń do amaḱ tire duṛuṕ kate pạhil kathań roṛa, dosar katha do dare ḍạr re duṛuṕ kateń roṛa ar tesar katha do dare laphaṅ ḍạr re duṛuṕ kateń roṛa. Ado sikạri doe menkeda, ṭhikgea.

Cẽṛẽ doe menkeda, ‘tis hõ be-sạriaḱ do alom pạtiạuḱa. Sikạri doe menkeda, sạri katha kana. Sạrige be-sạriaḱ do baṅ pạtiạuḱge bogea. Cẽṛẽ doe menkeda, ma nit do darere deć ocoạńme. Dosar kathań roṛa. Khange sikạri doe aṛaḱ kedea. Dare re dećkate cẽṛẽ doe menkeda, ‘okaṭaḱem at́ akat́ ona lạgit́ do alom mon dukoḱa. Sikạri menkeda, noa katha hõ sarigea. Ente oka jinis bạnuḱtiń ona lạgit́ mon dukoḱ do bạṛićgea.

Niạ dhao cẽṛẽ do dare laphaṅre uḍạu dećena. Sikạri menkeda, ma niạ dhao tesar katha roṛme. Tesar katha roṛ lahare cẽṛẽ doe menkeda, ona lahareń biḍạulege laha barea katha tinạḱem cet́ akada.

Cẽṛẽ doe menkeda, ińaḱ laćre 200 gram ojon reaḱ hirạ menaḱa. Ona katha ańjomkate sikạri do ạḍige mon dukena. Haere! Cet́iń cekakeda! Kisạ̃ṛoḱ reaḱ hor nonkań at́keda. Nonka menkate cẽṛẽ sabea mente dodone dhurạuena. Menkhan unre cẽṛẽ do dare laphaṅe dećena. Adoe landawate menkeda, laharegeń menleda, be-sạriaḱ katha do alom pạtiạuḱa. Ińaḱ ojon do 100 gram. Ińaḱ hoṛmore cekate 200 gram ojon reaḱ hirạ tahẽna? Oka at́ sem bạgiaḱ ona lạgit́ alom mon dukoḱa. Menkhan am do onkagem kạmikeda. Jãhã lekan solha kathage am lạgit́ ạuṛiaḱgea. Ente am hõ eṭaḱ hoṛ lekage luturte solha katham ańjomkeda. Ona khon jãhãn cecet́aḱ bam hameṭ daṛeada.

Am lekan nonkan lelha ar lalociạ hoṛge calaki ar ṭhokiạ hoṛ khonko eṛe ocoḱ kana.




Disom reaḱ urgum 7-8 Ḍigri hoe daṛeaḱa

Teheń Sombar 5 January setaḱ khonge Disom reaḱ Rajshahi, Rangpur,Dhaka, Mymenshing ar Khulna Bibhag reaḱ aema jilạ kore hisiṭ́ him reaṛ hoe ehoṕ akana, setaḱ 6 baja oktere Rajshahi re joto khonaḱ latar metaḱme kom urgum (tapmatra) do tahẽkana 7 ḍigri.

Noa kuṛhạ hoe hola Robibar Siṅgạṛ oktere Disom reaḱ utạr pạchim nakha khonaḱ kuṛhạ dhund hoe leka bolo heć akana,Disomren hoe daḱ(Abohaowa) Gạkhuṛiạ ko onmaneda je, disom reaḱ noa obosta do hoe daṛeaḱa ar hõ 4-5 mãhã tahẽ daṛeaḱa, ado disomre nonkan dosare sanam hoṛko apnar nij nij ṭhạ̃i kore urgum kicrić ko horoḱ band ear onkan urgum jaega kore tahen ko pormas akana ar bahre daṛan se kạmi okte kore sontorte tahen hõko men sodor akada.




Mit́ ṭen toyo ar sim reaḱ katha.

Ol toṅgeaḱ.

Khange ona atoren hoṛ do onkako ańjomket́! khan do mit́ mit́teko dạṛket́a. Ado uni toyo do senkate ona atoren sim do cur mare laga saṕet́koa are jomet́koa. Adoe jom biyen khane calaoena. Khange onko hoṛ hõ arhõko ruạṛ hećena. Khange uni toyo do arhõ dosar hiloḱ do ona atotege sim jome calaḱ kana ; ado ene pạhile sereńlet́ lekageye sereń idiyet́a. Khange ona atoren hoṛ do arhõko dạṛket́a. Ado miṭ́ṭen buḍhi do bae dạṛ daṛeat́a; adoe menket́a, iń do ohoń dạṛlea; iń doko goć atarińge. Ado onka menkate uni buḍhi do bae dạṛlet́a, miṭ́ṭen sukri bãṛãreye bolo okoyena. Ado uni toyo do ona atore senkate onko sim do lagae lagayet́koa se, cure mare lagayet́koa; hapṛaḱkoge bachao bachaoteye laga yet́koa. Ado miṭ́ṭen sạnḍi do lagae lagakedea se, ekkalte uni buḍhiye oko akan ṭhengeye laga idi got́kedea. Ado uni sim doe parom got́ena. Ado uni toyo do uni buḍhiye ńel ńam got́kedea. Ado uni toyo do buḍhiye metae kana, Ma buḍhi, sim saṕạńme; Baṅkhan do nãhãḱ daṭamelaṅ koṭeć ńurtama. Ado uni buḍhi doe menet́a, Ma, amte baṛe saṕ joṅme; iń do ohoń saṕ daṛelekoa. Khange ado bae rebenlen khan, aćtegeye laga saṕket́koteye jom biyena. Ado uni buḍhi ṭhene calaoena, aćge metae kana, E buḍhi, sim bam saṕ akawạdińa; nitoḱ dolaṅ ńam akat́mea. E buḍhi, mase menme — Toyo! Ado uni buḍhi hõe menket́a, Toyo! Khange gurgute joto daṭae koteć ńurket́taea. Ado arhõe metae kana, E buḍhi, mase menme, — Toyo! Ado uni buḍhi Toyo menae menlet́a, ado daṭae ńurket́taete toyo do bae pusṭạulet́a ; adoe men got́ket́a, Hoyo! Ado onka bae pusṭạulet́ khan, uni toyo do ạdiye rạskạyena. Arhõe metae kana, Mase buḍhi, toyo menme. Aćge menket́a, Hoyo! Ado uni toyo do landa landatege oka sen coe

calaoen. Ado ạyuṕen khange onko dạṛlet́ hoṛ doko ruạṛ hećena. Ado unre onko hoṛ uni buḍhiye lạiako kana, Jojom Tuṛuk nạ̃hiko chại kana, hoyo koṛa kanae! Sanam sime jomet́ko do baṅ? Iń hõ sim sasaṕe metadińa; ado bạń saṕadete nõkõe ńelpe, joto ḍaṭae koteć ńur akat́tińa. Khange ado sanam hoṛko menket́a, Gapa do babon dạṛa, oṛaḱregebo siń poṭom hataṛkoḱa, adobo dal gojea. Ado mit́ hoṛe menket́a, Baṅa, onkate do ohobon goć daṛelea. Ińiń metabon kana, nui buḍhi lekage miṭ́ṭen sitet́ren hoṛbo benaoea. Ado hana kulhi mucạt́rebo idikaea, ar enḍe duruṕkate ti dobo lap lapakataea; ado nãhãḱ uni buḍhiye ruhiedea, ado unregebo sontor godoḱa. Ado sanam hoṛko menket́a, Baṅa, ṭhikgem menket́tabona ; mabon onkaegea. Ado sạri sanam hoṛ ṭhenaḱ sitạt́ko jaoraket́a, ado ona ńindạ bhitạrtegeko benao got́kedea. Ado setaḱ khange kulhi mucạṭ́teko idikadea, ar ako do kạpiko, aḱ sarko, ṭeṅgoćko, ṭheṅgako, onka apan ạpinko hạṭhiạu akawana; ado onka sontorge menaḱkoa.

— Santal Folk Tales reaḱ́ Vol-1 khon tumạlakana.  Ol toṅgeḱa.




Nãwã Serma-2026

Teheń do 2026 serma,Calaoena 2025 onare abo sanamko mit́ sermaaema lekan kạmi ka jar ạujhạṛ ko talate jion bon khemao akada, adom kodo ạḍi rạskạ adom kodo duk talate enrehõ sisirjạuić BABA do aboko sanamaḱ koteye kulạu anṭao let́ bona,Onate aboren Sisirjạuić BABA aema aema manot sarhao ar johar bon emaea, Ar niạ serma lạgit́ ar hõ nehõr aroj samaṅaea jemon do nes hõ goṭa serma suluk nirạite abo sanam koe dohobon ar jotowaḱte kulạu anṭaoe dohobonar sanam lekan duk muhim muskil ko khon aḍ are rukhiabon. Santalstimes ren sanam rạsiạ paṭhuạko lạgit́ tahen kana 2026 NÃWÃ SERMA reaḱ JOHAR.




Rajshahire serma reak sanam khon kom hoe lolo 8.4 Degree

Rajshahi reak Hisit hoe ạpis sosolhaic Rajib khan tehen setak̠ 6 baja re noa hoe lolo obosta reak soṅ hoe akana, Moṅgol hilok ayup khonge him rabaṅ do ạdi ãt bạrti idikate hoe lolo do ekal latar akana. Hist hoe(Abohaowa) ạpise meneda utạr reak noa rear hoe do nit khon arhõ thora din tahena.

Calaoen pe din khon Rajshahi ar noa tothare sin cando reak napam do ekalte baṅ hoyok kana, reṅgec ore car nacar kodo noa tharthraok kan rearre ạdi harinre menakkoa, busup ar emanteak jạbra ko jeret jol kate jãhãlekate akoak hormoko urgumet takoa.

Rabaṅ reak noa dbạrtik são sãote rear reak aema lekanak ajar/ ruạ ko hõ nelok kana, bises kore kạtic gidrạ ar murubbi se haram budhi horko jemon Niumonia,Sahẽt reak muskil(Asthma) eman ruạ ko ạdi bạrti hoyok kana, Niạ oktere Rajshahi Medical College Haspatalre rugi reak cap etak din ko khon ạdi bạrti bhir akana.

-Daily Ittefak 31.12.2025




Begom Khaleda Zia do Dhạrtiye Bagiyada

Teheń́ Moṅgol bar 30 December’2025 Baṅgladisạmren Pạhil Maejiu Maraṅ montri ar BNP dolren Ạḱyurić Begum Khaleda Zia do noa dhuṛi dhạrti bạgi kate hanapuriteye ucạṛena, Uni do Baṅladisạm Sarkar ren Pạhilić (Prodhan) hisạte pea dhaoteye bachao ocolena. BNP dol seć khon ko baḍae oco akana je, uni do teheń setaḱ 6 baja oktere mucạt́ sahẽt́ kate noa dhạrti khone bidạ́yena, pe dhaoren maraṅ montri nui khaleda ̣Ziạwaḱ umer do hoelena 79 serma. Baṅladisạmren mare maraṅ montriaḱ noa gujuḱre Santalstimes gharońjren ko hõ uniren gharońj peṛa pạrbhạ sanam ko jemon jiwi raṛeć ko ńam noae koejoṅ kana.




Mit́ ṭen toyo ar sim reaḱ katha.

Ol toṅgeaḱ.

Ado muci ṭhene calaoena; adoe metae kana, E muci, ma dhaṛa daṕkạtińme; mit́ṭen sim iń ạguama. Ado sạriye daṕkat́taea, ar mit́ aṛere ṭiạle dohoadea; ado onate calaḱ jokhen do dal calaḱa, ado ṭepgr ṭeper saḍe idiḱa. Ado khange ạḍiye khusiyena. Khange ado mit́ṭen sime saṕ idiadea. Ado inạ mit́ ghạṛi tayom khange uni toyo do ṭanḍitejoṅ osorkedea, ado bae leṭeć daṛeaḱ kan khange muci ṭhen arhõe ńir calaoena; adoe metae kana, iạ muci, bạń ić daṛeaḱ kan do, dhaṛare bhugạḱ do cedaḱ bam dohoadińa? Ado muciye menket́a, Do kamar ṭhen calaḱme, unige nãhãḱ dhaṛa doe balkatama. Ado sạri kamar ṭhene calaoena, adoe metae kana, E ho kamar, ma dhaṛa bal bhugạḱ kạtińme, miṭ́ṭen sim iń ạguama. Ado uni kamare menket́a, Do enḍekhan ạgu maṛaṅanme, enḍekhan iń balmea; ar baṅkhan do ohoń ballema. Okoe baḍae, ạguạń com baṅ coṅ; toyo do ạḍipe eḱregea. Ạgu maṛaṅlem, enḍekhan iń balmea; ar baṅkhan do ohoń ballema. Khange sạriye calaoena, ado inạ mit́ ghạṛi khange oka khon Coṅ sạri mit́ṭen maraṅ utạr gaya sime ger ạgu got́kedea, adoe metae kana, Nuḱũi ńeleme iń ạguat́mea ; ma bal hodeńme. Am do miṭ́ṭen toyoe phạsiarayentem menet́a, je toyo do sanamko phạsiaragea mente. Iń do bạń eḱrea, se adorn adomko do bale eḱrea. Khange sạri sime hataokedea, ado ṭạku dhipạukate dhaṛaye bal bhugạḱ got́kede khan !goṭa koṛam senteye ciḍir got́adeteye dạṛ utạrket́a ; ado ghuriạ bae ruạṛlena. Ado tahen tahente, kathae, tin din badre coṅ ado uni toyo do miṭ́ṭen atote sim jome calaḱ kan; ado ona ṭiạlte dal calaḱ kana, ado ṭeper ṭeper saḍe idiḱ kana. Ado ạḍi rạskại ạikạuket́ khan do, sereńe disạ got́ket́a. Adoe sereń idiyet́a

Nete do jojom Tuṛuk darako kan,

Nete do Koenḍa rapajko!

Men yoe, dạṛjoṅpe, baṅkhanko sumạr akat́pea!

– Santal Folk Tales reaḱ́ Vol-1 khon tumạlakana.  Ol toṅgeḱa.




MARAṄ DIN

Maraṅ DIN baṅ maraṅa ghonṭa saḍe rãwaḱ

Baṅ kana din do maraṅ porob reaḱ hewaḱ.

Manwa rupe hatawana abon Isor Baba

Maraṅ hoyen din do noa soetan daṛe caba.

Noa din ge dhạrti tala maraṅ mạhimate

Seṭerenae jisu mạsi manwa jonom kate.

Abo khonaḱ hiskạ bạḍại hiṛiń cabae hoyoḱ

Tobe aneć sanam kore rạskạ seṅgel joloḱ.

Babon tahen sanam koge dos ar bhinạ bhini

Ente nitoḱ seṭerenae babańcaoić uni.

Sanam koaḱ mone ontor saphae abon teheń

Maraṅ DIN re rạskạ jion jemon hoyoḱ jeleń.

Ontor mundil sajao abon jisu mạsi lạgit́

Boeha dulạṛ urgum dohoe tahenabon mit́

Huḍiń maraṅ sanam koge ISOR ṭhen do soman

Pạtiạr jion khemao lekhan ńamoḱ serma dolan.

Reṅgeć kisạṛ ṭuạr amar rạnḍi ṭhunṭạ dukhi

Sohot́ kobon goṛokote sanambon tahen  sukhi.

Sanam koaḱ oṛaḱ hoyoḱ nãwã Jerusalem

Dulạṛ jisu MARAṄ DIN re rạskạ seteńalem.




MARAṄ DIN RẠSKẠ

Ń́́́́ut cabayen marsal hećen

Botor bạnuḱ tabon

Duk dạndi sanam hiṛiń kate

Rạskạ hulạs abon.

 

Huḍiń mone maraṅabon

Maraṅ DIN lạgit́

Ńindạ tayom setaḱ hoyen

Babon tahen jạpit́.

 

Goṭa serma tahẽ kana

Kạima hende rimil,

Sanam koaḱ jion hoyoḱ

Sapha riṛim ipil.

 

Sanam koaḱ hoṛmo rege

Horoḱ bande Nawa,

Onka leka mone ontor

Jạruṛ dewa sewa.

 

Sapha reaṛ setaḱ hijuḱ

Kiṛit́ raskạ hulạs,

Sunum piṭhạ sãote guṛ ca

Ńuabon gilạs gilạs.

 

Ontor reaḱ sanam mạilạ

Ạruṕ sapha kate,

Hulạsoḱ bon rạskạ abon

Girjạ maṛaṅ kate




Sereń

Bagwanre banda nạ̃ṛĩ sarjom bir re saṅ nãṛĩ

Dạkhin bihạr redo kadam dare (2)

Saṅ nạ̃ṛĩ banda nãṛĩ alom joton ạdibạsi

Amaḱ jonom disạm jogaome

Amaḱ jonom jạti ma jotontam.(2)